Br. 65.

Dubrovnik 23. avgusta 1910.

God. XIX.

“IZLAZI UTORKOM i PETKOM

Cijena je listu na godinu:
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercee-
govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru
K 15; za sve ostale zemlje franaka
16 u zlatu; za Dubrovnik K 10;
na po i četvrt godine surazmjerno
Pretplata i oglasi šalju se admini-
straciji lista a dopisi uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju se. —

DUBROVNIK

POJEDINI BROJ 10 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po po-
godbi. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković.

BZ

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

U IME NJEGOVA VELIČANSTVA CARA!

Ć. k. Okružni Sud u Dubrovniku na pri-
jedlog 6. k. državnoga odvjetništva, odlučio
je da sadržaj ulomka uvodnika ,Pred jed-
nom velikoizdajničkom aferom“ štampanog
na 4. 2i 3 stupcu prve stranice i baš a) od
riječi ,Mrtvilo koje vlada“ do ,nova tragi-
komedija“, b) od riječi ,Ni jedna vlada u

Austriji“ do ,To je onima koji su pozvani“
broja 64 političkog časopisa ,Dubrovnik“
koji je izašao u Dubrovniku na 19 augusta
1910 pod odgovornim uređivanjem Krista P.
Dominkovića sačinjava zločin po 8. 65 a)
k. z, a nei dio zadnjeg ulomka od riječi
»a nepozvane“ do ,utrobe izbacivati“.

Potvrđuje se izvršena zapljena u pogledu
naznačenih ulomaka; zabranjuje se dalnje
širenje lista u pogledu istijeh i određuje se
uništenje zaplijenjenih istasaka kao i onijeh,
koji bi se slučajno još zaplijenili suviše ra-
stava dotičnog sloga, a to sve po 8 493 k. z.

sRazlozi

Očito je da se zaplijenjenim ulomcima
potiče na prezir i mržnju protiv Državne
uprave učin ovaj koji sačinjava zloćin pred-
viđen u 8. 65 k. z. dočim u zadnjem dijelu
ulomka b) i to od riječi ,a nepozvane“
do ,utrobe izbacivati“ ne mogu se nazri-
jeti skrajnosti jednog kaznenog djela, pak
je s toga red bilo osuditi kao gore.

Ć. Kk. okružni Sud u Dubrovniku, odio IV
dne 20 avgusta 1910.

Drobac.

OneT o dby3uju.

XpBarcka Hanpenua CrpaHka y
XpBaTCKOj u CaaBoHuju ojuryuuia
je na cBojoj noneenieoj Kondpe-
penuuju, Kojy je ozpxaJa nponiie
Cy6oTe, na ce oza30Be No3HBy
XpBarcke Crpauke Ilpasa u za
C OBOM CTylIH y rperoBope 3a
OCHHBAHb€e  je,IHHCTBEHE  XPBATCKE
Crpanke, Koja Gu ocTaJra_y _KoaJmu-
uuju ca CprnckoM CaMOCTAJHOM
CTPAHKOM. THM€ OBO IIHTAF>€ HHje
HH Npu6Jun«Ho pujemeHo. IIpuje
cBera uuje ce jom u3jauo ayTo-
HOMHH KJY6, a oHza pujenieie
OBOT IIHTAIA Y CYIITHHH HE OBHCH
O OBuM bopmasHocTuMa. Jlonyiie
H OH€ 3Haue MHOFO, AJH GH Ce
yBujek MOFJIE BPJIO JIAKO CABJA-
NATH, KAL GU CTPAHAUKH H IIOJIH-
THUKH INOTJIEJIH HA UHJB H CPE/ICTBA
HapojiHe nojuTHKe 6HJH y rJa-
BHOM€ H/IEHTHUHH.

Tek cana NOoJa3H  JaKIe. oHo
iro je Hajrexe: za ce ojpenu
Goja, ouHocHo nporpaM 6yuyhe
jemuucTBeHe crpaHke. Ty he Ouru
MHOro noreuikoha, koje ce He he
Mohu TaKO JIAKO CaBJanaTH. Mu
u OneT BEJHMO, la ce XpBarcka
Hanpenua Crpanka, ako nehe na
ce onipeue yBjepeba u 3ajaTKa,
Koju je, u3. yBHljaBHocTH O IO-
TpeOu HHTE3HBHOT pala 34 yHA-
Npeljetbe I6Y/ICKOT HH HALHOHAJIHOT
AKHBOTA HAPOJIHOT, Ce6H IOCTABH-
na, Hehe Mohu TAKO JAKO IIPHJA-
TOJHTH *  3axTjeuMa — XpBaTCKE
Crpauke Ilpasa, y kojoj uma 1o-
CTA KOHCePBATHBHHX H KJIEPHKAJI-
HHX CJIEMeHATA. A _aKO O TOFA H
nobe, omna gouwuuje Moxe Hacry-
NuTH joni dbaraauuju onHolaj, ca

CBHM CBOjHM PA30PHHM TIOLIJbEJIH-
uaMa 4 no 3ajenuuuiy u mo jenuy
H NO Zpyry, a HAapouuTo no Mratyy
CTpaHKy, IITO Gu oneT oujekHy.1o
u nokojećazo penoBe Koamunuje,
TAKO da 64 OBO HACTOjAHE MOLIO
NOBECTH LO NPOTHBHHX pe3yJITATA.

banu ca OBHX pasšlora MOa
6u Guo 60;be, ga ce cama, oK
je y AKTHBHOCTH HAaCTOjaHe O3FO
la ce pa36uje cprckO-xpBaTcKa
KOdJiIHlIHja, Huje HHIITA IPELy3H-
MAJIO 34  CTBapatbe  jenuHcTBeHe
CTPaHKe, Makap na je ona norpeća
TiaMeTHe  KOHLLETPALHje  HAPOLHHX
cuga. Teriko je BjepoBaTH, na 0o-
BHM NOKyilajeM Huje yaupmaHna H
NOBENEeHA Y TIHTAEE LIjeJIHHA CPII-
CKO-XPBaTCKe KOaJIHLIHje, Koja je
NocBjenounjia ga HM OHAKBA KAKBA
je MOXe MHOFO yuHHHTH, AKO je
Y paly PyKOBOJe NpPHHUHTIH HH-
Tepeca 3eM/be # Hapoja. IloJmuTH-
uKe IpHJIHKe HHjeCy He TaKBe,
na ce je cno6onHo u 6e3 6oja3Hu
MOTao yuHHuTu jekau cjmuaH no-
Kyruaj.

Hero nokyiiaj je Beh mpe/y3eT
H Cala Ce MOe CAaMO OUHEKHBATH
Ib€TOB CBplIeTaK. OH he TeLiKO
Ha Kpajy MOHH A 3A1OBOJBH OII-
HuM »KeJbAMA, a aKO 36HubA He he
MOhH za 341OBOJbH, OHJLA TELIKO
Ja Ce HAPOJL H€ NpeBAapu y Hazama,
KOje Cy y LOCAJLANIIeM PAY KOA-
JIHlIHje HMAJIE CBOj OCHOB.

Xohe gu ce oBaj gocra ormacaH
NoKkyiuaj u3BecrH y ornheM HuHTe-
pecy, To caga OBHCH O TOME, JA
JIH he KOJ jeziHe 4 KOJI APyTe CTPA-
He GuTH BHlle 036H/BHE H ZOGpe
BOJBE 34 OlNhy MJIH IAK 34 CTpa-
HauKy CTBAap. CTpaHaukH erou3aM
Morao Gu JaKO CBE NOKOIATH H
ynponacruTu. HajGamke he HaM
Bpujeme cBe Ka3aru. HjeMo My
y cycper nyuu necumu3ma. Bujo
Gu HaM mHujiHje /a Ce Hale KOM-
GuHanuje He HcrnyHe, aiu uma
BHlle H3rJe/ja na HeMO NOFOJIHTH.

CsakaKO OBy Gu CTBAap TpeGaJo
nocnjemuuTu. M36opu cy Ha npary,
na 6u Morjio Guru u uanenatjeia.

Sa sokolskog sleta u Spljetu,

U Dubrovniku, 22. avgusta.

Bratskom pozivu Hrvatske Sokol-
ske Župe ,Vojvoda Hrvoje“ u Splje-
tu odazvalo se je naše društvo ,Du-
šan Silni“ i obećalo je u većem broju
učestvovati za 21. avgusta najavlje-
nom sletu. Još ranije sve je bilo pri-
pravno i samo se je očekivao dan
odlaska, a toga dana nezavisno
dubrovačko građanstvo bijaše vrlo
prijatno iznenađeno. U subotu oko
3 sata poslije podne uputila se je
prema gradu odabrana četa sastavlje-
na od preko 40 čilih Dušanovaca i
predvođena Srpskom Dubrovačkom

Muzikom. Prošavši kroz neke grad-
ske ulice, četa se zaustavi pred lo-
kalima mjesnog ,Hrvatskog Sokola,“
napravivši front prema njima. Voj-
voda ,Dušana Silnog“ Dr. Mato Gra-
cić sa još dvojicom od uprave pođe
u Sokolanu i prihvati četu sokolsku.
Čim se pojavila sokolska četa, poz-
draviše se međusobno Dušanovci i
Sokoli i uputiše se za muzikom, na-
prijed Sokoli pa onda Dušanovci, pre-
ma Gruškom pristaništu. Veliki broj
publike promatrao je sa osobitim za-
dovoljstvom ovu povorku. Uz zvuke
Srpske Muzike stupao je naprijed

Hrvatski Soko“ sa svojim barjakom,

za kojim je stupao srpski ,Dušan
Silni“. Ovaj momenat naročito smo
istakli, jer je između , Dušana Silnog“
i ,Hrvatskog Sokola“ postajao spor,
koji je u pošljednje vrijeme izglađen,
za što cio Dubrovnik nije znao.

iz gruškog pristaništa pošli smo
redovnom brzom lađom Ugarsko-hr-
vatskog brodarskog društva. Putem
smo se zaustavili u Korčuli, prihva-
tivši tamošnjeg ,Hrvatskog Sokola.“
U korčulanskom  pristaništu bijaše
okupljeno dosta publike, koja je uz
svirku muzika, srpske iz Dubrovnika
i hrvatske iz Korčule, zanosno po-
zdravljala izletnike. Radosni poklici
slozi Srba i Hrvata prekinuli su se
tek onda, kad smo s očiju izgubili
Korčulu, ali je ipak sve više raslo
bratsko raspoloženje jednih i drugih
izletnika.

Usljed zakašnjenja, koje je lađa

.imala od Kotora do Gruža, u Spljet

smo stigli tek oko 2 sata iza ponoći.
U spljetskom pristaništu dočekao nas
je tamošnji ,Hrvatski Soko“ sa mu-
zikom i mnogobrojnom publikom. I
do sada smo cijenili iskrene simpatije
spljetskih Hrvata prema nama Srbi-
ma, ali su nas ovoga puta potpuno
uvjerili, da je kod njih ideja slaven-
ske uzajamnosti i bratske ljubavi plod
uviđavnosti, zasnovane na ubijeđenju,
da je sloga i jedinstvo Srba i Hrvata
prvi uvjet naše narodne budućnosti
i da je ona bez njega nemoguća. Isti-
čemo naročito da su njihovi pozdravi,
koji su odjekivali daleko i izvan pe-
riferije spljetskog pristaništa, u prvom
redu nama Srbima bili upućeni.

S pristaništa pošli smo uz zvuke
muzika spljetskom obalom do Hr-
vatskog Doma, odakle smo se razišli
na spavanje. Na obali smo prošli
ispod  rasvijetljenog veličanstvenog
slavoluka, na kojemu je bilo napi-
sano: Zdravo !

Dan je osvanuo vedar i topao, kao
što je vedro i toplo spljetsko gosto-
primstvo, a Spljet se je pojavio u
svečanom ruhu, iskićen zelenilom i
zastavama, kao mlada neva na dan
svoga vjenčanja. U 7 sati Sokoli i
Dušanovci okupili su se u ,Hrvat-
skom Domu“, odakle su pošli da do-
čekaju nove goste i Sokole župe Hr-
vojine.

U 10 sati bio je u ,Hrvatskom
Domu“ sastanak sviju Sokola. Tu se
uvrstaše u povorku i uputiše prema
vježbalištu, gdje je učinjen raspored
za manifestacionu povorku. Najprije
je išla sinjska konjica, za njom Spljet-
ska Glazba; pa onda sokolski staro-

tako redom veliki

ste, a za njima ,Dušan Silni“ sa
Srpskom Dubrovačkom Muzikom i
broj  sokolskih |
društava i nešto 11 muzika. S vjež-
bališta je povorka krenula prema op-
ćini, ispred koje je bilo namješteno
i vrlo ukusno dekorirano uzvisito
mjesto, s kojega je starosta župe
Dr. Bulat pozdravio goste i Sokole
župe. Iza toga povorka je prošla gla-
vnim spljetskim ulicama, pa onda o-
balom i završila na vježbalištu. Ova
povorka predstavlja gotovo najljepšu
tačku svečanosti. Blagodarnost nam
nalaže, premda bismo iz skromnosti
morali prećutati, da je ,Dušan Silni“,
koji je s ponosom i dostojanstveno
stupao u prvoj četi povorke, učinio
vanredan utisak i svuda bio posipan
cvijećem, a tako isto i Srpska Mu-
zika, koja je svojim sviranjem, po
općem priznanju, stajala na prvom
mjestu. Uopće cijela povorka bila je
veličanstvena. U njoj je učestvovalo
oko 1500 Sokola i 11 muzika. Red
je bio uzoran, te se može kazati, da
je potpuno predstavljao pitomost i
disciplinu, što naročito karakteriše
sokolsku ideju.

U jedan sat iza podne bio je na
vježbalištu zajednički objed. I hrana
i brzina, kojom su svi bili posluženi
— a bilo je preko 1500 osoba za dugim

«stolovima — zaslužuju svaku hvalu

i priznanje. Poslije objeda nazdravio
je starosta župe Dr. Bulat svima
Sokolima župe i svima gostima, ista-
knuvši važnost sokolske ideje za na-
rodni napredak. Nekoliko simpatičnih
riječi namijenio je i našem ,Dušanu
Silnom“, naglasivši naročito potrebu
složnog rada jednokrvne braće. Iz-
među ostalog kazao je, da ni ova
slava ne bi bila potpuna, da joj i
Srbi nijesu učestvovali. Ovaj je go-
vor bio popraćen sa dugotrajnim o-
dobravanjem, a Srbi su na nj odgo-
vorili sa: ,Živjela braća Hrvati!“ i
Živio Dr. Bulat!“

Poslije podne, oko 4 sata, počele
su se izvađati sokolske vježbe u je-
dnom velikom prostoru, ograđenom
tribinama i vrlo ukusno i bogato de-
koriranom. Sve vježbe, i članova žu-
pe i gostiju, i podmladaka i pred-
njačkih odjela, izvađane su precizno,
sa potrebnom elegancijom i vrlo si-
gurno. Nekoliko hiljada publike, koja
je sa zamjernim interesom  proma-
trala vježbe, što dokazuje da ima
smisla za sokolsku ideju, sa dugo-
trajnim aplauzima davala je izraza
svome zadovoljstvu i svome prizna-
nju. Na dugo bismo otišli, kad bi-
smo o svakoj vježbi na po se i op-
širnije govorili, ali ćemo ipak ista-
knuti moresku. Za one, kojima je
ona novost, to je bila jedna prima-
mljiva igra, puna harmonije i hero-
izma, života i veselosti, poleta i sna-
ge. A izvedena je bila tako, da ni
najveći cjepidlaka ne bi mogao naći
zamjerke.

Oko 8!/, sati počeo je na obali
koncerat muzika i pjevačkih dru-
štava, uz palenje umjetnih  vatara.
Na obalu se je slegla nepregledna
masa publike, tako da je uza svu
prostranost spljetske obale šetnja bila
gotovo nemoguća. Dužni smo ovdje