x Br. 12. 2 Dubrovnik 15. februara 1910. God. XIX. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- govinu K 12 2; za Srbiju i Crnu Goru K 15: za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10, na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. DUBAO POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. h Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. bajKAHCKH CAB€3. PyckH MHHHCTAP CNOJbALIHHX [locnoBa, HBO./bCKH, y jezmuoj 3Ha- uajnoj npaiauu 3a BpHjeM€ Iiponiljie kpu3e na baikaHy, pekao je, za je caBe3 GAJIKAHCKHX HAPOJA H€- ONXOJIHO NOTpPeGaH 34 EKOHOMCKO H HauHOHAJIHO pa3Buhe GaJkaH- CKHX HaApoJaA. Ta uajaBa pycKOT MHHHCTpA Crio- IbALIIHHX [IOCIOBA NPBH NyT je 3Ba- HHUHO TIOTBPAHJIABAKHOCT jejiHe BeJuKe ujreje, o kojoj je raKO MHOFO PACIIDABIBEHO HA IOJbY JjABHOCTH H HayKe. Aid je Ta H3jaBa zara 4 HOBOT NOJIeTA IHEHHM IOGOPHHLIHMA, /A, cBehum BjepckumM yGnjetjeieM, 1po- JLJ2Ke PAL HA IBEHOM OCTBAPHBAIbY. Oj KAKO Ce, Y IIOCIBC/LIbE BPH- jeme, y eBponckoj jasocTu ueruke novela BOTH pujeu o cBe Be- hum TermuKkoliaMa Koje ce nojaB/by- jy ua GJMKeM HCTOKY KAO H O NOrOpuiaBatby ormiure curyauuje ua BaikaHy, uueja o GaIKAHCKOM CA- Be3y no6uja cBoje GpaHmuoue u npen bopyMomM EBpone, ruje ce Cala, AKO HE CA CKCIITHILH3MOM XJIa ie pauyHuue, 0 i60j roBopH Gap ca rIegHuiTa —oKTpuHapHe ONpaBnaHOCTH. CC TOra IIpHHlIHII ,y jenuibeuux JIpxaBa ua bBaka- Hy“ mocrTaje CBAKHM MAHOM NOIIY- JapHuju y peoBumMa uecrHTux 1p- IKABHHKA HE3ZAHHTEPECOBAHHX _ 3- NajiHHX Hapojna. AHTaroHH3aM, Koju je y TOKy oBora Bujeka pa3šnBajao Pycujy u EHr/lecKy, Ta IBA BCJIHKA H MOiHA Hapoja, 6uo je jezau ou y3spoka KOju je ycnopuo eBoJyuujy IoJiH- THuKHX Lorabaja, Oz KOjux 6u 3a- BHCHJIO yGp3aHo OCTBAPHBAIbE HJLE- je o GaukauckoM caBe3y. Taj je anTaroHu3aM, jom og bepnuHcKko- ra KoHnrpeca, npoBejaBao Kpo3 OJI- HOCe TA IBA BeJHKA HApOJzA. AH je OH OL AaHAC moueo craGuTu, HapouuTO nocinje ueycnjexa py- CKOF Opykja Ha NaJeKOM HCTOKY H YHYTPAIE>HX Hepena y Pycuju, H Huje naneko 1o6a, kana he u3- Mey THX ABHjy HEKAJAIHX Cy- napuuua goiu no cnopašsyma oz- HOCHO CdEpa HXOBHX HHTEpeCa ; a TO he, HeOCIOPHO, GHTH OJ npe- cyuHor 3Hauaja u 3a Gynyhuocr GAJIKAHCKHX JIP2KABA. Kox NuHTaa 0 OCTBAPMBAIby BaukaHckor CaBe3a jaB;bajy ce Ja BAXKHA MOMEHTA: KAKBE CY CMETIČE CTajale HA IYTY HIbETOBY OCTBAPH- BAY 10 Cana M KAKBO OGubeje Taj caBe3 Tpe6a za uMa, c o63n- POM Ha APYIITBEH€ H CKOHOMCKE NPHJIHKe IPIKABA, KAO H HA CaCTAB CTHHUKHX G/IEMEHATA CABE3A, IA LA OH Gyue rTpajau u jak? JELAH JIETHMHUAH NIPETJE/ JLOTA- ljaja u3 najG/imie NnpouuIOCTH, 1KOBO- ;baH je ga ykeKe Ha TE CMETIĆE. O- ropueHa 6opGa HapouHocTH y Typ- ckoj Koja ce BOJIM BeH HEKOJIHKO neuenuja, kouua je cBak4 pai Ha 36/IMKeiby = GAJIKAHCKHX HAPOJA, uuja je smarua ja6yKka pasnopa Guo MaheloHcKko ruTae. AJIH ce Huje MOpaIO AYTO OUCKHBATH 1A H caMu GajkaHcKH HApOJIH YBHJIE KOGHOCT IbHXOBe y3ajamue 6op6e H NOJIKHTUKE y3ajaMHOT HCTPEOJbA- Baiba. CBujecr o norpe6u 3ajej- HHuKE akliHje NpemMa oruroj orma- CHOCTH KOja ce Gali y TO BpujeMe jaB/BAJIA HA MYTHOM NOJIHTHUKOM XOPH30HTY, IIOCTENIEHO Ce IOuEJA iuupurH. H onua ce omer rpH- Gjerno jeguoM NaJIHjaTHBHOM PH- jeruei»y CIOpHHX IIHTAIBA: A Ce NOKYINA CHOpA3VM HA OCHOBH HA- uema o nojujemu cepa uurepeca. MebyruM, To je rek 6una Cuna Hu Xapu6na 3a 6poun ciopa3ymMa. ByrapH Cy NOJAraiH Ha nperoH- nepeHuHjy 4 TPAXKHJIH, KAO yBHjeK, 3a ceće JIaBOBCKH /IHO, ApKehH ce npaBa koje uM je zaBao uBaje- CeTOTOJ/IHIIIBH HEYMOPAH “PAL KH. nponaranjia, zok cy Cp6u moJa- rai Ha cBoja ucropujeka rmpaBa H CTHHUK€ OJLIHKE CPIICKOT CIIE- MCHTA Yy CIIOPpHHM 30HAMA EBPOII- ckor zujema Typcke uapeBuHe. A NPHPOJIHA NOCIBEAHNA THX HCKIbY- UHBHX acnupauuja Guja je Ta, a Ce H HA TOME IIO.bY HHje MOFAO NocrTHhuH HHKAKAB CIIOPA3ZYM. Te Temukohe 3a BaukaucKku Ca- B€3 O/L IIPHJIHKE CY H CALA TJABHA paHa Ha beroBomM Tujeny. OnHa ce caza Buna uo gujeuu. Ilocjere, HeJLaBHO H3MHjetbaHe y Beorpany H Coduju, koje cy usa3Baje 3a- GpuuyTocT H yaGytjewe c jeme, a CuMnaTHje 4 pazocrT c zpyre crpa- He, MOTy Ce CMATpaTu Kao- šopa SbeIIINIHX AHA. Taj HeouekuBaHH O6pT y cpn- CKHM H GyrapckHM acnupanujama, Mona je caMO IPHPOJIHA TIOCIbE- nuua noyke Cp6a u byrapa kojy CY OHH H3BYK/IH H3 CBOje CKOpA- libe NPOLLIOCTH. Tako je cama Baska" 1oG6uo CACBHM APyTy NOJHTHUKY (H3HO- HOMHjy, ZO6HO Apyre mepcnekTH- Be 34 cBojy GyuyhHocrT. Au 34 OCTBAPHBAIBE BEJIHKOF nauena ,,Baikau = GaKaHCKHM HA- pomuMa“ unak uma jom jenuo BaXHO NuTaH%e. /la gu je ieroB ONICTAHAK Y XApMOHHjH CA BJACTH- THM 34BOjeBAuKHM TEKIbAMA, HJIH je NPOTHB CIIOJ6BHHX NpeTeH3Hja M 3ABOJEBAUKHX TEKIbA APYTHX MO- hiuujux 4 BeJIHKHX ECBPONCKHX I- KaBa? Ty je, €TO, TEKHLITE IIH- TAIbA. lla uma caMo CroBena Ha Baz- KaHy, Meja o BaukauckOM CaBe3y He 6u HH Malo Gulla HeocTBap- sbHBa. Oryna je B2&JIMKO TIHTAHE na JIH cBH GAaIKAHCKH HAPOJIH; KA- KO CIOBEHCKH TAKO H HEC/IOBEH- CKH, OCjehajy HCrTy OmacHOcT H a Ju odu umajy pasnora Gojaru ce ucre 6yjuue, Kojy ca Bemep bagz- na u Epu Te6upra Baba 3a co- Gom Drang nach Osten. HecyMibHBO je za Ce HeCIoBeH- cke npaBe Bakana HemMajy Tora Gojaru y Tosukoj Mjepu Kao c1o- BeHCKH, a HapouuTO I'puka, 3a KOjy Ta OmacHocrT H He mocrojn. H, ako ce nobe og Bojue u eKo- HOMCKE CHAre HapojA Ha BaJIKAHY, KOJL KOjux je eKOHOMCKA TEK y 3aueTKy cBora pa3Buha, Kan ce yBH/IH A je TepeH I>HXOBHX ACIIH- pauuja caMO 3eMJ/bHLITe HA KOjeMy CY HACEJbEHH I6bHXOBH CYHAPOJLHH- uu, oHzra ce no ce6u Hamehe za Taj caBe3 Mopa Guru caMo zedaH- 3uBaH. OH MOpa, OCHM TOTA, OuTH CKJIOTIJbEH H TAKO, LA OMOFYhH IIOJI- ojeinako H .Ynopenuo | EKOHOMCKO pa3Bnjaie CBHX CABE3HHX IPIKABA. “; Nanac je Behu AMo GaikaHcKHX upoxaBa caoGonaH. AJ je HHXoBa He3aBucHocT npez Gynyhunornihy NyHOM GOJIHHX HAFOBHjeLITABAHA. Ha iuma je ga yBHle ormacHocT OJL HaoGuaueHor u MpauHor xo- pu3sonTa. Jep, BajikaHcKH CaBe3, KAO jeuuHCTBO MAJIHX IIPKABa KOje he cBaka 34 3e6e cauyBaTH yHy- Tpanii»y ayrouomMnjy, Guhie crmoJb- HO JLOBO/6HO jaK Ja BHCOKHM TO- HOM TOBOpPH Y CBPOIICKOM KOH- UepTy H IPHMH y AMAaHET E>HXOBE ormuiTe u noce6He HauuoHaJiHe a- crupauuje u 3aBjere u — HuHlliTA BHLIE€. Akcija protiv seljenja Muslimana iz Bosna i Hercegovina. Odbor srpske i muslimanske akad. nar. omladine u Beču publikuje mi- šljenja slijedeće p. n. gg. o seobi Mu- slimana iz Bosne i Hercegovine. Mišljenje g. Mehmed-Remzi ef. De- lića, muftije u Beogradu : Draga i mila braćo! Primih Vaše pismo, u kome želite da čujete i moje mišljenje o seobi, koja je izbila po aneksiji naše Ota- džbine. Na to hoću da vam odgovo- rim slijedeće, jer tvrdim, da Vam je ragl taj najveće rodoljublje, što ga može biti. Rad vaš na spriječavanju seljenja odobriće i pomoći će svako, ko si- novski voli svoju Svetu Grudu, ko bratski ljubi svoju jednokrvnu braću. Milo mi je i osjećam neko blaženstvo u duši, kad vidim vas, milu našu uzdanicu, tako bratski udruženu, da radite na jednoj tako uzvišenoj i ne-' ophodno potrebnoj stvari, da potpuno uviđate, da sa svakim izgubljenim članom, pa ma koje on vjere bio, gubi naša velika porodica svih triju vjera u B. i Hercegovini. Da, ona gubi sa političkog, nacionalnog, ekon. i soc. gledišta, pa pored toga gubi i naš Sveti Islam, gubi ne samo Islam- stvo B. i H, nego uopšte gubi Islam- stvo cijeloga svijeta, jedan vrlo važan teren, koji je toliko mnogo krvi i truda stao, pa ga ne treba kako sa islamskog tako i sa svih ostalih gore spomenutih gledišta nikako, ni pod koju cijenu napuštati. : To nam svima naređuje sinovska dužnost prema uzvišenoj nam Domo- vini, na to nas upućuju lični interesi svakog nas pojedinca, a nama Mu- slimanima to i sveti Islam naređuje, što nam je i naš Fahri-Kjanat Ha- zreti Muhamed (g. a. v. s.) primje- rom pokazao i izrično naredio. Vrlo je pohvalno, što ste kao budući va- spitatelji našega naroda uvidjeli tu | potrebu i odlučili se, da poradite na tome: kako da se otkloni ta manija, ta zarazna bolest, koja u groznici drži jedan dio naroda. To je trebalo još ranije, ali nije ni sada sasvim kasno. To nam svima nalažu ne sa- mo nacionalni i drugi interesi nego i isklagie “+ osjećaji : Treba spasti 0- noga, i nesvjesno, .iz pukog ne- daske asti znanja srlja u svoju očitu propast, a treba spasavati i one, koje oni vuku za sobom u vrtlog i upropašćuju. Naše hodže znaju samo govoriti o moralu i onom »r"ijetu, i to je lijepo, ali treba da i pouče taj naš narod, kako će moći biti moralan i sigur- nije doći doj nagrada onoga svijeta, jer: Siromaština je blizu nevjerstva. Još musl. seljaci u B. i H. nemaju ni jednu seljačku zadrugu, a kamo li koji novčani zavod. Osvjedočio sam se, da velika većina onih, koji sele, ide trbuhom za kruhom. Diagnoza je to i prema tome treba lijeka tražiti. Šteta je, i to velika šteta za naš E: i onako mali narod, da se rasipamo. Gubimo mi, koji ostajemo, mnogo, a oni, koji odlaze, ti su sasvim propali, jer su svugdje smatrani kao trutovi u pčelinjim košnicama, koje treba istri- jebiti, kao tuđini, koji su nezvani do- šli, da otmu zalogaj iz usta, koje .treba prezreti. Izolovani i prezreni, u tuđem svijetu, gdje svako ima svo- ga, a oni nikoga, moraju biti gola i gladna sirotinja, a kao takvim, teško je i gotovo nemoguće očuvati moral i poštenje. Otud je onaj ružan glas o bosanskim ,muhadžirima“* u Tur- skoj. Ni svim i svačim obezbijeđen čovjek ne privikne lako promjenu klime, pa mnogi i glavom plati. Otud su oni silni gubitci i pobolijevanja naših iseljenika. Da završim : Treba malo više truda i rada, treba ozbiljno ustati, da se što prije i bolje pomogne seljaku i zanatliji, trgoveu i spahiji; treba do- bro iz sna protresti egzekutivne od- bore, osobito naš muslimanski, koji čini mi se misli, da je sve svoje du- žnosti prema narodu ispunio time, što je, kako se moglo, skrpario vakufsko- mearifsko pitanje.