Br. 50. Dubrovnik 1. jula 1910. God. XIX. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10: na po i četvrt godine surazmjerno, Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se višo puta uvršćuju, “onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Odgovorni urednik Nikola L. Brkić. Našim pretplatnicima! Evo se je svršilo prvo polugo- šte te molimo naše poštovane pret- platnike da obnove pretplatu, a one koji zaostadoše da svoj za- ostatak odmah podmire. Ne treba da po stoti put ističemo kako se uzdržimo jedino od pretplate, te ako i u tome ne nađemo odziva, onda nam nije moguće da se uz- držimo ispred ovoliko i ovakovih neprilika, koje na nas sa svih strana nasrću. Ako vam je i malo stalo da se ,Dubrovnik“ održi, pretplatite se i pošaljite pretplatu. Cijena za Austro-Ugarsku, Bo- snu i Hercegovinu K 12. Za sve ostale zemlje 16 franaka u zlatu. Jean OJuIyuan, BaKAH M 3Hauajan rac. Pan = 6ocaHcko - xepueroBauKkor ca6opa Teue saMjepnoM Mupnofiom. IlojemuHa nuTama OrmuTe BaKHO-_ CTH nperpecajy ce rpje3BeHo, /0- cTojaHcrBeHO H je—HOJYIIHO, INTO noKka3šyje nornyuy 3pemocr napona 34 CyBpeMeHe ycraBHe c/ro6ojre. HapojuiH npecrTaBHHLIH, CTABHBIIH Nnocrpanue konpecnonajue pa3Jmu- Ke, CXBATHJIH CY HCIpaBHO cBoje NyXKHOCIH M YNyTHAH CY CBOj pali NpaBueM uHrepeca 3eM;be u Ha- poza. Hema cymibe, na je ycnjex cBa- Kor ca6opekor pana yBjeroBau uc- NPABHHM YCTABHHM rapaHniujama, KOje HAPOlLHH CyBePeHHTET ILTHTE Y CBHM EeTOBHM IIPeporaTHBamMa. A GocaucKo-xeperoBaukH ycTaB, KOj4, KAO H CBAKH IPYTH yCTAB, HaJrasu_Hajnoysnanuju uapaxaj y CaGOpCKOM JjeTOBAty, OCKyaujeBa Ca CBHM YCTABHHM IIPETINOCTABKAMA. HenpaBau_ca6opcku paz NOTIIJHO je omeMoryheH, u panu cBeMokno- CTH ABHjy Bala, 6e3 uujux mpu- BOJI4_ HHKAKBA 3AKOHCKA _OCHOBA He MOXe NOGHTH 3aKOHCKE MOhH, M pagu ckpaheHocru uMyHHTeTa, u pau neBjepojarne orpauuueHocrH NOCIOBHHKA, H PALIH CKyueHOCTH CBHX IPyTHX IpernocraBaka, koje caGopy zajy KapakTep JerucaaruBe. OBaka ycraBia ypetjema uujecy OJOBOpHJIA HH IIPHOJIMKHO OUe- KHBAHY H KEJbAMA HApOJA, TE je ca6op, cmarpajyhiH OTKJIAEbAHe 0- BHX IpaBaMHHA IPABOM IIpeTIIO- CTABKOM 34 IIpey3HMAEbE€_IIOTITyHE OAVOBOPHOCTIH 34 PE3YJITATE CBOTA Paza, jegnonyiuo u y3 6ypno ONOGpaABaIbe NpuxBarHo pe30my- UMjy, KOJOM TPAKH, zA Ce caja- lUHb€ YcrdBHe = ypeuGe u3mMHjeHe UPEMA CYBPeMEHOM /yXy H NOTpE- aMa 3eMbe u uapoja. OGpa3o- KeIbA, KOjuMa cy cBe caGopeke rpyne npeko cBojux _roBopuuka 3aroBapajle oBy pesosyuujy, Guna CY NpoxeTa jeuHaKHM PACIIOJIOKE- Ib€M OTIIITET OFOpueiba_npema arl- COJIJTHCTHUKOM CHCTeMy, KOjM je KPO3 BHLIE O/ Tpu zeneHnja ucu- CABAO 3€M.bY NOK je Huuje noBeo no naHaniber 6ujeguor craa, u npema HenpaBuaMa, Koje cy caMmuM YCTABOM HAHELIEH€ 3EMJ6H, IIOAPE- bhyjyhu je oGjema nosama MOHAP- xuje. OBo je npeu nyr, ga ce je uuo Hapou Bocue u XepueroBune Ha- IAO HA OKynNy y oGpaHu cBojux npaBa, mro nokasyje, ga cy ce HApOlHH npeucraBuuuu, cBujecHu norpeće 3ajegumukor paa, nouenu orpecaTu_TjecHorpy nue nouBojeno- CIH HP NOCAZAMIGHX IpeApacyIa, na nopa3 jezuora zujema uapona 3Hauu_ycnjex_upyrora. Mebyrum OBA MaHudbecranuja napojne cBu- jecru, Kojoj cy mocnaHunuu NAJA BHJaH M3pa3 H Koja je ojjekuyna | NaJleKo u M3BaH rpauuua Bocne u XepueroBune, nokasyje, ga uapo- ua nogBojedocr uuje“ noruuaja H3 IbETOBE BOJbE, Bek za je ona YMJeTHO NOTNABHBAHA CA CTpaHE, Koja je uuua 3a THM, a yHyTpa- IIIb€ HEKOPMCHe TP3ABHIE AIICOP- Oyjy Hapouiy cuary. Benmuka je Mopamua BpujenuočT OBOT jexHO/LYILIHOT CAGOPCKOT AKTA. C iume ce c jeme crpaHe MaHu- decrTyje Hapouna 3peocT 34 moT- nyHe ycTaBHe cmoćoje, a c apyre ONeT yBuljaBHOcT O norpeGu me- byco6uor cogunapuor pana na NO.by OIMTEr zoGpa u y uuy 3amrure sajeiuukux uurepeca. A HMA H jONI HEIITO. JEZHOAYIIHOCT caGopa y ocyagu cucreMa H JaTux YCTaBHHX rapaHuiuja oijekuyhe kao TELIKA OnTykGa jezue HecyBpe- MeHe, GuPOKpATCKE, HeHApOJIHE H AIICOJIJTHCTHUKE BJALABUHE. Cp6u HMAjy BHIL HETO HKO pasJOoTA la ce panyjy oBome cBujecnome H IIAMETHOME KOpaKY 6oCAHCKO- XepueroBaukor ca6opa, jep csa NOCAJANIHA CMjela — ONpaBJLaHa BJANHHHX (akTOpA, Na He3Ba- ZOBOJECTBO Hapoja, O KOME Ce ca * CPIICK€ CTPAHE HAjBHILIE FOBOPHJIO, HHje NJOJ TEIIKOF HP HecHOCHOF CTAIbA Y 3EeM/bH, Beh TrIJIOJI HEJLO- 3BOJbEHHX TOKA CPIICKOF_HApO- na, Koju cBoje morJe/e yrpaBsba Tofoxe npema beorpauy u Lle- THIby, Nazajy y npax npe jeuuo- AYHIHOM BO/6OM LMHJEJIOT "HAPOJLA, ymjeruo pasnujemeHor Io KoH(pe- cujama. Hau je gucr Buie Hero Hjenau upyr4u usnocHo cBe ono INTO je THIITHJIO TAMOLIIEbY HAL Gpaliy, panu ueca je gOoxuB/bABAO H jom u zanac goxuBbyje, ra ra 43 CTpaxa npe HCcTHHOM TIpO- ToHe Ha CBAKOM KOpaKy. Jloueka- CMO LAHAC, LA UyjeMO MH HCTHHCKH rac Hapoja, Koju uajGobe ueca- BYjHLIE YMHLIBEHE uUyBape p- *KABHOT_ HHTEPTPHTETA. A rac Ha- pona rac je cuda Goxjera. Ca nanamivuM craimeM y Bocuu H XepueroBuuu uuje HuKo 3a/0- BOJbAH. TO HE KAXKEMO MH, TO He KAXE CAMO OHaj edeMeHaT, KojeMy CY Ce yBHjek HMUyTHpAJIH HEKH »BEIHKOH3AjHHUKH“ LHJbEBH, Beti TO KAXK€ ZUO Hapou 6e3 pašjuke NOJIHTHUKOT MHILUJBEHA H BjepCKOT OCBjezlodeHa, u TO KAKE TIPEJL uujeiuM cBujeroM u ca oropue- IBEM NIPEMA HECPeTHOM H HEO/P- XKHBOM Blajrajyhem cucreMy. He MOXe My Ce BHII€ CIOUHTABATH, na uuje 3peo u na uuje cBujecraH CBOjHX IpaBa H CBOjHX IJIKHOCTH, jep ce Oz ibera gamac MOry yun- TH H OHH, KOj4_Cy My CBe TO OCITOPABAJIH. YOnjeheuu cMo, za oBaj jenao- OAyIIHH TJAC napona Hehe uahu npujeMa KOI OHux dakropa, koju CY HA EETOBHM PA3BAJIHHAMA Tpa- ABJIH Kyle CBOje MOTyhHOCTH, AJIH cMO yjexuo y6ujeheuu, na he ua- Poz nokiu ynapeHoM cra30M, He npešajyhu on Gop6e sa cBoje npaBo caMoornipejijemema. Ako 6y- Je ymjeniHocTH, yButjaBHOCTH H JeZHOAYIIHOCTH, HAPOJI MOE GHTH curypaH 34 cBojy noGjeuy. Mu My je OL CBEF CPIA IKEJIHMO.: Španjolska i Vatikan. Do danas je Španjolska bila poz- nata kao najklerikalnija država. A danas u njoj vlada antiklerikalizam. To u istini malo čudno zvoni, ali tako je; i moraće da se svačije uho pri- vikne na sklad tih dviju riječi: Špa- njolska i antiklerikalizam. Danas su za antiklerikalizam:: kralj, vlada i ve- lika većina parlamenta. Da je došlo do oštra spora između Vatikana i Španjolske, krivicu ne nose ni kralj, ni vlada, ni parlamenat, nego sam Vatikan. Jer neke sitnice koje je uvela španjolska vlada, a koje postoje i u zakonskoj su krijeposti i kod svih ostalih katoličkih država, s kojima Vatikan žive u potpunu miru i sa- glasju, nijesu morale kod vatikanskih političara izazvati tako jaku vatru, kakva je ovo zadnjih dana planula. Ukaz od 10. juna ministra pred“ sjednika Canalejasa, kojim se sasvim korektno interpretuje XI. čl. španjol- skog ustava od g. 1876, a koji je od dojakošnjih vlada klerikalnijeh sasvim krivo bio primjenjivan, izazvao je špa- njolsko-vatikanski konflikt. Član XI. ustava, koji garantuje slobodu svih vjeroispovjedi, dava katoličkoj erkvi kao državnoj izvjesnu prednost, jer u zadnjoj izrjeei određuje: ,Nijesu ni- kakove druge javne ceremonije i mani- festacije dopuštene, nego one državne religije“. Ovo je sasvijem jasno. Ali već Canovas del Castillo, tvorac po- menutog ustava, po uplivu klerika- laca našao se prisiljenim, da reskrip- tom od 283 oktobra 1876. nekatoličkim crkvama zabrani ne samo sve javne manifestacije, nego i sve natpise zna- kove i zastave. Tako do sada u Špa- njolskoj npr. protestantska erkva nije smjela da ima nikakav javni znak, pa niti krst na erkvi. Canalejas je eto htio, da ovoj nekulturnoj naredbi učini kraja. To je jedan uzrok špa- njsko-vatikanskog konflikta. Osim toga ima i drugih. Španjolska je naime poplavljena raznim redov- nicima. Sve što odnekuda pobjegne ili je prognato, sve se sklanja u Špa- njolsku. Tamo svećenstvo živi pre- sjajno. Svećenici i redovnici uživaju sve građanske slobode; imaju velikih imanja i veliku kapitalističku snagu tako, da tjeraju mnogobrojne gospo- darske obrte, po čem građanima prave konkurenciju. A sasvim tim ne pod- nose terete građanske dužnosti, jer ne plaćaju nikakva poreza, a vlast nema nad njima nikakve moći, pa niti zna, koliko ih sve ima. Canalejas traži sada, da se ti re- dovi u nekoliko umanje i da plaćaju porez. Eto to je ,zločin“, koji je počinila španjska vlada prema Vatikanu, a kom je i sam kralj dao svoj impri- matur. Španjolska će vlada istrajno i nepopustljivo raditi u Canalejasovom. smislu sa udruženijem silama konser- vativaca i liberalaca. Kratko poučenje. II. I u nas — kao i kod drugijeh naroda — ima prazne čeljadi, koja stvara sebi bogove, da im se bedasta bedasto klanja. Sretni se osjećaju, blaženi se osjećaju, ne kad slobodno stupaju — što za to oni ne znaju — nego kad se kukavno podlažu. | Ima još nešto gore, i jest. Ona če- ljad bezočno hoće da se i drugi kla- njaju i podlažu njihovim bogovima. Uopće oni, što potišteno i pogrdno žive, misle da tako i drugi imaju živjeti. Htjeli bi se robovi nametnuti slobodnijem. Ne daj se, omladino! Ne daj se, narode! Neustrašljivo riječima i djelima imamo dokazati da ovako ne ide, da mi svoje glave lasno ne prigibamo. Valja da ukažemo da u nas ima ljudi što se ne prodavaju, i što okreću leđa sansirima kad im govore da popuste, da ješai piće važi, a da je sve drugo nevaljalo. Narode moj, valjajmo čunje! Rijeti ću bolje: Valjajmo bogove! Oborimo ih doli s njihovijeh oltara, pa se ve- selimo slavnoj porazi, i pjevajmo pje- smu slobodnijeh Božijih sinova. Nama je dosta jedan jedini Bog, koji nam govori kroz zvijezdu na nebu, kroz cvijet na polju. Nedospjetnost sadr- žimo u duši; nama je dosta jedan jedini Bog. Neki će rijeti: Nemojmo čitati ovi- jeh sanjarija i luđosti!... Neka ne