Br. 61. |

am. < "mm >

Dubrovnik 9. avgusta 1910.

God. XIX.

IZLAZI UTORKOM i PETKOM
Cijena je listu na godinu :
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i .
govinu K 12; za Srbiju i E
K 15; za sve ostale zemlje franaka
16 u zlatu; za Dubrovnik K 10;
na po i četvrt godine surazmjerno.
Pretplata 1 oglasi šalju se admini-
straciji lista a dopisi uredništvu.
Rukopisi So ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju se. —

DUBA

POJEDINI BROJ 10 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po po-
godbi. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković.

ZA

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Bosansko-hercegovački sabor.

Prošlog četvrtka zaključen je
prvi period zasijedanja bosansko-
hercegovačkog sabora. Poslije dva
mjeseca gotovo neprekidnog rada
nastala je pauza, koja će se pre-
kinuti tek na jesen, kad ima da
dođe na red pretres drugih, još
neriješenih, pitanja, od kojih je bez
sumnje najvažnije pitanje otkupa
kmetova.

Još prije nego je održana prva
sjednica  bosansko-hercegovačkog
sabora stajali smo pod uticajem
izvjesne zabrinutosti, hoće li na-
rodno predstavništvo, nenaviknuto
živjeti parlamentarnim životom i
skučeno u svim svojim pravima,
bez ikakvih ustavnih i parlamen-
tarnih garancija, znati sačuvati po-
trebnu prisebnost i svom djelova-
nju dati smjer ozbiljnog, zrelog,
realnog, i pametnog rada i time
najbolje  desavuisati neosnovane
razloge jednog ustavnog apsurdu-
ma. Kroz ovaj prvi period sabor-
skog rada narodno predstavništvo
bosansko-hercegovačkog sabora iz-
nenadilo je vrlo prijatno sve one,
koji su u nj polagali svoje nade.
Bez zazora možemo kazati, da su
ispiti, polagani puna dva mjeseca
dana, ispali u korist naroda i na-
rodnog predstavništva, u  prkos
svim intrigama, činjenim u cilju da
se opravda ustavna skučenost.

Znatan broj saborskih zaklju-
čaka, stvorenih s jedne strane na
poticaj vladinih krugova a s druge
opet na zahtjev opštih i neodlo-
živih narodnih potreba, daju na-
rodnom predstavništvu najozbilj-
niju svjedodžbu zrelosti. Vaskoliki
saborski rad bio je upućen na ri-
ješavanje onih pitanja, čije je rije-
šenje nesretni narod zaman  išče-
kivao preko trideset godina od
vladinih faktora. Ni jedna sjednica
nije prošla. u kojekakvim nepro-
mišljenim raspravama, već je svaka
upotrebljena za stvaran rad, su-
glasan nacionalnom karakteru ze-
mlje i opštim potrebama narodnim.
I gdje god su bila po srijedi: op-
šta pitanja, manitestovala se je je-
dnodušnost, koja najbolje posvje-
dočava, kako je narodno predsta-
Vništvo shvatilo zahtjeve i potrebe
narodne. Tijekom cijelog sabor-
skog zasijedanja izbijala je težnja,
da se ispravi ono, što je nesuvre-
mena i apsolutistička uprava iskva-
ila na štetu naroda; da se na-
knadi ono što je ona propustila,
i da se učini sve ono što ona nije
htjela da učini. U suglasju sa ovim
težnjama narodno je predstavništvo

Potpuno odgovorilo svojim dužno-

stima i svome zadatku; pokazavši
pri tome toliko uviđavnosti, bi-
strine i širine pogleda, toliko pre-
dusretljivosti, razboritosti i umje-
šnosti, da je iznenadilo i same bi-
rokrate, koji su računali da će
umjetna  konfesionalna  razdioba
stvoriti darmar u zemlji.

Sjem pozitivnog rada, čiji su
rezultati predstavljeni u prihvaće-
nim zakonskim novelama i reso-
lucijama, obraća na se pažnju i
negativan rad, koji sa svoje 0oz-
biljnosti, trjezvenosti i objektivno-
sti predstavlja jedan vrlo važan
saborski uspjeh. Zestoka i stvarna
kritika dosadašnjeg vladinog rada,
koji je udešavan u cilju reklame
mnogogodišnje vladine politike, di-
gla je s njega koprenu i pred-

“stavila ga je u pravoj svjetlosti.

Jednodušna osuda sistema, koji
je preko trideset godina vladao u
zemlji, a ni danas još nije izmi-
jenjen, predstavila“ je svijetu u
pravoj slici kulturnu misiju, s ko-
jom su se neki krugovi izdašno
hvaliti i ponosili. I ovaj negativan
saborski rad imaće možda jačeg
uspjeha, jer će dosadašnja politika
vladina, podvrgnuta ozbiljnoj i ne-
milostivoj kritici, silom političkih po-
treba morati da udari drugim putem.

Teško je za sada govoriti o
uspjehu pozitivnog rada. Ma kako
da je narodno predstavništvo uda-
rilo pravilnom stazom i makar da
dosadašnji zaključci stoje u sugla-
sju opštih potreba, ipak uspjeh
svega toga ne ovisi o volji sabora,
koji je jedini pozvan da odlučuje
o narodnoj sudbini, već o volji
jedne i druge pole monarhije. Sa
ovog gledišta praktična strana sa-
borskog rada gubi onu vrijednost,
koju on ima sam za se, odijeljen
od svega onoga, što sputava usta-
vni život anektiranih zemalja. Mo-
žemo unaprijed kazati, da saborski
rad ne će dobiti konačno odobre-
nje, ali zato narodno predstavni-
štvo ne smije da skrene sa staze,
kojom je udarilo, jer ono ne smije
da traži i prima koncesije, nego
da se bori za pravo, koje na kraju
krajeva mora da pobijedi.

O predstojećem jesenskom za-
sijedanju teško je išta pozitvna
kazati, pri svem tom što će iza-
zvati buru i raspad saborske je-
dnodušnosti. Riješenje pitanja ot-
kupa kmetova dovešće sabor u
pitanje, ali će ujedno obilježiti, ko
je je pravi prijatelj naroga i ko
radi interesa pojedinaca zanema-
ruje opšte interese. U tome srpski
narod — kako sada stvari stoje —
može slobodno da pokloni potpuno
povjerenje svome prestavništvu.

Tpeliu_ 360p 3a1pyra.
II.

Ileurpaana Kaca je novena npaBuM
NOCTOBatbeM 1. janyapa 0. r., Te je oz
TAJIA Y IbEHO HJIAHCTBO NPHCTYIIHJIO 35
3anpyra ca 43 ynjema (27 3em. 341. ca
32 ynjena, 6 HoBuaHux 3aBoja ca 9
ynjera u 2 nponyKruBHe 3agpyre ca
2 ynjena). Ynnahemu ynjemu usHoce
21.500 K, Te je craryrapuo jeMcrBo
Lleurpajne Kace 215.000 K. OrBopen
KpenuT umajy 28 3aupyra y yKynHOM
u3HOCy OL 227.000 K (27 sem. 34).
207.000 K, a 1 nponyKTuBHa 20.000 K),
a 0/1 Tora je uCupreeHo caMo 135.293 K
H TO OL 21 3eM. 34/1. KOL HOBUAHHX
saBoja ynoxeHo je 38.231 K, a kon
pa3šuux 3aBona 7.119:37 K, Te yKyruo
ToTpaxuBawe uaHocu_180.643:37 K.
Kon Llesrpaue Kace umajy yoxeHo:
6 3EMJBOpAJI. 34/1. 07.946 K, 3 noBuana
šaBoja 43.540 K, 2 nponyKkTuBHe 3a-
upyre 3.883 K,pasuu 30.048 K, a no-
Kpajuucku 3ajaMm uauocu 25.000 K, Te
YKYNIHO LyrOBate u3Hocu 160.327 K.
Oz nperunuka yrnucHuHe ozaro je pe-
3e€pBHOM only 128 K. Hucr noGuTaK
u3Hnocu 1.191:27 K, miro 6u ojroBa-
Pao IpeKo 9%/, FOIHNIHE Ha BJIACTHTH
KAliHTAJI 4 AKO je NpaBOo NOCIoBawe
Tpajazo 6 mjeceuu, Te je usnoc 1o6u-
TKA BPIIO IIOBOJBAH KAO 34 IPB IIO-
U€THY TOJIHHY paJlA. HajnoBoJbnuje je
nak TO, iro Ileurpasna Kaca mMoxe
la HOBIeM CaMHX CBOjHX 341pyra IO-
IMHPH  TIOTPAXKHBAI€ CBHX 3a4Jpyra-
HJIAHOBA, TE Ce HHje IPOLIIE FOJLuHO
MOpaja 3anyxuBaru, Beh joj je KoH-
U€M TO/IHH€ OCTAJIO HA PACIIOJIOKEEY
42.344:37 K. H3 Tora usna3u ja Hanie
3apyrapcTBO croju Ha cBOjuM BJIACTH-
THM HOTaMA, TE za je iweroB paz y
NoTnyHomM cyrsacjy ca 3a.pyrapckuM
HauemoM: ,BgacruTa nomMohi, npaBa je
nomofi“,

*

H3 cBera Tora H3/143H, JIA Ce Halle
344pyrapcTBO NpaBuJiHo H BpJto Jiujeno
pa3BHja, IITO MOpa OGpanoBaru cBa-
KOT TIpaBor Hapojinor npujaresba. Tome
pany rpeGa na npucryne u oma Mjecra
H OHH HapOnuu npujarebu, Koju TO
No cana yuuaujiu Hujecy. 3axpyre nak
Tpeća na nojauaHOM BOJBOM H HANOM
Ha ycnjex HacraBe 3anoueTu pazi, Te
na npeny3My cBe iro je norpe6uTo
34 HANpenaK NOocnoBaia. JeiHo o
HajBaxHMjux cpencraBa, KkojuMa ce To
NOcTHKe, jeCT M OJIANIHJ6AHE H3ZAC/IA-
HuKA Ha 36op 3aupyra. Heka cTOra
HHjeiHa 341pyra He nponycru a za Ha
360p He nomajbe Gapem jezuor cBor
3a1pyrapa, a Gume u jaue Heka ux
Buie nomaby. Ha 360opy ce pacnpa-
B.bajy BPJIO BAXH€ CTBAPH, IIA CE THM
3a1pyrapu cBe jave ojyiieB/baBajy 3a
3a1pyxHe uleje koje onjla Jake H
npaBujunje cxBahajy. Ha 360p Tpe6a
za znoje u IITO BHII€ HApOJIHC HHTE-
JiureHnuje, za ce u oHa ynosna ca
HANIHM 34/PYKHHM panoM H za ce
34 E 34rpuje u OJIJINEBH, a C ibHMA
šajexuo rpeGa na noije miro Buie ce-
sbaka, jep 3G60poBu cy Gani 34 ce;baka,
Te Tpe6a za NocraHy CKymiuiTuHE, HA
KOjuMa he cebanu caMu o CBOJHM IIO-
CIIOBHMA OJLIVUHBATM.

Ilo suheia ua 360py, 6paho sanpy-
Tapu 4 Haponun mpijaresbu !

Mixte composed.

. Taj blaženi Balkan neprestance je
na jeziku europskih političara i di-
plomata. To znači, da on nešto vri-
jedi u gospodarskoj politici Europe.
Nije tu po srijedi samo Turska, ni
Bugarska, ni Srbija, jer su to drža-
ve, koje imadu milijune stanovnika.
Tu je po srijedi i ona mala Crna
Gora, dosad knjaževina a doskorice
kraljevina Zeta. A ta ernogorska ze-
mlja nije svojim stanovništvom mili-
junaška, Pak ipak, i ona je čimbenik,
i to možda vrlo važan čimbenik. A
da je tome tako, pokazaće to neda-
leka budućnost. Svakako već danas
izbijaju znaci, da se oko Crne Gore
omotavaju dvije jadranske države,
eda u prijateljstvu ernogorskih brđa-
na nađu svoju korist u političko-go-
spodarskom obziru i nagonu. Te dvije
države na Jadranu jesu Austro-Ugar-
ska i Italija, članice trocarskog save-
za u Europi.

Sada, kad je između Austro-Ugarske
i Srbije sklopljen trgovinski ugovor,
dolazi na red Crna Gora, da i s njo-
me Austro-Ugarska sklopi onaj trgo-
vinski ugovor, koji je eto toliko vre-
mena bio iščekivan i sa strane Au-
stro-Ugarske i sa strane Crne Gore.
I, taj ugovor postaće ubrzo činjeni-
com. Jer, treba ga više Austro-Ugar-
ska, nego li Crna Gora. A treba ga
u svoje osobite svrhe. Jer tako hoće
i želi Njemačka. A Austro-Ugarska
dobra je i vjerna saveznica Njema-
čke, koja je baš Austro-Ugarskoj
učinila velikih usluga u nedavnom
njenom sporu sa Srbijom zbog Bosne
i Hercegovine. Za to valja, da se
Austro-Ugarska oduži Njemačkoj bilo
na ovaj, bilo na onaj način. Pa, tako
će i biti. Jer, Austro-Ugarska vadi
uvijek pečene kestenje iz žeravice za
Njemačku, koja griska kestenovu je-
zgru, a ljuske daje Austro-Ugarskoj.
To se vidilo u austro-ugarskom sporu
sa Turskom i Srbijom. A to će se
vidjeti na posljedicama novog trgo-
vinskog ugovora između  Austro-
Ugarske i Crne Gore.

Ta, da! Koga li su se đavola sa-
stali prošlih dneva u kupalištu Ma-
rienbad grof Aehrenthal, ministar
vanjskih poslova Austro-Ugarske, i
Kinderlen-Wi&ehter, ministar vanjskih
poslova Njemačke? Zar da liječe mo-
žda ondje svoje političke reumatizme?
Ii možda, da piju čašu marienbadske
rudne vode? I gle pukog slučaja! U
isto doba i u isti čas našao se u Ma-
rienbadu i srbski ministar vanjskih
poslova dr. Milovanović! Tres faci-
unt collegium. Istina Bog, sva ta tri
gospodina odlični su i svakog pošto-
vanja vrijedni ljudi. Za to čast, komu
čast. Ali, valja reći istinu. Taj nam
se sastanak ne dopada, jer miriše pre-
već po onom engleskom ,miwed com-
posed“. Doduše, ovi ljetni mjeseci ra-
zdobica su kiselih krastavaca. Jer što
se ne upotrebi i ne potroši odmah,
pokvari se i ukiseli. Sunee grije ljeti
britko i oštro. 1, ako se u konobi ne
pazi i ne čuva dobro vino, lako se
dogodi, da se ukiseli i postane octom.
A tako je to i u politici i u diplo-
maciji. Vješti i lukavi diplomatičari