Br. 94.

Bk kič

Dubrovnik 17. decembra 1909,

E RST Di Ua RENE SPRE Reč i GRO NA io očk s

God. XVIII.

IZLAZI UTORKOM i PETKOM

Cijena je listu na godinu:

«Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce-
govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru
K 15; za svo ostale zemlje franaka
“16 u zlatu; za Dubrovnik K 1655
na po i četvrt podine Ssurazmjerno,
Pretplata i oglasi šalju go adrnini- |
straciji lista a dopisi uredništvu.
, Rukopisi se ne vraćaju.“ Nefran-
kovna pisma ne primaju se. —

POJEDINI BROJ 10 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više pula uvršćuju, onda po po-
godbi. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

Nau

Plativo i utuživro u Dubrovniku

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković.

Brpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Odgovorni urednik Nikola L. Brkić.

Zavjesa se diže.

Friedjungov proces, koji se, ima
nekoliko dana, vodi pred bečkim
porotnim sudištem, počinje dobi-
vati kud i kamo veću važnost no
što smo uopšte mogli pretposta-
viti. Već sada imamo pred sobom
nekoliko momenata procesa, koji
nam raskrinkavaju izvjesne intrige
protiva nedužnih Srba i jasno do-
kazuju pravu neosnovanost pro-
gona, radi kojih mnogi Srbi leže
u teškim tamnicama.

Za vrijeme zagrebačkog procesa
zbog velike izdaje upirali smo pr-
stom, a to je činio i ostali civili-
zovani svijet, u abnormalnu po-
javu, koja je prelazila u nečuveni
sudski škandal, da se zbog kapa,
čaša, ilaša i čutura nevini ljudi
drže po godinu dana u istražnom
zatvoru i docnije sude na više
godina robije. Oni, koji su stvo-
rili i podržavali ovaj škandal, o-
pravdavali su ga potrebom djelo-
mične kazne ,zavedenih“ ljudi, ža-
leći se, što prave ,vinovnike“ ili
»kaponje“, kako su ih redovno
nazivali, štiti poslanički imunitet.
Svijet se je zgražao, ali je ipak
bio znatiželjan, kakvu su to veliku
izdaju počinili poslanici, radi kojih
stradaju mnogi nevini ljudi. I sada,
poslije toliko vremena, obijeđeni
poslanici dadoše prilike i klevetni-
cima, da svoje klevete dokažu, i
cijeloj Evropi, da se o svemu
uvjeri. :
Unaprijed smo držali, da će kle-

vetnici pokušati sva moguća sred-

stva, da svijet uvjere o istinitosti

kleveta auktoritetom  klevetnika i

pouzdanošću izvora kleveta, ali

nijesmo mogli predviđati, da će
svojom nespretnošću iznijeti pred
cijeli svijet pravu i istinsku sliku
sviju smicalica, koje su uperene pro-
tiva nas i naše narodne egzistencije.

Iz svjedočanstava Friedjunga i Fun-

de-a jasno se razabire, da su fal-

Silikati, koji su u oskudici i ne-

mogućnosti originala podneseni kao

dokaz , istinitosti“ kleveta, skrojeni
od viših krugova na forumima

vlasti, odakle bi narodi države i-

mali očekivati pravdu i ravnopra-

vnost. Često smo upirali prstom
na jednu bolesnu pojavu, da su

Vlastodršći iz političke nužde in-

scenirali čitav onaj škandal, koji je

bio uperen protiva srpskog naroda

i koji se još i sada sprovađa. Da-
oonas nas o ispravnom shvaćanju

uvjeravaju oni, koji su primorani,

da ispred vlastodržaca vade keste-
nje iz vatre i koji svoje klevete
oblače u ruho njihove vjerodostoj-
nosti. Da se pokriju nečovječni

progoni, vlastodršci stvaraju falsi-
fikate i prikazuju ih -svijetu sna-
gom svog auktoriteta, zaboravlja-
jući na istinu, da su u laži kratke
noge.

Pred ovakim pojavama stoje u
nemogućnosti težnje, da se Fried-
jungov proces skrene na drugu
stazu. Nas vrlo malo interesuju
sumnjiva otkrića lične naravi, sve
i kad bi dobila pečat istine. Ali
sa svim tim i iz njih se dade iz-
vesti dokaz za učvršćenje uvjere-
nja o spletkama vlastodržaca. Ne
ulazimo u pitanje, je li ili nije Su-
pilo bio plaćen od pouzdanika au-
strijskih vlasti. Psihološki momenti
samoga svjedoka, da i ne zalazimo
na drugo polje, obaraju vjerodo-
stojnost izjave barona Chlumetz-
kog. Previše je smjelo učvršćivati
njegov iskaz nasljednim baronstvom
jednog birokrate. Kod ozbiljnih
ljudi, kad bi to inače moglo i da
važi, baronstvo u postojećem slu-
čaju uništuje vjerodostojnost svje-
dokovu. Pretpostavljajući, da je
baron Chlumetzky zbilja dao Su-
pilu 200 K_ iz svoga špaga (!), bez
sumnje mu ih je dao povjerljivo,
na svoju časnu riječ o diskreciji
samog događaja. Ta je diskrecija,
po prirodi logike, pogažena indi-
skrecijom samog barona Chlumetz-
kog, čime je posvjedočio, da nje-
gova baronska časna riječ ne vri-
jedi. Ovaj psihološki momenat ne
može da učvrsti vjerodostojnost
svjedoka, koji je određen, da svo-
jom časnom riječju dokaže Supilo-
vu podmitljivost s austrijske strane.
Nu i kad bi je dokazao, opet bi-
smo došli do zlatnog priznanja,
da je austrijska vlada plaćala
ljude, koji će raditi protiva srp-
skog naroda; došli bismo, dakle,
na ono, od česa se austrijska vlada
sa ovakim svjedočanstvom hoće
da opere. Chlumetzky bez sumnje
svjedoči po nalogu vlastodržaca,
i mješte da ih opravda, on ih svo-
jom nespretnošću optužuje.

Slični pokušaji, da se pojedini
članovi koalicije kompromituju ne-
čim, što ne stoji ni u kakvoj vezi
sa prirodom procesa, ne će i ne
smiju da zavaraju javnost. Oni
mogu, da je još više učvrste u
uvjerenju, da je težnja vlastodr-
žaca, da ometu, oslabe i razbiju
narodne redove, koji su im svo-
jom  istrajnom borbom zadali to-
liko jada i glavobolje. Dosta nam
je to, pa da se još više jedan dru-
gome približimo, da stvorimo još
jačiebedem narodne obrane. Sve

drugo bilo bi plod neuviđavnosti |

i tjesnogrudnosti.

Dosadašnji tok procesa doka-
zuje, da su klevetnici bacali svoje
klevete u vezi i po instrukcijama
vlastodržaca, u jasnoj i otvorenoj
namjeri, da oslabe našu narodnu
borbu i da kompromituju Srbiju.
Sada pak, kad su pozvani da do-
kažu uplitanje Srbije u našu borbu
i njeno plaćanje istaknutijih bora-
ca, utiču se drugom sredstvu, da
ma na koji način kompromituju
pojedine borce i razbiju koaliciju.
Nije im, dakle, cilj, da opravdaju
svoje klevete, već da postignu o-
no,“ što nijesu mogli postići sa
svojim klevetama.

Ali ovdje sada stoji otvoreno
jedno humano pitanje, koje nika-
kvi državni obziri ne mogu uni-
štiti; stoji pitanje narodnih žrtava,
koje nevine ispaštaju u zagreba-
čkim tamnicama. Ako ,kaponje“
nijesu počinili zločin velike izdaje,
onda je jasno, da ni oni obični
ljudi nijesu mogli biti od njih za-
vedeni. Nema više političke nuž-
de, koja bi mogla opravdati stra-
danja nevinih i lojalnih državlja-
nja. Ako Srbi i jesu državljani
drugoga reda, nijesu ipak  životi-
nje, da se s njima ovako bezdu-
šno i krvnički postupa.

Neka upamte zlotvori, da ni
narod ne plaća svake subote !

HuTpHre 32 HHTPHraMA,

»Beuepiwa Ilomra“, gucr, Koju u3-
Ja34 y Couju ua GyrapckoM je3uky,
a KOju y raaBuoMe ypetjyjy u ma Ko-
MC capahyjy MaxOM  CTpaHilu, Bpo
uecro je go caza umaja npxaive, Koje
HH MAJIO HHje IIOKAZHBAJIO JA CE y TOME
JIHCTY TIHIIE CA NOGPOM BOJBOM H Ca
HcnpaBiuM Hamjepama. Be3 o6supa Ha
rJlaCOBE O TOME, KOME CBE Taj JHCT
CIyXKH H 34 uuje ce cBe nape u 3a
uuju pauyH y ieMy nume, nocroju
HeocnopaH Qakr, za ,Beuepiba "lo-
uiTa“ yxuBa y uujenoj 6yrapekoj ja-
BHOCTH BPJIO pijaB rac 4 a ce cmarpa
K4O JIHCT, KOju je y crawy na 3a 10-
Cap ĆakIiuni yuuHu cBe, a Gpauu u
Hajrope crBapu, a a ananga u Haj-
6osbe 4 najkopucunje, jenuom pujeuu,
KAO JIHCT, KOjH H€ Npe3a Hu og uera
na uaK HH OJ ZupekTHor u cBjecnor
pala NpoTuB HuHrepeca u came 1p-
xaBe y Kojoj usna3u_y kojoj cy Be-
huHa We3HHHX CAPAJIHHKA HANIIH JH-
jeno rocrTonpuHMcTBO.

Jom npuje nekomuko nana ,Beuep-
iba Ilomra“ je y jenzuoj Gu;bewnu ca-
OMLTHJA, KAKO IbE3ZHHO  YPEJHHIUTBO
HMA HeK€ NoaTKe O TOME za je 1906.
y Cp6uju Guma CKJONJbEHA UHTABA 34-
Bjepa, Koja je TpeGana nga crBopu y
Byrapckoj jeza 29. maj. Ongmax, uu
CMO Npouuraiu TO TBpijeme y ,Be-
uepiboj Ilomru“ Mu cMO ra ojuiyuno

 EMAHTOBAJIH, Haraljajyhu Ox npunuke
 pasnor, 360r_Kora ce oBaj npojtanu
JIHCT Caja aha OBAKO NOJVIHX CPCJ-
CTaBa : jeja Maju KOMeHTAp, KOjum je

“ pouuro je CpG6uja Guma remi “ra

OBaj TyljuucKu JiHcT nonparuo csoje
ceH3a3HOHO caormureiwe jacuo je yka-
3HBAO HA ib. M3 Tux LOKYMEHATA,
KOja uMaMO — uHCala je Tana ,Be-
uepiba Ilomwra“ — Bujjehe ce oz ka-
KBE je Bpujeguocru u cajanii»e ,36/u-
XKeie u3meljy Cp6uje u Byrapcke“.

To je Guo ZOBOJbHO, Na Ja CBAKH
KO 3HA MAHHP€ OBOTA CYMIbHBOT JIHCTA,
OJIMAX 3aK/byuu, na je Gau To no-
NpaBJECi:e oguoca usmelyy Cp6uje u
Byrapcke Guo u jezuuu pa3nor, 360r
KOra My je napeljeuo za ce oBakumM
NOJVIHM KJIEBETAHEM Galu Ha Cp6ujy.
H ako CMO CBE TO MOT/IH OJIMAX 3HATH
MH Ce OHga Ha TOj crBapu Hujecmo
xrjeu nyxKe sanpxaBaTu, jep cMO »e-
I6EJIH ZA BHZHMO Hajnpuje TA ,NOKY-
MeHTA“ Koja Ham je ,Beuepiba Ilo-
iuTa 6una oGehaja. H y NOIJBCJIHEM
Gpojy Tora opraHa TyluucKux arenara
y Byrapekoj, nyGjuKoBama cy u ra
»JlOKYMEHTA.“

EBO y TJABHOME THX ,NOKYMeHATA“
»Beuepibe Ilomre“: Cp6uja Beh oj
NyXK€T Hu34 rojuHa ca 3aBuiuhy mpa-
TH pa3BuTaKk HoBe Byrapcke. Cp6uju
H CPIICKOME LBOPY TEIIKO je manato
CBaKO yCaBpinewbe PByrapcke, a Ha-

360r nanpenoBaiwa Gyrapcke akuuje y
Makenonuju. Jla ocna6u Byrapeky u
na je yuu3u, CpGuja ce pujemaBa ja
ByrapcKky JIHIIH We3uHor Brazapa. H
34 TO ce y Cp6uju ocuuBa 1904. ro-
NH4HC JIHTA NPOTHB KHC34 DepIuHaKJLA.
Ha ueny re sure croju npujecroJo-
HanmubeiHuK  bopše, a y Jluru cy
OKJTIJbBEHH CBE OHIUPH, npujareu
NpuHjecTOJIOHANIJBEJEHKOBU H BOjBOLE
43 mahenoHckor nokpera. Panom y
Juru je pyKOBOJIHO reHepaj Arana-
UKOBHh, a 34 THM, KAL je OH OJICTy-
niuo, jean MHHHCTAP ,/JbYGHMAL IpHH-
ua boplja“. Llujema sura je uMaza 34
jemuuu uuJb: cMakHyhe KHesa Pep/u-
Haujna. la ocrBapu Taj cBoj mnan,
"ura je nocnana y Codujy 1905. ro-
ZuHe CuBuier cpnekor opuuupa 'bop-
huKkoBuha u 6uBurer npopecopa Xauu
TamKoBuha. JenaH Og Wux je —BeJu
»B. TI.“ — nonuuje nocrao npen-
cjezuuk (!) ,CraBeHckor Jyra“, a
upyru je Guo ypennux (!) ,CnaBen-
cKkor Jyra“. Y _ Coduju je Tana nocTO-
jao ,Tepop4cTHuKH KPJ>KOK“, Ca KOjuM
Cy BopijukoBuh u Xauu TamuKoBuh
CTyNHJH y BE3y H KOME Cy uenoBnje-
naj cBoje namjepe, 3a koje cy nouu-
jenu 150:000 nunapa. BopukoBuh u
Xayu TanKOBuh cy ocrašu y xoreny
Makenonuju“. Au 34 iHxXOB Tajuu
noznasak nosa Bopuc CapaoB, koju
ca CBOjHM JBYJIHMA OJIE OJIMAX y XOTEJI
“Mahenonujy“; yxBaru_ BoptjukoBuha
u TaumKoBuha, nperpece ux, onysme
HM CBAa LOKyMeHTA H oHux 150.000
JHHapa, a HX npena Blacru. Tanam-
iba Gyrapcka Baja, ,/a ne Gyne MHO-
ro gapMe“, npeGauu oGojuuy npeko
rpaHuue, a Capapop 3anpxu oHux
150.000 guu. 3a uu.beBe MakegoHcKor
KOMHTETA, H KAJA CY CprckH CTy1eH-
TH nocjerujiu Codujy 1906. roune,
bopijukoBuh u Xayuu TamKoBuh cy u
Taza (!) Ganu y Couju u noGunu nu-
CMO OZ Bolje Georpazicke sure (koju je
Taja Guo aKTHBHH MHHHCTAp CpGuje)
Y KOME Ce BEJIH, a = FJABHH O NHJE
CpnckO-Gyrapckor GpaTuMJbeia TpeGa

u

ka