Br. 14. čka, Dubrovnik 22. februara 1910. | God. XIX. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10, na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini. straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 19 PARA ća oglase, rečunska izvješću i ali- “ne objave plaća se 12 pura po petituom retku (sitnijeh &lova). Ako “e više puta uvršćuju, onda po po- Kudbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od pelitnog retka 20 para. — —_—_-—— Plstivo i utušivo u Dubrovniku Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. YeraB je nporsamen! Ha 17. GeGpyapa Blanap je MMM iucaiormcao ycraB 34 BocHy H XepueroBuuy, a ua 20. eGpyapa oGaBuo je morjaBap 3eM;b€ Eb€ro- BO cBeuaHo nporsanieie. Tlocnuje TOJIHKO JAPME H ralamMe, Iociuje neGpojeuujex u neu3BpiueHnjex npašnujex oGehaiwa, nmocnuje BeJH- kujex u zyrujex nopotjajuujex My- KA nOJAZH NABHO OGehaHu Mecuja, Har H KPXKUbAB, HE/IOHOLIHe CBOTA BpeMeHa, na ycpehu nBuje Hecpe- THe 3eM;be, KOjuma je cyuGuna 0- npenuja, na jemuo cuporTHo 6o- rabue upe ua cBojujeM Hcrarura- HHjeM FPy/HMA. — Bocna u XepueroBuHa /10- Gue cy ycraB! — pasnujexe ce no cBujeM uapiiuujaMa ibHxoBnjex » MOJEepHu3upaunjex“ rpagoBa 4 BAPONIHNA, NPOHOCH Ce HIHPOM npocrpanora 6ujemora cBujera. YcraBHe 3aKOHCKC OCHOBE 06y- XBaTajy 3eMAJBCKH CTATYT, H3GOPHH pen, CaGopcku NocIOoBHHK, APy- INTBEHH 34KOH, 34KOH O CaCTajatby .u 34KOH O KOoTAapcKkHjeM BujeliHma. CaMO- 0BO, HA IPeCKOK Y3€T0, /LO- ka3yje, na cy Bocua u Xepuero- _ BuHa noGnHie ycTaB, 1a He ocraHny jenuue HeycraBHe 3eM;be, a ce (bopMaauo ucnyuu oGehaie, a ce c (popmaiuujeM ycraBoM npukpuje (DAKTHUHO HCYCTABHO CTAIb€ H LA ce o6y3na croGoja u npaBujaH PA3BHTAK NAPJIAMCHTAPHOCTH H Y- CTABHOT' IKHBOTA. Ilo nocanami»ujeM BHjecTuMa 0- crajy, per6u, HCTH /BY/IH, KOjH Cy NO/L ANICOJIVTH3MOM HFPAJIH OLYPHY VJOFY, NA CAA, HEBACIHTAHH 34 HOB »KHBOT, CIIPOBOJIe VCTABHE ra- paHuiuje H a HM LAJIY NMeuaT cBora CXBATAHA. A _CAMO TO, KAL APyrO H He Gu Guo, nokasšyje, c Ka- KBHjeM ce je HamjepaMa rmpucry- TIHO K pujelieiy OBOr Bp/lo Ba- , XKHOT_ IIHTAHbA. Zap nponaiu 6u- pokparu, koju cy zoni TP6yxoM 34 KPYXOM, zA Ce NPHJATOJLE CTA- ibY, KOje HM crexe c1oGouy H3- “ paG;buBatba 4 yuponamhuBai»a He- CPETHOT HApOJA, KOTA Cy O Ca/A NO CBOjJOM MAMY30M JIPIKAJIH ? Mopano ce je, ymopeno ca mpo- TJIALIEE>EM VCTABA, IIOYETH CA UH- luheipeM y ynpaBu 3em.be. bBe3 Tora cBe mocraje ury30pno. Kao najjaue oGuubexje ycraBHO- CTH CMaTpa ce napsramenaT. Y Bo- CHH H XEpueroBHHH mapnaMeHarT he Guru Ges ukakBHjex mpaBa, MOxna ua u 6e3 caBjeryjyhe Mo- hu. Csa marama pujemaBahe 3a- jemunuku napsaMeHTH, a y Bocuy he ce yBojmuru nyreM oGuunujex Hapena6a. Mehyrujem y Bocuu u XepueroBuHnu He He uu GuTH nap- JaMeHTa, jep Bsana He he Guru CACTAB.b€CHA H3 BehiHH€, CA NOTpE- GuomM ogoBopionihy. Cam npez- cjemuuk Guhe or Bale HMEHOBAH, a He y napjaMeHTy u3saGpaH. Tu- Me he ce NOocIaHHuHMA OLy3eTH BehiH IHO CIOGOJIE, AKO CE O CJIO- GOLIH MOXKe FOBOPHTH, KAJI NOCIIA- HHH HC y2KHBAjy IOTIIYHH HMY- HHTET. FbuxoBu he roBopu 6HTH HMyHH3HpaHH CaMO 34 OHaj MO- MEHAT, OK HX Gyly FOBOPHJIH. Banu he nak, uak u 3a ca6opcke FOBOpe, GHTH O/ITOBOPHH KAO H upyru rpaijauu. OpwroBopHocr Ta NIpeHocH ce u Ha roBope, Koju Gu Ce, H38FOBOpeHH je/HOM, IIyTEM LITAMIIE — NyGJIHKOBAJIH, — OJIHOCHO jaBHOCTH IpPeZaJIH. Yonhe napnaMenaT he Guru 6e3 HKaKBe MOliH. 9 ibeMy he cjeuTu NnocnanHuH, koju He he uMaTH Hu- KaKBHjex rapanuuja 3a cBojy CJo- Gojiy y oG6pauu_Hapojunjex_npaBa H y KpuTHUH BJanuuujex mocTy- naka. CacraB rak napnaMeHra u Hauuu Gupaia HajGosbe Kake, 3a uujem ce je uuuo. OH je nojujeen H GupaH no BjepoucnoBnjecruma. Bpoj nocaanuka 34 nojenuuy Bjepo- ucnoBnjecr onpetjeu je ycraBom. CBe je 34CHOBaHO HA NIPHHLMNIY, LA ce odeMoryliH crBapatbe jake uapo- nue Behiuue uiu jake onosuuuje BJAIH H ZA Ce pacnaje u pa36yKTe Gop6e metjy BjepoucnoBujecruma. IIpunuun HapojiHocTH_moTrnyHo je HCK/byueH. CBe he mMoparu uhiH no yuanpnjen yTBpljeHoM rmaHy. Ha nyro GucMo nNmoniiH, Kaj GHCMO CAB YCTAB y TaHuHH€ Npe- Tpeciu. Ilocra je 34 caga u OBo. Buhe BpemMeHa, /a ce Ha cBe OCBp- HEMO. Y UJETOKYIIHOM APV, KO- jujem cy oGnapeue Bocna u Xep- UETOBHHA, BH/IHMO CaMO jenuy Te- XKIbY : TEKIbY 34 TYTOpHCaHbEM. A KAKBO he TO TyTOpHCaie GHTH, jacHo je zaHac CBaKOME, KAJ NIpeT- NocTaBH, na je TO npaBo npnip- aHO OHHjeM ocoGamMa, Koje cy u LO CAA HAPOJIY 3ZANABAJE TELIKH- jex jama. IIpaBujem npujareeuMa Hapo- AuujeM He ocraje cara Apyro, Hero Ja _C NOCTPOCTPYYeHOM CHAFOM HA- CTAB€E KHJABY HP HENOIVCT/6HBY 6op6y. YcTaB rTpeGa crehu, TpeGa ra u3BojeBaTu. 3a i Tpeća BeJuH- Kujex »KpTaBa. C npaBujeM ycTaBOM NOCTH34BA CE V3 CYBEPeHHTET BJIA- napa 4 CYyBepeHHTeT Hapoja.. CBe NOTE, OK CE HC NOCTHTH€ HApO- ZHu_cyBepeHuTeT, 6op6a ue cmuje NpecTaTH, a TO ce ue Moe nocrutiu HHKAKBOM MHJIOCTHEbOM; TO Ce CaMO BCJIHKHjeM IKPTBAMA IOCTHBABA. Hapony npencroju Tenika 6op6a. Ca oBujeM KPXK/bABHjeM YCTAB&M OH je usa3BaH. Bop6y mMopa za npu- XBaTH H za je BOIH LO NOTIYHC noGjeue. CaMo Tpe6a ycrpajHocTH, jep KO ycTpaje, Taj MOpa KOHAUHO no6ujenuru. Pagu usa3BaHe 6op- Ce, panu nmorpeG6e crBapHe H HC- THHCK€ CIOGOJE, IO3ZIPABIBAMO H MH HOBOTA MeCHjY, KP)KJbABO HE/LO- HOLIHe HECYBPEMCH€ VCTABHOCTH, H IKEJIHMO, IA HAPOJL OL IbeTA CTBOPH 3APaBy, CYBPeM€HY H CHTYPHy ra- raHiiujy cBoje eraucTeHnuje. Pismo iz Zagreba. Zagreb, 19. februara. Sa odlaskom zloglasnog Raucha izmijeniše se u mnogom čemu naše političke prilike. Već sada, poslije samo nekoliko dana, opaža se velika promjena, osjeća se veća sloboda u društvenom životu. Političke slobode prije, za vrijeme Raucha, uopće nije ni bilo, te današnje političko stanje ne predstavlja samo jedan znatan do- bitak, nego čitav preokret, suprotan radu onijeh, kojima je jedina svrha bila čuvanje masnih stolica na štetu čitave zemlje, bez obzira na upotrebu i vrijednost sredstava. Ban Rauch je odletio, a s njime je odletio i zloglasni sistem njegove vla- davine. Teško je, vjerujte, bilo snositi stanje, koje je ovaj narodni zloduh inaugurisao. Frankovačke orgije u tome su nalazile zgodan teren, eks- ploatišući na sve strane nazrelog i ambicioznog Raucha. Poslije Friedjungova procesa držalo se je da će ipak sve na bolje okre- nuti. Šanse su u prvi mah bile po- voljne, ali su docnije parlamentarne prilike u Ugarskoj umanjile moguć- nost brze i potpune promjene. Došao je najposlije i poznati Khuen Heder- vary sa zadatkom, da preuzme vladu u Ugarskoj i da uredi tamošnje pri- like. On je odmah razvio rad na svim linijama, pa je, logično, u svom inte- resu stupio u pregovore sa srpsko- hrvatskom koalicijom. Frankovci su shwatili važnost momenta i upotrebili su zgodu, da pred višim forumom ponude svoje usluge, samo da osujete namjere i težnje poštenih narodnih boraca. Dokle su sa svojom licitaci- jom išli, nije teško pogoditi. Oni pred- stavljaju jedan elemenat, koji je ka- dar sve počiniti, pa i pošljednji aten- tat na otadžbinu, da spasu jasle za svoje propale istaknutije ,prvake“. Ne može se sa par riječi kazati, šta sve Frankovci nijesu počinili, do česa ovi gadovi našeg društva nijesu kadri doći. Koalicija je shvatila ovaj manevar Frankovaca, a u isto vrijeme uvidjela je težinu i nesnosnost narodnog po- ložaja, pa, želeći iskoristiti promjene u Ugarskoj, odazvala se je pozivu Khuenovu i s njime sklopila pakt, gotovo bez ikakvih svojih obaveza. U paktu je istaknuta promjena vlade, povraćaj ustavnosti i izborna reforma. Ako koalicija bude mogla, da u spo- razumu sa današnjom vladom spro- vede ova tri zahtjeva, ona će udovo- ljiti jednoj velikoj narodnoj potrebi, a doenije će moći da pristupi i k ri- ješavanju drugih važnih pitanja. Na mjesto Raucha i njegove vlade došao je Dr. Tomašić sa Chavrakom i Amrušem, svatri stara madžarona. Njihovi prvi koraci predstavljaju pre- okret na bolje i sumnjivo nastojanje, da se sve povrati na ono staro doba, kada je Khuen sa četom mameluka harao na sve srane i činio što ga je bila volja. Zbilja, moramo priznati, prilike su se kod nas sasvim preo- krenule. Sad se već kud i kamo slo- bodnije žive. Vlada je počela poste- peno pročišćavati rastrovanu okolinu, koja je kružila Raucha. U tome je podupire sve što pošteno misli i o- sjeća. Uz to se sa svih strana otkri- vaju prljavštine Frankovaca, što će mnogo doprinijeti, da narod otvori oči i da se više ne povodi za onima, koji su ga eksploatisali u svoju ličnu ko- rist. Elem, da u jednu riječ kažem, korupciji, onoj skrajnoj Raueho-fran- kovačkoj korupciji u Hrvatskoj nema sada mjesta, niti ima bojazni, da bi se mogla povratiti u skoroj budućnosti. Nego ima nešto drugo, što kod mnogih izazivlje bojazan i što je mnoge dovelo bilo u sumnju o či- stoći pakta, koji je koalicija sklopila, ato je vaskrsnuće stare, pokojne, mamolučke, madžaronske, ,narodne“ stranke. Izjava Tomašićeva bila je pokolebala vjeru u uvjeravanje koali- cije, da ona na to nije pristala, da ne bi mogla pristati i da će svim sredstvima raditi, da do toga ne dođe. Ali je i to raščišćeno i koalicija je kod naroda sačuvala svoj prestiž. Po- red svega toga postoji ipak bojazan, da uz Tomašića, Chavraka i Amruša, sa njihovim blagoslovom i njihovom protekcijom, jer i oni spadaju istom ko- lu, ne uspije ova preobražena stranka na štetu koalicije i narodnih interesa. Zadatak koalicije sada je mnogo teži no što je bio prije uglavljenog pakta. Ona je učinila, da bi stala na kraj korupciji, jedno patriotsko djelo. Da je cio narod bio zreo za jednu u vremenu neodređenu borbu, ne bi bilo do onakog pakta ni došlo, ali je silnim progonima, nasiljima i upro- pašćivanjima narod doveden do skraj- ne tačke. Prijetila je opasnost, da pojedinci ne počnu, poimajući težinu i ličnu nesigurnost radi poštenog ro- doljublja, okretati kabanicu i da tako korupcija ne prodre dublje no što se u prvi mah moglo predviđati. To je ono, što je koaliciju nagnalo, da sta- ne na put Rauchovim svinjarijama i frankovačkoj trgovini s narodom. Od dva zla trebalo je birati manje, a to je koalicija učinila. Pakt sa Khuenom pametna je stvar, samo neka se pri tome ne pođe iz jedne skrajnosti u drugu, t. j. neka koalicija, stojeći budno na braniku interesa zemlje, ne ode tako daleko, da zaboravi na svoju dužnost, koju je patriotski do sada vršila. Izgledi su dobri, veće bojazni do sada nema, a umješnosti kod koalicije vidjeli smo mnogo i mnogo. to učini, sebi i svome narodu će uči- niti. Narod zna cijeniti svačije zasluge, ali zna i da sudi, a teško onima, koje dohvati teški narodni sud. MA,