x

Br. 12.

2

Dubrovnik 15. februara 1910.

God. XIX.

IZLAZI UTORKOM i PETKOM

Cijena je listu na godinu:
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce-
govinu K 12 2; za Srbiju i Crnu Goru
K 15: za sve ostale zemlje franaka
16 u zlatu; za Dubrovnik K 10,
na po i četvrt godine surazmjerno.
Pretplata i oglasi šalju se admini-
straciji lista a dopisi uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju se.

DUBAO

POJEDINI BROJ 10 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po po-
godbi. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku.
h

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Odgovorni urednik Nikola L. Brkić.

bajKAHCKH CAB€3.

PyckH  MHHHCTAP  CNOJbALIHHX
[locnoBa, HBO./bCKH, y jezmuoj 3Ha-
uajnoj npaiauu 3a BpHjeM€ Iiponiljie
kpu3e na baikaHy, pekao je, za
je caBe3 GAJIKAHCKHX HAPOJA H€-
ONXOJIHO NOTpPeGaH 34 EKOHOMCKO
H  HauHOHAJIHO pa3Buhe  GaJkaH-
CKHX HaApoJaA.

Ta uajaBa pycKOT MHHHCTpA Crio-
IbALIIHHX [IOCIOBA NPBH NyT je 3Ba-
HHUHO TIOTBPAHJIABAKHOCT jejiHe
BeJuKe ujreje, o kojoj je raKO MHOFO
PACIIDABIBEHO HA IOJbY JjABHOCTH H
HayKe. Aid je Ta H3jaBa zara 4 HOBOT
NOJIeTA IHEHHM IOGOPHHLIHMA, /A,
cBehum BjepckumM yGnjetjeieM, 1po-
JLJ2Ke PAL HA IBEHOM OCTBAPHBAIbY.

Oj KAKO Ce, Y IIOCIBC/LIbE BPH-
jeme, y eBponckoj jasocTu ueruke
novela BOTH pujeu o cBe Be-
hum TermuKkoliaMa Koje ce nojaB/by-
jy ua GJMKeM HCTOKY KAO H O
NOrOpuiaBatby ormiure curyauuje ua
BaikaHy, uueja o GaIKAHCKOM CA-
Be3y  no6uja cBoje GpaHmuoue u
npen bopyMomM EBpone, ruje ce
Cala, AKO HE CA CKCIITHILH3MOM
XJIa ie pauyHuue, 0 i60j roBopH
Gap ca rIegHuiTa  —oKTpuHapHe
ONpaBnaHOCTH. CC TOra IIpHHlIHII
,y jenuibeuux JIpxaBa ua bBaka-
Hy“ mocrTaje CBAKHM MAHOM NOIIY-
JapHuju y peoBumMa uecrHTux 1p-
IKABHHKA  HE3ZAHHTEPECOBAHHX _ 3-
NajiHHX Hapojna.

AHTaroHH3aM, Koju je y TOKy
oBora Bujeka pa3šnBajao Pycujy u
EHr/lecKy, Ta IBA BCJIHKA H MOiHA
Hapoja, 6uo je jezau ou y3spoka
KOju je ycnopuo eBoJyuujy IoJiH-
THuKHX Lorabaja, Oz KOjux 6u 3a-
BHCHJIO yGp3aHo OCTBAPHBAIbE HJLE-
je o GaukauckoM caBe3y. Taj je
anTaroHu3aM, jom og bepnuHcKko-
ra KoHnrpeca, npoBejaBao Kpo3 OJI-
HOCe TA IBA BeJHKA HApOJzA. AH
je OH OL AaHAC moueo craGuTu,
HapouuTO nocinje ueycnjexa py-
CKOF Opykja Ha NaJeKOM HCTOKY
H YHYTPAIE>HX Hepena y Pycuju,
H Huje naneko 1o6a, kana he u3-
Mey THX ABHjy HEKAJAIHX  Cy-

napuuua goiu no cnopašsyma oz-

HOCHO CdEpa HXOBHX HHTEpeCa ;
a TO he, HeOCIOPHO, GHTH OJ npe-
cyuHor 3Hauaja u 3a Gynyhuocr
GAJIKAHCKHX JIP2KABA.

Kox  NuHTaa 0 OCTBAPMBAIby
BaukaHckor CaBe3a jaB;bajy ce Ja
BAXKHA MOMEHTA: KAKBE CY CMETIČE
CTajale HA IYTY HIbETOBY OCTBAPH-
BAY 10 Cana M KAKBO OGubeje
Taj caBe3 Tpe6a za uMa, c o63n-
POM Ha APYIITBEH€ H CKOHOMCKE
NPHJIHKe IPIKABA, KAO H HA CaCTAB
CTHHUKHX G/IEMEHATA CABE3A, IA LA
OH Gyue rTpajau u jak?

JELAH JIETHMHUAH NIPETJE/ JLOTA-
ljaja u3 najG/imie NnpouuIOCTH, 1KOBO-
;baH je ga ykeKe Ha TE CMETIĆE. O-
ropueHa 6opGa HapouHocTH y Typ-
ckoj Koja ce BOJIM BeH HEKOJIHKO
neuenuja, kouua je cBak4 pai Ha
36/IMKeiby = GAJIKAHCKHX  HAPOJA,
uuja je smarua ja6yKka pasnopa
Guo MaheloHcKko ruTae. AJIH ce
Huje MOpaIO AYTO OUCKHBATH 1A
H caMu GajkaHcKH HApOJIH YBHJIE
KOGHOCT IbHXOBe y3ajamue 6op6e
H NOJIKHTUKE y3ajaMHOT HCTPEOJbA-
Baiba. CBujecr o norpe6u  3ajej-
HHuKE akliHje NpemMa oruroj orma-
CHOCTH KOja ce Gali y TO BpujeMe
jaB/BAJIA HA MYTHOM  NOJIHTHUKOM
XOPH30HTY, IIOCTENIEHO Ce IOuEJA
iuupurH. H onua ce omer rpH-
Gjerno jeguoM  NaJIHjaTHBHOM PH-
jeruei»y CIOpHHX IIHTAIBA: A Ce
NOKYINA CHOpA3VM HA OCHOBH HA-
uema o nojujemu cepa uurepeca.
MebyruM, To je rek 6una Cuna
Hu Xapu6na 3a 6poun ciopa3ymMa.

ByrapH Cy NOJAraiH Ha nperoH-
nepeHuHjy 4 TPAXKHJIH, KAO yBHjeK,
3a ceće JIaBOBCKH  /IHO, ApKehH
ce npaBa koje uM je zaBao uBaje-

CeTOTOJ/IHIIIBH HEYMOPAH “PAL KH.

nponaranjia, zok cy Cp6u  moJa-
rai Ha cBoja ucropujeka rmpaBa
H CTHHUK€ OJLIHKE CPIICKOT  CIIE-
MCHTA Yy CIIOPpHHM 30HAMA EBPOII-
ckor zujema Typcke uapeBuHe. A
NPHPOJIHA NOCIBEAHNA THX HCKIbY-
UHBHX acnupauuja Guja je Ta, a
Ce H HA TOME IIO.bY HHje MOFAO
NocrTHhuH HHKAKAB CIIOPA3ZYM.

Te Temukohe 3a BaukaucKku Ca-
B€3 O/L IIPHJIHKE CY H CALA TJABHA
paHa Ha beroBomM Tujeny. OnHa ce
caza Buna uo gujeuu. Ilocjere,
HeJLaBHO H3MHjetbaHe y Beorpany
H Coduju, koje cy usa3Baje  3a-
GpuuyTocT H yaGytjewe c jeme, a
CuMnaTHje 4 pazocrT c zpyre crpa-
He, MOTy Ce CMATpaTu Kao- šopa
SbeIIINIHX AHA.

Taj HeouekuBaHH O6pT y cpn-
CKHM H GyrapckHM acnupanujama,
Mona je caMO IPHPOJIHA TIOCIbE-
nuua noyke Cp6a u byrapa kojy
CY OHH H3BYK/IH H3 CBOje CKOpA-
libe NPOLLIOCTH.

Tako je cama Baska"  1oG6uo
CACBHM APyTy NOJHTHUKY (H3HO-
HOMHjy, ZO6HO Apyre mepcnekTH-
Be 34 cBojy GyuyhHocrT.

Au 34 OCTBAPHBAIBE BEJIHKOF
nauena ,,Baikau = GaKaHCKHM HA-
pomuMa“ unak uma jom jenuo
BaXHO NuTaH%e. /la gu je ieroB
ONICTAHAK Y XApMOHHjH CA BJACTH-
THM 34BOjeBAuKHM TEKIbAMA, HJIH
je NPOTHB CIIOJ6BHHX NpeTeH3Hja M
3ABOJEBAUKHX TEKIbA APYTHX MO-
hiuujux 4 BeJIHKHX ECBPONCKHX I-

KaBa? Ty je, €TO, TEKHLITE IIH-

TAIbA.
lla uma caMo CroBena Ha Baz-

KaHy, Meja o BaukauckOM CaBe3y
He 6u HH Malo Gulla HeocTBap-
sbHBa. Oryna je B2&JIMKO TIHTAHE
na JIH cBH GAaIKAHCKH HAPOJIH; KA-
KO CIOBEHCKH TAKO H HEC/IOBEH-
CKH, OCjehajy HCrTy OmacHOcT H a
Ju odu umajy pasnora Gojaru ce
ucre 6yjuue, Kojy ca Bemep bagz-
na u Epu Te6upra Baba 3a co-
Gom Drang nach Osten.
HecyMibHBO je za Ce HeCIoBeH-
cke npaBe Bakana HemMajy Tora
Gojaru y Tosukoj Mjepu Kao c1o-
BeHCKH, a HapouuTO I'puka, 3a
KOjy Ta OmacHocrT H He mocrojn.
H, ako ce nobe og Bojue u eKo-
HOMCKE CHAre HapojA Ha BaJIKAHY,
KOJL KOjux je eKOHOMCKA TEK y
3aueTKy cBora pa3Buha, Kan ce
yBH/IH A je TepeH I>HXOBHX ACIIH-
pauuja caMO 3eMJ/bHLITe HA KOjeMy
CY HACEJbEHH I6bHXOBH CYHAPOJLHH-
uu, oHzra ce no ce6u Hamehe za
Taj caBe3 Mopa Guru caMo zedaH-
3uBaH. OH MOpa, OCHM TOTA, OuTH
CKJIOTIJbEH H TAKO, LA OMOFYhH IIOJI-

ojeinako H .Ynopenuo | EKOHOMCKO
pa3Bnjaie CBHX CABE3HHX IPIKABA. “;

Nanac je Behu AMo GaikaHcKHX
upoxaBa caoGonaH. AJ je HHXoBa
He3aBucHocT npez  Gynyhunornihy
NyHOM GOJIHHX HAFOBHjeLITABAHA.
Ha iuma je ga yBHle ormacHocT
OJL HaoGuaueHor u MpauHor xo-
pu3sonTa. Jep, BajikaHcKH CaBe3,
KAO jeuuHCTBO MAJIHX IIPKABa KOje
he cBaka 34 3e6e cauyBaTH yHy-
Tpanii»y ayrouomMnjy, Guhie crmoJb-
HO JLOBO/6HO jaK Ja BHCOKHM  TO-
HOM TOBOpPH Y  CBPOIICKOM KOH-
UepTy H IPHMH y AMAaHET E>HXOBE
ormuiTe u noce6He HauuoHaJiHe a-
crupauuje u 3aBjere u — HuHlliTA
BHLIE€.

Akcija protiv seljenja Muslimana
iz Bosna i Hercegovina.

Odbor srpske i muslimanske akad.
nar. omladine u Beču publikuje mi-
šljenja slijedeće p. n. gg. o seobi Mu-
slimana iz Bosne i Hercegovine.

Mišljenje g. Mehmed-Remzi ef. De-
lića, muftije u Beogradu :

Draga i mila braćo!

Primih Vaše pismo, u kome želite
da čujete i moje mišljenje o seobi,
koja je izbila po aneksiji naše Ota-
džbine. Na to hoću da vam odgovo-
rim slijedeće, jer tvrdim, da Vam je
ragl taj najveće rodoljublje, što ga
može biti.

Rad vaš na spriječavanju seljenja
odobriće i pomoći će svako, ko si-
novski voli svoju Svetu Grudu, ko
bratski ljubi svoju jednokrvnu braću.
Milo mi je i osjećam neko blaženstvo
u duši, kad vidim vas, milu našu
uzdanicu, tako bratski udruženu, da

radite na jednoj tako uzvišenoj i ne-'

ophodno potrebnoj stvari, da potpuno
uviđate, da sa svakim izgubljenim
članom, pa ma koje on vjere bio,
gubi naša velika porodica svih triju
vjera u B. i Hercegovini. Da, ona
gubi sa političkog, nacionalnog, ekon.
i soc. gledišta, pa pored toga gubi i
naš Sveti Islam, gubi ne samo Islam-
stvo B. i H, nego uopšte gubi Islam-
stvo cijeloga svijeta, jedan vrlo važan
teren, koji je toliko mnogo krvi i
truda stao, pa ga ne treba kako sa
islamskog tako i sa svih ostalih gore
spomenutih gledišta nikako, ni pod
koju cijenu napuštati. :

To nam svima naređuje sinovska
dužnost prema uzvišenoj nam Domo-
vini, na to nas upućuju lični interesi
svakog nas pojedinca, a nama Mu-
slimanima to i sveti Islam naređuje,
što nam je i naš Fahri-Kjanat Ha-
zreti Muhamed (g. a. v. s.) primje-
rom pokazao i izrično naredio. Vrlo
je pohvalno, što ste kao budući va-

spitatelji našega naroda uvidjeli tu |

potrebu i odlučili se, da poradite na
tome: kako da se otkloni ta manija,
ta zarazna bolest, koja u groznici
drži jedan dio naroda. To je trebalo
još ranije, ali nije ni sada sasvim
kasno. To nam svima nalažu ne sa-
mo nacionalni i drugi interesi nego i
isklagie “+ osjećaji : Treba spasti 0-

noga, i nesvjesno, .iz pukog ne-
daske asti
znanja srlja u svoju očitu propast, a

treba spasavati i one, koje oni vuku
za sobom u vrtlog i upropašćuju.
Naše hodže znaju samo govoriti o
moralu i onom »r"ijetu, i to je lijepo,
ali treba da i pouče taj naš narod,
kako će moći biti moralan i sigur-
nije doći doj nagrada onoga svijeta,
jer: Siromaština je blizu nevjerstva.
Još musl. seljaci u B. i H. nemaju
ni jednu seljačku zadrugu, a kamo
li koji novčani zavod. Osvjedočio sam
se, da velika većina onih, koji sele,
ide trbuhom za kruhom. Diagnoza je
to i prema tome treba lijeka tražiti.

Šteta je, i to velika šteta za naš

E:

i onako mali narod, da se rasipamo.

Gubimo mi, koji ostajemo, mnogo, a
oni, koji odlaze, ti su sasvim propali,
jer su svugdje smatrani kao trutovi u
pčelinjim košnicama, koje treba istri-
jebiti, kao tuđini, koji su nezvani do-
šli, da otmu zalogaj iz usta, koje

.treba prezreti. Izolovani i prezreni,

u tuđem svijetu, gdje svako ima svo-
ga, a oni nikoga, moraju biti gola i
gladna sirotinja, a kao takvim, teško

je i gotovo nemoguće očuvati moral

i poštenje. Otud je onaj ružan glas
o bosanskim ,muhadžirima“* u Tur-
skoj. Ni svim i svačim obezbijeđen
čovjek ne privikne lako promjenu
klime, pa mnogi i glavom plati. Otud

su oni silni gubitci i pobolijevanja
naših iseljenika.

Da završim : Treba malo više truda
i rada, treba ozbiljno ustati, da se
što prije i bolje pomogne seljaku i
zanatliji, trgoveu i spahiji; treba do-
bro iz sna protresti egzekutivne od-
bore, osobito naš muslimanski, koji
čini mi se misli, da je sve svoje du-
žnosti prema narodu ispunio time, što
je, kako se moglo, skrpario vakufsko-
mearifsko pitanje.