Br. 27. ana Dubrovnik 12. aprila 1910, God. XIX. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herca- govinu K 12; za Srbiju i Crnu Gorv K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 16 na p6 i četvrt godine surazmjerne. Pretplata i oglasi šalju se adnini. straciji lista a dopisi uredništvu Rukopisi se no vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se, — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i slj- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se višo puta uvršćuju, onda pa po- godbi. — Za priposlana, izjave. i javno zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Platižb i utuživo u Dubrovniku Vlasnik iizdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. Veragia bOGHa H Xepueroaina, Mima Bei BHII€ OJI TPH TOLHHE na ce je y Bocuu u Xepuerosunu ocjeruo jauu ycraBuH nokpeT. O- COOHTO Cy CpGu TPAKHJIH yCTAB- He CJIOGOLE H YyCTABHH HAUHH BJIA- nata. Ty ce je Hajeuiie ucrakJa rpyna Maaux, koju cy ce y rmaB- HOM KYIIMJIH OKO MOCTApCKOF , Ha- pona“ u Koju cy npenuu mpeko 6op6e 34 UPKBEHO NIKOJICKY 4yTO- HOMHjy H mOBeJH 6Op6y 34 mO- JuTnuke croGone y Bocuu u Xep- UEFOBHHH. MebyrumM je go Majo BpemeHa H OBaj UBPCTO VCTABIPAUKH ITOKPET »MJaijHx“ npuMuo y ceće u 1py- ryx npumjeca ; ,mnaiju“ cy ce y- 3HOHMCAJIH CA CTAPHj4M H CTBOPH- JIH ,HAPOlLHY OpraHu3anujy“, aJiH je ycraBHo nurabe y Bocumu u XepueroBuHu, Koje je Beh jeman- NyT NOKPEHYTO, OCTAJIO H JAJE yBujek Ha IHEBHOM pely. ,Cpr- CKA Haponna opramu3anuja“ ca3Ba- ja je uaK H HEKY ,HAPOlLHY CKYTI- WITHHY“ y KOjy Cy Nocnanuuu 6u- paHu onhumM npaBoM raca u Koja je ompxazra cjenuuue mo ysopy NP>KABHMX CKYIIITHHA, TAKO zA je OBY CKYINILTHHY TyHjHHCKA IITAMNA y Bocuu u XepueroBuuu u Ha- 3Baja , Rumpfparlament<. Y To je sanecmaa Bociy u Xep- NEFOBHHY u aHekcuja. Llapcku nporsac og 7. okroGpa je He ca- MO Hajaso Hapojiy Bocne u Xep- NETOBHH€ NPOLIHPEEe — CYBepeH- CKHX IpaBa Ha OoBe 1Buje 3embe, Hero je yjeuo craBHO y H3rJEJ 3EMJBH YCTABHH HAuHH BJAJLAA y3 CynjenoBawe napona. Pagu ane- KCHMOH€ KpH3€, KOja je morpajama TOTOBO FOZHHY JaHA, OTEBAJO Ce H Ca Nporjaniei»eM ycraBa. Bap ce TAKO y Beuy onmpaBnaBajo 3a/0- uHerwe.: [Ipuje ueKoJuKo Heljesba je MIAaK HAKOH LYTOT HIIHeKHBA- iba NporjameH Hu Taj najuoBuju »YCTAB“ y EBpomu y3 najBehy anaTujy uapona, KoMy je Bek u3 NOJIy3BaHHUH€ ILITAMITE-"GOCAHCKE BJale ugo noskaro na ce oByje H€ Pagu HH O KAKBHM YCTABHHM CIOGONAMA, HEFO CAMO O yCTABHHM naparpabuMa u Garcubukaruma YCTABHHX HHCTHTYyLIHjA. CNnoMeHYTHM LAPCKHM TIpPOTILA- COM NpomujeieH je Meyuapojuu nojowxaj Bocue u XepueroBune ; OBE Cy 3eM/be npecrare Guru ca- CTABHHM IHjenOM Typcke 1apeBn- H€ H NOCTAJIE CaCTABHUM nHjeJOM Mehynapojuor nojva Aycrpo-Y- Yapeke MoHapxuje. Oguomaj wu- XOB Y MOHAPXHjH H IGHXOB JIPIKA- BONpaBiu nosoxaj uje oBum "iporacoM ypeljeu. Bocua u Xep- 3 HETOBHHA OCTAJIE CY H NA/bE HEKH noce6uu corpus separatum Te Hu- TH _Cy npunojene aycrpujckoj uuTu yrapckoj npxaBsu. AKO ce oBakoj Bocuu u XepueroBuHu xrjeo za- TH IIpaBH HCTHHCKH YCTaB, OHJA > ce je MOPANO OZ Ee HANpABHTH upxaBy, jep ycrasuo ypetjete je- IiH€ 3eM;be je Moryhe 3aMHCJIHTH CAMO HJIH KAO ,CACTABHOT zujeJa jede yCTaBH€ APIKABE HMJIH KAO caMocTaiHe pase. MetjyTum Bo- cHa u XepueroBuua uujecy uuTH CACTABHH HO HH Aycrpuje uu Yrapcke a uujecy HHTH Ap)KABA, HETO H€EKA 3ajejHHuKa , npOBHH- uuja“ Aycrpuje u Yrapcke — partes subiectae. OBakoj Bocuu u XepueroBuHu Huuje uu Guo mMo- ryhe \maru ycraBHO ypekjetbe ma Joj uuje uu naro. Huje joj zony- INE NATO HH OHOJIOKO KOJIHKO GH joj ce u y3 OBAKH NOJOXAj MOTJIO NaTH — uje joj naro Gari Huiira.. OBakaB ognomaj onjemrTo y- IIpaB./baHe ,npoBuunuje“ sanoGua je Bocna u XepueroBuHa 34KOHOM ox 1880. ronuue. OBaj je sakoH NOHOBHO CaHKIHOHHCAH NO $ 1. GOCAHCKOT yCTABHOT CTATyTA, KOjH Ce HA Ib y TOME maparpay . no- 3HBa, Te je u oBaj zakoH oz 1880. HA Taj HAUHH IIOCTAO YCTABHHM 34KOHOM H JAO KAPAKTEP ,VCTAB- HOM“ ypeljeisy. Ilo TOME HOBOM ycTaBHOM cTaTyry Bocma u Xep- IeroBuHa ocrajy H /IAJBE CAMOCTAJI- HO yripaBHo nonpyuje, kojuM he VrnpaB.baTu 3ajeuHHUKH MHHHCTAp y cmopa3syMy ca oGjeMa BlanamMa. HoBym je TO INTO Oz cama rmpo- CBjeTH€, CYIICK€, H&K YIIpABHe H HeK€ IPHBpelHe crBapu cnazajy Y KOMIEeTeHLIHjy GocaHcKO-Xepue- roBaukor ca6opa. AJIH ITA 3H4uH Ta ,KOMNeTeHuuja“ uaj6oJbe ce BH- 14 OjaTje, ITo y ca6opy cTaB- JBATH 3AKOHCKE TIPEJLJIOTe "MOE C4aMO BJIAJIA, H TO HAKOH ILTO je 34 IbHX LOGHJA NPHBOJIY aycTpnj- CK€ H yTApCKe BJAJE HP IIPOJICAH- KUHjy BJazapa. Ca6op MOxe oBa- KAB IIPe/WOr IpHXBATHTH HJIH OJI- Guru. Mujeiaru HapaBHO He MO- *K€ CAM HHIITA, jep H 34 Te EBEH- TyaiHde npomjeHe ormerT Tpe6a npu- Bola oGujy Brana. Ako ca6op 3a- KOHCKH_nNpezuior on6nje, 82a0a ra MOE H MHMO ca6op nporJacuTu H CYCIIEHNHPATH HA HeKO BpHjeME ycTaB. Bnaza uuje caGopy ojwro- BOPHA, IO TOM HH O CaGOpy OBH- cua. Ilocnanuuu umajy zakae je- HHO NpaBo za y ca6opy o cBu- Ma CTBApHMA IpoCBjere u mpaBo- cylja 4 HEKHM CTBApuMA ynpaBe H npuBpeje 1iura rog xohe roBo- pe, alu He u muiuy, jep ux 1uiru- TH HMYHHTET CAMO 34 roBOpe y ca6opy, amu He u 3a penpojyuu- Pai€ THX FOBOpa y iuramrnu. ETO TO je ,KomMnerenuuja“ 6ocancKko- XeprjeroBaukor ca6opa. Y OcTaJoM Na Blaga He y3HMIbBE Ty HOBY YCTABHOCT Gali HH MAJIO O36HJIBHO BH/IH Ce HajGOmbe OJLATJIe, IITO Cy HAKOH CTynaiba y KpjenocT ycTaB- HOF CTaTyTa npuje HeKOJIHKO JLAHA NpoMyJrupaHa HeKOJIHKA 3AKOHA, Meljy iHMA H HOBEJA KA3ZHEHOM 34KOHY, IITO HECYMIbHBO CIAJLA NOJ , KOMNETeHuujy“ 6oc.-xepri. ca- Gopa. Kako ce naK/e 43 CBEra BH/UH, H€ MOXe ce 036MibHO FOBOpHTH O ycraBiocTu Bocne u Xepuero- BHH€. HOBH ,yCTABHH 34KOHM“ HHjeCy HHIITA NPYTO HETO 3AKOH- CKO GOPMJJIHCAHE = AOCAJLALIHbET nojuuajđor pexuma jenue mpo- Buuuuje. Y uuraBoj crTBapu uma CAaMO O30MIBHO AJIH HP CMHILjeHO TO, za ce u y Bocuu u Xepiuero- BHHH y BeuKe cnpemajy ,4360- pu“ u za je Beh mnouena Gop6a 34 ,MaHlaTEe“. lip. H. Administrativne slike. Pisati po našijem novinama slike o administrativnoj upravi nadajući se od te rabote kakovoj koristi bilo bi odviše naivno i od onoga koji se ne bavi politikom. Za to ja, koji sam za izvjesno vrijeme savjesno pratio i bilježio sve znamenitije pojave upra- vno-administrativnog života u jednom našem gornjo-dalmatinskom kotaru, sakupljao isprave, preslušavao svje- doke, sabirao historičnu građu, hoću da iznesem ove moje ertice kao čisto teorijska razmatranja, kao neku vrst » Kulturbilder“ bez ikakve neposredno praktične namjere. Mene je u ovom pogledu prvo svega zainteresovao vrlo različiti po- ložaj naroda u gornjoj i donjoj Dal- maciji prama upravnoj praksi pa za to treba da u prvom redu istaknem, kako će se u onijem krajevima donje Dalmacije, gdje je oko državne vlasti uvijek budno nad elementima ,su- mnjive lojalnosti“, gdje svaki kafan- ski razgovor može da bude dovoljan materijal za optužbu veleizdaje, gdje se bezazleni putnici trpaju u tamnice kao patentirani zlikovci, biti teško vjerovati, da i bez toga može da bude tamnijeh administrativnijeh slika i da te slike mogu da postanu isto tako nesnosne. No treba imati na umu i to, da je često puta lakše naći lijeka većem zlu nego manjem. U nekojim predje- lima svakidanja opasnost ima neki kolektivni karakter pa su za to na- čini i srestva obrane uspješniji. Cijela stvar uzme neko javno obilježje, po- stane predmetom javne diskusije i općeg interesovanja, prodre u širi svi- jeti bude podvrgnuta kontroli javnoga — mnijenja. Eno primjera u poznatom Friedjungovom procesu. Klamorozni uspjeh toga procesa niti je plod ne- pristranog austrijskog pravosuđa ni pravdoljubivosti predsjednika Wacha ni savjesnosti bečkijeh porotnika već je on direktni rezultat staha i srama od onog neumoljivog javnog mnijenja, čitave prosvjećene Evrope, koja je taj proces bila uzela pod svoju kontrolu. Daleko je nesnosnije stanje tamo, gdje se radi sićušnog značaja poje- dinijeh pojava ovaj opći interes ne može da pobudi i gdje jedini lijek leži u administrativnom ,Instanzenzug-u“, Uzmimo sreda kakav mali, bezna- čajni, zaboravljeni predijel u gornjoj Dalmaciji, primjera radi, kotar ben- kovački. Da taj kotar u opće postoji, to u cijeloj prosvjećenoj Evropi niko ine zna — a skoro da su ga i u samoj Austriji zaboravili. Javno mni- jenje dakle o njemu ne vodi računa. Ovaj kotar pak nije na nikakvom geografskom položaju, koji bi ga pra- vio interesantnim i koji bi mogao da opravda sumnju o kakovijem nedo- zvoljenijem političkijem tendencijama ili čak — sačuvaj Bože — zavjerama. Radi svega toga ni uprava ovoga kotara ne zadaje osobite glavobolje te biva obično povjeravana ili mladi- jem činovnicima, koji treba da se tek oprobaju u samostalnom vođenju je- dnog kotara, ili takovijem, koji se ni inače nijesu odlikovali Bog zna ka- kovom državničkom ili administrativ- nom mudrošću. Sad zamislimo da na upravu jednog takog kotara, koja je uprava srećom do sada bila uvijek povjeravana lju- dima visokog morala i pravdoljublja, dođe čeljade, čiji je moral nešto malo niži a pravdoljublje nešto malo sla- bije. Zamislimo na dalje, da onaj o- bični upravni ,Instanzenzug“ radi svoga birokratskog, čisto mašinalnog funkeijonisanja, ne bi donio nikakve koristi. Zamislimo na koncu, da se ni šira javnost, nešto radi zabitosti kotara 'a nešto radi neinteresantnosti slučaja ne bi zagrijala. Priznaće mi se, da bi u takovijem prilikama male administrativne sličice, osnovane na istini, potkrijepljene dokazima, izlo- žene u književnoj formi, postale od najveće aktuelnosti. One “bi, kao »Kulturbilder“ imale jamačno i izvje- snu znanstvenu vrijednost jer bi mo- gle da pokažu budućijem naraštajima što se je sve zbivalo u jednom kraju jedne srednjo-evropejske države na početku dvadesetog vijeka. Samo nekoliko primjera. Pretpostavimo, na primjer, da je dotično upravno područje mješovite ili čak pretežito katoličke vjere pa da u to područje pošalju upravnika, koji je, recimo, gorljivi pravoslavni, zatucani bizantinae — ili obratno, pa ćemo odmah vidjeti koliko krasnijeh situacija može da se iz toga izleže. Ili zamislimo, da je dotični upra- vnik, po svojoj prirodi, erotično ra- spoložen pa da mu zapne oko za kakovu Bogom obdarenu, oblanu pla- vojku. Eto i tu na pretek građe za 4 kulturne crtice. Ili uzmimo najobičniji slučaj. Go- spodin je upravnik zajedljive, jetke