St. 2. DUBROVNIK" Br. 58. Biće vam poznato, da je u gene- ralnoj budže tskoj raspravi biskup Šarić, kao poslanik koji pripada Šta- dlerovoj Hrvatskoj Katoličkoj Udruzi, dao izjavu, da oni ne mogu priznati u Bosni i Hercegovini nikakav drugi narod no samo hrvatski. Zamislite, molim vas, kakav je to apsurdum, da jedan poslanik, koji je mogao da govori samo u ime trojice svojijeh dru- gova, ili, recimo, najviše u ime sviju katolika Bosne i Hercegovine, koji predstavljaju tek jednu petinu sta- .novništva, dava izjavu da ne priznaje u ovijem zemljama već samo hrvatski narod! A ko drži do njegova prizna- nja? — Srbi pravoslavni, muslimani i napredni Hrvati dali su izjave, da ne odobravaju stanovište biskupa Šarića; Srbi su čak izjavili da pre- kidaju s njime svaki parlamentarni doticaj dok ne opozove ono što je s rekao. Međutijem je poslanik Dr. Jan- kijević, koji je pripadao klubu u ko- me je i Sarić bio, izjavio, da se ni on ne slaže i da radi toga istupa iz Hrvatske Katoličke Udruge, a doenije je položio i svoj poslanički mandat. Kako se vidi, u našem saboru čo- vjek doživljuje sve ono, čime se i drugi parlamenti mogu da pohvale. A ipak današnji naš sabor nije ono što su sabori kod drugijeh zemalja i naroda. Pri svem tom, što je nov i što su ustavne garancije gotovo na ništici, naš sabor ima danas karakter jednog ozbiljnog sabora, ozbiljnijeg nego je ijedan u Austro-Ugarskoj monarhiji. Poslanici su ozbiljno shva- tili svoje dužnosti. Oni rade, ozbiljno rade, ne gubeći se u kojekakvijem sitnicama. Nemam razloga da hvalim naše poslanike zato što su naši, a ipak se; ponosim što mogu da, bez bojazni od kakvijeh prigovora, kažem da bi se od njih i oni u Beču i oni u Budimpešti mogli mnogom čemu naučiti. — A kamo li da naš narod nije zreo za ustav i ustavne slobode! Još nešto. U posljednje vrijeme gotovo svi srpski i hrvatski listovi registrovali su vijest, da je između srpskijeh i naprednijeh hrvatskijeh poslanika došlo da koalicije. Čak su neki donijeli i tekst sporazuma. Ova je vijest samo u toliko istinita, što su i jedni i drugi poslanici udešavali svoj rad tako, da se pri tome u više pitanja nijesu razilazili. Istina je da su, kako me izviješćuju, poveli pre- govore za sporazuman rad, jer su uvidjeli da ima mnogo pitanja, gdje su im interesi zajednički. No do sada još pregovori nijesu doveli do onog rezultata, koji je objavljen preko po- menute štampe. Nije ipak isključeno da što skorije dođe do sporazuma, jer i jedna i druga strana imaju za to dosta dobre volje. St. Cprcke 3emjbe. CpGuja. Hsmetjy _cpmckux u aycrpo- YTapcKux eJmerara 34 TPrOBHHCKH YTO- BOP ZOLIJIO je KO NoTnyHa cropa3yma, Te je NoTnucaH OJIHOCHH 3AIIHCHHK. AycTpo-Yrapcku nocanamuk y Beorpa- Ny zao je guHe y noyacr cprnckux 1e- JeraTa, a cyrpanaH je CPIICKO MHHH- CTAPCTBO JAO GAHKET y IIOYACT AYCTPO- yrapckHX JIE€JEeTrarTa. * Cpncku MHHHCTAP CITOJBHHX IOCIIO- Ba Jip. MumoBanoBuh usjaBuo je y Beuy zonmuciuky ,N. W. Tagbl.“ o HOBOM TPTOBHHCKOM yFOBOpy CJIuje- nehe: ToToB je HOBH TPTOBHHCKH yTO- Bop. Mu y CpG6uju npumaMo Mate, aiu u najeMo Mate. Hu y npujaniiemM yroBopy Huje Guo Cp6uju 1o3BoJpeH H3B03 .2KHBOT GJlara y Aycrpo-Yrapcky, Hero caMO M€Ca, 4 TO 35.000 BoJoBa Hu 70.000 csuwa. Cara je Taj KOHTH- redar jou Mau, M yBO3 puG6e u3 Aycrpo-Yrapcke, no ueMy je cumxeH 4 napuHckH ujeuuk. Cp6uja 1o3BoJbaBa najBehe NOronHOcTH 34 HEKE IIPeZME- TE, AI H rnoce6He uapuucke uujene. Tlo crapomM TproBaukOM yroBopy Ay- cTpo-Yrapcka je y Cp6ujy u3Bosn a poGe 34 kakoBux 40 muiujyua Kpyna. MeHu ce uuu na he ce cara #3B03 y Cp6ujy omer noBucuTu. Aycrpo-yrap- CKu uuziycrpujajuu nahiH he caMo onjije noTelmikoha, rije cy ce sa Bpujeme 1a- puuckor para usmehy Cp6uje u Ay- CTpo-Yrapcke yTHHje31uMJIH IEeMAUKH uunycrpnjanuu. Hari 43B0o3 pacre #3 TOJHH€ Y TOJHHY, TE NaHaC nOCeXKE TO mugujyua Kpyna. o. .Ha ynuT o ojaocuma Cp6uje npema Lpuoj Topu usjasuo je MuJoBaHoBnti, na cy cBe Bujecru O 34TETHYTHM OJ- HOCHMA NpaBe u3MHuIbOTUHE. Hukaja Hnuje Guo Hu FoBopa o crpaHoj uH- TepBeHnuju panu nocjera KpaJbeBa Ha Lleruy. Taj 6u nocjer 6uo y aBry- CTy 4 34 MHOTO MJAler uoBjeka 1ocTa TEKAK, KAMO JIH He 34 66-FOJMIIIbEF GOJIELIJBHBOT KPAJbA. TIpeCTOJIOHALIJbE- nauk AgekcaHnap sacrynahe Kpajba Ha IleTuiby, a u npuune3a JeJeHa mo- cjeruhe raza cBora jena. EHTJIeCKH NOCJaHHK Huje Hu38HeHaza OTIyTOBAO, Hero je ojaBna xeguo za 6y e 6JimKe NOMOBHHH. PyckH he ce IOCJraHuK Bpa- T4T4 y beorpa1 #34 JbETHHX IIDPA3ZHHKA. Kpasb Ilerap muciu Ha jeceu mocje- . “+ THTH HEKE€ EBPOTICKE NBOpOBE, AJIH jOLI Huje VCTAHOBJBEHO, HH KAJA HH KyIA he nohu. s M3 cpnckux BJAJHHHX KPYTOBA H3- jaBibyje ce, na cacramak MHHHuCTpa lipa MunoBanoBuha ca aycrpujckuM MHHHCTPOM CINIOJbBHHX NOCJIOBA Epen- TanoM y Mapujen6any Hetie MATH HH- KAKAB HAPOUHTH NOJIHTHUKH LMJb. [laI6€ ce jaB;ba, za /Ip. MunoBaHoBuHh Ha- MjepaBa Ha jeceH /a ce kpene Ha myrT no EBponu y HapouuTOM IOJIHTHUKOM MJbY. Upua Fopa. C Lleruwa jaB/bajy ma je u3 CooujecrurJa BujecrT, na he 6y- TapCcKH KpPAJbB ČDEPIuHAHJI 3ACTAJIHO cruhiu Ha Lleruwe za uecruTa jy6ujej Kiba3y HukoJiu. OBa je Bujecrca oco- GuTHM 3ANOBOJBCTBOM IIPHMJBEHA HA IleTHt>y, OCOGHTO y BJAJLUHHM KPJTO-. BuMa. — Ha Llerutby Cy y najBehem jeky Npunpeme 34 rpocnaBy KibaxeBa jy- Cuseja. Ilomro ce, kako Bujecru c Llermwa jaBibajy, npujaBuo BpJo Be- JI4K Gpoj crpanana, OzGOp xuBO paju, KAKO 6H HX CBE yKOHauHo. H3 uuo- CTpaHCTBA NOJIAa3H CHJIAH MaTEpHjAJI M HerpecraHo ce z—oBosu Ha Ilerue. Pauyna ce, za he ce 34 oBy npocmaBy NOTPOLIHTH GJIH3Y TPH MHJIHjyHA IEP- Tepa. S C LleTuiba zgogase Bujecru, za he ce Kia3 HuKoJa KpaTkO Bpujeme rio- cuje NpOrJIANI€EA KPAJBEM CBeHAHO OKPYHHTH KPAJBEBCKOM KPyHOM. KaKO ce Buzu, Lipua Iopa une y cycper casa u Beceba! boxe zaj za Gyre OJL KOPHCTH. Bocna u XepueroBuHa. Y reHepaJi- HOj pacupaBu npuxBaheH je npopauyH. Y cnenujajioj mak nperpeceH je 7uo 3a npaBocyije u bunaHncujajiHy ynpaBy. 3a BepkoBuheBa (lIIIranepoBan) ro- Bopa nowmyio je zo Bejuke 6yke. Haj- onocauje cy Cp6u, MycauManu u na- < IpeuHu XpBaTH OCTABHJIH .CAGOpCKY IBopaHy. Hapon je ys3pyjam Te 6u MOTJIO NOHH H LO YJIHUKHX H3rpelaA. * Crapa CpGuja u Mahenonuja. H3 Crape Cp6uje u Mahenonuje NoHoBHO CTHKY O36MJBHH TJIACOBH O NPOFOH- CTBY CPIICKOT CTAHOBHHIITBA, TIPH UEMy ce He inmrege Hu xeHe Hu zjena. Je- nua je noponuua ua IlmeBba xrjeJa la Ce CKIOHH Ha 3EeMJbHIITE Cp6unje, HO Bojuunu cy je saycrasujin. Hapon je 6e3 uKAaKBe 3AIITHTE, TE TPAKH VTOHHLITE Y CPIICKHM KOHCYJIATHMA, Koju cy mMebyTuM -HeMOhHH NPOTHB CAMOBOJB€ TYPCKHX BOjHMKA. Cpricka BJIa JA NperoBapa ca GyrapckOM BJa- loM O KOpaluma, koje Gu umaje rnpe- nyšeTu y Llapurpaly, la Hapoj 3a- NITHTE OJ IHBJ6BAUKHX IIPOTOHA. Domaće vijesti. Željeznička sveza Dalmacije. U Beču se doznaje od upućenih kru- gova, da je pitanje dalmatinskih priključnih pruga predmet interesa i rasprave. Sveza Knin-Novi sa ugar- skom je vladom prilično na čisto iz- vedena, ali se još radi o tome, na čiji da se trošak i u kojem razmjeru troška izgradi. Doznaje se još, da je- dna grupa više gospode radi oko kon- cesije za jednu željeznicu normalnog kolosjeka, koja bi spajala Banjaluku i Jajce, pa se produžila do Kleka i Metkovića. Nojowxuju ucnuTe. OBux nana no- JIOXKHIIE HA HENIKOM YHHBEp3HTETY y ITIpary IpxaBuu ucnur Ba CpGuna u3 cjesepne Jlamanuje: T. HoBako- Bi u M. Koposuja. Hecruramo. Jubilarne marke. Za svetkovanje osamdđesetog rođendana Njegova Ve- ličanstva izdaće se privremeno u pro- mijenjenom obliku marke sadašnjeg izdanja od 1 pare do 10 kruna. Mar- ke su na gornjem i na donjem rubu produljene rubom širokim 4 milime- tra, u sredini je gornjeg ruba broj godine 1830. a u sredini donjeg broj godine 1910 ; prostor sjedne i s dru- ge strane godina ispunjen je raznim u- krasima: Dana 18. avgusta 1910. slije- diće izdanje i prodaja maraka, _i pro- tegnuće se dok se ne istroše. Biće raspačane u nominalnoj vrijednosti marke po 5, 10 i 25 para kod sviju poštanskih ureda, marke po 1, 2, 3, 6, 12, 20, 30, 35, 50 i 60 para i po 1 krunu kod sviju erarijalnih poštan- skih ureda, a one po 2, 5i10 kruna kod poštanskog ureda u Zadru. Ove će se marke moći upotrebiti do 81. decembra 1910. za naplatu pristojbina na poštanskim pošiljkama a pokraj maraka sadašnjeg izdanja. Glavni pak poštanski ured u Beču prima već sada predbilježbe na potpune se- rije maraka od 1 pare do 10 kruna kao i na serije od 1 pare do 1 K. Klerikalci se organizuju. Spljetski »Dan“ donosi, da je 19. i 20. o. m. održan u Spljetu sastanak svećenika spljetske biskupije. Sa sastanka je javljeno slijedeće: ,Iza dva dana te-' meljitog raspravljanja naših socijal- nih, moralnih # političkih prilika u spljetskom kotaru i čitavoj pokrajini dovršio je večeras sastanak svećen- stva u potpunom suglasju. Bilo je zastupano svih 7 dekanata biskupije sa 30 izaslanika. Prisustvovalo je i nekoliko gostiju iz grada, okoline i Ehrlich-ov novi lijek proti sifilisu. Dr. Eduard Miloslavić — Beč. Na 24. juna u Beču, u društvu li- ječničkom, razvila se je znamenita diskusija. Docent Piek je referirao poviše 35 bolesnika, kod kojih je vi- dio izvanredno naglo poboljšanje. Tu je bilo i nove i stare i malizne sifi- lide. Upotrebio je isprva manje doze pa je na svrhu došao do 0:6 gr. bez .da je opazio ikakvu štetnu posljedicu. .Dčrr dijeli slučajeve u 4 kategorije: 1) Initialskleroze prije sekundarnog stadija, poslije injekcije brzo su ne- stale; 2). kod slučajeva sekundarnog stadija i onih floridne recidive svi su simptomi nestali koliko oni kože to- liko oni sluznice, bez da su se po- vratili; 3) dva slučaja malizne lues i to jedan vojnik, koji je bio sam svim lijekovima bez ikakvog uspjeha liječen i koji je bio veoma omršavio, imao visoku temperaturu i već od nekoliko sedmica ležao, poslije injekcije od 03 gr. kroz 2 dana rane su mu za- cijelile, temperatura spala a uz to još odebljao 4 kg. Drugi je slučaj jedne žene, koja je imala duboke i široke rane, koje su iza 04 gr. injecirana počele zacijelivati. Kod 3 slučaja pa- ralize pokazalo se je takoder bitno poboljšanje. Spatz (Budapest) referirao je o svojim uspjesima kod svoji! pa- cijenata i initialskleroze i rane zaci- jeliše a ekzanteni problijediše. Ehrlichov preparat ne samo da djeluje kod slfilisa nego također i kod ostalih bolesti prouzrokovanih od spirochaeta kao kod ,febris recusseus“ (Riickfall typhus) čigov je parasit »spirochaete Obermeieri“. Iversen (Petrograd) je opazio, da kod bolesnika od te bolesti kroz 10 ura poslije injekcije nestane iz krvi parasita. Kod 92%, slučnjeva postigao je potpuno ozdravljenje (od 52 bole- snika 48 ozdravljeno). Injekcije pro- uzrokuju dosta boli i pacijenti moraju ležati nekoliko dana (po najzadnjim vijestima regbi, da je prof. Weehsel- mann našao način, da se injekcije mogu činiti bez boli). Poslije malo ura iza injekcije temperatura se digne do 38—39% a spane iza 8—4 dana. Kod nekih se pojavi ponovno blju- vanje (Meisser). Podizanje tempera- ture ne zavisi o množini injeciranog praška nego pe svoj prilici od oslo- bođenja otrovnog sadržaja (endotoxi- na) uništenih spirochaeta, a to se za- ključuje po tome, da kod onih koji nijesu sifilitični injekcija ne prouzro- kuje nikakvu promjenu temperature (Neisser). Preparat Ehrlicha prouzrokuje jako pomnožanje bijelih krvnih tjelesa, koji opet malo po malo iščeznu. Kod intramuskolarnih injekcija pokazuju se nagli upalni pojavi, tvrdi infiltrati. Radi toga prof. Treupel podijeli dozu u dvoje, jednu uštrca na lijevo a drugu na desno u glutealni predio. Intrevemozna injekcija ne prouzrokuje nikakvu bol, kad se dobro pogodi u venu. Treupel nije opazio kod ovih injekcija nikakve štetne posljedice, cijeli vegetativni sistem ostao je ne- taknut samo je pritisak krvi narastao valjda usljed injecirane množine te- kućine (250 cem). Isti je opazio da izlučivanje arsena kod intramuskolar- nih injekcija traje 13—14 dana a kod intravenoznih 2—8 dana. Zbog toga on preporuča intramuskularne. Drugi pak preporučuju intravenozne, jer da intramuskularne oduljivaju resorpciju (Sehreiber, Neisser). Praksa će odlučiti koji je metod bolji. Treupel izričito naglasuje, da je djelovanje preparata spečifično i uprav čudotvorno. Glavna idea Ehrlichova bila je ste- rilizati tijelo bolesnika, to jest sve parasite bolesti sasvim uništiti a zato je potrebita injekcija, pomoću koje će lijek prodrijeti u organizam i ubitačno djelovati na spirochaete te simptome primierne, sekunderne i tertierne sifi- lide sasvim odstraniti. Cini se da sim- ptomi sekunderne sifilide najprije ne- staju (Pick). Da li će nastati recidiva, da li se je bolest sasvim izliječila — to se do danas radi kratkoga vremena opažanja ne može ustvrditi, ali se to može tvrditi, da ovaj preparat u svim stadijima bolesti bolje i to u kraće vremena jače djeluje nego li živa, a osobito u onim, koji živi najviše pr- kose i epiteliziranje na nepoznati na-