Br. 47. "Map rev |. E Dubrovnik 21. juna 1910. God. XIX. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena ie listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se, D U A RO ud IK Plativo i u tiživo u Dubrovniku. POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slovu). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. Atentat sa atentatom. Pokušaj atentata na upravnika Bosne i Hercegovine generala _Va- rešanina dao je povoda izvjesnoj domaćoj i stranoj štampi, da se, suglasno svome zadatku, nabaci blatom na cio srpski narod, pripi- sujući mu odgovornost za djelo, koje je jedno bolesno stvorenje htjelo počiniti i djelomično počinilo. Iz pukog slučaja, što je atentator Žerajić po svom nacionalnom o- svjedočenju i porijeklu pripadao srpskom narodu, njegovo djelo dovode naši dušmani u nerazdru- živu vezu sa nekim čudnim i _u- mišljenim revolucionarno-anarhišti- čkim tendencijama cijele nacije. Po logici današnje . političko- nacionalne razdiobe svijeta svaki čovjek pripada izvjesnom nekom narodu. Prematome ni Žerajić nije mogao da čini iznimku. A da li bi ikome palo na pamet, da za jedno nepametno i nepromišljeno djelo, kakvo je Žerajić pokušao počiniti i djelomično počinio, o- krivi čitav narod, da slučajno a- tentator nije pripadao srpskoj na- ciji? Ne postoje nikakvi dokazi o jačim i širim vezama u pitanju pokušanog atentata; čak ni naj- bližoj okolini nijesu poznate po- je su Žerajića dovele na misao, da izvrši jedno skroz nepa- metno djelo. A kad se sve to uzme u obzir i kad se svestrano promotre prilike, u kojima žive srpski narod, onda se jasno raza- bire tendencija zlonamjerno i svi- jesno puštenih podvala. Nije ovo prvi put, da se srp- skom narodu podmeću težnje, koje se oslanjanju na revolucionarno- anarhističke podvige. To je stara praksa naših narodnih dušmana, kojima snaga -srpske nacionalne svijesti priječi ostvarivanje planova nasilnog odnarođivanja i izrablji- vanja zemalja, u kojima žive srp- ski narod. I kad god se je imalo da izvrši i opravda kakvo nasilje, ta je praksa nalazila stvarne i be- zobzirne primjene. Pobude su stva- rane na umišljenim opasnostima, kao što je i sprovađanje ležalo na umišljenim razlozima i dokazima. A onda nije čudo, što se ovakav in realan slučaj, potpuno ogra- ničen na jedno bolesno stvorenje, nastoji izrabiti u cilju, koji ugnje- tačima našeg naroda neprestano lebdi pred očima. Pozadina je do- sta prozirna; nju je lako razumjeti, ako se baci malo jači pogled na prilike i predstojeće događaje. Bosni i Hercegovini dat je u svoje vrijeme ustav, koji se sa svojih do skrajnosti skučenih ga- rancija ni malo ne razlikuje od jednog skroz apsolutističkog režima. Legislativi je oduzeta moć narod- nog suvereniteta; nju i danas ima u svojim rukama egzekutiva. To se je vrlo jasno posvjedočilo u početku parlamentarne djelatnosti sa očitim i namjernim ignorovanjem narodne volje. Kulturnom se svi- jetu ne mogu zatvoriti oči; on je pravilno počeo da sudi o ustav- nim garancijama, koje su podije- ljene našoj braći u Bosni i Herce- govini. Potpuno smo ubijeđeni, da su izvjesni krugovi, kojima sud javne kontrole nije počeo ići u prilog, razbijali glavu, kako i na koji bi način opravdali stanje, koje je narodna svijest i zrelost progla- sila neodrživim. I baš radi toga njima je dobro došao nesretni slu- čaj bolesnog i ogorčenog Žerajića. A ni to nije sve. Poznato je, da su uvijek Srbi bili na udaru, kad su na jugu monarhije imali da slijede važni, često i sudbono- sni događaji i da su njihove pa- tni“ imale da posluže neopravda- nim navalama i prodiranjima. Ako svi znakovi ne varaju, i sada pred- stoje važni događaji. Na Balkanu se nešto kuva, a vatra se podžiže: sa strane, odakle nas tako hladan vjetar bije. Nama, reći ćemo istinu, ne će biti ništa nova, ako se po- novno počne sprovađati stara pra- ksa, čiju je težinu naš narod u punoj mjeri iskusio. Da to vrlo lako može da bude, dokazuje nam i hajka, koja je na sve Srbe po- dignuta zbog pokušanog atentata na generala Varešanina. Svuda u svijetu, gdje pravna svijest stoji na dostojnoj visini, sličan događaj bio bi promatran i tumačen u njegovim granicama, odmjerenim faktičnim vezama i do- kazima, daleko od svakih politič- kih smicalica. U konkretnom slu- čaju zabačeno je to pravilo s jednog samo razloga, što neka čudna po- litička potreba iziskuje, da se upotrebi kao smicalica protiva či- tavog naroda i njegovih prava. Atentati na okrunjene glave i vi- soke državne dostojanstvenike ni- jesu nikakva novost; oni su i prije bili vršeni. Ali se nikada nijesu bez stvarnih razloga pripisivali či- tavom narodu, iz koga je atenta- tor slučajno potekao. Nema dokaza, da je Žerajić bio ma s kime u vezi i da je počinio svoje nepa- metno djelo u kakvom sporazumu s ličnostima, koje igraju vidniju ulogu u narodu, a ipak se pripisuje komplotu, organizovanom bajagi čas u Dubrovniku, čas u Zagrebu, čas opet u Zemunu i u Beogradu. U pošljednje vrijeme Dubrovnik je, kako vijesti javljaju, ispao iz kombinacije, a recimo da je Že- rajić dolazio u Dubrovnik i da je učinio poznanstvo sa dubrovačkim Srbima, što ne bi bilo ništa ne- prirodno, ubijeđeni smo da bi odmak Dubrovnik proglasili leglom velikosrpskih revolucionaraca, a- narhista i ko zna šta još. A ni jedno naše mjesto ne spava tako slatko snom nemara i apatije, niti dava manje znakova života, kao naš razvikani Dubrovnik ! Žerajićev nepromišljeni korak nema, po našem mišljenju, nikakve veze sa srpskim narodom i nje- govim istaknutijim ljudima, jer sada bez sumnje ni malo ne bi bio u općem narodnom interesu. O tome su ubijeđeni i oni, koji su smišljeno i promišljeno podigli graju na nedužno Srpstvo. Ali sa svim tim njima je Žerajićev atentat dobro došao, da mogu s njime počiniti i opravdati atentat na slo- bodu i čast naroda. Dosta je vidjeti koje se je društvo našlo na okupu, da podigne i zastupa optužbu pro- tiva srpskog naroda! Iz cijele ove graje protiva nas Srba, ma u kom kraju živjeli, mo- žemo izvesti samo jedan ispravan zaključak: Srpstvo ide u susret novim sudbonosnim događajima, a Srpstvo Bosne i Hercegovine i ostalih krajeva monarhije novim progonima, zasnovanim na razlo- zima jedne nesuvremene i mahnite političke nužde. ATeHTaT y CapajeBy. Beorpaz, 4/17 jyna Ilokyiuaj y6ucrBa Koje ce rmpekjy- uep H3Be1o y CapajeBy Ha reHepaja BapemuaHnuHa ca crpaHe jejiHor Jidna, npou3Bejo je y OBILaniiwoj jaBHOcTH BCJIHKO H3HeHak;jeIb€ H 3AIIPEIIALITEHE. MyKJlu aTeHTaTH Ha Juna koja cy npe- CTABHHLIH jede 3€MJb€ H ylIpaBe He MOTy HHFJje y HBHJIH30BAHOM CBHjeTy na uauijy ua onoGpaBaiw»e, HapouHTo He OH]IA KAJA TO IIOJIAZH KAO IIPOTECT nporuB jenuor pljaBor ynpaBibaiba “4 CTAHbA 3CM.b€, LITO KAKO TAKO MOXE H JIEFAJIHHM NyTEM JA CE HCIPABH. Beorpazcka imuramna, kan je crurga oBa Bujecr, uuje ce Hu MAO 3apa10- Bala OBOM aTeHTaTy, Bei ra je Ga NOTNyHO OCyluJa, muTo je cacBuM u CXBATJ6HBO. C/1060/a, Hanpenak u pa3- BHjatbe Hapoja u napojne cBujecru He NOcTH3aBa Ce MYKJIHM HanNajajuma Beh y3ajaMHHM PAJLOM CBEYKYIIHOF H&pOlA. JEeIHMHCTBO PAJA HA KYJITYPHOM H IIPH- BPeJIHOM TIOJbYy, M€hycoGuu zorunaj y TOM npaBuy jemuno je kanap za Hac cakynu y jenuy ujesuHy, na Ma Kako MH pacrpraHu Guju. Hcnajiu oBe BpcrH Kao IuTO ce je NOrouuJo OBO naHa y CapajeBy H€ MOTy HHTH CY y CTAaiby na Hac Hu KOpak yHanpujen KpeHy. AreurTaT y CapajeBy njezo je jemuor Juua, no cBoj npujuuu y OHoM 1y- IIEBHOM CT4Iby KOje H€ HOCH OJLIFOBOP- HOCTH. Kana ce TO HMA y BH1Ly ]O- BOJbHO je, la Ce #3 OBOF aTeHTaTa He MOfy H H€ CMMHjy UHHHTH KAIIHTAJIH, 43 Kojer_ 6u ce cBa OJIroBopHocr Ganasna Ha uHuTaBy jeuuy HapojuocT. Anu u nokpaj cBe cBoje pasrsaniene O36HJBHOCTH GeUKA ,Neue Freie Presse“ Huje ce MOTJIa HHKAKO Y31PXKATH a JA H OBy 3Fr0/y He gnpumjeuu Kao jean noratjaj uuju je mjau Beh NaBHo y/e- meH, a Koju je 3acHoBaH y CpGuju. OBaj UHBYTCKO-LIBANICKH JIHCT OTHIIAO je TaKO JAJIEKO NA M3 aTeHTATA y Ca- pajeBy H3BOJIH IPCKO OJLIyUHO ZA je oH 3acHoBaH y Cp6uju, Te na je Guo HamujetbeH aycrpujcKOM BJALAPY Kal je upen 15 nama noxojiuo bocHy. ,Je- naHaecr je caMO JaHa pa3JIHK€ — BEJIH »N. F. Presse“ — usmMehy BlanapeBa NOoxoja 4 H3BpIIeHOF aTeHTATA Ha TIO- riaBuuy BapeniaHuHa, a TO 3HAuH /10- cra“. TIpeMa TOM GeuKOM JIHCTY Cp- Guja je Guma cBe TO ylecuma a ce OCBETH 34 aHekcHjy. Hac OBaKOBG TIH- CaIb€ I>eMAuKO-uH yTCKE IITAMIIE HH- MaJiO He uaneHaiyje jep cMo ce mu KPO3 OBO HEKOJIHKO 3A/IEbHX TOJIHHA npuBukau na u3 Beua craymaMo cauu- He crBapu. 3ap Ta Geuka iuraMna cBa- KH ceusanujonajuu noratjaj, na uak u o HAPOJHOCHA HE3A/OBOJbBCTBA, AHje IIPH- TIHCHBAJIA KAO HCIITO HApyueHO H aH- rax«oBaHo og Cp6uje? CBe je TO TaKO penomM Humo cBe_ zo XoopuxrepoBe adepe H OBOT TiGUJBCJIbET aTeHTaTA y CapajeBy, a TaKO he CHTypHO la H HANpe1 uze ako ce uuro ruje ro JILECH. OcumM Geuke IITaMIIE y HCTe ure ynapuhe curypHo u xpBarcke dpaH- KOBE HoBuH€. ETO capajeBcku ,XpB. JlueBHuK“ Beh ce je 3sameTuo a ca- pajeBcKH ATEHTAT O3HAUH KAI IIOCJbE- nuuy cp6oducke IOJIHTUKE Y 3EMJbA- Ma u3BaH Cp6uje, a xoju oner CpGuja TIO JIpXKABA. 3naMo na he ce u y GynyhHocru KAO H H LO CALA CBE CBAJBHBATH HA Cp6ujy jep šaro uma pauyHa a mone- Kan ceusanujouu norajaju Gamu pau TOTA BPJO 3roxHO u nozaše. Hac OBAMO TAKOBO IPXKAHe, GuJIO Cycjezde IITAMIIE MJIH OHHX KOjH CE TOM IITAM- NOM CJIJXK€, HE MOKE HHMAJO JA CME- Te. MH HMaMO KOL Kyle MHOTO IIO- CIOBA JA NIOCBPILIABAMO TE CMO IIperJIH CBOM CHJIOM Za CBOj LOM YPEIHMO H OJ Gyjuue cauyBaMO, a HHTH MOXKEMO HHTH HaM OCTaje BpeMeHA Ia ce yry- IITAMO Y HEK€ ABAHTYPHCTHUKE HCIA- le, Koju Gu HaM caMO MOTJIH uiTeTE la HaHecy, a HApOuHTO He C TOTA ILITO 3HAMO KAKBOM CY HCKYIICHY NOJIBP- rHyTa Hama Gpaha KOJI Hatier cycjeza. Heka Hay cycjerky Humano He Gogu TJIaBA pau Hauer paza u TOGOxIbEr yrjeuawa Cc Haue crpaHe Ha nany Spahy TAMO, B€h HeKA pazuje nocryna “ca i»HMA OHAKO KAKO HM CE je cToTH- He nyTa 3aknena na he nmocrynaru a HHKAJA HE K3BpluMjIA. Tana he jama- UHO BPJO MAJIO HJIH HUMAJO HMATH NpuJuKe a NOxKHB;byje HEKAKBHX CEH- 3zauujoHajinux zoralaja u za ynupe npcruma Ha Cp6ujy. K.