Dubrovnik 25. marta 1910. Br. 23. GA IZLAZI UTORKOM i PETKOM ja Cijena je listu na godinu : Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- Kovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemije franaka 16 u zlatu 3" za Dubrovnik K tu, na po i četvrt godine sura uzmjerne. Pretplata i oglasi šuija se odmini straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna_ pisma ne primaju se“ — DUBROVNIK POJEDINI BROJ -10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para o Kgodbi. — Za priposluna, izjave i javne zahvale plaća se od petilnog retka 20 gara. Plativo i utuživo u Dubrovniku Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Stamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. | Razgovor sa predstavnikom Srbije na Cetinju. Odnosi između Srbije i Crne Gore. — Situacija na Balkanu. — Trgovinski odnosi između Srbije i Austro-Ugarske. U Dubrovniku, 24. marta 1910. Kako smo javili u prošlom broju, stigao je u Dubrovnik, na kratak boravak, gosp. Todor Petković, poslanik i opunomoćeni ministar Kraljevske Srpske Vlade na Knja- ževskom Crnogorskom Dvoru. Ovu priliku upotrebio je naš urednik N. L. Brkić, pa je danas posjetio g. Petkovića i s njime se razgo- varao o međusobnim odnosima dviju srpskih država, o političkim prilikama na Balkanu i o trgovin- skim odnosima između Austro- Ugarske i Srbije. Gosp. Petković primio je našega urednika vrlo lju- bazno. Pošto su izvršili uobičajene zahtjeve potrebne etikete, prešli su na razgovor, koji dalje donosimo u glavnim potezima. — Da li su — upita naš ure- dnik gosp. Petkovića — usposta- vljeni normalni i iskreni politički odnosi između Srbije i Crne Gore, i da li su oni uopšte bili poreme- ćeni od vremena kad se je brat- stvo ovili dviju zemalja na najizra- zitiji način manifestovalo _neposre- dno poslije proglašenja aneksije Bosne i Hercegovine ? — Moram priznati — odgovori gosp. Petković — da su naši od- nosi pošljednjih nekoliko mjeseci bili, na žalost, daleko od toga da nose karakter srđačnosti. Ovome ne treba tražiti uzrok u tome što bi između vlada dviju bratskih dr- žava postojale nesuglasice u pita- njima opšte politike, u pogledu zastupanja opštih srpskih interesa. Mogu reći da je u tim pitanjima među vladama obiju srpskih ze- malja postojala uvijek potpuna sa- glasnost pogleda. Nesuglasica među vladama pojavila se je u jednom specijalnom pitanju. U Srbiji žive .od duže vremena izvjestan broj Crnogoraca, od kojih se većina školuju po srpskim školama. Među njima ima i takvih, koji su po aferi s bombama i potonjoj vasojevićkoj osuđeni in contumatio od strane crnogorskih sudova na smrt i na izvjesne teške kazne. Samo ba- vljenje ovih ljudi u Srbiji, koji su obilježeni od današnjeg crnogor- skog režima kao nezadovoljnici, protivnici i prevratnici, davalo je povoda vladi Crne Gore, da sa nepovjerenjem gleda na to i da u tome nađe uzrok svom strahova- nju, utoliko više što se pomišljalo, S osnovom ili bez osnova, da ti ljudi pripremaju nešto na teritoriji Srbije što bi bilo upravljeno pro- tiva mira, reda i, bezbjednosti u Crnoj Gori. Sa strane Kraljevske i 4 Vlade daleko je bila i po- I judima dopusti pre- eti kakve me jetaljeke akcije na zemljištu Srbije. Međutim su poslije “beograd: dskih demonstracija, a povodom izvršenja kolašinske presude, naši međusobni odnosi dobili jedan karakter i suviše za- oštren. Od strane Knj. Crnogorske Vlade predbacivalo se je Kralj. Srpskoj Vladi, da ona favorizira pojavu demonstracija i svih: nepri- jateljskih tendencija, upravljenih protiva Crne_ Gore. U toku pre- govora, koji su između vlada tom prilikom vođeni, Kraljevska je Vlada više prilika davala formalna uvje- ravanja Vladi Crnogorskoj ne samo o tome da ona osuđuje i kao an- tisrpske obilježava ovake pojave, već i da istinski teži njegovanju iskrenih prijateljskih odnosa sa bratskom Knjaževinom. Da je is- kreno raspoložena da i na djelu ovo dokaže, ona je preduzela i mjere _protiva onih emigranata, koji su najviše kompromitovani i kao takovi obilježeni od Vlade Crno- gorske. Time je skinuto s dnevnog reda pitanje emigranata, koje je u pošljednje vrijeme izazvalo toliko bratske srdžbe u međusobnim od- nosima, i ja sa radošću mogu kon- statovati, da su naši odnosi opet postali bratski i potpuno iskreni. — I ja se, vjerujte gosp. posla- niče, osobito radujem tome, ništa manje nego Vi — upade u riječ naš urednik, — ali prilike u Crnoj Gori, skrenu li sa staze opštih in- teresa, mogu djelovati na razvitak tih odnosa, jer, makar da su unu- trašnje naravi, ipak mogu kao op- šte odjeknuti i u Srbiji. — U tome Vam mogu izjaviti — nastavi g. Petković — da Srp- ska Vlada stoji na gledištu nemi- ješanja u unutrašnje stvari Crne Gore niti ulaženja u diskusiju o tome, da li režim u Crnoj Gori zadovoljava političke zahtjeve dr- žavljana i ostalih političkih krugova. — A što mislite, ako smijem pitati, o režimu u Crnoj Gori? — Nije moje da u javnosti o tome dajem svoj sud. Oejena po- litičkog režima jedne zemlje stvar je subjektivnog nahođenja i pose- bnog političkog stanovišta. Meni je kao iskrenom prijetelju Crne Gore žao što među njenim politi- čarima postoje tolike oštre nesu- glasice, i nalazim da bi dužnost. bila svih prijatelja zemlje i Knjaza da zajećnički potraže način za u- blažavanje njihovo. — Uvjeren sam — izjavi naš: urednik — da će ipak Vaša izjava o uspostavi dobrih odnosa između dviju bratskih zemalja radosno o- djeknuti u svim srcima pra doljuba. Ocjena unutrašnjih pri u Crnoj Gori, makar bila kako teška i neprijatna, smjela pomutiti radost, koja“ se prirodno razvija sa saznanjem su- glasnosti pogleda i uspostave bra skih odnosa između dviju srp zemalja. Ni ja, kao što vidite, n mogu da skrijem to zadovoljstvo, iako sam u nekoliko prilika dao izraza osudi režima u Crnoj Gori. A sada mi, gospodine poslaniče, dozvolite, da Vas upitam: kakva je politička situacija uopšte na Bal- kanu ? g -- Mislim | — poi gosp. zemalja nalažu sporazum radi za- jedničke zaštite. Mi se možemo s razlogom nadati, da će svijest o ovoj zajednici interesa doći do jačeg izražaja. Pošljednji događaji ulijevaju nade da su teškoće, koje su postojale u ovom pogledu, na putu da budu savladane. Između Srbije i Bugarske postoje danas vrlo srdačni odnosi, a prijateljski odnosi prema Turskoj datiraju već od dužeg vremena. U pošljednje vrijeme uspjelo se znatno da se također razbije nepovjerenje koje je do sada postojalo između Bu- garske i Turske. — Kako mislite o trgovinskim odnosima između Austro-Ugarske i Srbije? — Između Srbije i Austro-Ugar. — reče g. Petković — ne postoje, na žalost, normalni trgovinski od- nosi ima već tri godine. U više prilika pokušavalo se da se nađe povoljna osnova za zaključenje jednog trgovinskog ugovora, koji bi u podjednakoj mjeri zadovoljio interese obiju država. Pretprošle godine, kao što znate, uspjelo je da se najzad zaključi ugovor, koji iako nije u punoj mjeri zadovo- ljavao interese Srbije, omogućio je, bar u nekoliko, normalni me- đusobni trgovinski saobraćaj. Taj ugovor, koji je bio usvojen u Na- rodnoj Skupštini u Srbiji, nije mo- gao dobiti zakonodavnu sankciju u Austro-Ugarskoj. Bezugovorno stanje između Srbije i Austro- Ugarske traje i danas. lako se budućnost. od strane vlada obiju. država živo želi, da se uspostave normalni tr- govinski odnosi, ipak zato nije se u tome do sada uspjelo usljed teškoća na koje nailaze obe vlade susjedne monarhije i otpora agrar- nih struja u parlamentu. U Srbiji : petitnom retku (sitnijeh slova). Ako X se. više puia uvršćuju, onda po po- se međutim sve manje osjećaju pošljedice neugovornog stanja. Ona je za najglavniji dio svojih proiz- a već našla druge povoljne pi- be Podizanje industrije u zemlji i uopšte jačanje narodne privrede i razvijanje rada u svakom po- gledu, u pošljednje vrijeme uzelo kve povoljne razmjere, da mi jakošnjim rezultatima možemo otpuno zadovoljni i s povje- gledati u svoju ekonomsku Ako nam se pri bu- dućim pregovorima ponudi od strane monarhije povoljna osnova za ugovor, mi ćemo rado prihva- titi priliku, da naše trgovinske od- nose,“koji su još samo sa monar- hijom ostali neregulisani, dovede- mo u normalno stanje. Međutim Srbija se sada osjeća dovoljno e- vinske interese na drugi način 0- bezbijedi. — Da li mi dozvoljavate — upita naš urednik g. Petkovića — da ovaj razgovor objelodanim ? — Možete slobodno! — odgo- vori gosp. Petković i vrlo ljubazno otpusti našeg urednika, zahvalju- jući mu na posjeti i pažnji koju mu je ukazao saslušavši pomnjivo njegova razlaganja. Ilucmo u3 CpGuje. Beozpad, 1-19 mapra. flyr Kpasba Ilerpa, Koju cyrpa nyryje y noxoje pyckoM uapy y Ilerporpaj, cBakakO je jezau og najsnauvajunjux Hawux norahaja CAJLAlNlIbHX IIpHJHKA. Bpno je. ynazuo, wuro je oBaj Kpa/beB NyT u3uurao jegHojiyiuHy INoBuKy y uujenoj Geukoj iuraMmnu ua CpGujy u Pycujy. To uajGo.be noka3yje, na cy y Beuy cmarpazu Cp6ujy 3a cBOjy KOJIO- HHjy H la HM H MAJIH CAMOCTAJIHH TIO- KPeT, KOj4 noka3yje KHBOT HALLE IpKA+ BHII€ CHJIHO 3ANHIB€E KAO KOCT y FP4y. OBuje ce KOJI MHOTHX HC NOJAKE TOJIMKO MHOTO HH HA CaMy Pycujy, — -na Hu Ha pesyararT Kpa/beBa nyTa, aiu je To unak ycnjex nociuje CBHX OHHX GeuKHx TBp/Uba Ia ,KPBaBH-34Bjepe- HuuuKH“ Kpasb CpG6uje uehe Guru Hu- ruje npum/beH, HuTH za CpGuja MOXe na yije y O36M/baH NOJIHTHUKH pPauyH. O omacky y Llapurpaz He Gu ce To HCTO Moro pehu. HH cam 3a ce6e ou je nperexuuju, a Kat nomasu nociuje ITlerporpana, zoGuja uapouury 60jy, KOja je y CTaiy za NnoMpauu JOHeKJe cynpemauujy Fepmana y Llapurpay. AKO Taj cusuqos nocao ycnuje, Guhe Aycrpo-Hbemaukoj sa uyro sakpaheno Gaparawe no Bankauy, Koju je ona s konomski snažna, da svoje trgo- |