Br. 38. Dubrovnik 3. maja 1910. God. XIX. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena jo listu na godinu : : Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Ierce: govinu K12; za Srbijui Crnu Gor u K 15; zu sve ostale zem'je franaka i& u zlstu; za Dubrovnik K 16; na po i četvrl godine surazmjerne. Pretplata i oglasi šalju se admin:- straciji lista u dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vrućaju, Nefran- kovna pisma ne primaju se. — POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, račun=ka izvješća i sli čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slovu) Ako se viša puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlans, izjave i javne zahvale plaća se od petilusg retka 20 para. Plativo i utuži 6 u Dubrovniku. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. Ham noJo»Kaj.“ Panuu amapar Cp6a Ha Ilpn- MOpjy He panu Buie. Ilpecrana je na ujeryje NokpeTHa €HJIA, HY- AKHA CBAaKOM KpeTaI>y. Pliu, aKO He Gani TOJIHKO, NOKpeTHa je cua ocJaGuJa; HEMA LIOBOJ6HO eHepruje na pasBuje pan, Koju Gu 6uo y cyrnacjy ca omurumM rmorpeGama. »Haue IJeMe CHOM MprTBHjeM CIIABA“, A NpBauuH ce ojimMapajy Ha JIOBOPHKAMA CJIABE TIPEJLAKA CBOjHX. Hapou croju y jezuoM Heonpetje- HOM NOJIOXKAjY, NPEIyIuTeH CAM ce6u, cya6uHH, He3Haiy u 3amy- IureHoc<TH cBojoj. Crapuju u nosBanuju Hemajy perO04 HH BOJbE HH eHCpruje 3a pau, a ueluhe BHUHMO, La Ce JIH- UHH HHTEPCCH HEKHX yrJEAHHJjHX u Bubenujux, uuje je cxBahare OlMjepeHo npeMa NpaKTHUHHM IIO- TJIeAHMA HA 2KHBOT, TELIKO IPH- garojasajy onhum uuTepecuma. FiMa HX, KOjuMa — KAKO MH je/aH yrnezaH Cp6uu 43 Topie /lar- Manije rHuie — INTEeguOHHIA, 3A- APyTA, IIKOJNA, CEKOHOMCKA HEOJBH- CHOCT H NpoceujehieHOCT imupe Ha- pone Mace jeuHaKO 3BOHH y y- ILHMA KAO DpaHKOBLUMA CprcTBO u hupuauna, a uMa HX OIET, KOju OTBOPeHO FOBOpe, za je HapogaH HANPENAK 34 I6HX IIOLIbEJIEbH V- napau, jep um HiuiuesaBa — KaKO ucru npumjehyje — 15%, KamMarTe ca npnuiyroM, jajuma, jaiuuma u cupuuMa. Fbuma je — uacr u3- HHMKAaMA! — TJIABHO IPIKATU HA- pon y ysapy, jep jao ako moune OTBApATH OuH. Y3 TAKBE IIOTJIEJE HA IKHBOT H HA IIOCEGHE, ETOHCTH- uKe HHTeEpece ojickaue jom u o- CKynuua ope BOJ6e u eHeprnje. Mnatju cy .6y/H, KAO yBujeK Jo Caga, CACBUM APYKUHju, aiu je u IbHX VHEKOJIHKO 34XBATHJIA GOJIECT crapujux. Xrjemu 6u za paze, a He yMHjy na ce cnahy. Tnjekana HX H najawa npenpjeka 3aycraBu y pay. A npenpjeke uujecy pu- jerke. Crapuju, Koju ce6u NpH- cBajajy mpaBo uuHuujaruBe u zu- pekTuBe, 6p3so ocnafe nmojeT u BO/by 34 paz, noumehyhnu maatjuma Ha cBaKOM KOpaky. Ilo paz mMsa- bux araino je, iuro ockynuje- BaMO NPABHM H HCTHHCKHM AYKTO- PHTETHMA, a OHH, MJAlu, HeMajy NOBOJBHO CHAT, JA CE CAMH O/LY- NPy HAMETHYTHM, JIMKHMM BEJIHUH- HaMa. Kaj CBE TO O36HIbBHO H CBE- CTPaHO NpOMOTPHMO, Oza zoljeMo “€ Bpno Pano naBaMo mjecTa oBoM unmaHky je- Hor Kaurer OMJIANKHIJA M3 NOKpAjKHe M yno3o- PaBaMO cBe npumopcke Cp6e na OBy nopasny CHHKy Hamer napona u npunuKka Y Kojuma ce Pa3Buja, npenyurajyhu nucuy csy ORFOBOPHOCT 34 canpxaj unanka, YpenuutuTBo. No jemuor uyuHor u Iocra HerpH- jarHor 3ak/byuka: crapuju He he, a Mlaiju HIH He yMHjy MJIHM HE MOTy a paje. 3JANy1y Ce IO3HBJIBETE HA TA- TpuoTH3aM H yBHHaBHocT crapujux. KOL ibHX HEMA OHOF IpABOT HM HCTHHCKOT IIATPHOTH3MA, A HE MO- Ke HH za ra Oyne. Myahu omerT HeMajy rmorpeGne cHare, eHepruje u yrjenaja Ha Macy. Y3 TakBe NpujiHKe HAII ce nojowaj Hue he H H€ MOXe uamujeHnyTu 6e3 jejrHor PALUKAJIHOT TIPeOKPETA. CBH OHM, KOj4_ umMajy CMHCIAa H BOJBE 34 pat, Tpe6a za ce Hafjy Ha oKyry, Ge3 o63upa Ha 3sanpjeke, Ma cKo- je crpane one znosašuje. H3 no- ueTKa he uhu Malo Teke, a mo- cauje he ce ce caMo co6oM pa- 3BHjaTH. Hapozau nojoxaj uuje uu Majo 3ABHJLAH. Y PENOBHMA HADOJHHM HEMA NOBOJ6HO HHTEJIHTEHLIHJE, A H OHO IITO je uMa, Huje c HAPOLOM HHTH pau 34 HApOjI. CespauKkor cTarexKa Ko Huac Cp6a Ha Ilpu- MOpjy uma npeko 80%, a cBe je 341y1ITEHO, OL CBAaKOTA 3aHeMa- DEHO _H CKCILIOATKCAHO, a HAjBHIIIC. Gani Ot OHHX, KOju ce HaMekiy K40 *HEKH CKPOHHLM HAPOLHH, M KOju CY CBOj NPHBMJIETOBAHH TIOJIOAJ H3BOJINTHJIH 3/OVITIOTPEGĆOM KPBA- Bor 3Hoja Hapojinor. O KOMy HAM NpOCTH Ce/BAK EKOHOMCKH OBHCH? — He, Ge3 cymie, o TyHjuny, Beli omer o CpGuny, Koju je anpo- DHTHPAO HE3ZHAH€ CEJBAKOBO H ucuujemuo ra Kao KaKaB JIHMJH, HEIITO IIPEBAPOM, HELITO BEJIHKHM KAMATAMA, A HELITO ONET Ca CBO- jam cnaxujekuM 3axTjeBuma. la . .KHBETE Y OBOM HAlLIeM HEBOJ6HOM CEOCKOM HAPOJ/LY, LA NPOyUHTE 1O- Gpo IberoB nogoxaj, ga ucnurare Y3POKE IPETOBA CA/ALIHET CTAHA, oHna Gucre Tek noGuIu npaBy CIHKY > HAMETHYTHX NaTpHOTA H BeJIHUHHA HAPOLHHX, OHJA GucTE TEK CXBATHJIH, KOME je naa y 1uo NJ\KHOCT, IA BOLH OJVIyUHYy pujeu O HaNHOHAJIHOj Cyn6HHH OBHX KpajeBa. OBo cmmuu jezuoj onryxGu, a4 onpaBnanoj onmryx6u, 3acHo- BaHOj HA OKA3HMA, KOjH He MOTY nou y cymisy. Mnuoru he Teko NporyTaT4 Fopky ucruHy ckpajne HapojiHe 3amylurenocTu ; neka je NMjY, HEKA CE C IBOME ZABE H y- nase. KH To Gu Hapo/iy KOpHCTHJIO. HemMojre uu Bu BHuie KyKaTH, HH NO3HBATH OBE MHJIH OHe, zA CTBOPe OCHOBY PCAJIHOM HP HCTHH- CKOM pay. KyKaie He nmomaxe, a KAJIOCHO je, KAI HOBjeK mane Ha TO, NA Ce upyru 34 i Bory Moju. Banu cy noriegu ucnpaBuu, ra- TpHOTHUYHH H HeceGuuHH. IlouuurTe HX NPHBOLHTH y jelo, na here TAKO HAjGOJbE OAFOBOPHTH CBOjHM NyKHOCTUMA. OTBOpeHo Bam je IIHPOKO IIOJBE 34 OGpaljuBate. Moxja here nauhu Ha u3Bjecne noTelukohe, aim Heka Bac TO He IJIaNIH. CBE IITO IIOLITEHO MHCJIH uMaheTe ysa ce.* MebyrHM CTABJBAM H OMJAJLHHH Ha cpue naponuy crBap. Ona je NpeMa t0j Basna uMaJa /by6aBH, na caM yBjepeH, na 6u u oBora NyTA, V3 UHCTO PO/LOJbYĆIbE, CTBAP- HHM PALOM MOTJIH MHOTO YUHHHTH, u TO tiro npuje, jep ce u3ry6/beHo BpujeMe He IoBpaha. OmJrajtunau. Pobuna Arnauta. Kolikogod se nastojalo da se prilike na Balkanu jednom srede, to opet ili neće nikako ili će vrlo kasno da se te želje jednom ispune. Balkan je staro ognjište na kome pod pepelom tinja jaka vatra, koja čas jače ili sla- bije izbije ili se za kratko vrijeme pritaji. Prolijevanje krvi po Balkanu to je obična dnevna stvar, koju iza- Zivlje nesređeno stanje. Do konačnog sređenja teško će kad da dođe, go- tovo je to nemoguće, jer se na_Bal- kanu ukrštavaju interisi većih i sil- nijih, biva onih, koji se podosta boje jedan drugoga, i koji u eventualnom konfliktu još ne mogu da vide sigur- nost vlastitog uspjeha. Takovo stanje izazvalo je poznatu devizu ,mir“, a taj »mir“ vrijedi samo za velike, dok se narodi na Balkanu i pokraj toga mira mirno krvave. Ako je Gjurgjev danak hajdučki sastanak, to se je jamačno ove go- dine potvrdilo. Pobuniše se Arnauti, ali ne kakvim običnim demostracija- ma, već puškom u ruci i jataganom o pasu. Nije tu samo jedno ili dva sela, nego čitav arnautluk. Bune se proti današnjem režimu u Turskoj i neće da znadu za dužnosti koje im novi ustavni režim nameće. Po- buna nije prosto ograničena, već se je jednodušno protegla na cijelo ple- me. Turske vlasti poduzele su sve mjere da na koji način uguše ovu pobunu, i pri tim mjerama naišle su na jak otpor. Ko pozna junaštvo i ratobornost Arnauta, tome je lako shvatiti, kako je sa njima teška borba i kad bi se prosto kamenjem tukli a kako li, kad pred sobom vide bjeso- mučnu masu, punu bojovnog duha i neustrašivosti, oboružanu modernim puškama i jednodušnu da gine. Tur- ska vlada shvatila je upravo cijelu težinu i teški položaj ovoga ustanka, te je na brzu ruku sakupila vojsku. i poslala je u pobunjene krajeve. Ovo šiljanje i koncentrisanje vojske dosta je karakteristično u toliko što ono pokazuje da Turska nije baš tako slaba i nespremna bilo za kakav eventualni slučaj. Ona je ovim putem * To Gu 3Hauuylo noupkaBaTu cenaparusaM M TuME& CTBapaTu joui- sehy 36pky u monBoje- HOCT. YpeuHunuiTBo, pokazala da je ipak dosta organizo- vana i da se o njoj mora voditi računa. Pobuna Arnauta može se, kako ko misli, shvaćati sa dva gledišta. Može da se uzme kao spontani izkaz ne- zadovoljstva, a s druge strane, može da se dođe do zaključka, — što je po našem mišljenu mnogo ispravnije — da je to jedna vrst intriga sa strane onih, koji na ovaj način hoće da oprobaju spremnost i jačinu Tur- ske. Ova pretpostavka toliko bi više odgovarala istini, jer je poznato da Arnauti dobivaju čitavu masu oružja sa izvjesne strane. Eto pred izvjesno vrijeme ,otkrilo“ se je to ,slučajno“ u Dubrovniku, kad se je iz neopre< ' ze znosti pokvario jedan sanduk, iz koga su ispale najmodernije puške te su bile opremljene za Arnautluk. O ovo- me bismo mogli malo više pisati, kad ne bi živjeli gdje živimo. Svakako, prelazeći preko ovoga, mi danas možemo da govorimo o fa- ktu, da je u Arnautluku ustanak i to takove vrsti, da i nehote ali opet silom baca u razmišljanje; čemu i zašto ovakovo stanje? — Turska se je pokazala dosta spremna, ali, prama Arnautima, ne toliko odlučna. Vijesti koje stižu pokazuju dosta, da Turska mnogo krije, jer u istinu turska voj- ska pretrpila je nekoliko poraza, bez kojih je mogla da prođe, kad bi samo | bilo kod njih malo više odlučnosti. Turska je mislila da će sa koncentri- sanjem vojske i sa obećanjima da umiri Arnaute, kae što joj je to do sada nekoliko puta uspjelo, ali se je ovog puta prevarila, jer Arnauti ove godine nijesu osamljeni, Iza njima se neko drugi krije. Drukčije se ne bi dala ni pomisliti na odlučnost Arna- uta, kad ne bi oni imali vjere u o- noga, koji sve ovo potpomaže i koji. ih na ovako jaku borbu natjeruje. Ovo zadnjih dana kao da su se oni na Jildizu prisjetili, i da su došli do odlučnosti, da ovoj pobuni treba be- zobzirno da se na put stane. Vojske je dosta poslano i odlučilo se je da se još mnogo pošlje, a sudar treba da bude odlučan ovih dana. Djelomi- čni uspjesi Arnauta podstreknuti sa osokoljavanjem sa strane ulili su kod Arnauta toliko srčanosti, da su se oni mahom digli, te je kriva samo neuviđavnost Turske kao i njena ne- odlučnost, što će se sada susresti sa jakim neprijateljem. Sama pobuna Arnauta, kad to ne bi bilo na Balkanu, ne bi imala do- sta razloga da nas uzbunjuje: Ali kada se promisli da je Balkan ono središte, oko kojega velike sile hoće da ispituju snagu jedna drugoj, onda nas ovakovo stanje mora da zabri- njuje, jer je srpski narod tu prvi na udaru, koliko na granicama nemirnih | krajeva, toliko i u samim pobunjenim krajevima. Današnje stanje u Arna- utluku, kako kazasmo, ne možemo da shvatimo drukčije nego kao jedan manevar, po kojem bi se imalo suditi o snagi i spremnosti Turske. Ako se dođe do uvjerenja da je Turska slaba, onda ni Srbima ne može da bude dobro, ako oni sami ne budu pripra- vni na svaku eventualnost,