gaeee oinedsee Br. 92. ae o. Dubrovnik 10. decembra 1909. God. XVIII. o IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- gsovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na po i četvrt godine surazmjerno. , Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi so ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objuve plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživ) u Dubrovniku. > Vlasnik iizdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Btamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. —_—— Dokle čete varati narod? Austrija je izvršila aneksiju Bo- sne i Hercegovine pod izgovorom, da se i ovim zemljama moraju pružiti ustavne slobode, i to uz cijenu promjene državopravnog po- ložaja. Nema sumnje, da je uva- đanje ustava u Turskoj pospješilo izvršivanje ovog vrlo opasnog ko- raka, koji je podigao silnu buru i doveo u opasnost mir i ,poredak“ Evrope. Sa svim tim što je izvo- jevanje ustavnih sloboda susjedne države dalo povoda da se izvrše sve one promjene u svrhu dokon- čanja neustavne ere u Bosni i Her- cegovini, ipak one još i danas stenju pod skrajnjim apsolutizmom jedne ,ustavne“ države. Od dana do dana narodu se obećaje proglašenje ustava, a u to- liko mu se oduzimlje i ono što je do sada uživao. O kakvim slobo- dama, koje bi ga barem djelomi- čno mogle podsjetiti na prednost promjene, ne može da bude go- vora pod jednim policajskim reži- mom dosta niske vrsti. Ima više od godine dana, da se nagoviješta ustav kroz ,najkraće vrijeme“. 1 godina 1909. približuje se prošlo- sti, da stupi u zagrljaj istorije, a ustavne garancije očekuju budu- ćnost, da u vremenu, koje nije odmjereno, podržavaju nade, koje nemaju osobitog izgleda. Najavljeni ustav, sa svim naka- radama jednog apsolutističkog re- žima, ne će moći da zadovolji na- rod. Sa nacrtom, kakav se protu- ruje i u javnosti pretresa, davaju se velike povlastice strancima, koji sa narodom nemaju ništa zajedni- čkog, osim što ih narod hrani i što ga oni omaložavaju, isisavaju i upropašćuju. A narod ne može da snosi, da u njegovoj kući oni imaju većeg prava od njega. Ako ne bude uviđavnosti kod onih, koji su prisvojili sebi pravo, da .se o nama brinu, mogu nastupiti takve prilike, da se najprije po- kaju roditelji svog nesuvremenog kržljavca. Međutim narodu je sve gore. Strani elemenat, s kojim narodna misao ne može da se pomiri, u- Vozi se na buljuke, valjda da pouči narod i pripravi ga za ustavni ži- Vot, na. koji nije navikao. Davaju Se sve moguće privilegije i povla- stice njemačkim i madžarskim fir- mama, koje dolaze sa zadatkom, da _istisnu, obeskuće i upropaste domaći elemenat. Vodi se na sve strane pod zaštitom vlasti živa a. Sitacija za seobu muslimanskog stanovništva, da na njegovim ra- sturenim ognjištima podignu nje- mačke i mađarske naseobine. Vodi se i dozvoljava propaganda, koja stoji u protivnosti sa narodnim težnjama i sa njegovim uvje- renjem. Najglavniji zadatak, koji je do- veo dotle, da se monarhiji povjeri uprava Bosne i Hercegovine i koji je bio glavni razlog nereda i na- rodnog nezadovoljstva, nije riješen, niti je pokušano njegovo riješenje, a, regbi, da će to pitanje ostati u nedogledno vrijeme neriješeno, jer se pretpostavlja, da je agrarno pi- tanje kamen smutnje između po- jedinih elemenata, koji po nasleđu prestavljaju društvenu razliku. U sasvim suprotnu svrhu, koja ima karakter rušenja i omalovažavanja narodnih interesa, davaju se privi- legije strancima, da sa svojim ka- pitalima, a pod firmom riješenja agrarnog pitanja, upropašćuju do- maći elemenat. I pošto to još nije sprovedeno u tolikoj mjeri, da je narod dovoljno obesnažen, ne dava se još ustav, da svoju sudbinu narod uzme u svoje ruke i da zapriječi tuđinsku najezdu, do koje je vlastodršcima najviše stalo. Nacionalna kriza izazvala je, kako je poznato, užasnu buru, koja je zahvatila cijelu Evropu. Bura se je utišala, ali je nacionalno pitanje ostalo i na dalje neriješeno, čak se ponovo pojavljuje. Sada se raspiruje vjersko pitanje, da se u zemlji izazove zabuna i da se po- gledi naroda skrenu s prave staze njegova rada. Ispadi Štadlerova organa prikazuju nam pojavu tu- đinskih smicalica u jednoj novoj i dosta opasnoj formi. Jasno je da se i to radi po planu i pod pro- tekcijom vlastodržaca, kojima je, izgleda, sada jedina svrha, da postepeno slabe i varaju i onako izvarani narod. Usljed svih ovih smicalica, sa pretežno ekonomskim karakterom, kriza Bosne i Hercegovine još nije riješena, čak postaje svakoga dana akutnija. Nema sumnje, da će o- vakva kriza staviti pitanje Bosne i Hercegovine pred Evropu sa mnogo više žestine i aktuelnosti. Pitanje samoga ustava, kojim se narod svakodnevno zavarava, dr- žaće sve ovo na tapetu evropskog foruma. Vrijeme je više, da se prestane sa varanjem i zapostavljanjem na- roda. Vlastodršci moraju jednom uvidjeti, da je prvi uvjet mogu- ćnosti mirnog. razvitka naroda u ustavnim slobodama, koje će mu omogućiti, da sam sobom upra- vlja i da sam riješava pitanja, koja se tiču njegove otadžbine i rije- govih interesa. Privilegisanje stra- nih propalica, koji su došli trbu- hom za kruhom, može samo da pooštri sukob i poveća jaz, koji i inače postoji između naroda i birokratskih vlastodržaca. Narod je svijestan svoje snage i svoga prava, pa ne će dozvoliti, da ga se i na dalje zavarava. On ne traži ništa više, nego imaju naj- zapušteniji narodi Evrope. Traži svoje pravo, traži svoju slobodu, što mu se danas uskraćuje, jer hoće da bude svoj na svome i gospodar svoje kuće. Pravo narodno ne će više po- dnositi nikakvih nasilja ! Bosanac. llpuoropcke npujuke. (Ilacmo u3 Hukuuha). Be3 cymie cre Beh uyu, na je NOBPILEH ,NOKAZHH“ NOCTyIIAK y BA- cojesuhkoj adepu, na je uapeuena npecyna u na je oBa njeoMHuHo u u3BpiueHa. HaKO OL LAHANIIET POKH- Ma HuHjecMO MOT/IH OYEKHBATH IPYTH ucnanaKk oBe adepe, unak nac je y MHOFOM H€My H3H€HAJMJIA U NpeHepa- 3HJIA, AKO HHUHM IPYTHM, a OHO GapeM HATJIHM H3BplleIBeM npecyne. He hy Na BAM OTILIHPHO H NOTAHKO IIHILIEM O OBOM zoraljajy, jep Me OH, JA BaM IIpaBO KAM, CAM 34 Ce MAJIO 34HM- Ma. H Kaji He Gu € IbHMC€ y BE3H TIO- cTOjao 4 Ipyro ruTaie, koje je oz MHOFO 3aMaliuuje BAKHOCTH, HE GuHX ce Hu jahao mepa, a BaM OBO HEKO- JIHKO pezaKa HAIIHLICM. Ozu ueruivcke_ adepe c 6omGama, JAKE OL BPEMEHA, KAL CY NIPHJIuKE Yy HanlOj 3EMJBH IIOCTAJIE TEKE M HECHO- uubuBuje, kpo3 lIpuy Topy crpyju noBjerapan GOJIecHOT IPXKABHOT KH+- BoTa. H Taj noBjerapau ce Buie Gje- CHH H HA CBOM NyTy OGapa 31paBe npenoHe uamer manperka. ToroBo je cana NOcTHFao KylMeH ogyje, Koja npujeTu C NpeoKpeTOM HA CBHM JIH- Hujama. bulo Gu CyBHIIHO, la BAM NOHAB- J6BAM CBE OHO IITO Ce 34 Bpujeme Ie- THibCK€ adepe noraljato Ha cpaMoTy CPICKOF HMEHA H HaliET jyHauKOT IIJIE- MeHa. CBe Bam je TO ysjepeH caM BpJ10 no6po nosnaro. HnaKk hy HamoMeHyTH, Ja OHa uerHi»cKa aepa uma 1upek- THHX B€34 Ca 3/IOTJIaCHOM BeJEH3LAjHH- uKOM adepomM y XpBarckoj u CnaBo- HHjH, H€ TOJHKO NO CBOjOj CJIHUHOCTH KOJIHKO IO TOME, IITO CY HEKA NETHIĐ- CKA FOCNOJIA KyMOBAJA nponajiuuu Ha- Cruhy Nnpu H3Bpllei+y najaHoBa, Koju cy oGensuje ose apepe oGyxBarTaJiH. Oruiuao 6ux npeBHiie zajeKo, Kal Gux nmokyiuao mano Gosbe pacsuje- TJIHTH HENOCPCIHY NPOLIOCT. Crawe je KOJL HAC BPO KANOCHO u necuocHo. Hosjek uuje curypaH ca- Ma ce6e. Ha cBe crpaHe BHJIHTE H€- Gpojeuo npucrajuna ouux kyhuha, Ko- juMa je KO OTANGuH€C CTAJIO KOJIMKO H LO zaickor cuujera. PasroBapajy c TO- 6oM H y HcTO TH Bpujeme O rzmaBu paje. Camo co6om nosa3u, na je seh H panu Tora Hapoji oropueH 4 He3a- NOBOJbAH. AJIH KOja KOPHCT, KAJL HM je Ge3 KOHTPOJI€ BJIACT y pyKama. Uu- He iuro ux je Boba. HcucaBajy u y- - nponamihyjy uapon. Hura H€ uuHe, Na Ce HApOJL €KOHOMCKH IOJIHTH€, JA ce sanpujeuu uCe/baBaie M JA CE KYJI- TypHo nojurHe. Y nocibejuee Bpujeme, pauyHaM HEKOJIHKO FOJIHHA HHTCH3HB- Hujer IpXKaBHOT pajla, OTBOpeHu cy H3BOpH GjarocTawa, aiu 6e3 ysjera, Ja HX CaM HApOJL HCKOpHCTH. CBe je y pykama TazujaHa, koju CHCTEMATCKH ucKopulihaBajy CBOj NPHBHJIETOBAHH noJoxaj Ha LITETy M HapOJla M IpiKaBe. Tocnonap je zao ycraB, Koju je o- TBApao Bpara Hapojiy y upaaBHoj y- npaBu. Buno je usrjena, na he cBe KpeHyTH Ha 6osbe. Ilocnuje cMO H y TOME OCTAJIH pa30uapaHu. CBe je pa- heuo Gajaru y cyrmacjy ycraBa, a ro- TOBO NIpu CBAKOM KOpaKy Ce je rpuje- IIHJIO NIpOTHBA ycTaBa. KpuruKa Huje Guma no3BoJveHa, jep ce je cmarpasa BeJIHKOM u3najoM. He3sagoBOJbHuuu cy ce KaKibaBaju Hajerpoxuje, uecro u 6e3 3aKOHa, ma u IIpoTu 3aKOHy. TO- cnojap je Guo okpy»eH ocoGama, Koje Cy CBE IPYTO PAJIHJIE HETO ILTO MOpajy PAJHTH JBYJIH OJ TNATPHOTH3MA KOJI KapakTepa. Y TaKOj CpenuHu u Tocno- nap je npecrao za 6yne odo uro je HeKkaja Guo. k HesanoBo;bcTBa je gaje Guo u IpeBuiie, a HenpecraHo ce je romMu- gajo. Mopajo je y sacoBuma na ua6uje Ha noBpiuuuuy. H Bacojesuhku nokyiuaj TIPeICTABJ6A AKT IIDEHATPIIAHOT HE3A]10- BOJbCTBA. IKajuM oBe noratjaje, a jou BHII€ KAJIHM, LITO H&MA H3rFJEJA, NA Gu Mor7u GuTu ocaM/beHu. H caa cy, Ha npamjep, nocnuje crpujesbaia OHHX HECPeTHHKA, NOXBaTAHH MHOFH LIpHO- Topuu. Crpax me je, na OBH NporoHu H€ H3430By OTNOp, KOju Gu Morao NOBECTH IO yKaCHOr rpaljauckor para. Ilanac crojuMo npen = moryhuomhy crTparuHux norabaja. Bes npeokpera Ha npxaBHnoj ynpaBu He he GuTu Mupa HH CNOKOjCTBA. Hapon je oBome HajMaiwe KPHB, a HHje cBujecHo KDHB HH Tocnozap, Mako ca ceGeHemMoxe na 36auu cBaKy KPH- BHuy. KpuBuua naga Ha byne, Koju OKPyXyjy Tocnozapa. Komy oBu zorakaju MOTy na KOpH- cre ? Hapogy He, a npeMa TOME H€ HH Ap*KABH, Na HH CPIICKOM TIJIEMEHY. Heka oHu na LlerHisy npen OBuM nu- Tatb€M NOTNyHO ucnuTajy cBojy CaBH- jecr, na he Buujeru, KOME baBOJIy mase CBoj TaMjaH. CBe Me je crpax, na cy OBlje Tyhu npcru no cpujezu. /Ipyk- uuje ce H€ Ia TYMAUHTH CBE OBO INTO Ce KOL HaC norakja. lpyra hy nyr HacraBuTu, a cana 34BpliaBaM Ca BJAauuHKOM Panom: »Kyro myacka na re Bor y6uje, »Hnu Tu je mano no caujera, »Te cy cBojom snouwhy orposana, »Ho cu oTpoB ancke cBoje nyume »H ua oBaj kameH a Byxo.