"Br. 37.

Dubrovnik 18.

nae

maja 1910.

God. XIX.

IZLAZI UTORKOM i PETKOM

Cijena je listu na godinu:
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce-
govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru
K 15; za*sve ostale zemlje franaka
16 u zlatu; za Dubrovnik K 10;
na po i četvrt godine surazmjerno.
Pretplata i oglasi šalju se admini-
straciji lista a dopisi uredništvu.
žtukopisi se ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju se. —

DUBAO

VNIK

POJEDINI BROJ 10 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po po-
godbi. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnvg
retka 20 para.

Plativo '\utuživo u Dubrovniku.

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Odgovorni urednik Nikola L. Brkić.

U IME NJEGOVA VELIČANSTVA CARA!

C. k. Okružni sud u Dubrovniku na pri-
jedlog e. k. državnoga odvjetništva, odlučio
je da sadržaj ulomka uvodnika ,Vlađarev
put u Bosnu i Hercegovinu“, štampanog na
1. 2. i 8. stupcu prve stranice i to od riječi
»Sa svim tim bilo je momenata“ do ,izmije-
niti naše stanovište“ broja 36. političkog ča-
sopisa ,Dubrovnik“ koji je izašao u Dubro-
vniku na 13. maja o. god. pod odgovornim
uređivanjem Nikole L. Brkića, sačinjava zlo-
čin smetanja javnog mira, predviđen u $ 65
a) k. z.

Potvrđuje se izvršena zapljena; zabranjuje
se dalnje širenje lista u pogledu zapljenje-
nog članka; određuje se uništenje zapljenje-
nih istisaka kao i onijeh koji bi se slučajno
još zapljenili, suviše rastava dotičnog štam-
parskog sloga.

Razlozi.

Sa zapljenjenim ulomkom očito se nastoji
poticati narod na mržnju i prezir proti dr-
žavnoj Upravi Bosne i Hercegovine, učin
koji se označuje zločinom smetanja javnog
mira predviđenim u S 65 a) k. z. pak je
s toga red bilo osuditi kao gore,

C. K. Okružni Sud, Odio IV.
Dubrovnik, dne 14. maja 1910.
Bojanić.

OcKy1uua: IupeKTUBE.

CpncKku  NOCIaHHIH HA LAJMA-
THHCKOM  caGopy,  pujemaBajyhu
nuTame cBoje akuuje 3a cpetuBa-
Ebe CTPAHAUKHX NpHJIHKA Cp6a na
IIpuMopjy, AROLJIH CY HAIOKOH,
nociuje zgocra zyre nay3e, go 3a-
KsbyuKa, na he ce crpanauke npn-
uke  najGobe u  najycnjemuunje
CPenuTH, aKO ce Hajnpuje myTeM
luiTaMne nperpecy u mpoBjerpe.
lla Gu TOMe CBOME 3AK/bYUKY /LAJIH
u3BjecHy pea/iHy OCHOBY, LOT HHJIH
CY Fa O/VIYKOM, A  TIPETXOJIHO
Tpe6a OCTBApHTH 3aMHCaO OCHH-
BaIbA jeJIHOT IIOJIHTHUKOT JIHCTA KAO
Oprana cprcke crpanke.

JaBHOCTH je BP/IO NOGPO TIO3HATO
HALI€ CTAHOBHIITE O OBOME INHTA-
iby. Hecaaraibe Ca 3aK/6BYUKOM H
OJVIJKOM CPIICKHX_NOCIAHHKA, KOje
CMO HAPOUHTO  HCTAKJIH,  3ACHO-
BaHO je Ha jenuoM O36H/6HOM H
IO HALIe CTPAHAYKO IIHTAE OCTA
cyuG6omocHoM dakrTy: za je nura-
ie opranu3auuje TumMe 3armocTa-
BIBEHO H Ge3 norpeGe onrotjeto
Ha HeuaBjecHo Bpujeme. Yuanpu-
jeg CMO PAuyHa/iIH CA _BEJIHKHM IO-

__TELIKOHAMA OCHHBAIbY JIHCTA, He
ryGehu aK u3 Baza Hu nocrojehe
CTAIb€e, LA Cy noTpeGy jaBuor u
CBECTPAHOT NIpeTpeCa HaIHX TIpH-
JIHKA MOT/IH ZA nouMupe u 6e3
OJWaraita cBoje akunje.

Hame je  CTpaxoBate, KaKo
CTBapu znanac croje, Guo u pa3y-
M;bHBO H OnpaBnaHo, a za je Guo
H HCIPABHO, nNOKAZyje HaM naHa-
NiHA Heoupelenocr nosgowaja u
HE3ZABH/IHO MPTBHJIO y CBHM On-
LITHM TIHTAHbHMA HAPOJIHOT IKHBO-
TA, INTO OCTA HeyronHO zjemyje
y epu pana cBujy Cp6a ocranux
HALIHX KpajeBa.

ks

Ilporekno je ocaM mjecenu VA | opranu3auuje Cp6a Ha Ilpumopjy

OHOT BpeMeHa Kaji Cy mNocTaHuiu

Hajaujiu cBojy akuujy, oz koje
lo nanac uujecMO HHIITA BHJIjeJIH
OCHM IIpOrJACA 34 OCHHBAIbE JIM-
cTa. A H IIHTAEbE JIHCTA CIIABA Per GH
HEKHM  uyaHuM cHoM, ouekyjyhu
3aronanju u cpeTuuju zau, na noftje
no cBor ocrBapeia. Hu y OBoM
HEOTIPAB/LAHO TIPETIOCTABIBEHOM TIH -
T4IbY He BHAHMO jaue M »KHBJIbe
akuuje, Koja Gu Ham GapeM ca
cBOj4M mocnjelmemeM yJmuJa Hay,
na he ce KDeEHYTH PEAJIHHM IyTEM
O36H/bHOT PALA, a He CaMO Ipa-
3HHX pujeuu.

Kaz GauuMo norjeg Ha u3ry-
GibeHo BpujeMe, NIpopenieTaMo ca-

NANIbOCT H NpeucraBHMO 6y1y- |

HHOCT, IA OH/IA IOMHCIHMO Ha
CBOjy HeMapHocrT, Koja je ya 4
Y NpHuy, MOpaMo za ce cuiom
NpuuKa u nojoxaja  ynuraMo:
rije CMO H y KAKBOM Ce BPTJIOry
HaJra34MO ? HilMa JIH y HaIIeM HA-
POJIHOM >KHBOTyY HITA Ojipeljena?
MoxeMO JIH OBAKO zA CTyNaMO
HANpuje, ynopeo ApyruM Hapo-
NuMa, Koju Hac okpyxyjy? —
IIpoyuuMO OBA IiHTAHA, NA NIpPO-
MHCJIHMO 1OGPO, MOXe JIH Ce HA
IbHX JATH HKAKAB OlLpekjeH oro-
BOp. He u no cro nyra ne! CBe
je ueozpeljedo, na u OroBop na
OBA nNuTaHA (MOpa Guru neojpe-
jeu. Y jasnoM HM OMUTEM pay
MOXe Ja pazin, Tako peliu, iro
KO xohe. YBujek uma y pesepBu
onpaBnaie, na je pauyuao Ha uc-
IPaBHOCT CBOTA pala M ZA HH OJ
KYAA H HH OL KOTA HHje MOra0
na rpa«u umu zoGuje Ma KAKBy
NUPeKTHBY. CBAK H& MOE LA Ca-
MOCTAJIHO HJE NOTNYHO  NPABHJI-

HOM CTa30M, a Hernorpjerui4BHx /la-
H€C HEMa.

TakaB eTo H3rJe/lA HA NOJIO-
xaj. Huko He pazru HHIITa, a ako
Gu KO MH XTHO JA HEIITO pauH H
Ypanu, He 3Ha ura u KAKO he za
ypau. Illro je nak najraaBauje u
LITO je KO/L HAC TOTOBO KAO rpa-
BHJIO OCBEILITAHO, MAJO KO HMJH
jolu Gome uuko ce He cjeha cBo-
juX ILY2XKHOCTH TIPeMA OMIITHM TIH-
TAI>HMA, AKO HEMA KAKBOF  jauer
NOJCTPEKA, AKO HEMA OHHX, KOjH
he ra mojncjeruTu Ha NJXKHOCT H
NO3BATH CE HA EbETOB IATPHOTH-
34M. A OJ Kora H € Koje crpane
uMa zna zoGuje nozcrpeka? Ko he
la ra nojicjeTu Ha 1yiKHOCT H IA-
TPHOTH34M ? — Y TOME JICKH CBA
TparHKa  gaHaniier_nojoxaja; y
TOME JIEKE V3POLH ZAHANIIET HA-
Ier 3sacroja u MprBuja. H za
Huje OHux Hepa3pjeruuBux _Be3a,
Koje mocroje uaMeljy Tora u or-
ITET HAPOJIHOT PALA, O IIHTAHY

He GucMo Buue Hu jenie. pujeuu
HanucajiH. OrniuiTu HeMap npema
OBOME IIHTAIbY, KAO H IIpeMA CBH-
MA APyTHMA, OLY3HM/be H HAMA
CHAFY MH BOJbY, LA CE HA Ib TAKO
uecro ocBphemo. la je cpehe
CBH HAH POZO/byOH HanIIH u
Ce Ha OKyny H ca cBoje crpaHe
LonpujeHejiH, na ce OBO TyrTa/bH-
IBHBO, 4 OIIET TAKO BAXKHO  TIHTA-
Ibe_CKHHE jeHOM C IHEBHOTA pEJLA.

Huko He 3Ha 1uro BpujeMe HOCH,
Ta ce crora CBaK NPHIpABIBA, 14
HenpunpaBaH He noueka norabjaje,
Koju Mory Guru daraiuu 34 cIa-
Ge u nenpunpaBHe. —— Buje JIH
OBO HAIIH NOCIAHHUH H MHCIIC
JIH jeIHOM V/AOBOJBHTH CBOME OGe-
haiby, KOju cy jaBHO H pen 1uu-
je14M HapozgomM aJiH ?

y.

se
Gajenje ribe po slatkim vodama.

Jedna skroz zapuštena i gotovo
zanemarena grana domaće privrede,
sastoji se u skoro nikakvoj brizi pri
kakvom gajenju, ili izdržavanju ribe
pc našim rijekama i slatkim vodama.
Govoreć u ovom listu o dalmatin.
vodama i obrtu industrijskom, nau-
mice propustili smo, a da o ribolovu
ne spomenusmo ništa, a to stoga, jer
želimo zbog važnosti i koristi same
produkcije riba, da o predmetu koju
opširnije progovorimo.

Pregledajuć razne strukovne izvide,
našli smo u spisu jednog našeg stru-
kovnog radnika na polju ribarstva
raznovrsnih zanimljivosti, koje ri-
jetko kome da su kod nas dotlen
bile poznate, a to s poglavitog razlo-
ga, što smo oskudni urednom i opsež-
nom domaćom statistikom i što nije
na dohvatu saobraćaj naš međuso-
bni, ni u prilici, da se uredi zbog
loših komunikacija sa kaprene i po-
morske strane Dalmacije. Za nas do-
voljno je, da istaknemo samo jednu
činjenicu iz ovog stručnog  izvida,
koji će nas potkrijepiti oko svestra-
nijeg nastojanja umnožavanja ribe.
Tu se spominje činjenica gotova, a
istinita, iz koje proizlazi, da se u
Dalmaciji, a u primorskim krajevima,
do 40 hiljada ljudi izdržava isklju-
čivo korišću što crpe ribolovom i
raspačavanjem riba.

Nadodamo li ovome broju prosječni
iznos, koji žive uz ovaj od 40 hiljada
ribara, ili im opstanak ovisi o uspje-
hu ribolova; onda  pribrajajuć još
žensku čeljad i nejač, možemo pouz-
dano ustvrditi, da u Dalmaciji od ri-
bolova žive u najmanju ruku 80 hi-
ljada glava !

Ovaj broj iznosi !/; čitavog stano-
vništva Dalmacije.

Konstitirajuć brojke i činjenice, mi
ćemo ustvrditi, pa život ne samo na-
ših, već uopće sviju ribara, ne pruža
bogzna kakovih ugodnosti ni raskošja.
Pače, on je poput mornarskog dosta
mučan i opor, a skopčan uz to i su-
višnim kinjenjem. Ali, što ćemo mi,

kad su kod nas takove prilike, da je

ribolov isključivi uvjet opstanka hi-
ljadama ljudi i mnoštvu porodica.

Dok je ovako stanje našega svije-
ta u primorju: po obalama riječkim,
močvarama i dolinama dalmatinskim,
sasvim je drukčije, što se tiče riba-
renja. Tu nije ni cigle obitelji, ili
osobe, koja bi se isključivo bavila ri-
bolovom. A i ovo nešto, što u doko-
lini uputi se na ribarenje, većma sliši
na sveopće rušenje i klice najsitnije
ribe, nego li na kakov lov.

Valja samo jednom pristupiti ova-
kim ribarima, pak da se čeljade ska-
meni gledajuć, kako se nerazumno i
neoprostivo vrši tamanjenje riba po
našim slatkim vodama. Zbog sličnog
postupka brojno stanje riba nepre-
stano opada.

Bez ikakva obzira na propise o
ribolovu, koji se slabo paze, a još
manje izvršuju, ribe se love bez naj-
manje obazrivosti na veličinu i vrstu,
ne osvrćuć se nimalo na to, da li je
u to doba godine lov ove vrsti do-
zvoljen, ili ne. Što je pak najgore,
ribe se truju i ubijaju dinamitom.
Produži li se ovako dalje, lako će se
izračunati vrijeme, za koje će nestati
ribe iz naših rijeka i potoka.

Po dosadašnjem ispitivanju  proiz-
lazi, da u rijekama: Krci, Zrmanji,
Cetini, Neretvi i Jadru, kao i po nji-
hovim pritocima ima lijep broj raz-
novrsne ribe veće i manje veličine.
Samo, što ih valja razumno gajiti, a

_

onda loviti ih u svoje doba, a nea

pustahijski tamaniti. Zna se n. p. da
u ovijem vodama ima: šarana, pasto-
va, jegulja i dr.

Ribolov dakle po našim rijekama,
bio bi također koristan i unosan. On
doista ne bi bio glavni uvjet opstan-
ka ovdašnjim stanovnicima, što im
u ostalom nije ni nužno; ali bi sva-
kako bio vrlo unosan proizvod do-
maće privrede. A s druge strane, bio
bi od koristi, koliko ribarima, toliko
i potrošačima; jer bi se tijem sma-
njila cijena morske ribe, koja u izvje-
sne posne dane, kako jedne tako i
druge vjeroispovjesti, znade da bude
sa cijenom previsoka i skroz basno-

slovna. Pritom opazit je, da morska:

riba, navlastito u ijetno doba ne može
da izdrži onu svježinu, koja ribi dava
ukus i slast, a to s razloga loših ko-
munikacija sa unutrašnjošću i da-
ljine u prevozu.

Uvidiv sve ovo, pak imajuć u vidu
privredne i same zdravstvene prilike
naše pokrajine, željeti je, da se što
prije uredi ribolov u nutranjim slat-
kim vodama i jezerima dalmatinskim,
pak, da se poradi oko umnožavanja

podvrgavajuć sve strogoj zaštiti za-
kona.

Da potkrijepimo našu želju, izno-
simo kao primjer, što po ovim kra-
jevima ima dosta zgodnih mjesta za
gajenje kako jeftinih, tako i skupljih
vrsti riba. Tako, osim potoka i rijeka,
imamo još dosta neisušenih ritova i
bara, koje gotovo ne davaju nikakav
prihod. Isušavanje ovilr barovitih po-
vršina ne može se izvesti obično
zbog velikog troška. Ali se zato dadu
srazmjerno malim troškom promije-
niti u dobre ribnjake, kakovih je po