"Br. 37. Dubrovnik 18. nae maja 1910. God. XIX. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za*sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. žtukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBAO VNIK POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnvg retka 20 para. Plativo '\utuživo u Dubrovniku. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. U IME NJEGOVA VELIČANSTVA CARA! C. k. Okružni sud u Dubrovniku na pri- jedlog e. k. državnoga odvjetništva, odlučio je da sadržaj ulomka uvodnika ,Vlađarev put u Bosnu i Hercegovinu“, štampanog na 1. 2. i 8. stupcu prve stranice i to od riječi »Sa svim tim bilo je momenata“ do ,izmije- niti naše stanovište“ broja 36. političkog ča- sopisa ,Dubrovnik“ koji je izašao u Dubro- vniku na 13. maja o. god. pod odgovornim uređivanjem Nikole L. Brkića, sačinjava zlo- čin smetanja javnog mira, predviđen u $ 65 a) k. z. Potvrđuje se izvršena zapljena; zabranjuje se dalnje širenje lista u pogledu zapljenje- nog članka; određuje se uništenje zapljenje- nih istisaka kao i onijeh koji bi se slučajno još zapljenili, suviše rastava dotičnog štam- parskog sloga. Razlozi. Sa zapljenjenim ulomkom očito se nastoji poticati narod na mržnju i prezir proti dr- žavnoj Upravi Bosne i Hercegovine, učin koji se označuje zločinom smetanja javnog mira predviđenim u S 65 a) k. z. pak je s toga red bilo osuditi kao gore, C. K. Okružni Sud, Odio IV. Dubrovnik, dne 14. maja 1910. Bojanić. OcKy1uua: IupeKTUBE. CpncKku NOCIaHHIH HA LAJMA- THHCKOM caGopy, pujemaBajyhu nuTame cBoje akuuje 3a cpetuBa- Ebe CTPAHAUKHX NpHJIHKA Cp6a na IIpuMopjy, AROLJIH CY HAIOKOH, nociuje zgocra zyre nay3e, go 3a- KsbyuKa, na he ce crpanauke npn- uke najGobe u najycnjemuunje CPenuTH, aKO ce Hajnpuje myTeM luiTaMne nperpecy u mpoBjerpe. lla Gu TOMe CBOME 3AK/bYUKY /LAJIH u3BjecHy pea/iHy OCHOBY, LOT HHJIH CY Fa O/VIYKOM, A TIPETXOJIHO Tpe6a OCTBApHTH 3aMHCaO OCHH- BaIbA jeJIHOT IIOJIHTHUKOT JIHCTA KAO Oprana cprcke crpanke. JaBHOCTH je BP/IO NOGPO TIO3HATO HALI€ CTAHOBHIITE O OBOME INHTA- iby. Hecaaraibe Ca 3aK/6BYUKOM H OJVIJKOM CPIICKHX_NOCIAHHKA, KOje CMO HAPOUHTO HCTAKJIH, 3ACHO- BaHO je Ha jenuoM O36H/6HOM H IO HALIe CTPAHAYKO IIHTAE OCTA cyuG6omocHoM dakrTy: za je nura- ie opranu3auuje TumMe 3armocTa- BIBEHO H Ge3 norpeGe onrotjeto Ha HeuaBjecHo Bpujeme. Yuanpu- jeg CMO PAuyHa/iIH CA _BEJIHKHM IO- __TELIKOHAMA OCHHBAIbY JIHCTA, He ryGehu aK u3 Baza Hu nocrojehe CTAIb€e, LA Cy noTpeGy jaBuor u CBECTPAHOT NIpeTpeCa HaIHX TIpH- JIHKA MOT/IH ZA nouMupe u 6e3 OJWaraita cBoje akunje. Hame je CTpaxoBate, KaKo CTBapu znanac croje, Guo u pa3y- M;bHBO H OnpaBnaHo, a za je Guo H HCIPABHO, nNOKAZyje HaM naHa- NiHA Heoupelenocr nosgowaja u HE3ZABH/IHO MPTBHJIO y CBHM On- LITHM TIHTAHbHMA HAPOJIHOT IKHBO- TA, INTO OCTA HeyronHO zjemyje y epu pana cBujy Cp6a ocranux HALIHX KpajeBa. ks Ilporekno je ocaM mjecenu VA | opranu3auuje Cp6a Ha Ilpumopjy OHOT BpeMeHa Kaji Cy mNocTaHuiu Hajaujiu cBojy akuujy, oz koje lo nanac uujecMO HHIITA BHJIjeJIH OCHM IIpOrJACA 34 OCHHBAIbE JIM- cTa. A H IIHTAEbE JIHCTA CIIABA Per GH HEKHM uyaHuM cHoM, ouekyjyhu 3aronanju u cpeTuuju zau, na noftje no cBor ocrBapeia. Hu y OBoM HEOTIPAB/LAHO TIPETIOCTABIBEHOM TIH - T4IbY He BHAHMO jaue M »KHBJIbe akuuje, Koja Gu Ham GapeM ca cBOj4M mocnjelmemeM yJmuJa Hay, na he ce KDeEHYTH PEAJIHHM IyTEM O36H/bHOT PALA, a He CaMO Ipa- 3HHX pujeuu. Kaz GauuMo norjeg Ha u3ry- GibeHo BpujeMe, NIpopenieTaMo ca- NANIbOCT H NpeucraBHMO 6y1y- | HHOCT, IA OH/IA IOMHCIHMO Ha CBOjy HeMapHocrT, Koja je ya 4 Y NpHuy, MOpaMo za ce cuiom NpuuKa u nojoxaja ynuraMo: rije CMO H y KAKBOM Ce BPTJIOry HaJra34MO ? HilMa JIH y HaIIeM HA- POJIHOM >KHBOTyY HITA Ojipeljena? MoxeMO JIH OBAKO zA CTyNaMO HANpuje, ynopeo ApyruM Hapo- NuMa, Koju Hac okpyxyjy? — IIpoyuuMO OBA IiHTAHA, NA NIpPO- MHCJIHMO 1OGPO, MOXe JIH Ce HA IbHX JATH HKAKAB OlLpekjeH oro- BOp. He u no cro nyra ne! CBe je ueozpeljedo, na u OroBop na OBA nNuTaHA (MOpa Guru neojpe- jeu. Y jasnoM HM OMUTEM pay MOXe Ja pazin, Tako peliu, iro KO xohe. YBujek uma y pesepBu onpaBnaie, na je pauyuao Ha uc- IPaBHOCT CBOTA pala M ZA HH OJ KYAA H HH OL KOTA HHje MOra0 na rpa«u umu zoGuje Ma KAKBy NUPeKTHBY. CBAK H& MOE LA Ca- MOCTAJIHO HJE NOTNYHO NPABHJI- HOM CTa30M, a Hernorpjerui4BHx /la- H€C HEMa. TakaB eTo H3rJe/lA HA NOJIO- xaj. Huko He pazru HHIITa, a ako Gu KO MH XTHO JA HEIITO pauH H Ypanu, He 3Ha ura u KAKO he za ypau. Illro je nak najraaBauje u LITO je KO/L HAC TOTOBO KAO rpa- BHJIO OCBEILITAHO, MAJO KO HMJH jolu Gome uuko ce He cjeha cBo- juX ILY2XKHOCTH TIPeMA OMIITHM TIH- TAI>HMA, AKO HEMA KAKBOF jauer NOJCTPEKA, AKO HEMA OHHX, KOjH he ra mojncjeruTu Ha NJXKHOCT H NO3BATH CE HA EbETOB IATPHOTH- 34M. A OJ Kora H € Koje crpane uMa zna zoGuje nozcrpeka? Ko he la ra nojicjeTu Ha 1yiKHOCT H IA- TPHOTH34M ? — Y TOME JICKH CBA TparHKa gaHaniier_nojoxaja; y TOME JIEKE V3POLH ZAHANIIET HA- Ier 3sacroja u MprBuja. H za Huje OHux Hepa3pjeruuBux _Be3a, Koje mocroje uaMeljy Tora u or- ITET HAPOJIHOT PALA, O IIHTAHY He GucMo Buue Hu jenie. pujeuu HanucajiH. OrniuiTu HeMap npema OBOME IIHTAIbY, KAO H IIpeMA CBH- MA APyTHMA, OLY3HM/be H HAMA CHAFY MH BOJbY, LA CE HA Ib TAKO uecro ocBphemo. la je cpehe CBH HAH POZO/byOH HanIIH u Ce Ha OKyny H ca cBoje crpaHe LonpujeHejiH, na ce OBO TyrTa/bH- IBHBO, 4 OIIET TAKO BAXKHO TIHTA- Ibe_CKHHE jeHOM C IHEBHOTA pEJLA. Huko He 3Ha 1uro BpujeMe HOCH, Ta ce crora CBaK NPHIpABIBA, 14 HenpunpaBaH He noueka norabjaje, Koju Mory Guru daraiuu 34 cIa- Ge u nenpunpaBHe. —— Buje JIH OBO HAIIH NOCIAHHUH H MHCIIC JIH jeIHOM V/AOBOJBHTH CBOME OGe- haiby, KOju cy jaBHO H pen 1uu- je14M HapozgomM aJiH ? y. se Gajenje ribe po slatkim vodama. Jedna skroz zapuštena i gotovo zanemarena grana domaće privrede, sastoji se u skoro nikakvoj brizi pri kakvom gajenju, ili izdržavanju ribe pc našim rijekama i slatkim vodama. Govoreć u ovom listu o dalmatin. vodama i obrtu industrijskom, nau- mice propustili smo, a da o ribolovu ne spomenusmo ništa, a to stoga, jer želimo zbog važnosti i koristi same produkcije riba, da o predmetu koju opširnije progovorimo. Pregledajuć razne strukovne izvide, našli smo u spisu jednog našeg stru- kovnog radnika na polju ribarstva raznovrsnih zanimljivosti, koje ri- jetko kome da su kod nas dotlen bile poznate, a to s poglavitog razlo- ga, što smo oskudni urednom i opsež- nom domaćom statistikom i što nije na dohvatu saobraćaj naš međuso- bni, ni u prilici, da se uredi zbog loših komunikacija sa kaprene i po- morske strane Dalmacije. Za nas do- voljno je, da istaknemo samo jednu činjenicu iz ovog stručnog izvida, koji će nas potkrijepiti oko svestra- nijeg nastojanja umnožavanja ribe. Tu se spominje činjenica gotova, a istinita, iz koje proizlazi, da se u Dalmaciji, a u primorskim krajevima, do 40 hiljada ljudi izdržava isklju- čivo korišću što crpe ribolovom i raspačavanjem riba. Nadodamo li ovome broju prosječni iznos, koji žive uz ovaj od 40 hiljada ribara, ili im opstanak ovisi o uspje- hu ribolova; onda pribrajajuć još žensku čeljad i nejač, možemo pouz- dano ustvrditi, da u Dalmaciji od ri- bolova žive u najmanju ruku 80 hi- ljada glava ! Ovaj broj iznosi !/; čitavog stano- vništva Dalmacije. Konstitirajuć brojke i činjenice, mi ćemo ustvrditi, pa život ne samo na- ših, već uopće sviju ribara, ne pruža bogzna kakovih ugodnosti ni raskošja. Pače, on je poput mornarskog dosta mučan i opor, a skopčan uz to i su- višnim kinjenjem. Ali, što ćemo mi, kad su kod nas takove prilike, da je ribolov isključivi uvjet opstanka hi- ljadama ljudi i mnoštvu porodica. Dok je ovako stanje našega svije- ta u primorju: po obalama riječkim, močvarama i dolinama dalmatinskim, sasvim je drukčije, što se tiče riba- renja. Tu nije ni cigle obitelji, ili osobe, koja bi se isključivo bavila ri- bolovom. A i ovo nešto, što u doko- lini uputi se na ribarenje, većma sliši na sveopće rušenje i klice najsitnije ribe, nego li na kakov lov. Valja samo jednom pristupiti ova- kim ribarima, pak da se čeljade ska- meni gledajuć, kako se nerazumno i neoprostivo vrši tamanjenje riba po našim slatkim vodama. Zbog sličnog postupka brojno stanje riba nepre- stano opada. Bez ikakva obzira na propise o ribolovu, koji se slabo paze, a još manje izvršuju, ribe se love bez naj- manje obazrivosti na veličinu i vrstu, ne osvrćuć se nimalo na to, da li je u to doba godine lov ove vrsti do- zvoljen, ili ne. Što je pak najgore, ribe se truju i ubijaju dinamitom. Produži li se ovako dalje, lako će se izračunati vrijeme, za koje će nestati ribe iz naših rijeka i potoka. Po dosadašnjem ispitivanju proiz- lazi, da u rijekama: Krci, Zrmanji, Cetini, Neretvi i Jadru, kao i po nji- hovim pritocima ima lijep broj raz- novrsne ribe veće i manje veličine. Samo, što ih valja razumno gajiti, a _ onda loviti ih u svoje doba, a nea pustahijski tamaniti. Zna se n. p. da u ovijem vodama ima: šarana, pasto- va, jegulja i dr. Ribolov dakle po našim rijekama, bio bi također koristan i unosan. On doista ne bi bio glavni uvjet opstan- ka ovdašnjim stanovnicima, što im u ostalom nije ni nužno; ali bi sva- kako bio vrlo unosan proizvod do- maće privrede. A s druge strane, bio bi od koristi, koliko ribarima, toliko i potrošačima; jer bi se tijem sma- njila cijena morske ribe, koja u izvje- sne posne dane, kako jedne tako i druge vjeroispovjesti, znade da bude sa cijenom previsoka i skroz basno- slovna. Pritom opazit je, da morska: riba, navlastito u ijetno doba ne može da izdrži onu svježinu, koja ribi dava ukus i slast, a to s razloga loših ko- munikacija sa unutrašnjošću i da- ljine u prevozu. Uvidiv sve ovo, pak imajuć u vidu privredne i same zdravstvene prilike naše pokrajine, željeti je, da se što prije uredi ribolov u nutranjim slat- kim vodama i jezerima dalmatinskim, pak, da se poradi oko umnožavanja podvrgavajuć sve strogoj zaštiti za- kona. Da potkrijepimo našu želju, izno- simo kao primjer, što po ovim kra- jevima ima dosta zgodnih mjesta za gajenje kako jeftinih, tako i skupljih vrsti riba. Tako, osim potoka i rijeka, imamo još dosta neisušenih ritova i bara, koje gotovo ne davaju nikakav prihod. Isušavanje ovilr barovitih po- vršina ne može se izvesti obično zbog velikog troška. Ali se zato dadu srazmjerno malim troškom promije- niti u dobre ribnjake, kakovih je po