Br. 50.

Dubrovnik

1. jula 1910.

God. XIX.

IZLAZI UTORKOM i PETKOM

Cijena je listu na godinu:
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce-
govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru
K 15; za sve ostale zemlje franaka
16 u zlatu; za Dubrovnik K 10:
na po i četvrt godine surazmjerno,
Pretplata i oglasi šalju se admini-
straciji lista a dopisi uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju se. —

DUBROVNIK

POJEDINI BROJ 10 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se višo puta uvršćuju, “onda po po-
godbi. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Odgovorni urednik Nikola L. Brkić.

Našim pretplatnicima!
Evo se je svršilo prvo polugo-
šte te molimo naše poštovane pret-
platnike da obnove pretplatu, a
one koji zaostadoše da svoj za-
ostatak odmah podmire. Ne treba
da po stoti put ističemo kako se
uzdržimo jedino od pretplate, te
ako i u tome ne nađemo odziva,
onda nam nije moguće da se uz-
držimo ispred ovoliko i ovakovih
neprilika, koje na nas sa svih
strana nasrću. Ako vam je i malo
stalo da se ,Dubrovnik“ održi,
pretplatite se i pošaljite pretplatu.
Cijena za Austro-Ugarsku, Bo-
snu i Hercegovinu K 12. Za sve
ostale zemlje 16 franaka u zlatu.

Jean OJuIyuan,

BaKAH M 3Hauajan rac.

Pan = 6ocaHcko - xepueroBauKkor
ca6opa Teue saMjepnoM Mupnofiom.

IlojemuHa nuTama OrmuTe BaKHO-_

CTH nperpecajy ce rpje3BeHo, /0-
cTojaHcrBeHO H je—HOJYIIHO, INTO
noKka3šyje nornyuy 3pemocr napona
34 CyBpeMeHe ycraBHe c/ro6ojre.
HapojuiH npecrTaBHHLIH, CTABHBIIH
Nnocrpanue konpecnonajue pa3Jmu-
Ke, CXBATHJIH CY HCIpaBHO cBoje
NyXKHOCIH M YNyTHAH CY CBOj pali
NpaBueM uHrepeca 3eM;be u Ha-
poza.

Hema cymibe, na je ycnjex cBa-
Kor ca6opekor pana yBjeroBau uc-
NPABHHM  YCTABHHM  rapaHniujama,
KOje HAPOlLHH CyBePeHHTET ILTHTE
Y CBHM EeTOBHM IIPeporaTHBamMa.
A GocaucKo-xeperoBaukH ycTaB,
KOj4, KAO H CBAKH IPYTH yCTAB,
HaJrasu_Hajnoysnanuju uapaxaj y
CaGOpCKOM JjeTOBAty, OCKyaujeBa
Ca CBHM YCTABHHM IIPETINOCTABKAMA.
HenpaBau_ca6opcku paz NOTIIJHO
je omeMoryheH, u panu cBeMokno-
CTH ABHjy Bala, 6e3 uujux mpu-
BOJI4_ HHKAKBA 3AKOHCKA _OCHOBA He
MOXe NOGHTH 3aKOHCKE MOhH, M
pagu ckpaheHocru  uMyHHTeTa, u
pau neBjepojarne orpauuueHocrH
NOCIOBHHKA, H PALIH CKyueHOCTH
CBHX IPyTHX IpernocraBaka, koje
caGopy zajy KapakTep JerucaaruBe.

OBaka ycraBia ypetjema uujecy
OJOBOpHJIA HH  IIPHOJIMKHO OUe-
KHBAHY H KEJbAMA HApOJA, TE je
ca6op, cmarpajyhiH OTKJIAEbAHe 0-
BHX IpaBaMHHA IPABOM  IIpeTIIO-
CTABKOM 34 IIpey3HMAEbE€_IIOTITyHE
OAVOBOPHOCTIH 34 PE3YJITATE CBOTA
Paza, jegnonyiuo u y3 6ypno
ONOGpaABaIbe  NpuxBarHo pe30my-
UMjy, KOJOM TPAKH, zA Ce caja-
lUHb€ YcrdBHe = ypeuGe u3mMHjeHe
UPEMA CYBPeMEHOM /yXy H NOTpE-
aMa 3eMbe u uapoja. OGpa3o-

KeIbA, KOjuMa cy cBe caGopeke
rpyne npeko cBojux _roBopuuka
3aroBapajle oBy pesosyuujy, Guna
CY NpoxeTa jeuHaKHM PACIIOJIOKE-
Ib€M OTIIITET OFOpueiba_npema arl-
COJIJTHCTHUKOM CHCTeMy, KOjM je
KPO3 BHLIE O/ Tpu zeneHnja ucu-
CABAO 3€M.bY NOK je Huuje noBeo
no naHaniber 6ujeguor craa, u
npema HenpaBuaMa, Koje cy caMmuM
YCTABOM HAHELIEH€ 3EMJ6H, IIOAPE-
bhyjyhu je oGjema nosama MOHAP-
xuje.

OBo je npeu nyr, ga ce je uuo
Hapou Bocue u XepueroBune Ha-
IAO HA OKynNy y oGpaHu cBojux
npaBa, mro nokasyje, ga cy ce
HApOlHH npeucraBuuuu, cBujecHu
norpeće 3ajegumukor paa, nouenu
orpecaTu_TjecHorpy nue nouBojeno-
CIH HP NOCAZAMIGHX  IpeApacyIa,
na nopa3 jezuora zujema uapona
3Hauu_ycnjex_upyrora. Mebyrum
OBA MaHudbecranuja napojne cBu-

jecru, Kojoj cy mocnaHunuu NAJA
BHJaH M3pa3 H Koja je ojjekuyna |

NaJleKo u M3BaH rpauuua Bocne u
XepueroBune, nokasyje, ga uapo-
ua nogBojedocr uuje“ noruuaja
H3 IbETOBE BOJbE, Bek za je ona
YMJeTHO NOTNABHBAHA CA CTpaHE,
Koja je uuua 3a THM, a yHyTpa-
IIIb€ HEKOPMCHe TP3ABHIE AIICOP-
Oyjy Hapouiy cuary.

Benmuka je Mopamua BpujenuočT
OBOT jexHO/LYILIHOT CAGOPCKOT AKTA.
C iume ce c jeme crpaHe MaHu-
decrTyje Hapouna 3peocT 34 moT-
nyHe ycTaBHe cmoćoje, a c apyre
ONeT yBuljaBHOcT O norpeGu me-
byco6uor  cogunapuor pana na
NO.by OIMTEr zoGpa u y uuy
3amrure sajeiuukux uurepeca. A
HMA H jONI HEIITO. JEZHOAYIIHOCT
caGopa y ocyagu cucreMa H JaTux
YCTaBHHX rapaHuiuja oijekuyhe kao
TELIKA OnTykGa  jezue HecyBpe-
MeHe, GuPOKpATCKE, HeHApOJIHE H
AIICOJIJTHCTHUKE BJALABUHE. Cp6u
HMAjy BHIL HETO HKO pasJOoTA
la ce panyjy oBome cBujecnome
H IIAMETHOME KOpaKY 6oCAHCKO-
XepueroBaukor  ca6opa, jep csa
NOCAJANIHA  CMjela — ONpaBJLaHa
BJANHHHX  (akTOpA, Na  He3Ba-

ZOBOJECTBO Hapoja, O KOME Ce ca *

CPIICK€ CTPAHE HAjBHILIE FOBOPHJIO,
HHje NJOJ TEIIKOF HP HecHOCHOF
CTAIbA Y 3EeM/bH, Beh TrIJIOJI HEJLO-
3BOJbEHHX TOKA CPIICKOF_HApO-
na, Koju cBoje morJe/e  yrpaBsba
Tofoxe npema beorpauy u Lle-
THIby, Nazajy y npax npe jeuuo-
AYHIHOM BO/6OM LMHJEJIOT "HAPOJLA,
ymjeruo pasnujemeHor Io KoH(pe-
cujama. Hau je gucr Buie Hero
Hjenau upyr4u usnocHo cBe ono
INTO je THIITHJIO TAMOLIIEbY HAL
Gpaliy, panu ueca je gOoxuB/bABAO

H jom u zanac goxuBbyje, ra
ra 43 CTpaxa npe HCcTHHOM TIpO-
ToHe Ha CBAKOM KOpaKy. Jloueka-
CMO LAHAC, LA UyjeMO MH HCTHHCKH
rac Hapoja, Koju uajGobe ueca-
BYjHLIE  YMHLIBEHE  uUyBape p-
*KABHOT_ HHTEPTPHTETA. A rac Ha-
pona rac je cuda Goxjera.

Ca nanamivuM craimeM y Bocuu
H XepueroBuuu uuje HuKo 3a/0-
BOJbAH. TO HE KAXKEMO MH, TO He
KAXE CAMO OHaj edeMeHaT, KojeMy
CY Ce yBHjek HMUyTHpAJIH HEKH
»BEIHKOH3AjHHUKH“ LHJbEBH, Beti
TO KAXK€ ZUO Hapou 6e3 pašjuke
NOJIHTHUKOT MHILUJBEHA H BjepCKOT
OCBjezlodeHa, u TO KAKE TIPEJL
uujeiuM cBujeroM u ca oropue-
IBEM NIPEMA HECPeTHOM H HEO/P-
XKHBOM Blajrajyhem cucreMy. He
MOXe My Ce BHII€ CIOUHTABATH,
na uuje 3peo u na uuje cBujecraH
CBOjHX IpaBa H CBOjHX IJIKHOCTH,
jep ce Oz ibera gamac MOry yun-
TH H OHH, KOj4_Cy My CBe TO

OCITOPABAJIH.

YOnjeheuu cMo, za oBaj jenao-

OAyIIHH TJAC napona Hehe uahu

npujeMa KOI OHux dakropa, koju
CY HA EETOBHM PA3BAJIHHAMA Tpa-
ABJIH Kyle CBOje MOTyhHOCTH, AJIH
cMO yjexuo y6ujeheuu, na he ua-
Poz nokiu ynapeHoM cra30M, He
npešajyhu on Gop6e sa cBoje
npaBo caMoornipejijemema. Ako 6y-
Je ymjeniHocTH, yButjaBHOCTH H
JeZHOAYIIHOCTH, HAPOJI MOE GHTH
curypaH 34 cBojy noGjeuy. Mu
My je OL CBEF CPIA IKEJIHMO.:

Španjolska i Vatikan.

Do danas je Španjolska bila poz-
nata kao najklerikalnija država. A
danas u njoj vlada antiklerikalizam.
To u istini malo čudno zvoni, ali tako
je; i moraće da se svačije uho pri-
vikne na sklad tih dviju riječi: Špa-
njolska i antiklerikalizam. Danas su
za antiklerikalizam:: kralj, vlada i ve-
lika većina parlamenta. Da je došlo
do oštra spora između Vatikana i
Španjolske, krivicu ne nose ni kralj,
ni vlada, ni parlamenat, nego sam
Vatikan. Jer neke sitnice koje je uvela
španjolska vlada, a koje postoje i u
zakonskoj su krijeposti i kod svih
ostalih katoličkih država, s kojima
Vatikan žive u potpunu miru i sa-
glasju, nijesu morale kod vatikanskih
političara izazvati tako jaku vatru,
kakva je ovo zadnjih dana planula.

Ukaz od 10. juna ministra pred“
sjednika Canalejasa, kojim se sasvim
korektno interpretuje XI. čl. španjol-
skog ustava od g. 1876, a koji je od
dojakošnjih vlada klerikalnijeh sasvim
krivo bio primjenjivan, izazvao je špa-
njolsko-vatikanski konflikt. Član XI.
ustava, koji garantuje slobodu svih
vjeroispovjedi, dava katoličkoj erkvi
kao državnoj izvjesnu prednost, jer
u zadnjoj izrjeei određuje: ,Nijesu ni-

kakove druge javne ceremonije i mani-
festacije dopuštene, nego one državne
religije“. Ovo je sasvijem jasno. Ali
već Canovas del Castillo, tvorac po-
menutog ustava, po uplivu klerika-
laca našao se prisiljenim, da reskrip-
tom od 283 oktobra 1876. nekatoličkim
crkvama zabrani ne samo sve javne
manifestacije, nego i sve natpise zna-
kove i zastave. Tako do sada u Špa-
njolskoj npr. protestantska erkva nije
smjela da ima nikakav javni znak,
pa niti krst na erkvi. Canalejas je
eto htio, da ovoj nekulturnoj naredbi
učini kraja. To je jedan uzrok špa-
njsko-vatikanskog konflikta.

Osim toga ima i drugih. Španjolska
je naime poplavljena raznim redov-
nicima. Sve što odnekuda pobjegne
ili je prognato, sve se sklanja u Špa-
njolsku. Tamo svećenstvo živi pre-
sjajno. Svećenici i redovnici uživaju
sve građanske slobode; imaju velikih
imanja i veliku kapitalističku snagu
tako, da tjeraju mnogobrojne gospo-
darske obrte, po čem građanima prave
konkurenciju. A sasvim tim ne pod-
nose terete građanske dužnosti, jer
ne plaćaju nikakva poreza, a vlast
nema nad njima nikakve moći, pa
niti zna, koliko ih sve ima.

Canalejas traži sada, da se ti re-

dovi u nekoliko umanje i da plaćaju

porez.

Eto to je ,zločin“, koji je počinila
španjska vlada prema Vatikanu, a
kom je i sam kralj dao svoj impri-
matur. Španjolska će vlada istrajno
i nepopustljivo raditi u Canalejasovom.
smislu sa udruženijem silama konser-
vativaca i liberalaca.

Kratko poučenje.

II.

I u nas — kao i kod drugijeh
naroda — ima prazne čeljadi, koja
stvara sebi bogove, da im se bedasta
bedasto klanja. Sretni se osjećaju,
blaženi se osjećaju, ne kad slobodno
stupaju — što za to oni ne znaju —
nego kad se kukavno podlažu. |

Ima još nešto gore, i jest. Ona če-
ljad bezočno hoće da se i drugi kla-
njaju i podlažu njihovim bogovima.
Uopće oni, što potišteno i pogrdno
žive, misle da tako i drugi imaju
živjeti. Htjeli bi se robovi nametnuti
slobodnijem. Ne daj se, omladino!
Ne daj se, narode!

Neustrašljivo riječima i djelima
imamo dokazati da ovako ne ide, da
mi svoje glave lasno ne prigibamo.
Valja da ukažemo da u nas ima ljudi
što se ne prodavaju, i što okreću leđa
sansirima kad im govore da popuste,
da ješai piće važi, a da je sve drugo
nevaljalo.

Narode moj, valjajmo čunje! Rijeti
ću bolje: Valjajmo bogove! Oborimo
ih doli s njihovijeh oltara, pa se ve-
selimo slavnoj porazi, i pjevajmo pje-
smu slobodnijeh Božijih sinova. Nama
je dosta jedan jedini Bog, koji nam
govori kroz zvijezdu na nebu, kroz
cvijet na polju. Nedospjetnost sadr-
žimo u duši; nama je dosta jedan
jedini Bog.

Neki će rijeti: Nemojmo čitati ovi-
jeh sanjarija i luđosti!... Neka ne