Br. 95.

ad a

Dubrovnik 21. decembra 1909.

asa :
»

God. XVIII.

IZLAZI UTORKOM i PETKOM
Cijena je listu na godinu:

Za Austro+Ugarsku, Bosnu i Horee-
govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru
K 15; za sve ostale zemlje franaka
16 u zlatu; za Dubrovnik K 10;
na po i četvrt godine surazmjerno.
Pretplata i oglasi šalju se admini-
straciji lista a dopisi uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju se. —

DUBROVNI

POJEDINI BROJ 10 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po po-
godbi. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća so od petitnodi'
retka 20 para.

 —— __ —

Plativo i ptuživo u Dubrovniku.

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković,

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Odgovorni urednik Nikola L. Brkić.

U IME NJEGOVA VELIČANSTVA CARA!

Ć. K. Okružni Sud u Dubrovniku na
prijedlog ć. k. državnog odvjetništva, odlu-
čio je da sadržaj ulomka uvodnog članka
»Zavjesa se diže“ i baš 1) koji počimlje sa
riječima ,lz svjedočanstva Friedjunga“ a svr-
šava sa ,u laži kratke noge“ 2) koji počim-
lje sa riječima ,Ali sa svim tim“ a svršava
sa spletkama vlastodržea“ 3) koji počimlje
sa riječima ,Nu i kad bi je dokazao“ a svr-
šava sa ,nespretnošću“ optužuje“ 4) koji po-
čimlje sa riječima , Dosadašnji tok“ a svršava
sa ,svojim klevetama 5) koji počimlje sa ri-
ječima ,Nema više političke“ a svršava sa
riječima ,svake Subote“ broja 94 političkog
časopisa Dubrovnik, koji je izašao u Du-
brovniku na 17 decembra 0. g. pod odgo-
vornim uregjivanjem Nikole L. Brkića, sa-
činjava zločinstvo smetanja javnog mira,
predvigjeno u 8 65 a) k. z.

Potvrgjuje se izvršena zaplijena zabranjuje
se daljnje širenje lista u pogledu zaplijenje-
nih,istisaka, kao i onijeh koji bi se slučajno
još zaplijenili, suviše rastava dotičnog štam-
parskog sloga i objelodanjenje ove presude
u nastajnom broju istog časopisa i baš na I
strauici, a to sve u smislu $ 493 k. p. i $ 20
zakona 17 decembra 1862.

RAZLOZI

Očito je da se sa zaplijenjenim ulomcima
nastoji poticati na prezir i mržnju proti Au-
strijskoj državnoj upravi, učin ovaj koji se
označuje zločinstvom smetanja javnog mira,
predvigjenim u S 65 a) k. z. pak _ je s toga
red bilo presuditi kao gore.

Dubrovnik, dne 18 decembra 1909,

Bojanić.

Uloga baruna Chlumetzkog.

Napokon je i naš list došao pred
bečko porotno sudište. Branitelj
otpuženog Friedjunga čitao je iz
njega neke bilješke o barunu Chlu-
metzkom, da time dokaže važnost
njegova položaja i njegove uloge
u Dubrovniku i da pojača vjeru u
izjavu ovoga svjedoka, da je Su-
pilo bio plaćen od jednog austrij-
skog konfidenta. Mi vrlo dobro
znamo, što je barun Chlumetzky
radio u Dubrovniku i s kime se
je družio, a znali smo to i prije
nego je on sa svojim svjedočan-
stvom iskočio. Njegova uloga, koju
je onda igrao, ni malo se u su-
štini ne razlikuje od uloge, koju
je na se preuzeo pred bečkim su-
dištem.

Koliko se sjećamo boravka ba-
runova_ u Dubrovniku, on: je i
onda, kao i danas, za pošteno gra-
đanstvo važio kao konfident au-
strijske vlade, sa nečasnim zadat-
kom, da svojim nametljivim dru-
ženjem osigura nekoliko zgodnih
momenata, koji bi mogli učvrstiti
vjeru, da su klevete, koje su na
nas Srbe relativno vrlo često na-
bacivane, potpuno istinite. Cilj je
i onda bio isti koji je i danas:
da se kompromituju istaknutiji na-
rodni borci i da se ubije svaki
smisao za narodnu borbu.

Ne znamo, što je Dr. Benedikt
mogao naći u našem listu, da bi
mu moglo poslužiti kao dokaz, da
Je barun Chlumetzky u Dubrovni-
ku igrao neku važnu ulogu. Prem-

da se svega vrlo dobro sjećamo,
ipak smo, da bi to sjećanje obno-
Vili, prolistali sve godine našeg li-
sta i nigdje nijesmo mogli naći
nešto, što bi Chlumetzkom moglo
da posluži. Gdje god smo našli
njegovo ime, svugdje je napisano
sa izvjesnom dozom opravdanog
prezira, svugdje se je na nj upo-
zoravalo, kao na sumnjiva čovje-
ka, koji je nastojao, da Srbe u
Dubrovniku osumnjiči i što više
izloži teškim progonima. Prema
tome sama sobom otpada njegova
smjela izjava, da je bio vrlo lijepo
priman u srpskim krugovima. Dr.
Benedikt učinio je s toga vrlo sla-
bu uslugu svome zadatku, kad je
upotrebio naš list, da dokaže va-
žnost položaja, koji je svjedok
Chlumetzky bajagi imao u Duhto-
vniku, jer je sa istim citatima o-
borio njegovu smiješnu tvrdnju,
da je bio vrlo lijepo priman u
srpskim krugovima. Za učvrstiti i-
stinu jedne neistine, Dr. Benedikt
je dokazao neistinu jedne tvrdnje.

Ako se ni čim drugim ne može
dokazati nečasnost uloge, koju je
Chlumetzky igrao u Dubrovniku,
bez sumnje može pisanjem našeg
lista. To je međutim i najbolje
mjerilo, po kome se može ocije-
niti vjerodostojnost izjave ovoga
austrijskog konfidenta, da je bio
lijepo primljen u srpskim krugovi-
ma. Upozorićemo baruna  Chlu-
metzkog na jedan događaj, koji
ga je mogao uvjeriti o vrijednosti
simpatija Srba u Dubrovniku. Mi-
slimo na onaj incidenat u Gružu,
kad je jedan od najuglednijih Srba
Dubrovčana u prisustvu jedne o-
sobe visokog položaja okrenuo
leđja ovom austrijskom barunu, 0-
dalečivši se demonstrativno iz nje-
gova društva. Ako Chlumetzky o-
vake pojave smatra lijepim  prije-
mom, mi ne možemo drugo, nego
da mu od srca čestitamo.

No ostavimo to na stranu. Su-
višno je dokazivati nešto, što je
jasno i vrapcima na krovu. Nepri-
jatelji naše narodne  egzistancije
nastoje svim silama, da kompro-
mituju ljude, koji danas vode he-
rojsku borbu za očuvanje narod-
nih svetinja. Pri tome se laćaju
svih mogućih sredstava, težeći za
tim, da, kao uzgred, kompromituju
i službenu Srbiju, koja njihovim
snovima stoji na putu. Ako nika-
da drugo, bez sumnje je tijekom
ovoga procesa izbilo na javu na-
stojanje, na koje smo često upo-
zoravali, da se stvori baza za opća
progonstva, koja su i nas na Pri-
morju imala zahvatiti. Jedan dio

zasluga za ostvaranje tih nastojanja
pripada i barunu Chlumentzkom,
koji je s jasnom misijom dolazio
u Dubrovnik i koji, možda jedna-
kim težnjama, dava bečkom sudi-
štu svjedočanstvo, koje se potpuno
podudara sa njegovim položajem.

Ni malo ne razlikujemo baru-
novu misiju u Dubrovniku od one
u Beču. Za nas je jedan i drugi
Chlumentzky ista osoba sa istom
dušom i jednakom gotovošću, da
posluži gospodarima, kojima i ta-
kve propalice mogu da učine u-
slugu.

Cp6uja u lpua Topa.

Ilocbejueu Gpoj ,Lleruiwekor Bje-
CHuKa“ ocyo je ua Cp6ujy u iene
3BAHHUH€  NpejicraBHHKe  Hajpyauuje
uoGaucke rpjuoe. Hukazr uu jenan ay-
CTpujeku Jucr uje Ha TOJuKO TNpo-
CTOpa METHYO TOJIHKO OJIBPATHUX PH-
jeuu u HAnpaBHO TOJIHKO HHCKUX HH-
cuuyauuja nporuB Cp6uje. Pasgor ko-
juM Ce YPC/IHMIUTBO TOTA JIHCTA NOC-
JIVXKMHJIO 34 Taj HANA HA CBE HAC, GuJNO
je, Gajaru, nporecr nalue niramne npu-
JIHKOM KOJIAIIHHCKOT HYIIKAPAIHA.

Mu ne 3naMo na Ju Taj nanan uma
Be3e ca npencjezuuKoM r. ToMaHoBH-
heM, u za Jiu ToMaHOBHh, npencjeguuk
Bale HALIE CaBe3HHLE TpeGa za Hocu
OJITOBOPHOCT 34 OHAKO IIHCAH€ IIPOTHB
npezcjenauka HAI€ BJE, IBEFOBHX
ApyroBa u name npxaBe. AjJiH, 3Ha-
jyhu KaKO CiBapu znanac uzy y LIpnoj
Topu, MH He MOXKEMO HH jezaH cayuaj
Y IbeHOM jABHOM XKHBOTY OJLBOJHTH OJI
I6Y JIH KOju CAJIA TAMO IPKE IPKABHY
BJIACT y pyKaMa. 3aTO He OgroBapaMo
»IleTuwckOM  Bjecuuky“, ruje nume
u capajescku Typucra BpuH, Hero ojr-
FOBApaMO JIHUHO FOCN. TomaHoBuhy u
IbETOBHM IPYTOBHMA y BJIAJIH.

CpGuja u ieua iramna Gume cy
OJHCTA  HHJIHTHHPAH€ — KOJIALIHHCKOM
npecynomM. TlogurTuuka yGujerBa nema-
Bala cy ce cByruje u cByruje he ce
nemaBaTu, aga he yBujek usa3BaTu
uujuruanujy u nporecr. Y nac cy ce
nemaBaje dopmajne 6yHe, crpuje/vaHu
MHOTH JbY]IH, AJIH je TO H343BA/10 OJ-
MAX H IIpOTECT 4 yapyjaBajo cBe Hane
rpaljane. TakBa yGujcrBa uujecy y uac
Morja Guru u3BplieHa 6e3 yxacHux
Nnocibenuua 3a ode Koje cy ux nape-
nuau. Ero npumjepa y 3ajeuapekoj
Gyuu.

Y Cp6uju, y FMaBHOM, BHIHE Cy rJe-
lalH Ha TO C NOJIHTHUKOT TJICJIHIITA.
Hu HajKPHBJIbH NOJIHTHUKH KPHBUIH HH-
jecy rpeGasu Guru cTpujesbaHu y Macu,
HH IIPOTOHE€HH Y UHTABHM TIJIEMEHHMA,
KAO INTO Ce UHHH JAHAC y 3EMJ/bH
Kue3sa Hukoze. Huje TaKaB. TpeHyTaK
Ha NOJbY 4 yHyTpa HHKO Hehe OcjeTuTu
na je npaBna 3410BO/beHa. 3aiuTo He ?
3aTO WTO je KOJANIHHCKOM CY NpeT-
XOJIHO HETHIGCKH CY OZ 1907. ror.,
raje je uapox Buuuo najerpaninuje
crBapu 3a yraen jeguor npaBocylja :
cBjenouaucrso HacruheBo u _npenucky
uaHoBa Bjae ca capajeBcKuM IlrH-
jyuuma Hacruhem u JlumurpujeBukem,
KOjy je myGukoBao Mocrapcku ,Ha-
poj“, nomro je yxsaruo jegnau kogep

UeTHIbCKOr — nozunajua  JoBiheBuka. |
Hama je CBHMA NOKA34HO NOTIYHO JA
je NETHIBCKH NPOLEC V/ELIABAJIA KJIH,
y najmai+y pyKy, nozenaBaja GocaH-
Ccka Blaja. To 3Ha zaHac uuo cpneku
cBujeT, u Huje norpe6Ho za Hac HuKo
pa3ysjepaBa. Hacruh jeu y Cp6uju u
y punoj Topu Guo umu areHT Toma-
HOBHHeB KOME je TpeGama jeuua 3a-
Bjepa npoTuB emurpanuje, HJiH caMo
areuT Gocaucke Brane koja je xrjena
na cB€ NoKkBapu u pacrpyje mro uuje
PAaCTpOBAHO H JA JIAKIJE NpHIPEMH
aHeKcHjy.

KomamuHcku cyn je nomao nocauje
HETHIBCKOT, OCHM TOTA  KOJIALIHHCKY
Npecyuy Cy NOTBPJIHJIH MCTH JbY/IM H3
TomaHoBuha Braje koju ey Bek uy-
GOKO KOMNPOMHTOBAHH. To je crBap
Koja je nokojeGana Bjepy y cBuma
HaMa za je uperpec Morao 6uTu uc-
npaBHo Bolje. Hacruhi je 6uo noBo-
J6AH LA €BO ZBHJjE FOJHHC IPKH y
NONTOpHUKHM NOZPYMUMA 53 HajBulje-
Huja uoBjeka — MuHHCTpE npejcjeji-
HHK€, MHHHCTP€, NOCIAHHKE M Bolje
onosuuuoHe crpauke. Ko he BjepoBaTu
na ce npouec nporuB buHoBuha rpe-
Gao ojiucTa la 34BPlIH OHOM K43HOM
KOja je yxacma u Koja je ckpo3 He-
nojurTuuHa. OHa nehe molin yBjepuru
Hapon y 3eM/;6u ra je npaBua u mo-
Tpe6na, jep BJana He HJIe HHUHM IPY-
FHM HCTO IIJIIKAPAIBEM H XAPAHEM JLA
u3nlje Nesa NOBOJBHOM HApOLY HA Cy-
cperT. :

A Mu 3HaMO za je uapojn nesano-
BOJbaH H JA HO CHCTEM NOUHBA Ha
jemuoj miurkoj u ranuoj saxu. Ilo
GeOrpaicKuM yaiHtnaMa IMeTa XMJBAJIY
H€34OBOJBHHX H JIY]IMX, AJIH HHKO HE
NuK€ HA HX pyKy. Hama kparyje-
Bauka aepa 3aBpniujia ce uajuacunje
u najnosuruunuje. Y LIpuoj Topu jom
Ce yBujeK Ipu HAjBEHHM 3/70UHHLEM
INOJIHTHUKH NPOTABHHK. A KAL rOBO-
PHMO O IOJIHTHILH NPHOTOpCKE. BJTAJLE,
H€ MOXEMO LA TO H€ KBAaJIHduKyjeMO
Ka0 Ge3yMHOCT M HEIATPHOTCTBO H
MOXJa Hamjepe KoiuMa Ce He Moxe
carjenaTu Kpaj.

Hoso Bpujeme.

Proces Friedjung.

Beč, 15. decembra.

Jutros je nasrnulo u dvoranu na
pretres više publike no obično. Na-
ravno da je njen broj bio ograničen.
Interes je za ovaj proces sve veći i
veći. Bez sumnje tome najviše doprini-
jelo preslušavanje predsjednika ,Sla-
venskog Juga“ D-ra Boža Markovića,
koje je izazvalo senzaciju u svim
krugovima.

Malo prijez10 sati predsjednik otva-
ra raspravu i donosi do znanja da je
prof. Jagić otklonio sudjelovanje kao
vještak. Na predlog D-ra Harpnera
imenuje se na mjesto Jagića Dr. Mi-
lan Rešetar.

Zatim se nastavlja sa preslušava-
njem D-ra Boža Markovića. Na
mnoga pitanja predsjednika, tužitelja,
tuženih i njihovih zastupnika Dr. Mar-
ković kaže, da ne zna ništa o po-
znatim bombama u ,Slaven. Jugu“,
ni o bilješkama D-ra S. Budisavlje-
vića. Odlučno izjavljuje, da je sve
ono što je jučer kazao istina i da su