e Br. 38. Dubrovnik * ka 20. maja 1910. God. XIX. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za svo ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objuve plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako ge više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utožro u Dubrovniku. Vlasnik iizdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Gdgovorni urednik Nikola L. Brkić. Balkanski demon. Sa riješenjem pitanja aneksije Bosne i Hercegovine i nezavisnosti Bugarske nije riješeno i balkansko pitanje; ono _ je time dovedeno u još akutniji stadij, kud i kamo o- pasniji po mir na Balkanu i u ci- jeloj Evropi, jer unaprijed, kao nikada do sada, dolaze u zaoštreniji sukob interesi na Balkanu zainte- resovanih država. Da se _na Balkan protežu sfere interesa samo bal- kanskih država, i da u ovo zaža- reno pitanje nijesu uvukli svoje prste i nezvani skrbnici ,mira“, balkansko bi pitanje bilo ograni- čeno samo na prijeporni teritorij, bez opasnih eventualnosti za cijelu Evropu. Riješenje balkanskog pitanja nije prepušteno balkanskim državama, a one države, koje su snagom svoje moći prisvojile pravo odlu- čivanja sa sudbinom balkanskih naroda i država, idu, s više ili manje izgleda na uspjeh, za tim, da ovo pitanje dovedu u što tje- šnju vezu sa svojim egoističkim ciljevima. 1 onda nije čudo, što češće skoči po koja varnica, sa opasnim izgledom da zapali baru- tanu jedne političke abnormalnosti i državnopravne anarhije, imajući pak u vidu i tu okolnost, da je dosta nezvanih, koji naročito pod- žižu vatru, da što više varnica skoči i da tada hvataju svoj plijen, kao razbojnici kad upotrebe priliku požara tuđe kuće, da za se, ma- kar i nečasno, što više aprofitiraju. Ustanak Arnauta, koji Turskoj zadaje toliko brige, nije svjestan produkt nacionalnih težnja i ljud- skih prava urođenika, već plod intriga sa strane kojoj je najmilije da u mutnome lovi. Vojnička di- sciplina pobunjenih Arnauta, mo- derno naoružanje u svim pravcima suvremene ratne tehnike, novčana sredstva i sve ostalo najbolje ra- svijetljava pozadinu ovog ustanka; a skoro protureni glasovi, da Au- stro-Ugarska monarhija radi iz pe- tnih žila da privoli Tursku na prodaju Novog Pazara, pa po tom otvorene makinacije protiva jadran- ske željeznice i sada, najposlije, smjeli istup kritske skupštine, ne- sumnjivo dokazuje, odakle dolazi opasnost po mir na Balkanu. Nekome je išlo u račun da se onemogući gradnja jadranske že- ljeznice. Nijesu palile diplomatske intrige, pa je trebalo zapaliti kra- jeve, kroz koje željeznica ima da prolazi. Kad se je i to pokazalo za nepraktično ili bolje nedovoljno, trebalo je podžeći na drugoj strani, kako bi se stvorila anarhija, koja bi onemogućila miran razvitak predviđenih događaja. I u tome se je regbi uspjelo. Kritska skup- ština proglasila je formalnu anek- siju Krita Grčkoj usprkos savjeta zaštitnih vlasti. Turska se je našla, zaokupljena ugušivanjem arnaut- skog ustanka, pred gotovom či- njenicom, koju ne može da mirno prizna u sadašnjim svojim prilika- ma. Primorana je da istupi ener- gično i otvoreno, te da sama za- pali kuću i na drugoj strani, ma- kar i sa problematičkim izgledom na uspjeh. A za time se je baš i išlo, jer se je s razlogom računalo, da se s protivnikom najlakše može razračunati, kad ga se prethodno oslabi bez svoje štete. Svi ovi događaji stoje u neraz- druživoj međusobnoj svezi. Druk- čije ih nije moguće razumjeti, ako se samo provjetre sa svih strana. A ko je taj, što sa svojom sa- tanskom rabotom priječi razvitak balkanskih država i od njih stvara barutanu, opasnu po mir Balkana i Evrope? — Balkanski narodi po- čeli su da se sređuju i sporazumno razvijaju. Sami su uvidjeli, da sa međusobnim gloženjem mogu samo drugome da posluže. Ali baš to je ono, što ne da mirno spavati njihovu demonu, koji se laća svih sredstava, da posluži svojim ne- zasitim težnjama, po kojima je vrlo dobro poznat balkanskim na- rodima. Na Balkanu se danas puši. Po- stoji velika opasnost, da se zapali eksplozivna i zagušljiva atmosvera ; postoji opasnost i za Balkan i za Evropu. Događaji se razvijaju u- siljeno i nepriredno, baš u sugla- sju s težnjama koje nijesu uprav- ljene u pravcu težnja i interesa država neposredno zainteresova- nih sa pitanjem svoje egzistencije. Kroz pošljednja četiri decenija nije bilo događaja, koji ne bi nosio karakter tuđinskih spletaka. I što se prividno više primičemo k ri- ješenju zapletenog balkanskog pi- tanja, ono se sve više zapliče. Danas je zapletenije i opasnije no ikada do sada. Očita je opasnost po mir. Nema jednog političkog mo- menta, koji ne bi prijetio svojom razornom eksplozivnošću. A sve će to trajati dotle, dok događaji ne zapriječe demonski utjecaj na razvitak balkanskih prilika, što se neće izvršiti bez jednog opasnog i groznog sudara. Do sudara mora doći; može se odgoditi, ali ne i otkloniti. Pa kad jednom mora da dođe, onda je bolje da to bu- de što prije. Balkanski narodi _mo- raju biti vrlo oprezni i spremni na svaku eventualnost da ih događaji ne preteku. Ako predznaci ne va- raju, događaji su već na pragu. Kroz par godina, a vrlo lako i ra- nije, izbiće sa svom žestinom i pospješnošću. Ko bude spravniji, biće i srećniji. Uvijek i u svakom slučaju treba da računaju na de- monske spletke, koje se oko njih pletu. Njih preduprediti — znači u polovicu se pripraviti na doga- đaje i omogućiti miran razvitak na Balkanu. Bude li pameti i umje- šnosti, biće i uspjeha! Gp6uja u AyeTpo-Yrapeka. Byrapcku gucr ,Mup“, npuka3yjyhu onuomaj usmehy Aycrpo-Yrapcke u Cp6uje, ocBphe ce u Ha nperoBope 3a CKJIANAIb€ TPFOBHHCKOT YTOBOPA, Te y3 OCTAJIO TIHLIC : »Ilro ce Tuue ojuoca usMeiy Cp- Guje u Aycrpo-Yrapcke, OHu cy yonhe jom nazeko oz Tora za 6yny npuja- TEJBCKH. 3JaTO y Beuy u cmMarpajy 3a noTpe6Ho, za (OopmMaJaH TPprOB4HCKH YFOBOp 34KJbyue NIpPBO Ca CpGujom, ma TEK ona ca ByrapckoM. HK u3 bBeo- rpana Beh caonhyjy, a cy Beh nmoBe- NEHH NperoBopu 34 TaKaB yroBop. MebyTHM TH Cy NIDETOBOpH HMAJIH CAMO NpunpeMHu KAPAKTED; KOHAUHA IAK pujeriema Guhe zonujera TeK NOuITO Ce 3aBpliu rnapjaMeHTapua Kpu3a_y Yrapckoj. H3 ToHa, KOTA Ce IpXKH CpliCKA IITAMIIA KAJIA IIHILIE O OBHM IIPETOBO- puma, usrneza, na je Aycrpo-Yrapcka u3ryGuJa BpJIO MHOTO CBOjOM HENO- NyCTJ6HBOLIKy npeMa Cp6uju oz npuje HEKOJIHKO FOJIHHA Kala je, Ipe u3- MHjCIb€HHM TIIOJIHTHUKHM TIPMJIHKAMA y Beorpa/iy, nokyuiana za ce ocBeTu CpGuma EKOHOMCKHM IIPHTHCKOM HA I>HXOBY MAJIY_KPAJbEBHIIY. Huko, u3aBjecio, y Aycrpo-Yrapckoj Huje Taga HH NOMHLIBAO, JA he TA, oz Hujemana u Maljapa TakO3BaHa CHPOMaLIHA CTOYAPCKA 3ZEMJBA GHTH y CTAIby JA CC CMAHLIHIIHPA OJL €KOHOM- ckor rocnojapcrBa cBoje cjesepne cy- cjerke. AJIH Cy Ce ayCTpO-yrapcKkH JIH- IJIOMATE HALIJIH OL jERHOM TFOPKO NIpe- BapeHn. Jep CpGuja He caMOo Ja ce eMaHliH- napana ou cBoje Beiuke cycjeTrke y CEKOHOMCKOM NOFJELY, HO GJIarOLapeku OTBOPeHOM HNAPHHCKOM paTy, OHA je ycnjena ga CTBOpH H HOBe nNujaue 3a CBOj H3B03 M HOBE NOJIHTHUKC Npuja- Tebe. Y ToMe Cp6ujy nuuje nmomMeno u4aK HH JIBOMHCJIEHO IPKAIbE, KOje Cy Gyrapcke BJaJe NOCIBEJUbHX FOJHHA noKka3uBaJe npemMa 10j. H uaHac, Kana je Aycrpo-Yrapcka Ta KOja y34Ma H- uuuujar4By 3a OGHaBJbaIbe NperoBopa 3a QOpMAJIHH TPFOBUHCKH YTOBOp, Cp- Gu, CaCBHM CYTIPOTHO TOME, HE XHuTAjy Hero ce murTajy, Ja JIH 34 ibHX He he Guru uurera aKO u3aljy u3 cajauiier HEYTOBOPHOT CTAIBA. Y cBaKOM CJNyuajy, Cp6u cy adac y nogoxajy za MHOTFO .Cujiuuje 3axTuje- Bajy ycrynke Koje cy HCTAKJIH y rIpe- roBOpuMa 3a cBoj 43B03 npuje Heko- JHKO TORHHA H Na y3 TO HCTAKHY jOLI H HOBE 3axTjeB€, HApOuuTO IUTO Ce THU€ H3BO34 MECA H NpepaijeBiHa OJ Meca. Hanajmo ce, ua he, 360r BeJuKux yciyra Koje Halu BJanap u Haula B/a- na uuue Aycrpo-Yrapckoj, u Byrapckoj Guru are ucre KoHuecuje, Koje he ce yuuuuTH u CpGuju. OcraHeMo Ju nak u oBlje npa3šuujux pyky Ho Cp6u, ona Tpe6a 3aucra ja NocneMo rJaBe NeNneJ1oM u Ja ce O36HJBHO 3ZAMHCJIHMO, KaKO heEMO IITO Ipuje OTKJIOHHTH y3- poke THX Haluux ueycnjexa Ha cBuma IIOJBHMA. M neka ce He Bapajy Hu Hau He- npujare;bu uu npujarejbu, na he ce npakTauau ByrapuH 34/OBOJBMTH CA- MO jenuoM Npa3HOM KPYHOM IIpeHe- GperaBajyhu y 3aMjedy 3a ty cBoje IKHBOTH& HHTEpeCE“. Otkupa Sandžaka. Uredništvo velikog moskovskog li- sta ,Rusko Slovo“, saznavši da se Austro-Ugarska sprema da otkupi No- vopazarski Sandžak, obratila se je svojim dopisnicima na strani, da pro- vjere te glasove, koji su se preko štampe rasprostranili. Uredništvo je na to dobilo ovaj odgovor iz Berlina: »Istaknuti diplomata, koji je igrao važnu ulogu u mladoturskom pokre- tu, dobro obavešten o stanju na Bal- kanu, izjavio je kategorički vašem dopisniku, da je namjera Austrije, da zadobije Sandžak, pozitivan fakat. Još u decembru je graf Aehren- thal to predložio Porti, ostavivši da ona sama odredi veličinu kompenza- cije. Komitet ,Jedinstvo i Progres“ ža- tegorički je odbio taj predlog, sma- trajući da će ustupanje Sandžaka prouzrokovati veliki metež u samoj Turskoj, pa čak i njeno raspadanje. Za vrijeme bavljenja Hilmi-paše u Berlinu, njemačke su ga diplomate molile da potpomogne planove Aeh- renthalove, predočavajući mu, da će ustupanje Sandžaka Austriji biti prvi korak obrazovanju vojnog saveza iz- među Austrije, Njemačke i Turske. Hilmi-paša je odlučno odbio sarad- nju grafu Aehrenthalu, izjavivši, da se principijelno ne slaže sovim planom. Pa ipak težnje Austrije i dalje se produžuju. Njeni izaslanici u Cari- gradu energično agituju mađu čla- novima mladoturske partije i politi- čarima od uticaja na Porti. Austrij- ski agenti energično šire misao, da je ta kupovina sasvim nevina stvar. Albanski ustanak, pokrenut sred- stvima austrijskim i pod njihovom direktivom, mnogo je naškodio pla- novima Aehrentalovim. Utjecajni krugovi na Porti vrlo su nezadovoljni radom Austrije. Njene su intrige dobile suviše javan ka- rakter. Po mišljenju ovoga diplomate, ovaj je momenat vanredno zgodan za Sr- biju. Uz saradnju Rusije Srbi bi mo- gli mnogo dobiti od Porte,“