Br. 38.

Dubrovnik 3. maja 1910.

God. XIX.

IZLAZI UTORKOM i PETKOM

Cijena jo listu na godinu : :
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Ierce:
govinu K12; za Srbijui Crnu Gor u
K 15; zu sve ostale zem'je franaka
i& u zlstu; za Dubrovnik K 16;
na po i četvrl godine surazmjerne.
Pretplata i oglasi šalju se admin:-
straciji lista u dopisi uredništvu.
Rukopisi se ne vrućaju, Nefran-
kovna pisma ne primaju se. —

POJEDINI BROJ 10 PARA

Za oglase, račun=ka izvješća i sli
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slovu) Ako
se viša puta uvršćuju, onda po po-
godbi. — Za priposlans, izjave i
javne zahvale plaća se od petilusg

retka 20 para.

Plativo i utuži 6 u Dubrovniku.

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Odgovorni urednik Nikola L. Brkić.

Ham noJo»Kaj.“

Panuu amapar Cp6a Ha Ilpn-
MOpjy He panu Buie. Ilpecrana
je na ujeryje NokpeTHa €HJIA, HY-
AKHA CBAaKOM KpeTaI>y. Pliu, aKO
He Gani TOJIHKO, NOKpeTHa je cua
ocJaGuJa; HEMA LIOBOJ6HO eHepruje
na pasBuje pan, Koju Gu 6uo y
cyrnacjy ca omurumM rmorpeGama.
»Haue  IJeMe  CHOM  MprTBHjeM
CIIABA“, A NpBauuH ce ojimMapajy Ha
JIOBOPHKAMA CJIABE TIPEJLAKA CBOjHX.
Hapou croju y jezuoM Heonpetje-
HOM  NOJIOXKAjY, NPEIyIuTeH CAM
ce6u, cya6uHH, He3Haiy u 3amy-
IureHoc<TH cBojoj.

Crapuju u nosBanuju Hemajy
perO04 HH BOJbE HH eHCpruje 3a
pau, a ueluhe BHUHMO, La Ce JIH-
UHH HHTEPCCH  HEKHX yrJEAHHJjHX
u Bubenujux, uuje je cxBahare
OlMjepeHo npeMa NpaKTHUHHM IIO-
TJIeAHMA HA 2KHBOT, TELIKO IPH-
garojasajy  onhum  uuTepecuma.
FiMa HX, KOjuMa — KAKO MH je/aH
yrnezaH Cp6uu 43 Topie /lar-
Manije rHuie — INTEeguOHHIA, 3A-
APyTA, IIKOJNA, CEKOHOMCKA HEOJBH-
CHOCT H NpoceujehieHOCT imupe Ha-
pone Mace jeuHaKO 3BOHH y y-
ILHMA KAO DpaHKOBLUMA CprcTBO

u hupuauna, a uMa HX OIET, KOju

OTBOPeHO FOBOpe, za je HapogaH
HANPENAK 34 I6HX IIOLIbEJIEbH V-
napau, jep um HiuiuesaBa — KaKO
ucru npumjehyje — 15%, KamMarTe
ca npnuiyroM, jajuma, jaiuuma u
cupuuMa. Fbuma je — uacr u3-
HHMKAaMA! — TJIABHO IPIKATU HA-
pon y ysapy, jep jao ako moune
OTBApATH OuH. Y3 TAKBE IIOTJIEJE
HA IKHBOT H HA IIOCEGHE, ETOHCTH-
uKe HHTeEpece ojickaue jom u o-
CKynuua ope BOJ6e u eHeprnje.

Mnatju cy .6y/H, KAO yBujeK Jo
Caga, CACBUM APYKUHju, aiu je u
IbHX VHEKOJIHKO 34XBATHJIA GOJIECT
crapujux. Xrjemu 6u za paze, a
He yMHjy na ce cnahy. Tnjekana
HX H najawa npenpjeka 3aycraBu
y pay. A npenpjeke uujecy pu-
jerke. Crapuju, Koju ce6u NpH-
cBajajy mpaBo uuHuujaruBe u zu-
pekTuBe, 6p3so ocnafe nmojeT u
BO/by 34 paz, noumehyhnu maatjuma
Ha cBaKOM KOpaky. Ilo paz mMsa-
bux araino je, iuro ockynuje-
BaMO NPABHM H HCTHHCKHM AYKTO-
PHTETHMA, a OHH, MJAlu, HeMajy
NOBOJBHO CHAT, JA CE CAMH O/LY-
NPy HAMETHYTHM, JIMKHMM BEJIHUH-
HaMa. Kaj CBE TO O36HIbBHO H CBE-
CTPaHO NpOMOTPHMO, Oza zoljeMo
“€ Bpno Pano naBaMo mjecTa oBoM unmaHky je-
Hor Kaurer OMJIANKHIJA M3 NOKpAjKHe M yno3o-
PaBaMO cBe npumopcke Cp6e na OBy nopasny
CHHKy Hamer napona u npunuKka Y Kojuma ce

Pa3Buja, npenyurajyhu nucuy csy ORFOBOPHOCT
34 canpxaj unanka, YpenuutuTBo.

No jemuor uyuHor u Iocra HerpH-
jarHor 3ak/byuka: crapuju He he,
a Mlaiju HIH He yMHjy MJIHM HE
MOTy a paje.

3JANy1y Ce IO3HBJIBETE HA TA-
TpuoTH3aM H yBHHaBHocT crapujux.
KOL ibHX HEMA OHOF IpABOT HM
HCTHHCKOT IIATPHOTH3MA, A HE MO-
Ke HH za ra Oyne. Myahu omerT
HeMajy rmorpeGne cHare, eHepruje
u yrjenaja Ha Macy. Y3 TakBe
NpujiHKe HAII ce nojowaj Hue he
H H€ MOXe uamujeHnyTu 6e3 jejrHor
PALUKAJIHOT TIPeOKPETA. CBH OHM,
KOj4_ umMajy CMHCIAa H BOJBE 34
pat, Tpe6a za ce Hafjy Ha oKyry,
Ge3 o63upa Ha 3sanpjeke, Ma cKo-
je crpane one znosašuje. H3 no-
ueTKa he uhu Malo Teke, a mo-

cauje he ce ce caMo co6oM pa-
3BHjaTH.

Hapozau nojoxaj uuje uu Majo
3ABHJLAH. Y  PENOBHMA HADOJHHM
HEMA NOBOJ6HO  HHTEJIHTEHLIHJE, A
H OHO IITO je uMa, Huje c HAPOLOM
HHTH pau 34 HApOjI. CespauKkor
cTarexKa Ko Huac Cp6a Ha Ilpu-
MOpjy uma npeko 80%, a cBe je
341y1ITEHO, OL CBAaKOTA 3aHeMa-

DEHO _H CKCILIOATKCAHO, a HAjBHIIIC.

Gani Ot OHHX, KOju ce HaMekiy K40
*HEKH CKPOHHLM HAPOLHH, M KOju
CY CBOj NPHBMJIETOBAHH TIOJIOAJ
H3BOJINTHJIH 3/OVITIOTPEGĆOM KPBA-
Bor 3Hoja Hapojinor. O KOMy HAM
NpOCTH Ce/BAK EKOHOMCKH OBHCH?
— He, Ge3 cymie, o TyHjuny,
Beli omer o CpGuny, Koju je anpo-
DHTHPAO  HE3ZHAH€  CEJBAKOBO H
ucuujemuo ra Kao KaKaB JIHMJH,
HEIITO IIPEBAPOM, HELITO BEJIHKHM
KAMATAMA, A HELITO ONET Ca CBO-
jam cnaxujekuM 3axTjeBuma. la

. .KHBETE Y OBOM HAlLIeM HEBOJ6HOM

CEOCKOM HAPOJ/LY, LA NPOyUHTE 1O-
Gpo IberoB nogoxaj, ga ucnurare
Y3POKE IPETOBA CA/ALIHET CTAHA,
oHna Gucre Tek noGuIu  npaBy
CIHKY > HAMETHYTHX  NaTpHOTA H
BeJIHUHHA HAPOLHHX, OHJA GucTE
TEK CXBATHJIH, KOME je naa y 1uo
NJ\KHOCT, IA BOLH OJVIyUHYy pujeu
O  HaNHOHAJIHOj  Cyn6HHH  OBHX
KpajeBa.

OBo cmmuu  jezuoj onryxGu,
a4 onpaBnanoj onmryx6u, 3acHo-
BaHOj HA OKA3HMA, KOjH He MOTY
nou y cymisy. Mnuoru he Teko
NporyTaT4 Fopky ucruHy ckpajne
HapojiHe 3amylurenocTu ; neka je
NMjY, HEKA CE C IBOME ZABE H y-
nase. KH To Gu Hapo/iy KOpHCTHJIO.

HemMojre uu Bu BHuie KyKaTH,
HH NO3HBATH OBE MHJIH OHe, zA
CTBOPe OCHOBY PCAJIHOM HP HCTHH-
CKOM pay. KyKaie He nmomaxe,
a KAJIOCHO je, KAI HOBjeK mane Ha
TO, NA Ce upyru 34 i Bory Moju.
Banu cy noriegu ucnpaBuu, ra-

TpHOTHUYHH H HeceGuuHH. IlouuurTe
HX NPHBOLHTH y jelo, na here
TAKO HAjGOJbE OAFOBOPHTH CBOjHM
NyKHOCTUMA. OTBOpeHo Bam je
IIHPOKO IIOJBE 34 OGpaljuBate.
Moxja here nauhu Ha u3Bjecne
noTelukohe, aim Heka Bac TO He
IJIaNIH. CBE IITO IIOLITEHO MHCJIH
uMaheTe ysa ce.*

MebyrHM CTABJBAM H OMJAJLHHH
Ha cpue naponuy crBap. Ona je
NpeMa t0j Basna uMaJa /by6aBH,
na caM yBjepeH, na 6u u oBora
NyTA, V3 UHCTO PO/LOJbYĆIbE, CTBAP-
HHM PALOM MOTJIH MHOTO YUHHHTH,
u TO tiro npuje, jep ce u3ry6/beHo
BpujeMe He IoBpaha.

OmJrajtunau.

Pobuna Arnauta.

Kolikogod se nastojalo da se prilike
na Balkanu jednom srede, to opet
ili neće nikako ili će vrlo kasno da
se te želje jednom ispune. Balkan je
staro ognjište na kome pod pepelom
tinja jaka vatra, koja čas jače ili sla-
bije izbije ili se za kratko vrijeme
pritaji. Prolijevanje krvi po Balkanu
to je obična dnevna stvar, koju iza-

Zivlje nesređeno stanje. Do konačnog
 sređenja teško će kad da dođe, go-

tovo je to nemoguće, jer se na_Bal-
kanu ukrštavaju interisi većih i sil-
nijih, biva onih, koji se podosta boje
jedan drugoga, i koji u eventualnom
konfliktu još ne mogu da vide sigur-
nost vlastitog uspjeha. Takovo stanje
izazvalo je poznatu devizu ,mir“, a
taj »mir“ vrijedi samo za velike, dok

se narodi na Balkanu i pokraj toga

mira mirno krvave.

Ako je Gjurgjev danak hajdučki
sastanak, to se je jamačno ove go-
dine potvrdilo. Pobuniše se Arnauti,
ali ne kakvim običnim demostracija-
ma, već puškom u ruci i jataganom
o pasu. Nije tu samo jedno ili dva
sela, nego čitav arnautluk. Bune se
proti današnjem režimu u Turskoj i
neće da znadu za dužnosti koje
im novi ustavni režim nameće. Po-
buna nije prosto ograničena, već se
je jednodušno protegla na cijelo ple-
me. Turske vlasti poduzele su sve
mjere da na koji način uguše ovu
pobunu, i pri tim mjerama naišle su
na jak otpor. Ko pozna junaštvo i
ratobornost Arnauta, tome je lako
shvatiti, kako je sa njima teška borba
i kad bi se prosto kamenjem tukli a
kako li, kad pred sobom vide bjeso-
mučnu masu, punu bojovnog duha i
neustrašivosti, oboružanu modernim
puškama i jednodušnu da gine. Tur-
ska vlada shvatila je upravo cijelu
težinu i teški položaj ovoga ustanka,
te je na brzu ruku sakupila vojsku.
i poslala je u pobunjene krajeve. Ovo
šiljanje i koncentrisanje vojske dosta
je karakteristično u toliko što ono
pokazuje da Turska nije baš tako
slaba i nespremna bilo za kakav
eventualni slučaj. Ona je ovim putem

* To Gu 3Hauuylo noupkaBaTu cenaparusaM
M TuME& CTBapaTu joui- sehy 36pky u monBoje-
HOCT. YpeuHunuiTBo,

pokazala da je ipak dosta organizo-
vana i da se o njoj mora voditi
računa.

Pobuna Arnauta može se, kako ko
misli, shvaćati sa dva gledišta. Može
da se uzme kao spontani izkaz ne-

zadovoljstva, a s druge strane, može

da se dođe do zaključka, — što je
po našem mišljenu mnogo ispravnije
— da je to jedna vrst intriga sa
strane onih, koji na ovaj način hoće
da oprobaju spremnost i jačinu Tur-
ske. Ova pretpostavka toliko bi više
odgovarala istini, jer je poznato da
Arnauti dobivaju čitavu masu oružja
sa izvjesne strane. Eto pred izvjesno
vrijeme ,otkrilo“ se je to ,slučajno“

u Dubrovniku, kad se je iz neopre< ' ze

znosti pokvario jedan sanduk, iz koga
su ispale najmodernije puške te su
bile opremljene za Arnautluk. O ovo-
me bismo mogli malo više pisati, kad
ne bi živjeli gdje živimo.

Svakako, prelazeći preko ovoga,

mi danas možemo da govorimo o fa-

ktu, da je u Arnautluku ustanak i
to takove vrsti, da i nehote ali opet
silom baca u razmišljanje; čemu i
zašto ovakovo stanje? — Turska se
je pokazala dosta spremna, ali, prama
Arnautima, ne toliko odlučna. Vijesti
koje stižu pokazuju dosta, da Turska
mnogo krije, jer u istinu turska voj-
ska pretrpila je nekoliko poraza, bez

kojih je mogla da prođe, kad bi samo |

bilo kod njih malo više odlučnosti.
Turska je mislila da će sa koncentri-
sanjem vojske i sa obećanjima da
umiri Arnaute, kae što joj je to do
sada nekoliko puta uspjelo, ali se je
ovog puta prevarila, jer Arnauti ove
godine nijesu osamljeni, Iza njima se
neko drugi krije. Drukčije se ne bi
dala ni pomisliti na odlučnost Arna-
uta, kad ne bi oni imali vjere u o-

noga, koji sve ovo potpomaže i koji.

ih na ovako jaku borbu natjeruje.
Ovo zadnjih dana kao da su se oni
na Jildizu prisjetili, i da su došli do
odlučnosti, da ovoj pobuni treba be-
zobzirno da se na put stane. Vojske
je dosta poslano i odlučilo se je da
se još mnogo pošlje, a sudar treba
da bude odlučan ovih dana. Djelomi-
čni uspjesi Arnauta podstreknuti sa
osokoljavanjem sa strane ulili su kod
Arnauta toliko srčanosti, da su se
oni mahom digli, te je kriva samo
neuviđavnost Turske kao i njena ne-
odlučnost, što će se sada susresti sa
jakim neprijateljem.

Sama pobuna Arnauta, kad to ne
bi bilo na Balkanu, ne bi imala do-
sta razloga da nas uzbunjuje: Ali
kada se promisli da je Balkan ono
središte, oko kojega velike sile hoće
da ispituju snagu jedna drugoj, onda
nas ovakovo stanje mora da zabri-
njuje, jer je srpski narod tu prvi na

udaru, koliko na granicama nemirnih |

krajeva, toliko i u samim pobunjenim
krajevima. Današnje stanje u Arna-
utluku, kako kazasmo, ne možemo
da shvatimo drukčije nego kao jedan
manevar, po kojem bi se imalo suditi
o snagi i spremnosti Turske. Ako se
dođe do uvjerenja da je Turska slaba,
onda ni Srbima ne može da bude
dobro, ako oni sami ne budu pripra-
vni na svaku eventualnost,