ura Br. 68. Dubrovnik 2. septembra 1910. God. XIX. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na po i četvrt godine surazmjerno Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od pstitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković. NEZ SZ Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. U IME NJEGOVA VELIČANSTVA CARA Ć. k. Okružni Sud u Dubrovniku na pri- jedlog 6. k. državnoga odvjetništva, odlučio je da sadržaj ulomka uvodnika ,Borba rađa život“ tiskanog na 1. i 2. stupcu I stranice i baš od riječi ,Austrijska unutrašnja poli- tika“ do ,slavenske redove“ broja 67. poli- tičkog časopisa ,Dubrovnik“ koji je izašao u Dubrovniku na 80. avgusta 1910. pod od- govornim urednikom Kristom P. Dominko- vićem sačinjava zločin po 8 65 a) k. z. Potvrđuje se izvršena zapljena u pogledu naznačenog ulomka članka, zabranjuje se daljnje širenje lista u pogledu istog, te se određuje uništenje zaplijenjenih istisaka kao i onijeh koji bi se slučajno još zaplijenili, suviše rastava dotičnog štamparskog sloga to sve po S 4983 k. p. Razlozi Očito je da se zapljenjenim člankom po- tiče na prezir i mržnju protiv Austrijske Državne Uprave, učin koji sačinjava zločin predviđen od $ 65 a) k. z., te radi toga je bilo red osuditi kao gore. Ć. k. Okružni Sud u Dubžovniku, dne 31. avgusta 1910. Drobaec. odio IV, Pred fuziju. Posebni odbori Napredne Stranke i Hrvatske Stranke Prava u Hrvat- skoj i Slavoniji, kojima je bio po- vjeren zadatak da priprave nacrt programa jedinstvene hrvatske stranke, koja bi okupila oko sebe sve hrvatske elemente, priveo je kraju svoj rad i nacrt programa jedinstvene stranke podnio central- nim stranačkim odborima. Na sje- dnicama centralnih stranačkih od- bora, na kojima se je to pitanje imalo da pretrese, nije stvoren ni- kakav zaključak, jer nije bio pri- sutan dovoljan broj članova, ali je ipak sa zadovoljstvom konstatova- no, da se podneseni program, uza sve manjkavosti koje nijesu mogle izbjeći političkim očima, može uzeti kao baza za specijalnu debatu. Ovako stanje stvari ne može da se uzme kao konačno riješenje fu- zije hrvatskih stranaka, ali ono ne- sumnjivo dokazuje, da se pitanje fuzije ozbiljno i ubrzanim tempom primiče k svome ostvarenju. Jasno je da političari pojedinih stranaka, koje imaju da se fuzionišu, ozbiljno računaju sa potrebom centralizacije narodnih sila u svrhu što jačeg i pouzdanijeg uspjeha predstojeće akcije. Ne znamo koliko su tačni računi u predviđanju toga uspjeha, jer ne znamo ni raspoloženje po- jedinaca određenih političkih sku- pina. Vrlo teško se može računati svestrano stapanje, jer se ne može ozbiljno da uzme ni mogućnost saglasnosti u izvjesnim pitanjima, koja su mnogi i često smatrali za casus belli. No kako bilo da bilo danas se Ozbiljno može da računa sa veli- kim izgledom na faktično sprova- danje fuzije Sviju hrvatskih eleme- nata srpsko-hrvatske koalicije, sa svim tim što se potpuno ne može da odstrani misao mogućnosti ra- zilaženja nekih elemenata, kojima možda neće tako lako ići u glavu zajednički program i prema njemu zajednički rad. I koliko bi koalicija u tim elementima mogla izgubiti, toliko. bi opet u sakupljanju naro- dne snage mogla dobiti. Kad bi dakle i predstojala opasnost da pojedinci otpanu od zajednice, ona ne .bi bila tako velika, kako bi bila u slučaju, kad se fuzija ne bi spro- vela na jednom zdravom i trajnom temelju, jer bi fatalnije djelovao eventualni docniji rascjep u jedin- stvenoj stranci no nestupanje u straku stanovitih elemenata. A toga se najviše i plašimo. Izgleda nam da kod hrvatskih koalicijonih elemenata ima i patri- otizma i volje da se pođe prav- cem općih interesa i da se i dalje očuva karakter i zadatak srpsko- hrvatske koalicije u primjernoj snazi i čistoći. Činjenica, da su u prvom redu hrvatske stranke u srpsko- hrvatskoj koaliciji dale dostojan odgovor na nastojanje banovo da se rastepe koalicija, koji je sadržan u ispravnom nastojanju da se što više okupe i što tješnje spoje na- rodni redovi, može samo da učvr- osti mišljenje, koje je — priznaće- mo — počelo bilo da slabi, da borba nije prestala i da će se po- javiti u svoj svojoj čistoći čim to budu potrebe zahtijevale. Kad se pretpostavi, da je koa- licija, uza sav svoj nezavidan po- ložaj u koji su je dovele izvjesne intrige, isplivala i spasila svoj re- nome, i da hrvatske stranke nijesu pošle na lijepak primamljivih ali i tendencijoznih i opasnih planova, onda se svaki onaj, koji je u koa- liciju polagao mnoge nade, može s razlogom radovati, što je pono- vno udarila pravcem zaštite naro- dnih prava i interesa. Istina da se ni sada ne smije poklanjati potpuna vjera momentalnim pojavama, ali ipak može da se goji nada da će se događaji razvijati u smjeru, koji im je obilježila požrtvovna prošlost koalicije. Radujemo se izgledu, koji pred- stoji uspjehu fuzije hrvatskih stra- naka i želimo da on bilježi novu eru političkog života našeg naroda srpskog i hrvatskog imena u Hr- vatskoj i Slavoniji. L. Ayronomuja Makenonuje. TlocibjejnieHx Ce ada BpJIO MHOTO FOBOpH O zaBawy ayrouomuje Mahke- nonuju. Cynehu no nucaiy Geuke u nenirancke uiraMne, Aycrpo-Yrapcka u FHbemauka Tpaxke ou Typcke, na y uHTEpeCY OpKABAIHA MHPA JA AyTO- HOMHjy Mahenouuju u za uzejy ay- TOHOMHje MahenoHuje NoTnomMaxKy oj GazkaHckux upxaBa byrapcka u Llpua Topa, jep ce u KPAb PepnuHaHn u KH€3 Hukona Hanajy, na he usByhu KOpHCTH 34 Ce, aKO Typcka ye zana ayTOHOMHjy. Y Llapurpany ce 1o cara uuje o- Gpahaja naxia Ha BHjecru O ayTOHO- Muju Mahenonuje, jep cy curypHo MnanoTypuu MHACJIHJIH, JA Cy CBE TE BHjECTH HCOCHOBAHE, AJIH NOIITO CAJA uarjena, za he ce Espona 36ujba rmo- 3aGaBHTH IiHTaib€M O ayroHomuju Ma- henoHnje, u na he eBEHTYAJIHO IIO3BATH Typcky na MahenoHuju 14 ayTOHOMHjy, u3uiu cy Mnagorypuu u3 cBoje no- CaJLatbe pe3epBe H NoueJiH NOKA3HBATH, KAKO TypCka HHKAKO H& MOXKE IA LO- 3BOJIH, za Mahenonuja no6uje ayTo- HOMHjy. CKkopaniiou 6p3ojaBu u3 Llapurpana jaBibajy na ce no BujecruMa #3 MJA- NOTYPCKHX KPYTOBA MOXK€ 3AKJbYUHTU, na je TJaBHH lMJE CAJAlIbET TIyTA BE- JiuKOT Be3supa Xaku name no EBpOoHu, la yBjepu pojenuHe eBporcke BJaje, KAKO TypCka H€ MOXEe JATH AyTOHO- Mujy Mahenosuju, jep 6u 3a Typcky JLaBaie ayromomuje 3H4uH/0 KAriHTy- - JIMPAEE. BaxHo je jolu 346HJbBEKHTH FJAC, LA ce Typcka ocnaiwa Ha Cp6njy u na cy y Llapurpany yBjepeHuu, ua he Cp6uja nornoMohu Typcky na Mahenouuju ue | la ayrouomHjy, jep om Tor naBaia ayrouomuje Cp6uja ue 6u umana HH- KAKB€E KOPHCTH. Iz Srbije. Manevri srpske vojske. — Posjete. Premještanje prijestonice. — Srpski konzulati u Bosni i Hercegovini. — Kao i svake jeseni tako i ove ja- vnost s velikim interesovanjem oče- kuje velike manevre srpske vojske. To interesovanje naročito je pojačano reformama koje su u srpskoj vojsci preduzete poslije aneksije Bosne i Hercegovine. Međutim u pitanju o održavanju velikih vojnih manevara negdje je u Srbiji zapelo. Dok voj- ska u licu glavnog đeneralštaba i ministra vojnog zahtjeva da se ove godine manevre održe u velikom sti- | lu, vlada nije još dala svoj prista- nak zbog veličine kredita potrebnog “za održavanje onakvih manevara ka- kvi se hoće da izvedu. Po našem mišljenju, manevre ove godine treba održati i to u što ve- ćem obimu i što sjajnije. To je po- trebno i samo zato što prošle godine manevre nisu dovršene, jer je na glas o aneksiji vojska sa manevara vra- ćena. Najglavniji razlog što su ma- nevre neophodno potrebne ove go- dine, jeste taj što je potrebno baš u ovom momentu učiniti jedan veliki okušaj srpske vojske. Od aneksije govori se u Srbiji samo o vojsci, ze- mlja cijelu svoju unutrašnju politiku kreće prema vojnom pitanju. Za voj- sku se nikad nijesu tolike žrtve či- nile koliko se danas čine. Reforme koje su u vojsci preduzete nijesu još do kraja izvedene. Prirodno je da je potrebno da se sad baš održe mane- vre i zbog toga da se vidi šta se do sad uradilo, i da se na ovom putu reformama na manevrima nađu ne- dostatci koje treba popraviti. Da će ovogodišnji manevri pokazati velike uspjehe najbolji je dokaz to što se zahtjevi o održanju i obimu mane- vara čuju i s one strane koja srpsku vojsku najbolje poznaje. * Tri najaktuelnija pitanja iz Srbijine spoljne politike jesu tri posjete. Prva je posjeta Kralja Petra italijanskom Kralju. Ova posjeta treba da bude nastavak onog niza posjeta koje je Kralj Petar počeo s Petrogradom i Carigradom. Pošto je verzija o putu u Beč prošla, izgleda da se glavna pažnja u ovom pitanju okrenula Ri- mu. Druga posjeta jeste posjeta srp- skog izaslanstva Knezu Nikoli prili- kom njegovog jubileja. Kao što smo zabilježili, na Cetinje će ići Prijesto- lonasljednik Aleksandar sa kraljevim sekretarom i vojnom svitom. U vla- dinim krugovima posljednjih dana pretresa se u detaljima pitanje o na- šem učestvovanju na jubileju Kneza Nikole. Među ta pitanja spada i pi- tanje o tome hoće li ići sa izaslani- kom koji srpski aktivni ministar.“ Treća je posjeta, posjeta Kneza Ni- kole Kralju Petru poslije jubileja. To bi bila jedna od prvih posjeta u nizu posjeta koje će u toku ove godine preduzeti budući Crnogorski Kralj. Tvrdi se da ova posjeta ima za za- datak da izravna sve nesuglasice i postigne nekakav nov sporazum iz- među srbijanske i ernogorske dina- stije. Možda je ova posjeta potrebna radi dinastičkih odnosa. Narodni od- nosi Srpskog Naroda u Srbiji i Cr- noj Gori ostaće isti koji i prije po- sjeta, niti bi se izmijenili da tih po- sjeta ne bude. Za pravo i ne može biti ,odnosa“ jer su Srbi i Crnogorci jedan isti Narod. U srpskoj javnosti odavno se go- vori o premještanju prijestonice u u- nutrašnjost. Kao što je poznato, ideja o premještanju prijestonice iz Beo- grada u neko mjesto u unutrašnjosti, eventualno Niš ili Kragujevac, javila se odmah poslije aneksije. Nesumnjivo je da se prijestonica mora premjestiti u unutrašnjost. To čak i nije trebalo da bude pitanje vremena, to je stvar koju je trebalo odavno svršiti. U slu- čaju sukoba sa Austro-Ugarskom, pitanje prijestoniee bilo bi pitanje koje bi u srpskoj akciji izazvalo nepotre- bnu pometenost. Posljednjih dana no- tirala je beogradska štampa vijest da će se na jesen u Skupštini pokrenuti to pitanje i da će se povoljno riješiti po srpske interese. Da li će se zato zaista imati kuraža i patriotizma, stvar je o kojoj može biti raspre. * Već godinu dana Srbija pokušava da dobije odobrenje od Austro- Ugar- ske Vlade za otvaranje pet srpskih trgovinskih konzulata u Bosni i Her- cegovini. 1 ako je to odobrenje do- bijeno, Srpskoj Vladi pravljene su takve smetnje da se nije mogla njime koristiti. Po informacijama s jedne strane, izgleda da je Austro-Ugarska * Ovo je pismo pisano prije knjaževa ju- bileja. — Ur. ,D.*.