Br. 8. Dubrovnik 1. februara 1910. | God. XIX. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena jo listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- govinu K 12;\za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na po i četvrt godine surazmjerno. Preiplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješću i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. ; Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. pare ann ee ZR Ee: Teonopa ya. bomiKoBuhi. BeJuKa cpicka noGpoTBopka. »Y uBOTy HujecaM ue3Hyna 3a 6oraTcTBOM, anu Mu je xao na He- MAM BHllle, na oG6una- Tuje IIOMOTHEM MHJIOM MH CPIICKOM POLJ.“ 3aspueinak olopyke. Y nejjeby oko 10 caru y Be- uep npouuo ce je kpo3 /lyGpoB- HHK TYXKHH rlaC, za je mnocidje jiyre u Tenike GOJIecrTH NpeMuHyyJa Y30pHa KEHA, UECTHTA H TIJIEME- HHTa CpnKkHiba H BEJHKA CpNCKA NOGpoTBOpkA Teodopa y0d. Bo- tuKosuh. [Ipemna je i»eHa cMpT Gu- Ja ueu3GjeuBa, urak je csakora H3HEHA/IMJIA HM PAXKAJIOCTHJIA. Ko je nokojuuuy jenuomM yrio- 3Hao, Taj je. 6e3 cyMibe OMax cH- HOBJ6OM /bYGAB/bY 34BOJIHOo. Khinu OJIHUHe H HA NAJIEKO UyBeHE TIO- ponune ITlyTuua, a «ema yBaxke- HOT, HCTO TAKO uyBeHOT rpatjaHu- HA H BEJHKOT CPIICKOT NOGPOTBO- pa noKk. boxa BorukoButia, Guja je y NpuiukaMa, 1a TEMČI6HTO“ y- nosna HanaheHu cBoj Hapon, u ua, 34BOJIHBIIH Ta KAO MAaJo Koja. Cpnkuiba, ylOBOJBH, WAaK H NpeKO CBOjHX CMJIA, NATPHOTCKHM OCjeha- juMa CBOTA BEJIHKOT CpIICKOF CPLA. 3a Bpujeme GocaHcko-xepuero- BAUKOF yCTAHKA XKHBO ce je 3a- ysema 3a nocrpazaje nopojune, Te CE HA Ib€H IO3ZHB MHOFE rO- cnolje OLAZBAJE BEJHKHM NAPOBH- Ma. Ha raj nauuu_ oGpucana je MHOTY CY3Y CHPOTHIbCKY, CIACHJIA je MHOTH XHBOT naheHuuku. Y Ily6posuuky je nokojunna CaMO No 1oGpy nosnara. UyBajy- hu cBoje gocrojaHcTBO, Kao puje- TKO Koja, Guma je npucrynauna CBAKOM. PO/LOJ6YGHBOM H TIJIEMEHH- TOM NOTXBaTy u 3axrjeBy. Hema jenuor cprickor upytuTBa, koje uuje IbEHO HM€ HCTAKHYTHjHM C/IOBHMA 3AGHUBEKHJIO V AHAJIHMA CBOjHX no6poTBopka. /loBezeHa Ha jeHoM, YCIBEJI OCTABHHCK€ HEOGA3ZPHBOCTUH, Y EKOHOMCKH NOJOXAj, KOju je NAJIEKO BZAOCTAO 34 NPHJIHKAMA, y KOjuMA Ce ZOTJIE KpeTAJA, CPEJ- CTBA cy joj Guma ca6uja on ocje- haja, au je ca cBuM THM, OTKH- najyHiu rTOTOBO OL CBOjux ycrTa, OGMJIATE XKPTBE NPHHOCHJIA HA OJI- TAP HAPOLHOT HANPETKA. Ilonubejiba ibeHa BOJba, o kojoj Ce TEK CAJLA MOXE ZLA TOBOPH, O- BjekoBjeuuja je ieHO uMe H cTa- BHJA ra y pen najsehux cpnckux no6poTBopka. CBy cBojy _HMOBH- HY, JIAKJIE CBE OHO uHME je cgo- GOJIHO MOFJIA JA PACNOJIAKE, OCTA- Bula je y 'zoGpoTBopne cBpxe. CBOojoM ONOpyKOM OCTABHJA je »Cpnekoj 3opu“ 220 K; IloGpo- TBOpHOj 3anpyasu_Cpnkuwa /ly- GpoBkuiva 4.400 K; upkBH cB. BnaroBjerureuuja 2.200 K; sa uy- Babe rpo6oBa Ilyruua u KoBaue- Buh 2.200 K; 3a cupomaxe y ]ly- GpoBuuky 6e3 pasjuke sjepe 600 K; cBojy Be1uKy _cuuky enckoj lukoJu, u 50.000 K kao ,3akna- na Teozgope BolukoBuk 34 npuB- pe—Hu H KyaTypuu nanpenak Cp- Ca /ly6poBuana.“ Ilpex oBakoM nojaBom, npez OTBOP€HOM paKOM oOBAKE zOGpO- TBOPKe, KOja — KAKO peue y cBo- joj onopyuu — uuje uesnya sa GoraTcTBOM; Kojoj je Kao Guo Za HeMa BHIIe, na na oGusaruje IOMOTH€ CBOM MHJIOM CPIICKOM POLY, NVGOKO Ce KIIAEBAMO H KJIH- 4eMO: Cnasa senukoj 2o6poieopku cpil- CKOj Teodopu y0. Bouwxosuk ! ara e m emo Još nešto o željezničkom pitanju.“ Spljet, januara. Mi smo dobre ćudi. Kada-se o- svjedočimo o jednoj očitoj nepravdi, tada se na vas trk alarmiramo. Vi- čemo na sve strane. Telalimo po svi- ma novinama ko će bolje. Sazivljemo metinge. Ugrijani pružamo ruke sva- kome. Izvalimo nekoliko butadđa u javnim sastancima. Pa kada smo se dobro izvikali i naposljetku Zomitat sastavili, onda se polako, polako mi- rimo i u običnoj našoj apatiji pre- tresamo ono što smo u prvom furiji smiješna a katkada i opasna počinili. Ta naša ćud izgleda da će se i o- vog?puta obistiniti, ako uzmemo u pretres sve što se učinilo ovo zadnje vrijeme u pogledu željezničkog spoja. Komitat je tu. Na čemu se oslanja i kako će započeti — to će, kao o- bično, vrijeme dokazati. Nego to je važno i životno pitanje, pa ne možemo a da drvijene rečemo. U Dalmaciji su dvije željeznice, sjeverna i južna. Mogu li se zvati želježnice, to stavljamo na duševnost dotičnih faktora ; da li i sa prljavim kolima prostog jednog kiridžije može neko da upravlja. Bez uprave će se prije ili poslije prevaliti. Uprave našijeh željeznica opstoje - i ne opstoje. Opstoje zato, što u Spljetu i Gružu vise dvije tabele ito : K. k. Betriebsleitung. Ne opstoje iz razloga, što obe u- prave nemaju skoro nikakve moći i ne mogu da funkcioniraju u onom pravcu u kome bi zahtijevale naše prilike. Kako? — Za Dalmaciju treba u- vijek nešto nova stvoriti. I ustanovili su toliko, koliko je bilo od potrebe da provincijalna autonomna željezni- čka vlast ostane sasvim osakaćena, te su po običaju ovamo pružili naj- manji kraj, a veći k sebi su pritegli. Ove dvije nevoljne uprave zavise u svakom pogledu o željezničkom ra- vnateljstvu u Trstu, te same po sebi ne mogu ni uzdahnuti, ako svoj uz- dah ne prijave u svoje vrijeme. * .Primamo od jedne kompetentne osobe. Uredništvo. . Tršćanska nadzirateljica, sve da ho- ćeti da se potrudi, ne može da učini | nešto što bi bilo za našu dobrobit. Daleko je i sasvim je drugi eleme- nat, a ima o čemu da se zabavi kod ostalih svojih pruga. I kad ne može, onda mora da nastane onaj haos, ko- ga danas uživamo. U Dalmaciji, kaže se, nije ništa na svomu mjestu, ali je sve sto puta bolje, nego je željeznička stvar. Naše željeznice su grdoba ovoga vi- jeka. Bez glave i repa. Takve su, da i oni željezničari, koji su sa svih že- ljezničkih pruga odbačeni, u prvom trenutku kad dođu, zgražaju se. — Kašnje, kada upoznaju prilike i kada se nađu u društvu ostalih, od svuda nabacanih, onda se tove u novoj ka- liforjini. Uzmu maha, a od svojih protežirani ovamo pašuju. . Sistem je to uvijek, a nije protu- slovlje, ako su u objema upravama dalmatinci na čelu. Oni su stegnuti u takove lance, da su malne uvijek moralno. potučeni. A_ što nepodnašaju . oni drugi domaći sinovi, koji imaju manje vlasti?! Slabo je pero, koje bi moglo opisati njihovu potištenost. Izgnanicima se vjeruje, pa bili koliko mu drago niži, a domaći treba da prešute. : Na taj način pati cijeli stroj: cen- tralni i eksekutivni. Pati studija o do- | tičnim tarifama. Obaljena je svaka ideja zemaljske autonomne vlasti i domaćeg blagostanja. Uništen je u. začetku koren tog velikog &lementa u ekonomskom napretku. Zato smo uzeli danas pero, da sta- vimo na dušu novom komitetu i ovo uređenje, biva, d& upre svom silom, da izposluje za Dalmaciju svoje že- ljezničko ravnateljstvo, koje će imati sve svoje povlastice. Ono će na pravom temelju, kako zahtijevaju domaće okolnosti, urediti u svojoj kući, očistiti u svom dvoru i sa svog čistog praga moći ća se krenuti u dalji svijet. Ono će biti tada pri ruci osnovanom komitetu. Od njega će moći erpiti dotične po- trebne podatke, skojim će se nešto postići. Ovako i nikako drukčije, ako odbor ne će.da se po običaju pusti O značenju Bogišićeva rada. (2) Život je Bogišićev usko skopčan sa njegovim radom na glasovitom mu djelu, Crnogorskom Zakoniku, i sto- ga će o tom biti docnije riječ. Bogišićev literarni rad pako može se ovako razdijeliti: pravnički i pra- vno-istorički, istorički, etnografski i filološki, u koliko je potonji u vezi sa etnografskim i pravničkim. Glavni centar njegova naučnog dje- lovanja bio je Pariz, gdje je živio čitav četvrt vijeka, a velika je nje- gova djelatnost bila i u Odesi, kad je držao katedru slavenskog prava na tamošnjem univerzitetu. - Omanjih njegovih spisa ima bez- broj po raznim časopisima, srpskim, hrvatskim, ruskim, českim, poljskim, francuskim, talijanskim, španjolskim 1 njemačkim, te za nauku bi bio veo- ma blagodaran posao, kad bi se taj PT EZAN O RONE dragocjeni a rastrkani biser na jedan niz nanizao. Glavno je Bogišićevo djelovanje na pravu. Njemu su podregjeni i istorija i etnografija i filologija, ali, kad se upotrijebi šira grupacija, sve se to dade svesti samo na pravničku nau- ku. Kao tvorac Crnogorskog Zakoni- ka, stvarao je zakone na narodnim običajima, poslovicama, — na etno- Jrafiji, s kojom je, kad se stručno proučava spojena i filologija. Najsjajnije Bogišićevo djelo je Cr- nogorski Imovinski Zakonik, koji je Bogišić po visokom nalogu ruskoga cara sastavio. Njemački pravnik Dr. Karl Dickel u svojoj knjizi Uber das neue bitrger- liche Gesetzbuch fi Montenegro und die Bedeutung seiner Grundsiitze fitr die Kodifikation im allgemeinen, ka- že, da su u Bogišiću bili spojeni naji- dealniji pogledi na svijet i oštroumno, bistro posmatranje pravih životnih potreba. I Dickel misli, da to treba pripisati tomu, što je Bogišić svršio prve škole za moru: u Dubrovniku i u Mlecima! Očito je, kaže on, da je Bogišićeva neograničena ljubav prema moru probudila u njemu taj spoj. Bez svake sumnje more djeluje na bistrinu pogleda, ali ja mislim, da bi Diekelovoj lijepoj primjedbi trebalo još nešto nadodati. U njemu je naime osim neograni- čene ljubavi prema moru, živjela i jedna druga uzvišenija i plemenitija ljubav, a to prema narodu. Jer Bo- gišić bistar, mlad, živa temperamenta prve je svoje ideje sisao tamo na drugoj strani Jadrana, u lijepoj Ita- liji. Tamo je on bez sumnje naučio ljubiti svoj narod, kao što i Medo Pucić i mnogi drugi, koji su se u Italiji vaspitavali. I sa tom svježom i živom ljubavi bila je u vezi i nje- gova čežnja za naukom, njegova po- hlepa za znanjem, a to sve skupa po- nukalo je — ili bolje da rečem — uputilo je Bogišića, da traži životne potrebe. Tražio ih je, našao ih je i — upoznao ih je! Ljubav prema“na- rodu pokazana je u volji, maru i tru-. du za proučavanje, a oštroumnost, znanje i široki pogledi manifestovani su u sregjenju te ogromne gragje i u zgradi, koju je od nje sazdao. Nabrojićemo njegova glavna djela. Megju pravničke i pravno istoričke spadaju : 1. Pravni običaji u Slavena, pod imenom važnosti sakupljanja naro- dnih pravnih običaja kod Slavena. 2. Naputak za opisivanje pravnijeh običaja, koji u narodu živu. 3. Glavnije crte obiteljskog prava u starom Dubrovniku. 4. O nayunoti paspaboilikit ucilio- piu cnasnnekazo iipasa. — To je pri- stupno predavanje Bogišićevo g. 1870. na univerzitetu u Odesi. 5. Pisani zakoni na sloven. jugu.