Br. 94. Bk kič Dubrovnik 17. decembra 1909, E RST Di Ua RENE SPRE Reč i GRO NA io očk s God. XVIII. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: «Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za svo ostale zemlje franaka “16 u zlatu; za Dubrovnik K 1655 na po i četvrt podine Ssurazmjerno, Pretplata i oglasi šalju go adrnini- | straciji lista a dopisi uredništvu. , Rukopisi se ne vraćaju.“ Nefran- kovna pisma ne primaju se. — POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više pula uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Nau Plativo i utuživro u Dubrovniku Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Brpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. Zavjesa se diže. Friedjungov proces, koji se, ima nekoliko dana, vodi pred bečkim porotnim sudištem, počinje dobi- vati kud i kamo veću važnost no što smo uopšte mogli pretposta- viti. Već sada imamo pred sobom nekoliko momenata procesa, koji nam raskrinkavaju izvjesne intrige protiva nedužnih Srba i jasno do- kazuju pravu neosnovanost pro- gona, radi kojih mnogi Srbi leže u teškim tamnicama. Za vrijeme zagrebačkog procesa zbog velike izdaje upirali smo pr- stom, a to je činio i ostali civili- zovani svijet, u abnormalnu po- javu, koja je prelazila u nečuveni sudski škandal, da se zbog kapa, čaša, ilaša i čutura nevini ljudi drže po godinu dana u istražnom zatvoru i docnije sude na više godina robije. Oni, koji su stvo- rili i podržavali ovaj škandal, o- pravdavali su ga potrebom djelo- mične kazne ,zavedenih“ ljudi, ža- leći se, što prave ,vinovnike“ ili »kaponje“, kako su ih redovno nazivali, štiti poslanički imunitet. Svijet se je zgražao, ali je ipak bio znatiželjan, kakvu su to veliku izdaju počinili poslanici, radi kojih stradaju mnogi nevini ljudi. I sada, poslije toliko vremena, obijeđeni poslanici dadoše prilike i klevetni- cima, da svoje klevete dokažu, i cijeloj Evropi, da se o svemu uvjeri. : Unaprijed smo držali, da će kle- vetnici pokušati sva moguća sred- stva, da svijet uvjere o istinitosti kleveta auktoritetom klevetnika i pouzdanošću izvora kleveta, ali nijesmo mogli predviđati, da će svojom nespretnošću iznijeti pred cijeli svijet pravu i istinsku sliku sviju smicalica, koje su uperene pro- tiva nas i naše narodne egzistencije. Iz svjedočanstava Friedjunga i Fun- de-a jasno se razabire, da su fal- Silikati, koji su u oskudici i ne- mogućnosti originala podneseni kao dokaz , istinitosti“ kleveta, skrojeni od viših krugova na forumima vlasti, odakle bi narodi države i- mali očekivati pravdu i ravnopra- vnost. Često smo upirali prstom na jednu bolesnu pojavu, da su Vlastodršći iz političke nužde in- scenirali čitav onaj škandal, koji je bio uperen protiva srpskog naroda i koji se još i sada sprovađa. Da- oonas nas o ispravnom shvaćanju uvjeravaju oni, koji su primorani, da ispred vlastodržaca vade keste- nje iz vatre i koji svoje klevete oblače u ruho njihove vjerodostoj- nosti. Da se pokriju nečovječni progoni, vlastodršci stvaraju falsi- fikate i prikazuju ih -svijetu sna- gom svog auktoriteta, zaboravlja- jući na istinu, da su u laži kratke noge. Pred ovakim pojavama stoje u nemogućnosti težnje, da se Fried- jungov proces skrene na drugu stazu. Nas vrlo malo interesuju sumnjiva otkrića lične naravi, sve i kad bi dobila pečat istine. Ali sa svim tim i iz njih se dade iz- vesti dokaz za učvršćenje uvjere- nja o spletkama vlastodržaca. Ne ulazimo u pitanje, je li ili nije Su- pilo bio plaćen od pouzdanika au- strijskih vlasti. Psihološki momenti samoga svjedoka, da i ne zalazimo na drugo polje, obaraju vjerodo- stojnost izjave barona Chlumetz- kog. Previše je smjelo učvršćivati njegov iskaz nasljednim baronstvom jednog birokrate. Kod ozbiljnih ljudi, kad bi to inače moglo i da važi, baronstvo u postojećem slu- čaju uništuje vjerodostojnost svje- dokovu. Pretpostavljajući, da je baron Chlumetzky zbilja dao Su- pilu 200 K_ iz svoga špaga (!), bez sumnje mu ih je dao povjerljivo, na svoju časnu riječ o diskreciji samog događaja. Ta je diskrecija, po prirodi logike, pogažena indi- skrecijom samog barona Chlumetz- kog, čime je posvjedočio, da nje- gova baronska časna riječ ne vri- jedi. Ovaj psihološki momenat ne može da učvrsti vjerodostojnost svjedoka, koji je određen, da svo- jom časnom riječju dokaže Supilo- vu podmitljivost s austrijske strane. Nu i kad bi je dokazao, opet bi- smo došli do zlatnog priznanja, da je austrijska vlada plaćala ljude, koji će raditi protiva srp- skog naroda; došli bismo, dakle, na ono, od česa se austrijska vlada sa ovakim svjedočanstvom hoće da opere. Chlumetzky bez sumnje svjedoči po nalogu vlastodržaca, i mješte da ih opravda, on ih svo- jom nespretnošću optužuje. Slični pokušaji, da se pojedini članovi koalicije kompromituju ne- čim, što ne stoji ni u kakvoj vezi sa prirodom procesa, ne će i ne smiju da zavaraju javnost. Oni mogu, da je još više učvrste u uvjerenju, da je težnja vlastodr- žaca, da ometu, oslabe i razbiju narodne redove, koji su im svo- jom istrajnom borbom zadali to- liko jada i glavobolje. Dosta nam je to, pa da se još više jedan dru- gome približimo, da stvorimo još jačiebedem narodne obrane. Sve drugo bilo bi plod neuviđavnosti | i tjesnogrudnosti. Dosadašnji tok procesa doka- zuje, da su klevetnici bacali svoje klevete u vezi i po instrukcijama vlastodržaca, u jasnoj i otvorenoj namjeri, da oslabe našu narodnu borbu i da kompromituju Srbiju. Sada pak, kad su pozvani da do- kažu uplitanje Srbije u našu borbu i njeno plaćanje istaknutijih bora- ca, utiču se drugom sredstvu, da ma na koji način kompromituju pojedine borce i razbiju koaliciju. Nije im, dakle, cilj, da opravdaju svoje klevete, već da postignu o- no,“ što nijesu mogli postići sa svojim klevetama. Ali ovdje sada stoji otvoreno jedno humano pitanje, koje nika- kvi državni obziri ne mogu uni- štiti; stoji pitanje narodnih žrtava, koje nevine ispaštaju u zagreba- čkim tamnicama. Ako ,kaponje“ nijesu počinili zločin velike izdaje, onda je jasno, da ni oni obični ljudi nijesu mogli biti od njih za- vedeni. Nema više političke nuž- de, koja bi mogla opravdati stra- danja nevinih i lojalnih državlja- nja. Ako Srbi i jesu državljani drugoga reda, nijesu ipak životi- nje, da se s njima ovako bezdu- šno i krvnički postupa. Neka upamte zlotvori, da ni narod ne plaća svake subote ! HuTpHre 32 HHTPHraMA, »Beuepiwa Ilomra“, gucr, Koju u3- Ja34 y Couju ua GyrapckoM je3uky, a KOju y raaBuoMe ypetjyjy u ma Ko- MC capahyjy MaxOM CTpaHilu, Bpo uecro je go caza umaja npxaive, Koje HH MAJIO HHje IIOKAZHBAJIO JA CE y TOME JIHCTY TIHIIE CA NOGPOM BOJBOM H Ca HcnpaBiuM Hamjepama. Be3 o6supa Ha rJlaCOBE O TOME, KOME CBE Taj JHCT CIyXKH H 34 uuje ce cBe nape u 3a uuju pauyH y ieMy nume, nocroju HeocnopaH Qakr, za ,Beuepiba "lo- uiTa“ yxuBa y uujenoj 6yrapekoj ja- BHOCTH BPJIO pijaB rac 4 a ce cmarpa K4O JIHCT, KOju je y crawy na 3a 10- Cap ĆakIiuni yuuHu cBe, a Gpauu u Hajrope crBapu, a a ananga u Haj- 6osbe 4 najkopucunje, jenuom pujeuu, KAO JIHCT, KOjH H€ Npe3a Hu og uera na uaK HH OJ ZupekTHor u cBjecnor pala NpoTuB HuHrepeca u came 1p- xaBe y Kojoj usna3u_y kojoj cy Be- huHa We3HHHX CAPAJIHHKA HANIIH JH- jeno rocrTonpuHMcTBO. Jom npuje nekomuko nana ,Beuep- iba Ilomra“ je y jenzuoj Gu;bewnu ca- OMLTHJA, KAKO IbE3ZHHO YPEJHHIUTBO HMA HeK€ NoaTKe O TOME za je 1906. y Cp6uju Guma CKJONJbEHA UHTABA 34- Bjepa, Koja je TpeGana nga crBopu y Byrapckoj jeza 29. maj. Ongmax, uu CMO Npouuraiu TO TBpijeme y ,Be- uepiboj Ilomru“ Mu cMO ra ojuiyuno EMAHTOBAJIH, Haraljajyhu Ox npunuke pasnor, 360r_Kora ce oBaj npojtanu JIHCT Caja aha OBAKO NOJVIHX CPCJ- CTaBa : jeja Maju KOMeHTAp, KOjum je “ pouuro je CpG6uja Guma remi “ra OBaj TyljuucKu JiHcT nonparuo csoje ceH3a3HOHO caormureiwe jacuo je yka- 3HBAO HA ib. M3 Tux LOKYMEHATA, KOja uMaMO — uHCala je Tana ,Be- uepiba Ilomwra“ — Bujjehe ce oz ka- KBE je Bpujeguocru u cajanii»e ,36/u- XKeie u3meljy Cp6uje u Byrapcke“. To je Guo ZOBOJbHO, Na Ja CBAKH KO 3HA MAHHP€ OBOTA CYMIbHBOT JIHCTA, OJIMAX 3aK/byuu, na je Gau To no- NpaBJECi:e oguoca usmelyy Cp6uje u Byrapcke Guo u jezuuu pa3nor, 360r KOra My je napeljeuo za ce oBakumM NOJVIHM KJIEBETAHEM Galu Ha Cp6ujy. H ako CMO CBE TO MOT/IH OJIMAX 3HATH MH Ce OHga Ha TOj crBapu Hujecmo xrjeu nyxKe sanpxaBaTu, jep cMO »e- I6EJIH ZA BHZHMO Hajnpuje TA ,NOKY- MeHTA“ Koja Ham je ,Beuepiba Ilo- iuTa 6una oGehaja. H y NOIJBCJIHEM Gpojy Tora opraHa TyluucKux arenara y Byrapekoj, nyGjuKoBama cy u ra »JlOKYMEHTA.“ EBO y TJABHOME THX ,NOKYMeHATA“ »Beuepibe Ilomre“: Cp6uja Beh oj NyXK€T Hu34 rojuHa ca 3aBuiuhy mpa- TH pa3BuTaKk HoBe Byrapcke. Cp6uju H CPIICKOME LBOPY TEIIKO je manato CBaKO yCaBpinewbe PByrapcke, a Ha- 360r nanpenoBaiwa Gyrapcke akuuje y Makenonuju. Jla ocna6u Byrapeky u na je yuu3u, CpGuja ce pujemaBa ja ByrapcKky JIHIIH We3uHor Brazapa. H 34 TO ce y Cp6uju ocuuBa 1904. ro- NH4HC JIHTA NPOTHB KHC34 DepIuHaKJLA. Ha ueny re sure croju npujecroJo- HanmubeiHuK bopše, a y Jluru cy OKJTIJbBEHH CBE OHIUPH, npujareu NpuHjecTOJIOHANIJBEJEHKOBU H BOjBOLE 43 mahenoHckor nokpera. Panom y Juru je pyKOBOJIHO reHepaj Arana- UKOBHh, a 34 THM, KAL je OH OJICTy- niuo, jean MHHHCTAP ,/JbYGHMAL IpHH- ua boplja“. Llujema sura je uMaza 34 jemuuu uuJb: cMakHyhe KHesa Pep/u- Haujna. la ocrBapu Taj cBoj mnan, "ura je nocnana y Codujy 1905. ro- ZuHe CuBuier cpnekor opuuupa 'bop- huKkoBuha u 6uBurer npopecopa Xauu TamKoBuha. JenaH Og Wux je —BeJu »B. TI.“ — nonuuje nocrao npen- cjezuuk (!) ,CraBeHckor Jyra“, a upyru je Guo ypennux (!) ,CnaBen- cKkor Jyra“. Y _ Coduju je Tana nocTO- jao ,Tepop4cTHuKH KPJ>KOK“, Ca KOjuM Cy BopijukoBuh u Xauu TamuKoBuh CTyNHJH y BE3y H KOME Cy uenoBnje- naj cBoje namjepe, 3a koje cy nouu- jenu 150:000 nunapa. BopukoBuh u Xayu TanKOBuh cy ocrašu y xoreny Makenonuju“. Au 34 iHxXOB Tajuu noznasak nosa Bopuc CapaoB, koju ca CBOjHM JBYJIHMA OJIE OJIMAX y XOTEJI “Mahenonujy“; yxBaru_ BoptjukoBuha u TaumKoBuha, nperpece ux, onysme HM CBAa LOKyMeHTA H oHux 150.000 JHHapa, a HX npena Blacru. Tanam- iba Gyrapcka Baja, ,/a ne Gyne MHO- ro gapMe“, npeGauu oGojuuy npeko rpaHuue, a Capapop 3anpxu oHux 150.000 guu. 3a uu.beBe MakegoHcKor KOMHTETA, H KAJA CY CprckH CTy1eH- TH nocjerujiu Codujy 1906. roune, bopijukoBuh u Xayuu TamKoBuh cy u Taza (!) Ganu y Couju u noGunu nu- CMO OZ Bolje Georpazicke sure (koju je Taja Guo aKTHBHH MHHHCTAp CpGuje) Y KOME Ce BEJIH, a = FJABHH O NHJE CpnckO-Gyrapckor GpaTuMJbeia TpeGa u ka