Br. 25. Dubrovnik 6. aprila 1910. God. XIX. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu : Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- oŠran K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu, za Dubrovnik K 10 na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini straciji lista a dopisi urednišivu Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se DUBROVNIK POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik, Nikola L. Brkić. Seoba muslimana. (Od našeg dopisnika iz Bosne). Seoba muslimana iz Bosne i Her- cegovine zauzimlje sve veće dimen- sije. Nastojanja istaknutijih prijatelja - u zemlji nemaju onu ubjedljivost, koja bi mogla paralizirati utjecaj pogodo- vanja seobe sa strane faktora, čiji interesi ne stoje u skladu sa nacio- nalnim težnjama većine. Nije onda čudo, što se pritisnuta masa, kulturno nazadna i nacionalno nesvjesna, baca u naručje varljive primamljivosti fa- voriziranja jednog pogubnog momenta, ne shvaćajući važnost potrebne borbe za opstanak na onoj grudi, koju je u amanet primila pod kud i kamo težim okolnostima. Pratili smo i pratimo vaskoliki rad, da se zapriječi proces raseljavanja. Tražene i dobivene izjave istaknutijih naših ljudi sviju vjera imaju, bez su- mnje, velike važnosti, ali sa svim tim nemaju željenog utjecaja na masu, kojoj su u prvom redu namijenjene. Masa je nepismena, u kulturi toliko zaostala da ni malo ne odmiče pri- mitivnom stanju davnašnjih svojih predaka. Stoga su joj sve one lijepe . riječi nepristupačne; ubjedljivost ra- zloga do nje ne dopire; za nju su primamljivije zlatne kule u vazduhu neprokušanih obećanja no istinska re- alnost sadašnjeg položaja. Jedan od glavnih uzroka seobe leži u slaboj ili gotovo nikakvoj nacio- nalnoj svijesti muslimanskog elementa. Svi narodni ideali svode se na kon- fesionalno polje. A današnji je vijek, prenatrpan iskustvom svojih pretho- dnika, s njega sašao i stupio na po- prište nacionalnih težnja, koje su u potpunom skladu sa proklamovanim principom jednakosti ljudskog dru- štva. Nacionalne su veze čvrste ine- popustljive. One se slivaju u krv, u život, pa stvaraju jedinstvenu masu. Kod konfesije je drukčije. U njoj su veze slabije i ne dovode do svijesti * Donosimo vrlo rado ovaj članak našeg uvaženog dopisnika i upozorujemo braću muslimane na njegov sadržaj. — Uredništvo. zajedničkih iuterera. Uzmimo jedan primjer. Kakva zajednica može posto- jati između muslimana Bosne i Her- cegovine i onih Azije? Gotovo nika- kva. Oni se ne razumiju, tudi su jedni drugima, a interesi im se ukrštavaju. Svi napredniji narodi stoje na prin- cipu nacionalnog jedinstva, zbacivši sa sebe konfesionalno obilježje. Pod tim i takvim principom napreduju i ne ostavljaju tako lako svoju otad- žbinu. Gdje toga principa nenxm, otad- žbina je sporedna stvar. Najbolji pri- mjer. vidimo u tretiranom pokretu muslimana Bosne i Hercegovine. Oni nemaju danas nacionalne svijesti; ru- kovođeni su jedino zaštitom konfesi- onalne egzistencije, koju im, kao pi- tanje savijesti pojedinaca, niko ne može uništiti. Za otadžbinu ih ne vežu krv, jezik i običaji. Toga su gotovo nesvjesni. I u konkretnom slučaju nacional- nost bi bila od predsudnog utjecaja. U potvrdu toga dovoljno nam je na- pomenuti, da isti oni faktori, koji poznajući slabost muslimanskog sle- menta uspješno propagiraju nesretnu seobu, priječe širenje i jačanje srp- skog naroda u Bosni i Hercegovini. U jednom od pošljednjih svojih bro- jeva ,Srpska Riječ“ donosi: ,U naj- novije vrijeme dobili smo vijest, da muslimani iz kotara B. Novi, koji su naumili seliti, nude svoju zemlju Sr- bima zadrugarima iz Hrvatske, ali kotarski predstojnici ne dadu zadru- garima da kupe, govoreći pri tome, da svaki drugi narod smije kupovati, samo oni ne smiju“. — Iz ovoga se jasno čita, s jedne strane bojazan ja- čanja srpskog naroda, s druge opet nastojanje slabljenja muslimana, s tre- će pak nervoznost pred mogućnosti nacionalizovanja muslimanskog _ele- menta i s četvrte najposlije slabljenje urođenika i jačanje stranaca, a to sve jednom jedinom težnjom, da se koliko toliko oslabi jedini nacionalni kara- kter Bosne i Hercegovine. * Seoba muslimana ne će, po našem mišljenju, sve dotle prestati, dok god ne stanu na isključivo nacionalno sta- novište. Stoga bi istaknutijih ljudi bila dužnost, da to pospješe i poste- peno sprovedu. Kao dio jednog na- roda naći će sigurniju zaštitu i svoje konfesije, jer polazeći s konfesional- nog stanovišta nailaze na protivnosti sviju ostalih konfesija, dok u dru- gom slučaju njihova konfesija nalazi zaštite kod čitavog naroda. a Princip, koji su sebi ispisali mu- slimani na zastavi borbe: ,Bosna Bo- sancima!“, najsigurnije će se sprove- sti, ako prigrle narodnu misao, koja je i njihove pretke zagrijavala, i tako vidljivo ojačaju elemenat, koji naj- više stoji na putu tuđinskim težnjama. To ne bi bilo teško, kako u prvi mah izgleda. Ljudi od povjerenja mogu mnogo. Neka zađu u narod i neka mu živom riječju predstave po- šljedice seobe i probude u njemu svi- jest nacionalnog ponosa. Ako to nije moguće pod današnjim režimom, ne- ka barem svaki u svom mjestu učini svoju patriotsku dužnost u prilika- ma, kojih je vazda na pretek. Ne učini li se ovaj najjači pokušaj, Bo- sna će biti svačija, samo ne će svoja i svog naroda. U ovom pogledu imaće i buduće parlamentarno predstavništvo da učini svoju dužnost. Jedan od najsvetijih zadataka mora im biti, da zaštite do- maći elemenat i zapriječe otvoreno favoriziranje tuđinske najezde. =D. p IlyT kpaba Ilerpa. (Hapouuru u3BjeruTaj). Tlocnuje BaHpeuHO CpllauHor 1oueKa y Ilerporpary u MOCKBH, OTIYTOBAO je kpasb Ilerap y KujeBo, na ozjarne nasbe nyr Llapurpana. O TOME IyTO- Balby NOHOCHMO HApouHuTE H3aBjeluTaje. Onucu o zoueky y Ilerporpany u MOCKBH TEK CY HAM Cala CTHTVIH, IAK 4X He NOHOCHMO, jep CMO O TOME BEh KOjy' NpOFOBOpHJIH. Kujeso. 31./3. — Jyuep u3jyTpa Kpas je mocjeruo KujeBcko-Ileuepcky JlaBpy u KaTakOMGeE. Oj IBOpula ZO Jlape ynapaijeta Bojcka olaBama je O JoBaty BoBaHy 4 ieroBoj WKOJIK. 2 Zp. Hukona Cy6oruh. Iluo XIV. Bujek oGusexeH je ue- CTHM CeOGaMa Cp6a y cjesepHy Jlagm- Mauujy. Oz oco6urTor je anauaja BJa- ZaBHHa Kpa/ba —GocancKkor —CreBana TaprKka. Kao no iweKOM maHy om je Hace;6eBao y Jlazmanijy Cp6e u3 Bo- cH€; cao je y iy cBoje /byle, koju CY BEHHHOM GuJIH TPTOBIIH H OGPTHHKLH, a 34 OBuMA GH noJa3uJIu u Gocaucku Texauu. Ilo JlyuujesaM HaBojnuma CpGu cy Guamu 3ay3e/u CBa NOJbA OKO Tporupa. M3 oBor BpeMmeHa uMAMO IPBH HC- TOpujeku nojarTak o CpncrBy y lllu6e- HHKy. OJMIyKOM 25. (e6pyapa r. 1383. ynpaBa onhune muGeucke Guma je 3a- Gpanuja yga3 y rpau GocauckuM Cp- Cuma. Agua cy je camu rpaljauu npu- MOpajiu, na noByue ojviyky, jep cy um OB4 Cp6u, panu Bjemuruue y cBojum NOcIuMa, GuJIu yrojniu. On TsprkoBor Bpemena Kuuu_no- CTaje cpneko mMjecro. O TOM nume apnaru, na je TBpTKO, OCBOjHBIIH KHuH, ynucao ra y cpncke rpazoBe, jep ra uuje MOTa0 yBpcTHTH HH MEijy GOcaHCKeE, HH XEPIIETOBAUKE. Kpajem XIV. Bujeka Guze cy Buje BenuKe ceo6e Cp6a u3 Bocne: r. 1394, KAL Cy Typuu, ylapuBiiu Ha Kpajba CreBana ]la6uniy, nponpsu ca Buie crpana y BocHy; rom. 1397, Kaz je cyarau_ bBaja3uv nocnao cHJiHy BOjCKy Ha Jezeny, /laGuruuHy yoBuiy. OBOor Cy nyra Cp6u nacenuju uerupu mje- cra: Kuuucko Ilove, TogyG6uti, Tlatjene u Ilomauy, ynpaBo onaj kpaj, y Kome he, kao mro he ce zouuuje Ka3arTu, 3aloueTu CBOj HacraBimuku pan /lo- curuje OGpanoBuh, u rnje he ce, 3a- CIyroM JeneHne CumuhieBe, 3acHOBATH cpekiiu npeokpeT y cprckoj KIbHKEB- HOCTH. Y npBoj nonoBunu XV. Bujeka uuje Guo ceo6e Cp6a y cjesepuy Ilajma- uujy, anu je 6umo Maiux npesa3a. y OBOM BpeM€Hy HAJIAZHMO IPYTH HCTO- pujeku nojarak o CpncrBy y IlIuGe- HHKy. Y rog. 1440. npemao je u3 ue- TuHCKe kpajude ja« 6poj Cp6a y Illn- 6eHuKk. Panu Tora ce je «aJIHO LETHH- CKH KH€3 TanoBuh. Y rog. 1443. nBa Cp6uua, Joan IlaskoBuh u Muxajuj 3anoKkoButi, ca zBa Tpka, TPax«BKIH CJ, la HM Ce NO3BOJIH FPAlHTH UPKBY. M 6uao uM je NO3BOJbEHO. FbemuTo oko rog. 1450. npeumuo je MHOro Cp6a y Korape. IIponauhy Cp6uje, a zsarum nazoM Bocne, jaB/ba ce Typcka Bojcka Ha rpaHunama Jlag- manuje. Mao 3aTuM Typuu npozupy y OBy 3eM/by H rycTOIIE je. Ynopezo Ca OBHM IPOBAJAMA, 4 KAO EbHXOBA NONUbeJIHNa, 3anouuie npu6jeraBawe XPBATCKOF HApOJlA HA OCTPBA, Na H y Hranujy, rgje XpBaTu OCHOBAII€ Ib€- KOJIHKO CEJIA. Ton. 1498, nocnuje jezae mayse o 16 roguHa, Typuu IpoBaJiHiie InoHo- BHO y /lammauujy. KH Tana crpanainie UlaGeHuk 4 CkpanuH. CBa je npuuka, na je Tana nopyniena y CkpanuHy ona UpKBA CB. JoBana, cnoMeHuK ]ly1uaHoBe BJIALABHHE. OBa npoupaia TypcKa 43a30By paT Kpaby nouacT. Xubaze Kamyljepa 10- uekau cy Kpaa y zaspu rzuje je MHTPONOJIHT — OLpKaO — MOJENCTBHJE. Kpas je ujemuBao MOIITH CBETHTeJba 4 uKOHe, ma je omua pasrnenao pu3- Huuy u henuje. H3 naBpe Kpa ceje OLBe340 y NIpBy KujeBcky rumHa3ujy Y HpaTibu CBOje CBHTE, FJIABHOTA KO- MOMaHnaHTA HBaHoBa u TeHepan Iy- 6epHaTopa Tpenry6epHa. Y npBoj rH- MHa3Hj4 KpPAJb je NOueKaH HCOIIHCAHHM OJ INEBJ/b€IEM; Hauu cy njesaju cpri- CKY H PYCKY XHMHY, JLEKJIAMOBAJIH, cBupasu y Garmanajke, a jenaH fax, Koju je y Masuypuju 1oGuo KpcrT cB. Boplja, nosupaBsno je kpaba Ha py- ckOM jesuky. Ypue6ecHu y3BHuu ,2Ku- BHO |“ OpHJIH Cy Ce H3 XHJbAJIE TPJIA. Ilpu usmacky #3 rumHa3nje Henepaj HsaHnoB cugHo y36yljeH, ngoBuKknyo je auuma: ,Mnajuhu, y Bac Guje jynauko cpue!“ ma je mHore 4 Nno/by6uo. KpaJe je aaruM OTHIIAO y 2K€HCKy FuMHA3Hjy rije cy yuenuue ouekaJe kpaJba nje- BAHEM CPIICK€E XHMH€. OJLyIIeBJBEEE je cByna 1upsbHuBo. Y oGjeMa rumHa- 3ujaMa uma gocra cprcke zjene. H3 ruMHa3uje KPAJB Ce Bpahao y 1Bopali rije je Guo zopyuak, Ha kome je Gu- jo cjeM cBure jom 20 ocoGa. Ilocnuje JlOpyuka Kpab je OTHIIaO y Kare- upamy CB. Muxajna rnje je nouekaH OJ CBenITEeHCTBA. V TOj UPKBH KPA Ce IIOKIOHHO CBETHM MOIITHMA a 34- TuM je Guo y upkBu CB. Anupeje u Y oj oGuuiao karakOMGe u rpoGuHuuy KHe3a Bsnagumupa. Y Coujekoj Ka- Tezpanu Kpas je NpucycrTBoBao KpaT- KOj Gecjeu CBEIITEHHKA, IA Ce 34TUM IIOKJIOHHO CBETHM MOLITHMA. [lorom je Kpa;b mnocjeTHo M3J10K6y MAJIE CeJbA- uke uHuycrpuje 4 uajsagr yuuHuo 0- npomraje nocjere TyBepHepy u 1py- TuM NPeuCTABHHLIHMA HAjBHIIE BJIACTH, na ce ekcnpecoM y 6 caTH Io roje KpeHyo 3a PeHu, onakJe he IlyuaBoM na npeko Byrapcke OTIJYTOBATH 34 Llapurpa1. Henpahaj KpasveB u3 KujeBa Suo je BenuuancTBeH. Ilocnuje nocjere TeHe- paiuoM Ty6epHaropy u T/raBHoM KO- MaHzaHTy, Kpab je ca CBHTOM OTH- mao ua cramuuy. /lyx uujenor myra MyneTaKa ca Typuuma, koju je cBpriuno MupoM rog. 1503. M1 iwume Typuu no6uuie jenaH zuo Ilammanuje, usMety Lleruue_ u HeperBe. Huje nyro Mup norpajao. Tog. 1520. sapaTuuie Typuu ca YrapckoOM, a par ce zgorauve u /lam- Mauuje. Capruuuo je rom. 1533. necpe- huo sa Yrapcky u 3a /lammauujy : Korapu, ByKOBHILIA CA CKPAJIHHOM, IE- THHCKA, KHHHCKA H IPHHLIKA KpajuHa, CIJbETCKO 3aropje u HibKE CBE ZO He- PETBE, CBE TO IOTNAJE NOJ TYPCKY Bjacr. Tag je crsopeu KuHucku caH- aKAaT, a GOCAHCKH MY BC3HP CTABH HA ynpaBy Mypar Gera, koju je 6uo po- nom #3 llluGeHuka. XpBATCKH HAPOJI HAIIYCTH MAXOM OBE KpajeBe, Koju cy My Guu KoJimjeBka. Y mycre 3eM/be Hacejuine ce Cp6u u3 Bocne, XepueroBuHe, na u Crape CpGuje. Csu xucropuuapu JIlazmmanuje CNOMHIbY OBY Ceo6y Cp6a, Lo Tana najBehy, koja ce je zorozuja y pa- 3MaKY OJ TO. 1523. mo rog. 1527. Togem je w»eH 3uauaj: ona je cilacuna cnasencili&y cjesepuny Zlanmauujy.