e oianskojjknn = ase. Br. 48. Db dsdno amući m Dubrovnik 24. juna 1910. m. sa jaki God. XIX. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijenk je listu na godinu : Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para. po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković, Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Situacija na Balkanu. Malo koje pitanje zadaje Evro- pi toliko brige, koliko balkansko pitanje. Balkan će još za dugo ostati ognjište, s koga će skakati vrlo opasne varnice. Kad bi rije- šenje ovog pitanja bilo prepušteno državama, koje ga s pravom mogu nazvati svojim pitanjem, daleko prije došlo bi do toga, da se nje- gova težina i opasnost umanji. Ali je ono danas više evropsko nego li balkansko pitanje, jer se inte- resi balkanskih država na njemu mnogo manje ukrštavaju nego in- teresi Evrope, koja ga smatra dosta važnim, može se kazati predsud- nim za političko ravnovjesje. Ako gdjekada balkanske države i dođu u međusobni sukob, ne može se to totiko pripisati njihovom shiva- ćanju ugroženih interesa, koliko poticanjima sa strane, koja to sma- tra svojom potrebom. Danas je balkansko pitanje za- mršenije no ikada do sada. Stanje u Turskoj, koja je, shvaćajući pot- puno svoj položaj, pregla da se moderniše i svoje unutrašnje pri- like konsoliduje, dosta je nesigurno, a to stanje više ili manje podrža- vano je spolja. Ko može, na pri- mjer, kazati, da arnautski ustanak stoji na uzrocima narodnog neza- dovoljstva, ko li upornost Krićana može da shvati kao patriotske podvige?! Tu ima jačih i dubljih uzroka, koje treba tražiti u dana- šnjem grupisanju sila i u njihovim težnjama, da svoje međunarodne pozicije ojačaju i učvrste. Sudeći po svemu Turska je shva- tila svoj položaj i razumjela sada- šnje stanje, a regbi da su i ostale balkanske države uočile i pravilno ocijenile prilike, u kojima se raz- vijaju. Odnošaji između Srbije, Crne Gore, Bugarske i Turske mogu se smatrati normalnim, a sve više se približuju onoj srda- čnosti, koja dovodi do shvaćanja o potrebi solidarne zaštite zajedni- čkih interesa. To je dobra strana, koja pored sve svoje primamljivosti nije u mogućnosti da potpuno ot- kloni nesumnjivu i veliku opasnost spoljnih intriga. U svom nastojanju balkanske države idu k cilju državnog i na- rodnog napretka. Dobro shvaćeni interesi vuku ih k zajednici, koja im omogućava miran razvitak i u nekoliko osigurava današnji opsta- nak. 1 ste strane balkanski narodi mogli bi biti mirni i zadovoljni, da baš u tome ne leži kritičnost da- našnje političke situacije na Bal- kanu. Dok su balkanske države išle putem svog rasula, dok ih je unu- trašnja razrovanost sve više u pro- past gurala, nije padalo na pamet onima, koji svoje neopravdane i nezasite težnje prema Balkanu sve više ističu, da pospješe svojom akcijom nametanja i otimanja, jer su balkanske države same utirale put njihovim težnjama. Ali danas, kad su balkanske države uočile opasnost i pregle da je ojačanom snagom predusretnu, oni ,balkan- ski prijatelji“, koji su do tada sa zadovoljstvom promatrali slabljenje narodne snage, upregli su svoje sile, da sada, dok se balkanski narodi potpuno ne osvijeste i ne ojačaju, zadovolje davnašnje svoje težnje i ostvare svoje ciljeve. Kako se jasno razabire, situacija na Balkanu može da se karakteriše prevelikom napetošću između jasne težnje balkanskih država da oja- čaju svoje pozicije ida ih solidarno i zajednički brane od svake naje- zde, i, opet, nastojanja spolja da se osujete težnje balkanskih naroda ida se na njihov račun stvore uvjeti jednog novog i tako reći abnormalnog položaja na Balkanu. Obe su struje vrlo jake i obe imaju različito zaleđe. Nema su- mnje, da je usljed toga situacija na Balkanu vrlo kritična i da vrlo lako može doći do sudara ovih dviju raznih i protivnih struja, što bi moglo naglo i katastrofalno dje- . lovati i na opću evropsku politi- čku situaciju. i Nije lako kazati koja struja ima više izgleda na uspjeh, i baš zbog toga balkanskim državama njihovi interesi imperativno na- lažu, da postostruče svoj započeti i dobro zasnovani rad, i da svom uspjehu stvore što sigurnije uvjete. Ako svi znakovi ne varaju, vrijeme je sudaru vrlo blizu. Neka čudna žurba i neka ne baš toliko česta opreznost, koja se u pošljednje vrijeme opaža na pragu Balkana; zatim razne intrige i skrivena ro- varenja sa strane, odakle nikada sunce nije granjivalo, upućuje bal- kanske države na zajednički rad .u cilju potrebe solidarne zaštite balkanskih država. Opasnost ne- sumnjivo postoji. Ne uviđati je, značilo bi ne predviđati događaje, koji mogu biti fatalni, a ignorirati njenu ozbiljnost, značilo bi zane- mariti i zapostaviti državne i na- rodne interese, kojima opasnost u prvom redu prijeti. Da balkanske države ovo pitanje shvaćaju i oz- biljno uzimlju, dokazuje nam _is- pravnost puta, kojim su u pošljed- nje vrijeme udarili. Po svemu se može stvoriti dosta pouzdan zaključak, da predstoje u najbližoj budućnosti vrlo važni do- gađaji na Balkanu. Kuva se i vrije dok ne prekipi, a vatra se stalno potpiruje. Ako i kad prekipi — a do toga ne će dugo proći — po- litička situacija izmijeniće se i do- biće izrazitiji karakter. Promjena će biti od nesumnjive koristi onoj strani, koja bude jača. To je mo- ral, koji se može crpiti iz dana- šnjeg stanja i današnjih prilika. S Csu ua KocoBo! bykoBuna, npen BunoBjnan. JOLI HAC MAJIO BpeMeHa ujesu 710 BunoBnaHna. Y cpuuma cBujy Cp6a TO- ra he ce zana npoGy/uTu ycnoMeHa Ha TyXKHY H CIIABHy NOrHGHjy KOCOB- CKY, Koja je Ha NOTOMIHMA OCTABHJIA Heu36pucuBe TparoBe BCJHKHX H TELI- KHX nouubenuua cBojux. H rnuje ron ce Cp6uH Tora nana nalje, cjeruhe ce Te Tya«He ycnomeHe, npocnaBsuhe je y cpuy u y nyuu cBojoj, npokJui»yhu XKAJIOCHY CY ]IGHHY HApOJlA CBOFA H BE- guuajyhu jyuauka njema NOoxpTBOBHHX BuTE30Ba u Xepoja cpnckux, A mu ce OKYNJBAMO Ha HOBOM KOCOBy, TOME npuGjexuiury CHHOBa H NOTOMAKA Jla- zapeBa KocoBa, na ce y upkBu Jla3a- PHUH NOMOJIHMO 34 OHE TIPETKE, KOjH CY KPB CBOjy IIPOJIHJIH ,24 KPCT HACHH Hu CNOGOJy 3JATHY“, M KOCTH CBoje OCTABHJIH HA BEJIHKOM CPIICKOM XKPTBE- HHKY, Ha crapoMe KOcoBy; OKYIIJBAMO ce, ja OGHABIbAMO CIIOMEH jyHanumMa u CJIABAMO jYHAUKE IIOLBHTE E>HXOBE, Ja Ce TOM TYXKHOM TIPOLLIOIIHy yuHuM9 3a cpeTuujy u 60/by GynyhHocT 4 a ce CJAaBHHM MH jYHAUKHH IIOJBH3HMA npenaka cBojux jauqaMo HP KpujenuMo 3a GOJbE JIAH€ IIOTOMLIHMA CPIICKHM. Buano je onacuocru, za he oBy je- JHHCTBEHY CJI4BY HALIY HA HOBOMC KocoBy NoKONnaTu HEMAp CPIICKH H JA he OBE TFOJIHH€ YMYKHYTH IYCI€ HA- ponHe, npecraru rnjecMma H 34CTATH KO- JIO CPIICKO. XBaJa NOKPTBOBHOCTH H MAapy OHHX CHHOBA, KOjH Ty CJIABY XTJeLOILE CAUyBATH CBOM HaApoly H KOj4 ce 34 Iby H OBE TFOJ/IHHE IIOCTA- pare. Mu heMOo JaKkle HM OBE FOJIHHC HA KocoBo, za ce BeceJuMo, ja ce Mo- JIHMO H Za HeIITO uyjeMO, a C Hama he u napoji Halu, Taj BjeuuTu naheHHK, Taj UHCTH, HEIIATBOP€HH H HEIIOKBAP€HH NOTOMaK KOCOBCKUX xepoja. Haua je NY>KHOCT, A Taj HAPOJL LOHEKAMO, JA IbETA 34FpJIHMO, LA FA NOyUHMO H HA NOGpO YNyTHMO H JA CE IOKIOHHMO CHA3H, VCTPILbHBOCTH H NATPHOTH3MY IbErOBy. Jep MH, MEKJIINH, HA30BH uuren4renuuja Hapojida, HMAMO MHOTO Za HayuHMO OJL OHOT MyueHuKa, KOju je cBoj Hapojiuu KkapakTep y uucrTohiH cauyBao, koju je, ysa cBe Myke, ysa CBE TEILIKOhe H HEBOJb€, CBOje HME, cBoje oGrubexje u cBe cBoje Hapojio y »KHBOT CBOj ype3a0. AJIH MH HMAMO H BCJIHKC JIJ2KHOCTH: JA CE C THM HA- PONOM NOTILYHO H HCIIPABHO CBEKEMO, Ja ra noyuuMo u za My y3 oGehawe NageMO M rapaniuuje, za CMO H MH Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. CHHOBH HCTOF HApOJlA, H JA CXBahaMO cBoj nogoxaj, u za crojuMo npunpa- BHH 3ajeuHo JIMjenuTu CBaKY HapoJHy panocr u xagocrT, u za He hemo Gje- XKATH OJL O XKpTaBa, KOje CMO ]IYXKHH CHOCHTH 34 CBOj pOl, 34 CBOje Onhe Jo6po. CaMO TAKO KOCOBCKA CTABA Guhe Hapojiia, Guhe cpricka c7aBa! Bjepyjemo na he TakBa Guru, jep TaKBA MOpa Ja Gy le. CTOTa_H XKHBEMO y HAJ, La he OBOTOJIHIIIA CJIABA OJI- BOjuTu Og ocrajux 4 ca GpojeM u ca Becenolihiy. A MH €BO IIOJIMKEMO CBOj IJI&C M IIO3ZHBI6BEMO CBE, CBY]IA H CBA- KOra, na zolje ua KocoBo, za BuJu Cpricky CIaBy, a nojaua CprICKY MO- JIHTBy, na uyje cprcky njecMy, za 3a- HIpa CPIICKO KOJIO, OHO HCTHHCKO M npaBo KoJo 6parcke /by6aBH, CPIICKE cBujecru u cprckor noHoca. H Tu na- nakieHu TeKaue, 4 TH HECTALIHO H MJIaLO uoGaHue, H TH CPIICKH TprOBuE€, H TH HeHarpaljeHu yu0, H TH CBELITE- HH4€ H TH IOKTOPE, H TH...... Koju Ce FO/L 30BELI CPIICKHM HMEHOM, KOju FO FOBOpuu cprckuM je3suKoM, 1obu Ha KOCOBO, NOKJOHH Ce Cjemu uapa Jlazsapa M IbBeTOBHX CJIABHHX BHTE3OBA! Tla.u TH CprlICKA CEJIE, MOMO, MajKO... noiju u TH H IIOKIOHH CE HA CPIICKOM XKPTBEHHKY XKPTBAMA POA CBOTA; ]O- Hecu, Majko, uego cBoje, sanoju ra oi sop JBYGABH IpEMA POLY M Hapojiy CBOME! Ko Morao, a He nouiao Ha KocoBo...... He heMo /a KYH€MO H IPOKJIHIGEMO, B€h MOJIHMO H 3AKJIHIB€MO , JA CBAK . notje, ga HuKO HC Hu30cTaH€. ]lo Caja CMO Ce Ba31a pacraB/baJiu ca KocoBa y3 GpaTckH NO31paB 4 y3 CPNCKy 34- KJIeTBY : ,/lo Buijema noronune!“ Mau- CJIHMO, LA CE HUKO H€ He OFJJLIHTH rjiacy cBoje 34KJIeTBe, Ia cTora cBuMa KJIHUEeMO: ,/lo Bubeta Ha KocoBy!“ Bnaoeina: Atentat na Varešanina. Bečka ,Politishee _ Korrespodenz“ donosi iz Sarajeva ovaj službeni ko- munike: »Protiv mnijenja, koje još uvijek prevladava, da je naime atentat proti zemaljskom poglavici Bosne i Herce- govine barunu Varešaninu imao po- litičko značenje i da je učinak orga- niziranog komplota, valja ustanoviti činjenicu, da oblasna istraga nije iznijela na vidjelo apsolutno ni- kakvog pozitivnog dokaza; sto više i kućna premetačina kod najitimni- jeg Zerajićevog prijatelja na bečkom sveučilištu ostala je bez ikakvog uspje- ha. Sve to potkrepljuje ovdašnje opće uvjerenje u mjerodavnim krugovima, da Zerajić nije imao nikakvih su- krivaca, nego da je taj čin izveo iz vlastite pobude u nesumnjivom pore- mećenju razabiranja. Sve osobe, koje su u Sarajevu u savezu s tim aten- tatom uapsene, puštene su na slobo- du, pošto se je sumnja, kojom ih se opteretilo, pokazala potpunom neos- novanom.“ Međutim ,Neie Freie Presse“ jav- lja iz Sarajeva o nekim novim uspje- sima istrage, koja se još jednako 0- | prezno i brzo vodi. ,N. F. P.“ naime javlja da je istraga iznijela opet je- — Za priposlana, izjave i , javne zahvale plaća se od petitnog '