Br. 66. Dubrovnik 26. avgusta 1910. God. XIX. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: ustro-Ugarsku, Bosnu i Herce- od K 12; za Srbiju i Crnu Goru H 15; za sve ostale zemlje franaka 18 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na pd i četvrt godine surazmjerno Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković. NIZ Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Novi srpski kralj i nova srpska kraljevina. (Prilikom pedesetogodišnjice knjaza Nikole). Četrnaestog dana ovog mjeseca navršilo se je pedeset godina vla- danja rijetkog vladara, državnika i pjesnika, knjaza i gospodara Crne Gore Nikole I. Petrovića-Njegoša. Nijesu česte ove pojave u ži- votu krunisanih glava, ne bilježi ih istorija u razvitku balkanskih država, a mora se smatrati pravim čudom što je to doživio gospodar onog ponositog stijenja, gdje or- lovi gnijezdo viju i gdje je svaki kamen poštrapan krvlju boraca za krst časni i slobodu zlatnu. Kad je 1860. godine kleta ru- ka ugasila žižu života plemenitom knjazu Danilu, stupio je na drža- vno kormilo njegov devetnaesto- godišnji mladi i neiskusni sinovac Nikola. Od toga dana proteklo je pedeset dugih godina, punih bor- be, čemera i napornog rada. Ko je kroz to vrijeme pratio prilike i razvitak malene Crne Gore, ne može — bio prijatelj ili neprijatelj — da uskrati priznanje onome, koji je u tome najviše učinio. Vladarima sretnijih naroda i dr- žava prijestolje donosi vrlo malo lične ugodnosti, a vladarima bal- kanskih država dolazi kao težak trnov vijenac, koji im zvani i ne- zvani sve jače i više nabijaju na glavu. Ako se ova istina ne može ni na koga da primijeni, može bez sumnje na knjaza Nikolu, naročito kroz prva dva decenija njegova vladanja. Do berlinskog kongresa vodio je knjaz Nikola, primoran teškim i nesnosnim prilikama, ma- lenu Crnu Goru iz borbe u boru, iz rata u rat, vodeći je ujedno iz pobjede u pobjedu, pri svem tom što je fizična snaga bila nesraz- mjerno malena i slaba. | te su pobjede zadivile svijet, a velikome engleskome državniku Gladstonu izmamile retke, poznate pod ime- nom: Apoteoza Crne Gore. Iza berlinskog kongresa nastu- pile su i za Crnu Goru druge prilike, te se je teškom mukom morala da pokori sili i posveti mirnom kulturnom i ekonomskom razvitku, gledajući i dalje u rop- stvu napaćenu raju srpsku, za koju je potoke krvi prolila. A i ova perioda bilježi nekoliko velikih uspjeha. Unutrašnji razvitak Crne Gore poprimio je drugi pravac, a u spoljnim odnosima, zauzela je ona, snagom svojih rodbinskih ve- Za, vidan i zavidan položaj, koji je postigao svoj vrhunac, kad je današnji ruski car nazvao kneza Nikolu svojim bratom i jedinim svojim prijateljem. Ovo su nesumnjivi uspjesi, koji se većim dijelom mogu pripisati u zaslugu knjazu Nikoli. A ne malih zasluga ima i na književnom polju. ,»Balkanska Carica“, ,Pjesnik i Vila“ i ,Knjaz Arvanit“ sačuvaće mu ime u istoriji srpske književ- nosti. Kad bismo ovdje mogli da sta- vimo tačku i zazvršimo sa uspo- menama, koje nesumnjivo ocrta- vaju četiri petine života i rada knjaza Nikole, ne bismo se mogli oteti dužnosti, da u jubilarni vi- jenac ukitimo i svoj cvijetak to- plog čestitanja. Ali su docniji do- gađaji, odigrani kroz drugu polo- vicu pošljednjeg decenija, poreme- tili onu divnu harmoniju, koja je sve Srbe, ma gdje oni bili, napa- jala nadama bolje budućnosti i herojstvom crnogorskih gorštaka. Ne mogući odoljeti duhu vre- mena, knjaz Nikola se odlučio da podijeli vlast sa svojim narođom. I taj njegov korak bio je i za nj i za Crnu Goru fatalan, ne stoga što je možda preuranio sa ustav- nim slobodama, koje je prije ili poslije morao dati, već stoga, što mu je teško bilo odijeliti se od apsolutne vlasti, kojoj je bio na- vikao. A to je, da ne nižemo sve pojedinosti, okupilo oko njega lju- de, kojima su interesi zemlje po- šljedna briga; to je pomutilo onu herojsku idilu Crne Gore i njenim boljim sinovima, koji su krv svoju prolijevali za otadžbinu, oduzelo zlatnu slobodu, udarivši im ujedno nezasluženi žig izdajica. Prekosutra počinju na Cetinju rijetke svečanosti, koje će Crnoj Gori pripraviti naziv kraljevine, a knjazu Nikoli kraljevsku krunu. Ovim će svečanostima učestvovati strani vladari i prinčevi, učestvo- vaće neupućeni stranci, učestvova- će plaćenici, učestvovaće ulizice i propalice, učestvovaće svi, samo neće učestvovati oni nesretni ro- doljubi, kojima je otadžbina bila preča od ličnih interesa, a s njima neće učestvovati ni vrlo veliki dio srpskog naroda, koji se je borio i bori protiva tuđina, a sada mora da se bori i sa onima, kojima je nekada poklanjao svu svoju srp- sku ljubav i sve svoje srpske simpatije. Radujemo se svakom napretku Crne Gore, pa se sada radujemo i proglašenju Crne Gore kraljevi- nom. Što je ona postigla ovu ve- liku čast zasluga je knjaza Nikole. Ali, pri svem tom, ne smije se ta zasluga identificirati sa današnjim režinom. Kraljevsku krunu izvo- jevale su stare zasluge, godine i rodbinske veze, a ne nove smi- calice i nepotrebne narodne žrtve. Službena Crna Gora veseli se rijetkom godu i slavi ga kao svoju zaslugu, a veliki dio naroda skri- veno lije suze nad nesretnim sta- njem i jadnom sudbinom svojom, žaleći ujedno što ne može da uče- stvuje u slavi svoga gospodara i što ne može da veselo proslavi proglašenje svoje otadžbine kralje- vinom. Knjaz Nikola je pozvan da ubriše suze poštenih podanika svojih, pa da u nedjelju vasko- liki narod crnogorski, a s njime i ostali Srbi oduševljeno kliknu i kralju Nikoli kao i kraljevini Crnoj Gori: vivat, cresceat, floreat! Tpehu 360p 3aupyra. Iipama oGjaBJbEHMM NO3ZHBHMA OJIp- xa je 21. asrycra 1910. y onhuuckoj . IBOpamu y Koropy rpehu 360p 3a- upyra .CaBesa Cpnckux TIpuBpeniux 3Zanpyra Ha Ilpumopjy. Tora nama y 8 CATH-CAKJTIHJIH. Cy Ce y onhuHCcKOj INBOpaHu u3acnaHuuu 3azpyra, koje je najcrapuju umaH ynpaBse CaBe3a -roci. Jiyko MapkH3 BoHa, y OJICycrTBy Ca- BesHor npencjenuuka r. Mareja Illla. puha, No3upaBHO HCKPEHOM LOGPOJLO- WJIHLOM, npornacuo je 3a TuM 360p OTBOpeHuM; 34 nepoBoljy HMEHOBAO r. Hukony ByKkuha, a 34 oBjepoBHTe/6e r.r. lip. Jleonozna ma. HeToBuha u lip. Joa CredanoBuha. Ilomro cy OBjepOBHTEJbH NOKYTIHJIH JETHTAMALUJE H CACTABHJIH CIIHCAK O 3ACTYNAHHM 34- Npyrama, npencjenaTeJb KOHCTATHpa, Ja je sacrynamo 35 sanpyra ca 42rgmaca, Te 360p npornamyje cnoco6Hum 3a NpaBOBa/baHO 3aK/byuuBatwe. Tama je- nuornacHo 36op Gupa r. r. Ilyuwana AmaHoBuha, Mupka KomuenoBuha 4 Munga flepasuha 3a npersenave pauyna, Tipemuo ce 3a THM Ha pacnpaBy on- wurer. uaBjemuraja ynpaBe. PaćnpaBa je Guma Nocra OmuiupHa u. XHBa, a yue- crBoBano joj je Buie roBOpiuka, Te Cy npuxBaheHH 3aK/byuLM H peCoJy- uuje, Koje Ha upyromM MjecTy TOHOCHMO. Haa pacnpaBe o omuurem usBjemurajy npenuto ce Ha pacnpaBy 0 34K/byuHHM pauyuuMa, Koju cy usa u3sjemraja y- npaBse u npernenaua Gun onoGpenu jemuorsacuo u Ges pacnmpaBe. 3JaTuM ce npeuio Ha pacnpaBy o npeupauyuy, koju je raKotjep jenuo- racHo ycBojeH. Ha mjecro NOCaJatber npencjenuuka Case3a rocn. Mareja lllapuha, Koju ce onpekao, uaaGpaH je za npegejensuka rocn. JlyKo mapku3 Bona, a ua mjecro rocnm. Bome 3a ugana ynpaBe usa6paH je rocm. Auryu Cyxop. Herono6uo je. uapaxena 6naronapnocr. r. Illapuhy HA JOCAJAIEM PAY M 3ay8HMAiby. O usBjemrajy Onher CaBesa Ay- crpujekux Tocnonapckux 3aupyra y Beuy, uuju Cy peBu30pu H3BpIuuJu peBu3ujy CaBesmor nocnoBawa, uuje Ce pPacnpaB/;bajo, NotlmTo OJHOCHM M3- Bjemuraj uuje Guo ua spujeme pacnpa- BJb€H OJ yrnpaBe Onher CaBe3a. JeuHOTNACHO Cy 3aTuM NpuxBahene uamjeke 4 LOlyHe npaBuJa, Kojuma ce Mujeia —OCA AHH HAUHH OGjAaBJBUBAHA No3uBa #4 ocraiux oGjaBa CaBe3a, IuTo he yuanpujeu cuujemuru npeko CaBe- 3HOT Opraua, Koju oxpebyje ynpaBa CaBe3a. Haa Tora ce npeuuyio Ha pacnpasy o npujenaosuma nojeguHux u34C1aHuKa 4 321pyra, Te cy npuxBaheHH CBH IpH- jemio3su, Koje ma ApyroM mjecry 1o- HOCHMO. Tana je npencjenare/b TpuuuTao cTurne 6psojaBue No3upaBe, 34xBaJiHO u3ačnaHuuuMa Ha OGjeKTHBHOM M CTBAp- HOM paCnpaB/baiby, Te 1poracuo 360p - 3AaTBOpeHuM. H3a Tora cy ce usacma- HHUH Cnopa3ymjeu, Ja ce ueTBpTH 360p oupxu y Ily6poBHuKy, ma ce u3a 3ajenuuuKor 4 GpaTcKor noroBopa H PA3TOBOpA pa3HLIJIH CBOjHM KyhaMa. Youu 36opa oupxaHna je upyra pe- NoBHa rnaBua ckymuruHa Lleurpajine Kace, Ha kojoj cy Gume sacrynaHe 23 ' saupyre. Ckynuwuruuu je npencjenasao KOHTpoJOp JIyko Mapku3 Bona, KOju je NOoZApaBHo CKYmIITHHAp€ H 3a me. pomoiy umeHoBao r. Hukoy Bykuha, a ckymuruna je sa oBjepoBuTee u34-. Gpana r.r. JIp. JI. na. HeroBuha .4. JoBy Bepuha. JenuHor/acHo cy npuxBa- HeHH 34KJbyuHH pauyHu, Te. je-o1pe- HeHo, La Ce OZ uucrTe ZOGHTH LOJA pesepsHom donuiy 398'27 K, na ce y ume 4%, nuBuzeHne mogujenu 593 K,- a na ce ca 200 K nukBunupajy nyTHu TPOILIKOBH yNnpaBe u HAalI30pHOr: OJ- 6opa. 3a ynpaBuuka je uaaGpaH JlyKO : MapkH3 BoHa, a 34 KOHTPOJIOpa rOCII. Hukona MaHnuh, CPIICKH HApOlHH y-“ uuTeb y Ily6poBHuky. fipeko. Tauke | O npomjeHu. npaBuja npenumo ce ua: IHEBHH pez. TuM se a kopka 10- BpllleHa. Šaka ju 4 poeonyiue Tpeker OGopa. zagre E. Hsa pacnpaBe orinirer usBjeluraja npuxBahenu cy cinjenehu npujemvio3n: 1. V3uMJb€ Ce Ha 3Haibe OFIITH M3- Bjemuraj ynpaBe o nocnoBar»y y 1909-10 Noc. FonuHH. 2. TlosuB.y ce cBe sanpyre | M CBH 3aupyrapu: a) na uajraunuje u Hdjcapjeciuje usBpiuyjy c CBe nponuće npaBuja, a Ha- POuuTO OH. O. KOHTPOJIH 3aupyxtior pana; ' 6) na Behy naxwy nocBere uaGa- BJbAIby HP pacnauaBai»y NOJbONpiBpe- AHHX norpeća, a nyxuocr je yupase CaBe3sa, na ce noGpuHe 3a Oprannau, Sa Babe Tora pala; / 85) CTAJIHOM H njeuujom uivepivom, Te NPHMHPHTE/BHHM CY OBHMA TpeGa j jaue . NjenoBaTu. HA MOPAJIHO H marepujd/tuo m NOJLH34E€ saupyrapa; sute 2) HeKa cBe sanpyre cryne ! TAH- crso Lleurpanne. Kace; , 0) neka ce ocoGuTo Ta3u Ha mopaji_ 3aupyrapa, Te Heka Ce CBH 'nenocrojuu OJICTpaHe u3 pena zaupyrapa, a“ yHa= npujen Heka ce Beha Gpura NocBeTH TOM€ Npu NnpuMaiy 3aupyrapa.