Br. 24. Dubrovnik 1. aprila 1910. God. XIX. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena j»\listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10, na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli čne objave plaća se 12 para ba petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku bI Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. Put kralja Petra u Petrograd. Jedan od važnijih novijih poli- tičkih događaja u životu podmla- đene Srbije neosporno je put kra- lja Petra u Petrograd. Srpska štam- pa bavi se u poduljim: člancima sa ovim putovanjem i dava odu- ška svom zadovoljstvu, da je srp- ska politika krenula pravcem, pu- nim obzira i uvaženja. Srpska ja- vnost shvaća vrlo dobro položaj Rusije u međunarodnim odnosima, i blagodarna joj je što je baš ona razbila led, koji je okružavao Sr- biju i srpski dvor. Sva nagađanja i sumnjičenja izvjesne štampe o hladnoći, kojom je bajagi kralj Petar bio primljen na ruskom dvo- ru, najbolje demantuju zdravice dvaju suverena i zajednički komu- nike obiju vlada. Za vrijeme svečanog objeda u Carskom Selu, u čast kralja Pe- tra, car Nikola podigao je na ru- skom jeziku ovu zdravicu : »Sa zadovoljstvom pozdravljam Vaše Veličanstvo iskrenom dobro- došlicom prilikom Vašeg dolaska u Rusiju. Tijesne veze, koje ve- zuju naša dva srodna naroda, više puta su se ispoljavale u toku sla- vne istorije Srbije. Dolazak V.Ve- ličanstva nova je potvrda čvrstih prijateljskih odnosa, koji postoje između Rusije i Srbije. Ovi odnosi doprinijeće bez sumnje učvršćenju opšitega mira i reda, tako potre- bnog za mirni razvitak Kraljevine Srbije posred ostalih nezavisnih država Balkanskog Poluostrva. Iz dubine srca, izjavljujem naj- iskrenije želje za sreću Vaše ze- mlje i njeno napredovanje. Pijem za zdravlje Vašeg Veli- čanstva, srpskog prestolonašljedni- ka kraljevića Aleksandra i cijelog Kraljevskog Doma“. Kralj Petar zahvalio je caru o- vom zdravicom na srpskom jeziku : kn oo. O Jogauy Boganj u ieroBoj WKONH. rOBOP Za Koju je npunukom npeHoca no6poTBopoBux “Ko- ; orujy #3 Ckpanuua y IlUu6euux Npxao Ha cBe- “aHoj cjenuuuu 13/3. o. r, npencjeguuK iImkoncKkor on6opa 7ip. Huxona Cy6oruk. Ilokyiuahy, na BaM, 6e3 Kuhenux pujeuu, kaxeM, Ko je Guo JoBau Bo- GaH u iro je ou crBopno. Y oBaj npuka3 He Moxe yliu rozo HaGpajaiwe nogaraka 0 IKHBOTY OBOF NOGpoTBOpa Hu iweroBe moze. 2Ku- BOT jeguor Hamer rproBua u3 18. Bu- o ojeka uuje Morao Guru Gorar zoratja- ojuma u zoxuBmajuMa, oj Kojux _6u * CBAKH 3401 VMO Cmomena. A Hu Y «H- BOTy BoBanoBe mxoge Huje Guo To- NHKO JOrahaja u Momenara, na Gu ce. NO CAMOM IbHXOBOM NnpuKa3y Morao CTBOPHTH CY/L O amauajy OBE KYATypue YCraHoBe, «Vaše Carsko Veličanstvo ! Iz dna duše zahvaljujem Vašem Veličanstvu za srdačan i sjajan do- ček, koji sam našao u bratskoj Rusiji. Ovaj doček je nov, drago- cjen dokaz za srdačne i tijesne veze između moćne slovenske Ru- sije i moje otadžbine, kao i Va- šeg vjernog i trajnog prijateljstva, čija je uspomena očuvana u sla- vnim i teškim stranicama istorije moga naroda. Vjeran davnašnjim srpskim tra- dicijama, posjetio sam najprije slo- vensku Rusiju, nama srodnu, sa uvjerenjem, da ću odavde odnijeti svojoj otadžbini i svome narodu radosni glas, da nam je u našem nezavisnom i mirnom razvitku, posred ostalih nezavisnih balkan- skih država, dopušteno računati na moćno prijateljstvo Vašeg Car- skog Veličanstva i Moćne Rusije. Nezaboravne riječi, koje je izvo- ljelo izgovoriti Vaše Carsko Veli- čanstvo za sreću i razvitak Srbije, odjeknuće s oduševljenjem u svima srpskim srcima. Uz iskrene srdačne želje za dra- “ gocjeno zdravlje Vašeg Carskog Veličanstava, Njihovih. Car. Veli- čanstava carica Aleksandre Feodo- rovne i Marije Feodorovne, Pre- stolonasljednika Cesarevića Aleksija i cijelog Uzvišenog Carskog Doma, dižem ovu čašu za slavu velike i silne Rusije“. Ove dvije zdravice, a da i ne govorimo o samom pričeku srp- skog vladara kod ruskog dvora, svjedoče koliko i kako su srdačni odnosi između dva bratska slaven- ska naroda. Međutim imamo slu- žbeni komunike, koji dotiče i po- litičku stranu ovog događaja, ma- kar da se s nekih strana nastoji umanjiti njegova vrijednost: »Srpskome kralju u Rusiji pri- ređen doček svjedoči o čvrstoći tradicionalnih odnosa između obje države, koje stoje blizu jedna dru- goj po svojoj vjeri i po porijeklu svojih naroda, kao što i po zaje- dničkim _istoričkim uspomenama. Tečajem razgovora ruskoga sa srpskim ministrom spoljnih poslova ispitana su različita pitanja, koja se tiču obiju vlada, pa se ustano- vilo, da se _ na obje strane stavlja na uzdržanje mira i reda na Bal- kanu bitna važnost. Prema nazoru srpske vlade naći će miran i slobodan razvoj nedvi- sne Srbije među ostalim balkan- skim državama vrijednu potporu u učvršćenju dobrih odnosa prema Turskoj. Srpska vlada iz svih sila nastoji, da prema Bngarskoj i dru- gim susjedima uščuva slične od- nošaje. Ruska vlada, koja s ovim nastojanjima Srbije iskreno simpa- tizuje, podupiraće je kao i u pro- šlosti moralno i djelotvorno na tom putu. Na taj je način dolazak kralja Petra u Petrograd unio u opći politički položaj novi eleme- nat mira i sloge“. Ovome ne treba komentar! Gost Rusije. (Ruski listovi o posjeti kralja Petra). Zajedno s Kraljem Petrom boravi u gostima Rusije sav narod srpski kao jedan čovjek. U tome jedinstvu srpskog naroda sa svojim poglava- rom, u onim jednođušnim željama, s kojima je ispraćen iz Beograda, sadržina je duboko originalna, naj- karakterističnija erta današnjeg do- gađaja. Reći, da ovaj događaj ima vrlo krupan politički značaj, to bi zna- čilo naglasiti samo jednu stranu nje- govu. Svak razumije da topli, srda- čni doček s kojim je predusretnut srpski kralj u Rusiji, obasjava ja- snom svjetlošću politiku oba bratska naroda. Ali ovome se pridružuju drugi momenti, možda još mnogo va- žniji. MopaM Bac CTOTa BO/AHTH y Hupo- uuocr. Hbena je ucropuja 3aGube- xuJa nyre "u remuke 6op6e CpGa cje- BepHe Jlanmauuje 3a onpxawe cBoje HHJIHBHNYAJIHOCTH ; Y Oj HMA NOTBPJLE O IBHXOBHM HANOpHMA, Ja CeGe ca KYJITYPOM OCHAX€ H yHanpele. Ty cy NAKJE H3BOPH 34 NO3HABAIbE NPHJKKA, BjepcKHX, KY/ITYPHHX H ITOJIHTHUKHX H3 BpeMeHa, y Kome je »xuBuo JoBaH Bo- BaH. be3 Tora 3Haiwba_HHT' Gu ce Mo- ra noroziuTu npaBa mucao, kojy je BoBaHn uspa3suo y cBojoj onopyuu, Hu ouujeuuTu Bpujenuocr jeza, koje je OH CTBOPHO. Y rnaBHoM, 3ajenuuuke cy, CprcTBy u IIpaBoc/aB/by, CTpauuue Te ucropnje. Ta je sajejiuua uecro Guma u3pa- ena y pujeuuma, zna je TIpaBocna- BIb€ CNaCHJIO CpncrBO y Hamiem Kpajy. AKO ce ca rum pujeuuma xohe za O3Hauu ona rujecua Besa Koja je y npoumuocru cnajana cpneku Hapoji ca NPABOCIABHOM UPKBOM, MOTy Ce OHe npumMuTu 6e3 npuroBsopa. Aju ako ce MHCIH, Na je Ta Be34 jeguua KapakTE- pucruka jenHor 1yror 4 MyuHor Bpe- MeEHA y HCTOpHju CpNCKOF Hapoja; aKO C€ MHC/IH JA Ce Ca THM 3GujeHumM M3Pa30M, NOCTABH jegHO NpaBuo 3a nponec, Kome couujozoruja naje Go/ba oGjamiveia, Tag je Gama HCTHHH, npuponnoj u ucropujekoj, opa uamjeHa KOjy MH MNajlu CpGu yBozumMo: Cpii- cideo je y nac ciiacuno [Ipasocnasve. Io kpaja 13. sujeka uuje Guo Cp- Ga y cjesepnoj Ilanmanuju. Tan ce jaB;bajy I>HXOBH NpBH npena3u u3 Bo- cHe: Buno je npaBocnaB/ba u 6e3 i>ux H TO Y NIPHMOPCKHM FpalOBuMA, rje je Guzo rpukux kozonuja. HM ono je Beh Guno y 6op6u ca puMcKOM Up- KBOM, a y Toj je Gop6u noueno Guo na ManakcaBa. Taj je TO rpuko npa- Srpski narod podnio je posljednjih godina tako mnogo patnje, imao je toliko razočaranja, toliko mu je ne- daća poslala sudbina, da je bilo po- trebna jaka vjera u svoju nacionalnu stvar za to, da je ne bi zahvatila bura. Ova je vjera, može se reći, izbavila srpski narod. U trenutku kad srpski narod nevidljivo boravi sa svojim Kraljem u Rusiji, okolno- sti mu nagovještavaju bolje sretnije dane. Ovdje je na prvome mjestu, razu- mije se, zbliženje među malim sloven- skim državama, a pod uticajem gorkog iskustva i uz energišnu pomoć Ru- sije. Srbija nije više usamljena i sa- mohrana na Balkanu. Zatim neos- porno = prijateljsko držanje Rusije prema novoj Turskoj stvorilo je ze- mljište, na kome se može postići zbli- ženje s jedne strane između Otoman- ske Carevine, a s druge između Sr- bije, Bugarske i Crne Gore. Najzad, kralj srpski dolazi nam po lijepom sticaju prilika, na 24 časa poslije publikovanja dokumenata, iz kojih se vidi, da je povraćaj normalnih au- strijsko-ruskih odnosa unio u program austrijske politike načelo po kome je austro-ugarska monarhija dužna bezuslovno poštovati nezavisnost slo- venskih država na Balkanu, o čemu osu s ruske strane izviještene druge države. U buduće ne može se, kanda, ni pomisliti da se može ponoviti po- java, kao što je bila ona, kad je od Srbije iznuđeno da se odreče carinske unije, koja je bila sasvim pripremljena s Bugarskom. ' Jednom riječi, poslije teških, kriti- čnih dana koje nikad ne treba zabo- raviti, pred srpskim narodom otvaraju se svijetli izgledi, a njegovo rodolju- blje, njegova žarka ljubav prema slobodi, njegova osjetljivost i sposo- bnost za sve što je kulturno i veliko, jamče za njegove mirne pobjede. Neka da Bog da srpski narod nađe, u daljoj saglasnosti s bratskom Ru- sijom, u tijesnoj vezi s Bugarskom i Crnom Gorom, tvrdu osnovu za ra- Zviće i ostvarenje svojih velikih ma- terijalnih i duhovnih izvora. Neka sadašnji događaj otpočne nov sretan odsjek u istoriji mnogo napaćenog srpskog naroda. S ovakvim željama —————————————aa BOCIAB/b€ 1OGM/IO HOBE CHare 34 cBOjy Gop6y y yruuajy cB. CaBcKke upkBe, Koju je Guo noueo npojuparu nyreM npeko Makapcke. Ho rom. 1338. Beh cy Gume Tpu ceoG6e Cp6a us Bocue y cjesepHy Zlaamanujy. Tlo pujeuuMa ucropuuapa Jlyuuja Cp6u cy c nouerKa 34y34MaJIH GpujeroBure KpajeBe, au cy ce Ha CKOPO CIYCTH/IH H y paBuune zo no- “ba NPHMOpCKHX KpajeBa, A/IH OBH Np- BH Npena3su HHCy GuJIH BOJIHKH. IIpse cpncke upkBeHe omuruHe Gu- ne cy y Ckpanuuy, Bpu6upy u Kzu- Cy, Gam y oGnacru oHor Mynanena Illy6uha, koju je Guo Bjemuao JeneHy cecrpy uapa IlymaHa. Ca uMeHomM oBe CeCTpe CMJIHOT CpliCKOF Napa Be3yjy ce zorotjaju, Koje TpeGa oBuje nome- HyTH Ca Buie pasnora. Heku cy 1miu- per 3nauvaja, a Ib€KH YET, AJIH 3aTO GJIMKH NPeMETY OBOF FOBOPA,