Br. 61. | am. < "mm > Dubrovnik 9. avgusta 1910. God. XIX. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu : Za Austro-Ugarsku, Bosnu i . govinu K 12; za Srbiju i E K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata 1 oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi So ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBA POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković. ZA Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Bosansko-hercegovački sabor. Prošlog četvrtka zaključen je prvi period zasijedanja bosansko- hercegovačkog sabora. Poslije dva mjeseca gotovo neprekidnog rada nastala je pauza, koja će se pre- kinuti tek na jesen, kad ima da dođe na red pretres drugih, još neriješenih, pitanja, od kojih je bez sumnje najvažnije pitanje otkupa kmetova. Još prije nego je održana prva sjednica bosansko-hercegovačkog sabora stajali smo pod uticajem izvjesne zabrinutosti, hoće li na- rodno predstavništvo, nenaviknuto živjeti parlamentarnim životom i skučeno u svim svojim pravima, bez ikakvih ustavnih i parlamen- tarnih garancija, znati sačuvati po- trebnu prisebnost i svom djelova- nju dati smjer ozbiljnog, zrelog, realnog, i pametnog rada i time najbolje desavuisati neosnovane razloge jednog ustavnog apsurdu- ma. Kroz ovaj prvi period sabor- skog rada narodno predstavništvo bosansko-hercegovačkog sabora iz- nenadilo je vrlo prijatno sve one, koji su u nj polagali svoje nade. Bez zazora možemo kazati, da su ispiti, polagani puna dva mjeseca dana, ispali u korist naroda i na- rodnog predstavništva, u prkos svim intrigama, činjenim u cilju da se opravda ustavna skučenost. Znatan broj saborskih zaklju- čaka, stvorenih s jedne strane na poticaj vladinih krugova a s druge opet na zahtjev opštih i neodlo- živih narodnih potreba, daju na- rodnom predstavništvu najozbilj- niju svjedodžbu zrelosti. Vaskoliki saborski rad bio je upućen na ri- ješavanje onih pitanja, čije je rije- šenje nesretni narod zaman išče- kivao preko trideset godina od vladinih faktora. Ni jedna sjednica nije prošla. u kojekakvim nepro- mišljenim raspravama, već je svaka upotrebljena za stvaran rad, su- glasan nacionalnom karakteru ze- mlje i opštim potrebama narodnim. I gdje god su bila po srijedi: op- šta pitanja, manitestovala se je je- dnodušnost, koja najbolje posvje- dočava, kako je narodno predsta- Vništvo shvatilo zahtjeve i potrebe narodne. Tijekom cijelog sabor- skog zasijedanja izbijala je težnja, da se ispravi ono, što je nesuvre- mena i apsolutistička uprava iskva- ila na štetu naroda; da se na- knadi ono što je ona propustila, i da se učini sve ono što ona nije htjela da učini. U suglasju sa ovim težnjama narodno je predstavništvo Potpuno odgovorilo svojim dužno- stima i svome zadatku; pokazavši pri tome toliko uviđavnosti, bi- strine i širine pogleda, toliko pre- dusretljivosti, razboritosti i umje- šnosti, da je iznenadilo i same bi- rokrate, koji su računali da će umjetna konfesionalna razdioba stvoriti darmar u zemlji. Sjem pozitivnog rada, čiji su rezultati predstavljeni u prihvaće- nim zakonskim novelama i reso- lucijama, obraća na se pažnju i negativan rad, koji sa svoje 0oz- biljnosti, trjezvenosti i objektivno- sti predstavlja jedan vrlo važan saborski uspjeh. Zestoka i stvarna kritika dosadašnjeg vladinog rada, koji je udešavan u cilju reklame mnogogodišnje vladine politike, di- gla je s njega koprenu i pred- “stavila ga je u pravoj svjetlosti. Jednodušna osuda sistema, koji je preko trideset godina vladao u zemlji, a ni danas još nije izmi- jenjen, predstavila“ je svijetu u pravoj slici kulturnu misiju, s ko- jom su se neki krugovi izdašno hvaliti i ponosili. I ovaj negativan saborski rad imaće možda jačeg uspjeha, jer će dosadašnja politika vladina, podvrgnuta ozbiljnoj i ne- milostivoj kritici, silom političkih po- treba morati da udari drugim putem. Teško je za sada govoriti o uspjehu pozitivnog rada. Ma kako da je narodno predstavništvo uda- rilo pravilnom stazom i makar da dosadašnji zaključci stoje u sugla- sju opštih potreba, ipak uspjeh svega toga ne ovisi o volji sabora, koji je jedini pozvan da odlučuje o narodnoj sudbini, već o volji jedne i druge pole monarhije. Sa ovog gledišta praktična strana sa- borskog rada gubi onu vrijednost, koju on ima sam za se, odijeljen od svega onoga, što sputava usta- vni život anektiranih zemalja. Mo- žemo unaprijed kazati, da saborski rad ne će dobiti konačno odobre- nje, ali zato narodno predstavni- štvo ne smije da skrene sa staze, kojom je udarilo, jer ono ne smije da traži i prima koncesije, nego da se bori za pravo, koje na kraju krajeva mora da pobijedi. O predstojećem jesenskom za- sijedanju teško je išta pozitvna kazati, pri svem tom što će iza- zvati buru i raspad saborske je- dnodušnosti. Riješenje pitanja ot- kupa kmetova dovešće sabor u pitanje, ali će ujedno obilježiti, ko je je pravi prijatelj naroga i ko radi interesa pojedinaca zanema- ruje opšte interese. U tome srpski narod — kako sada stvari stoje — može slobodno da pokloni potpuno povjerenje svome prestavništvu. Tpeliu_ 360p 3a1pyra. II. Ileurpaana Kaca je novena npaBuM NOCTOBatbeM 1. janyapa 0. r., Te je oz TAJIA Y IbEHO HJIAHCTBO NPHCTYIIHJIO 35 3anpyra ca 43 ynjema (27 3em. 341. ca 32 ynjena, 6 HoBuaHux 3aBoja ca 9 ynjera u 2 nponyKruBHe 3agpyre ca 2 ynjena). Ynnahemu ynjemu usHoce 21.500 K, Te je craryrapuo jeMcrBo Lleurpajne Kace 215.000 K. OrBopen KpenuT umajy 28 3aupyra y yKynHOM u3HOCy OL 227.000 K (27 sem. 34). 207.000 K, a 1 nponyKTuBHa 20.000 K), a 0/1 Tora je uCupreeHo caMo 135.293 K H TO OL 21 3eM. 34/1. KOL HOBUAHHX saBoja ynoxeHo je 38.231 K, a kon pa3šuux 3aBona 7.119:37 K, Te yKyruo ToTpaxuBawe uaHocu_180.643:37 K. Kon Llesrpaue Kace umajy yoxeHo: 6 3EMJBOpAJI. 34/1. 07.946 K, 3 noBuana šaBoja 43.540 K, 2 nponyKkTuBHe 3a- upyre 3.883 K,pasuu 30.048 K, a no- Kpajuucku 3ajaMm uauocu 25.000 K, Te YKYNIHO LyrOBate u3Hocu 160.327 K. Oz nperunuka yrnucHuHe ozaro je pe- 3e€pBHOM only 128 K. Hucr noGuTaK u3Hnocu 1.191:27 K, miro 6u ojroBa- Pao IpeKo 9%/, FOIHNIHE Ha BJIACTHTH KAliHTAJI 4 AKO je NpaBOo NOCIoBawe Tpajazo 6 mjeceuu, Te je usnoc 1o6u- TKA BPIIO IIOBOJBAH KAO 34 IPB IIO- U€THY TOJIHHY paJlA. HajnoBoJbnuje je nak TO, iro Ileurpasna Kaca mMoxe la HOBIeM CaMHX CBOjHX 341pyra IO- IMHPH TIOTPAXKHBAI€ CBHX 3a4Jpyra- HJIAHOBA, TE Ce HHje IPOLIIE FOJLuHO MOpaja 3anyxuBaru, Beh joj je KoH- U€M TO/IHH€ OCTAJIO HA PACIIOJIOKEEY 42.344:37 K. H3 Tora usna3u ja Hanie 3apyrapcTBO croju Ha cBOjuM BJIACTH- THM HOTaMA, TE za je iweroB paz y NoTnyHomM cyrsacjy ca 3a.pyrapckuM HauemoM: ,BgacruTa nomMohi, npaBa je nomofi“, * H3 cBera Tora H3/143H, JIA Ce Halle 344pyrapcTBO NpaBuJiHo H BpJto Jiujeno pa3BHja, IITO MOpa OGpanoBaru cBa- KOT TIpaBor Hapojinor npujaresba. Tome pany rpeGa na npucryne u oma Mjecra H OHH HapOnuu npujarebu, Koju TO No cana yuuaujiu Hujecy. 3axpyre nak Tpeća na nojauaHOM BOJBOM H HANOM Ha ycnjex HacraBe 3anoueTu pazi, Te na npeny3My cBe iro je norpe6uTo 34 HANpenaK NOocnoBaia. JeiHo o HajBaxHMjux cpencraBa, KkojuMa ce To NOcTHKe, jeCT M OJIANIHJ6AHE H3ZAC/IA- HuKA Ha 36op 3aupyra. Heka cTOra HHjeiHa 341pyra He nponycru a za Ha 360p He nomajbe Gapem jezuor cBor 3a1pyrapa, a Gume u jaue Heka ux Buie nomaby. Ha 360opy ce pacnpa- B.bajy BPJIO BAXH€ CTBAPH, IIA CE THM 3a1pyrapu cBe jave ojyiieB/baBajy 3a 3a1pyxHe uleje koje onjla Jake H npaBujunje cxBahajy. Ha 360p Tpe6a za znoje u IITO BHII€ HApOJIHC HHTE- JiureHnuje, za ce u oHa ynosna ca HANIHM 34/PYKHHM panoM H za ce 34 E 34rpuje u OJIJINEBH, a C ibHMA šajexuo rpeGa na noije miro Buie ce- sbaka, jep 3G60poBu cy Gani 34 ce;baka, Te Tpe6a za NocraHy CKymiuiTuHE, HA KOjuMa he cebanu caMu o CBOJHM IIO- CIIOBHMA OJLIVUHBATM. Ilo suheia ua 360py, 6paho sanpy- Tapu 4 Haponun mpijaresbu ! Mixte composed. . Taj blaženi Balkan neprestance je na jeziku europskih političara i di- plomata. To znači, da on nešto vri- jedi u gospodarskoj politici Europe. Nije tu po srijedi samo Turska, ni Bugarska, ni Srbija, jer su to drža- ve, koje imadu milijune stanovnika. Tu je po srijedi i ona mala Crna Gora, dosad knjaževina a doskorice kraljevina Zeta. A ta ernogorska ze- mlja nije svojim stanovništvom mili- junaška, Pak ipak, i ona je čimbenik, i to možda vrlo važan čimbenik. A da je tome tako, pokazaće to neda- leka budućnost. Svakako već danas izbijaju znaci, da se oko Crne Gore omotavaju dvije jadranske države, eda u prijateljstvu ernogorskih brđa- na nađu svoju korist u političko-go- spodarskom obziru i nagonu. Te dvije države na Jadranu jesu Austro-Ugar- ska i Italija, članice trocarskog save- za u Europi. Sada, kad je između Austro-Ugarske i Srbije sklopljen trgovinski ugovor, dolazi na red Crna Gora, da i s njo- me Austro-Ugarska sklopi onaj trgo- vinski ugovor, koji je eto toliko vre- mena bio iščekivan i sa strane Au- stro-Ugarske i sa strane Crne Gore. I, taj ugovor postaće ubrzo činjeni- com. Jer, treba ga više Austro-Ugar- ska, nego li Crna Gora. A treba ga u svoje osobite svrhe. Jer tako hoće i želi Njemačka. A Austro-Ugarska dobra je i vjerna saveznica Njema- čke, koja je baš Austro-Ugarskoj učinila velikih usluga u nedavnom njenom sporu sa Srbijom zbog Bosne i Hercegovine. Za to valja, da se Austro-Ugarska oduži Njemačkoj bilo na ovaj, bilo na onaj način. Pa, tako će i biti. Jer, Austro-Ugarska vadi uvijek pečene kestenje iz žeravice za Njemačku, koja griska kestenovu je- zgru, a ljuske daje Austro-Ugarskoj. To se vidilo u austro-ugarskom sporu sa Turskom i Srbijom. A to će se vidjeti na posljedicama novog trgo- vinskog ugovora između Austro- Ugarske i Crne Gore. Ta, da! Koga li su se đavola sa- stali prošlih dneva u kupalištu Ma- rienbad grof Aehrenthal, ministar vanjskih poslova Austro-Ugarske, i Kinderlen-Wi&ehter, ministar vanjskih poslova Njemačke? Zar da liječe mo- žda ondje svoje političke reumatizme? Ii možda, da piju čašu marienbadske rudne vode? I gle pukog slučaja! U isto doba i u isti čas našao se u Ma- rienbadu i srbski ministar vanjskih poslova dr. Milovanović! Tres faci- unt collegium. Istina Bog, sva ta tri gospodina odlični su i svakog pošto- vanja vrijedni ljudi. Za to čast, komu čast. Ali, valja reći istinu. Taj nam se sastanak ne dopada, jer miriše pre- već po onom engleskom ,miwed com- posed“. Doduše, ovi ljetni mjeseci ra- zdobica su kiselih krastavaca. Jer što se ne upotrebi i ne potroši odmah, pokvari se i ukiseli. Sunee grije ljeti britko i oštro. 1, ako se u konobi ne pazi i ne čuva dobro vino, lako se dogodi, da se ukiseli i postane octom. A tako je to i u politici i u diplo- maciji. Vješti i lukavi diplomatičari