ejj “spoložena i a ši sij Br. 71. Dubrovnik 13. septembra 1910. God. XIX. IZLAZI UTORKOM i PETKOM Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce- govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje franaka 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; na pći četvrt godine surazmjerno Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. DUBROVNIK POJEDINI BROJ 10 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se nog petituog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik, izdavatelj iodgovorni urednik _Kristo P. Dominković. [SZE z Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Srbija i Crna Gora. Odavna se širom svijeta prono- sila vijest, da odnosi između Sr- bije i Crne Gore nijesu normalni, a ona se još i sada podržava, o- «sobito od kada je Crna Gora pro- glašena kraljevinom. Obično je bivalo, kao što i sada biva, da su sve slične vijesti dolazile sa strane štampe, koja je neprijateljski ra- prema svemu što je srpsko. Srpstvo im nije vjerovalo, pri svem tom što je stajalo pod neprijatnim pritiskom nesretne mo- gućnosti, čemu su dosta doprini- jeli žučljivi ispadi neodgovorne štampe u Srbiji i u Crnoj Gori. Usljed toga je naročitu pažnju o- bratila na se posjeta srpskog pre- stolonašljednika Aleksandra knjazu Nikoli prilikom njegova jubileja. Nema sumnje da je sa izvjesnih dobro poznatih i Srpstvu nera- spoloženih strana ovoj posjeti po- svećena mnogo veća pažnja no svemu drugome što se je pošlje- dnih dana odigralo na Cetinju. Srpstvo je pak u ovoj posjeti gle- dalo zalog bolje svoje budućnosti. Ako su iskrene riječi, koje su pale prilikom ove posjete; ako je istinski topao prijem, koji je na- šljednik srpskog prijestola našao na Cetinju; ako izjave uzajamno- sti i nerazdruživosti dviju srpskih država imaju sigurnog oslona u faktičnim odnosima, — onda Srp- stvo može biti zadovoljno sa de- mantima, koji su očitovani na Ce- tinju pred licem cijeloga svijeta.— » Kažite Vašem milom Roditelju, a Mome dragome zetu, da srce Vašega Đeda jednako bije uz srce Kralja Srbije, i da nema te sile, koja bi Njega i Mene, Nas i Vas mogla razdvojiti. Izjavite u ime Moje Njegovom Veličanstvu Kra- lju, da Crna Gora za sva vremena ostaje najuzdanija sestra Srbije, i da će kao Kraljevina još lakše i sa više izgleda na uspjeh s njome zajedno vršiti svoj zadatak !“ — rekao je knjaz Nikola kraljeviću Aleksandru. -— ,Molim Vaše Kra- ljevsko Visočanstvo da vjeruje, da će te značajne riječi naći najdu- bljeg odjeka u duši Njegovog Ve- ličanstva Kralja i svih nas u Sr- biji, u kojoj nema drugih osjećaja za napredak Crne Gore i njene vladalačke kuće, do onih koji po- tiču iz. bratskoga srca. Sa tim o- sjećajima mi pozdravljamo i: pro- glas Crne Gore za kraljevinu !“— odgovorio je srpski kraljević knja- zu Nikoli. Ove dvije značajne zdravice ni- jesu mogle proći neopažene. One su po formi svojoj odgovarale i današnjim prilikama i općim srp- skim željama, a po sadržaju oku- pile su i u se slile sve osjećaje napaćenog Srpstva. Jesu li ove izjave bile plod kurtoazije i dvor- ske etikete, ili su one odjek do- bro shvaćenih općih interesa — to je pitanje, koje nam se i ne- hote ovom prilikom nameće. Srpstvo je preživjelo dosta gor- kih iskušenja, a danas žive u pri- likama, koje ni malo nijesu ruži- časte za njegov razvitak i za nje- govu budućnost. Zaštita njegovih interesa, koji su sa svih strana ugroženi, prepuštena je u prvom redu dvjema srpskim kraljevinama, Bilo bi nepametno, bilo bi nepa- triotski, kad bi one i za dlaku odstupile od toga svoga zadatka. A odstupile bi — jasno je i lai- cima — kad bi svoju snagu ap- sorbovale u međusobnim razmiri- cama i u borbi oko prvenstv istorijskom razvitku srpskoga na- roda, ili oko očuvanja nekih su- mnjivih dinastičkih interesa, jer to ide na račun trećega, koji stvara i podržava i međusobnu njihovu borbu i neka čudna dinastička pi- tanja. Snaga treba da se troši oko očuvanja prava i slobode države i naroda. Nećemo ovom prilikom da se osvrćemo na pogrješke iz najbliže prošlosti. Ipak ćemo napomenuti, da su i one, kao i sve druge još od prije kosovske katastrofe, mo- rale prinijeti toliko iskustva, koliko je potrebno da se više ne pona- vljaju. Srpstvo nije voljno da na račun svoje budućnosti vodi i po- država borbu svojih velikaša, koji nekada na komade razdrobiše car- stvo i raspre sjeme posijaše gor- ko, te s njim pleme srpsko otro- vaše. Izjave solidarnosti dvaju srpskih velikaša, jednoga suverena i je- dnoga predstavnika drugoga su- verena, koji će postati suveren drugoga dijela srpskoga naroda, odgovaraju potpuno dobro shva- ćenim općim interesima, a ujedno dokazuju da su ispravno shvatili potrebe i želje cijeloga Srpstva. Ako su izjave iskrene, kao što o- dijeljene od svih sporednih slu- čajnosti i izgledaju, onda su re- zultat jednih i istih težnja dviju vladalačkih kuća i dviju država; ako li su pak akt kurtoazije i dvor- ske etikete, bez istinske topline jednakih osjećaja, onda dokazuju, da se vladalačke kuće, pri svim međusobnim nepotrebnim razmiri- cama, nijesu smjele javno odijeliti da samo sloga Srbina spasava! od želja i težnja cijelog srpskog naroda. A to sve skupa najbolje podupire fakat, da je Srpstvo sito i presito razmirica, koje idu na štetu njegovu. Ubijeđeni smo da su izjave pred- stavnika dviju srpskih država pot- puno iskrene i da svestrano od- govaraju političkim težnjama dviju srpskih vlada i dvaju srpskih vla- dara, pa stoga možemo sa po- smijehom primati sve one glasove, koji dolaze od onih, kojima kom- paktnost srpskog naroda i soli- darnost srpskih vlada zadaje toli- ko glavobolje i ne da mirrfo spavati. Ni vlada u Crnoj Gori ni ona u Srbiju ne smiju da zaborave, ki 3nauajne 3upaBuie. Tek caja MOFOCMO YXBATHTH NpH- JIHKY Jla NOHECEMO OAFOBOp CplICKOF NpecTOJOHALIJBEJIHHKA AJEKCAHAPA HA 31paBuuy Ki»asa Hukose. OroBop rJIaCH: ,Bauwe Kpa»escko Bucowanciti8o! | Ocjehaju ueu3mjepue pajocrTu 06y- 30H CY MOjY ZYIIY, KAL CAM OJL CTpA- He Eb. B. Kpasba, MOra y3BHILIEHOF PojiuTeJ6a; npuMHo nazor, za notjeM Ha Llerue, Te za Kox Ib. Kp. Bu- COuaHcrTBa GyueM TYMAu OHHX TOTJIHX u uckpeHux ocjehawa, koje Fb. B. Kpab u Cp6uja roje mpema oco6u Hber. Kpass. BucouaHCcTBa, Y3BHILIEHOM Bawuem /lomy u npema LiIpnoj Topu. Kpa/b u FberoBa 3eM.ba 1iaJ6y Bam npeko mMeHe cBoje uajuckpeHuje uec- THTKE IIOBOLOM JAHALIIGE 3HAuAjHE H pujeTke npocraBe u Haj/bernuie KeJbe 34 Hanpenak Gparcke HaM HM Mule LIpue Tope. Ja Mozum Baume Kpasb. BucouaH- CTBO, la MH NONJCTHTE NA OBUM ue- CTHTKAMA INIPHIpyKUM H CBOje, Koje NOTHUy 43 NyGOKOT NOLITOBAIA MH HCKP€HE CHHOBJbe JbYCABH NpeMa MOME Jby6JbEHOME lje. Moj yaBuumeHu pozuree, Eber. Beg. Kpasb, koju Ha cBojy »anocr uje Morao Guru oBjje, aiu Koju je y MHCJIHMA H CplEM C HAMA, paloBake ce ka My GynemM ojuuo Baime Tore u Gparcke Nno3upaBe 4 Kaji My 6y lem caoniurHo one Baume zparonjene pu- jeuu, na cpue Bauer KpaJb. Bucouan- crTBa jeuuako Guje y3 FberoBo, u a Llpua Topa kao uckpena cecrpa ocraje H JAJBA H 34 CBA BpeMeHA HEpa3/1B0j- HO u Bjepuo y3 Cp6ujy. Mojum Bame Kpasb. Buc. na Bje- pyje, na he re 3uauajue pujeuu_nahu Hajny6sber oujeka y nyuu Fber. Beg. Kpasba u cBux uac y Cp6uju, y kojoj HeMa upyrux ocjehaja 3a uanpenak | Llpue Tope u ibeHe Brazajauke kyhe, NO OHHK KOju NOTHUy H3 GpaTckora cpua. Ca Tum ocjehajuma MH no3npa- . Bibimo u npornac Llpue Tope 3a kpa- Jb€BlHiHY. š IluwxeM OBy uauy 34 31paBbe “4 cBaky cpehy:.y-uBsory Baniem Kpajb. BucouaucrBy, Hb. Kp. B. |Keweruwe Mujeue, Moje Jby6;beHe€ u = 1y6oKO NOImITOBaHe cTape_ Majke, sa 1o6po UHjeJe KHOKEBCKE NOpOJHLEe MH aa Gjarocrawe npare uaM Ilpue Tope.“ Novi kurs austrijske politike. Uvaženi ruski list .Novoje Vremja" donosi članak o novome kursu austrij- | ske politike, koji je privukao pažnju političke javnosti, radi česa ga i mi djelomično donosimo u povodu. Između ostalog » Novoje Vremja“ piše: »Činilo se je: da će se austrijska politika nakon aneksije Bosne i Her- cegovine izmijeniti u prilog austrij- skih Slavena. Trideset se je godina u Austriji govorilo o tome da će ona, pošto se Bosna i Hercegovina anekti- raju, postati slavenska. A kad tamo, od vremena Bacha i Beusta antisla- venski kurs u Austriji nije bio tako jak kako je baš'sada. Bienerth govori malo, a kad progovori nikada ne za- boravi naglasiti, kako bečka vlada simpatizuje slavenskim narodima, ali njegove slatke riječi njemu podređeni organi popraćaju na takav način, da mu je slavenska štampa konačno prestala vjerovati“. Zatim nabraja fakta, koji karakte- rišu kurs austrijske politike. — U Dalmaciji — veli dalje — politički organi prikupljaju materijal, da pro- tiva Srba organiziraju novi proces, sličan onome u Zagrebu. U Istri su Slovenci lišeni svojih prava. U Trstu | Talijani stvaraju Slavenima kobno stanje. U Ljubljani se ne potvrđuje izbor načelnika Hribara. Prošli su mjesec Nijemci pripravili demonstra- cije Cesima koji su tamo došli sa grančicom masline u ruci. Nijemci bacaju na put one Čehe, koji svoju djecu šalju u češke škole. Po tom dolaze na red Poljaci, ali ne oni u Galiciji gdje ih vlada trebuje protiva Rusa, već oni u Šleskoj gdje je u poljskim čitankama zabranjeno čitati ona mjesta iz Sienkiewiezevih ,Kri- žara“, u kojima je opisana grunval- ska bitka. Čim prije istrijebiti Ruse iz Galicije i Bukovine, preplašiti Čehe da će njihova istorijska zemlja biti razdvo- jena, oslabiti Slovence, iznova zavaditi Srbe s Hrvatima, — eto to je najno- viji kurs austrijske politike. Koliko može ovako stanje trajati, nije moguće predvidjeti. U svakom slučaju ovoje dobra lekcija za one Slavene, koji austro-slavizam stavljaju kao temelj | stvaranja novog austrijskog imperia- Jizma. -_ = Naši dopisi. KoTop, 8 ceneremGpa. | (Koitapcka yuuitepcka Konfepen- u4uja). — M3a nyHue uerTupu rojluHe nama cacranoie ce yuuresbu bBoke- IIKOF HIKOJICKOT KOTapa — NO3BAHH OL KOTApCKE IIKOJICKE Bnacru —- Ha Kone pepenuujy, koja ce je oGupxaBana y Koropy ue 5 u 6 cenrem6pa T. r. y uBopanu onhe nmyuke uNiKOJe, noi TIpeCjenaHeM KOTAPČKOF |. LIKOJICKOT -_ A