ejj

“spoložena

i a ši sij

Br. 71.

Dubrovnik 13.

septembra 1910.

God. XIX.

IZLAZI UTORKOM i PETKOM
Cijena je listu na godinu:
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Herce-
govinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru
K 15; za sve ostale zemlje franaka
16 u zlatu; za Dubrovnik K 10;
na pći četvrt godine surazmjerno
Pretplata i oglasi šalju se admini-
straciji lista a dopisi uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju se.

DUBROVNIK

POJEDINI BROJ 10 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po po-
godbi. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se nog petituog
retka 20 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Vlasnik, izdavatelj iodgovorni urednik _Kristo P. Dominković.

[SZE z

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Srbija i Crna Gora.

Odavna se širom svijeta prono-
sila vijest, da odnosi između Sr-
bije i Crne Gore nijesu normalni,
a ona se još i sada podržava, o-
«sobito od kada je Crna Gora pro-
glašena kraljevinom. Obično je
bivalo, kao što i sada biva, da su
sve slične vijesti dolazile sa strane
štampe, koja je neprijateljski ra-
prema svemu što je
srpsko. Srpstvo im nije vjerovalo,
pri svem tom što je stajalo pod
neprijatnim pritiskom nesretne mo-
gućnosti, čemu su dosta doprini-
jeli žučljivi ispadi neodgovorne
štampe u Srbiji i u Crnoj Gori.
Usljed toga je naročitu pažnju o-
bratila na se posjeta srpskog pre-
stolonašljednika Aleksandra knjazu
Nikoli prilikom njegova jubileja.
Nema sumnje da je sa izvjesnih
dobro poznatih i Srpstvu nera-
spoloženih strana ovoj posjeti po-
svećena mnogo veća pažnja no
svemu drugome što se je pošlje-
dnih dana odigralo na Cetinju.
Srpstvo je pak u ovoj posjeti gle-
dalo zalog bolje svoje budućnosti.

Ako su iskrene riječi, koje su
pale prilikom ove posjete; ako je
istinski topao prijem, koji je na-
šljednik srpskog prijestola našao
na Cetinju; ako izjave uzajamno-
sti i nerazdruživosti dviju srpskih
država imaju sigurnog oslona u
faktičnim odnosima, — onda Srp-
stvo može biti zadovoljno sa de-
mantima, koji su očitovani na Ce-
tinju pred licem cijeloga svijeta.—
» Kažite Vašem milom  Roditelju,
a Mome dragome zetu, da srce
Vašega Đeda jednako bije uz srce
Kralja Srbije, i da nema te sile,
koja bi Njega i Mene, Nas i Vas
mogla razdvojiti.  Izjavite u ime
Moje Njegovom Veličanstvu Kra-
lju, da Crna Gora za sva vremena
ostaje najuzdanija sestra Srbije, i
da će kao Kraljevina još lakše i
sa više izgleda na uspjeh s njome
zajedno vršiti svoj zadatak !“ —
rekao je knjaz Nikola kraljeviću
Aleksandru. -— ,Molim Vaše Kra-
ljevsko Visočanstvo da vjeruje, da
će te značajne riječi naći najdu-
bljeg odjeka u duši Njegovog Ve-
ličanstva Kralja i svih nas u Sr-
biji, u kojoj nema drugih osjećaja
za napredak Crne Gore i njene
vladalačke kuće, do onih koji po-
tiču iz. bratskoga srca. Sa tim o-
sjećajima mi pozdravljamo i: pro-
glas Crne Gore za kraljevinu !“—

odgovorio je srpski kraljević knja-
zu Nikoli.

Ove dvije značajne zdravice ni-
jesu mogle proći neopažene. One

su po formi svojoj odgovarale i
današnjim prilikama i općim srp-
skim željama, a po sadržaju oku-
pile su i u se slile sve osjećaje
napaćenog Srpstva. Jesu li ove
izjave bile plod kurtoazije i dvor-
ske etikete, ili su one odjek do-
bro shvaćenih općih interesa —
to je pitanje, koje nam se i ne-
hote ovom prilikom nameće.

Srpstvo je preživjelo dosta gor-
kih iskušenja, a danas žive u pri-
likama, koje ni malo nijesu ruži-
časte za njegov razvitak i za nje-
govu budućnost. Zaštita njegovih
interesa, koji su sa svih strana

ugroženi, prepuštena je u prvom

redu dvjema srpskim kraljevinama,
Bilo bi nepametno, bilo bi nepa-
triotski, kad bi one i za dlaku
odstupile od toga svoga zadatka.
A odstupile bi — jasno je i lai-
cima — kad bi svoju snagu ap-
sorbovale u međusobnim razmiri-
cama i u borbi oko prvenstv
istorijskom razvitku srpskoga  na-
roda, ili oko očuvanja nekih su-
mnjivih dinastičkih interesa, jer to
ide na račun trećega, koji stvara
i podržava i međusobnu njihovu
borbu i neka čudna dinastička pi-
tanja. Snaga treba da se troši oko
očuvanja prava i slobode države
i naroda.

Nećemo ovom prilikom da se
osvrćemo na pogrješke iz najbliže
prošlosti. Ipak ćemo napomenuti,
da su i one, kao i sve druge još
od prije kosovske katastrofe, mo-
rale prinijeti toliko iskustva, koliko
je potrebno da se više ne pona-
vljaju. Srpstvo nije voljno da na
račun svoje budućnosti vodi i po-
država borbu svojih velikaša, koji
nekada na komade razdrobiše car-
stvo i raspre sjeme posijaše gor-
ko, te s njim pleme srpsko otro-
vaše.

Izjave solidarnosti dvaju srpskih
velikaša, jednoga suverena i je-
dnoga predstavnika drugoga  su-
verena, koji će postati suveren
drugoga dijela srpskoga naroda,
odgovaraju potpuno dobro shva-
ćenim općim interesima, a ujedno
dokazuju da su ispravno shvatili
potrebe i želje cijeloga Srpstva.
Ako su izjave iskrene, kao što o-
dijeljene od svih sporednih slu-
čajnosti i izgledaju, onda su re-
zultat jednih i istih težnja dviju
vladalačkih kuća i dviju država;
ako li su pak akt kurtoazije i dvor-
ske etikete, bez istinske topline
jednakih osjećaja, onda dokazuju,
da se vladalačke kuće, pri svim
međusobnim nepotrebnim razmiri-
cama, nijesu smjele javno odijeliti

da samo sloga Srbina spasava!

od želja i težnja cijelog srpskog

naroda. A to sve skupa najbolje
podupire fakat, da je Srpstvo sito
i presito razmirica, koje idu na
štetu njegovu.

Ubijeđeni smo da su izjave pred-
stavnika dviju srpskih država pot-
puno iskrene i da svestrano od-
govaraju političkim težnjama dviju
srpskih vlada i dvaju srpskih vla-
dara, pa stoga možemo sa po-
smijehom primati sve one glasove,
koji dolaze od onih, kojima kom-
paktnost srpskog naroda i soli-
darnost srpskih vlada zadaje toli-
ko glavobolje i ne da mirrfo
spavati.

Ni vlada u Crnoj Gori ni ona
u Srbiju ne smiju da zaborave,

ki

3nauajne 3upaBuie.

Tek caja MOFOCMO  YXBATHTH NpH-
JIHKY Jla NOHECEMO OAFOBOp CplICKOF
NpecTOJOHALIJBEJIHHKA AJEKCAHAPA HA
31paBuuy Ki»asa Hukose. OroBop
rJIaCH:

,Bauwe Kpa»escko Bucowanciti8o! |

Ocjehaju ueu3mjepue pajocrTu 06y-
30H CY MOjY ZYIIY, KAL CAM OJL CTpA-
He Eb. B. Kpasba, MOra y3BHILIEHOF
PojiuTeJ6a; npuMHo nazor, za notjeM
Ha Llerue, Te za Kox Ib. Kp. Bu-
COuaHcrTBa GyueM TYMAu OHHX TOTJIHX
u uckpeHux ocjehawa, koje Fb. B.
Kpab u Cp6uja roje mpema oco6u
Hber. Kpass. BucouaHCcTBa, Y3BHILIEHOM
Bawuem /lomy u npema LiIpnoj Topu.

Kpa/b u FberoBa 3eM.ba 1iaJ6y Bam
npeko mMeHe cBoje uajuckpeHuje uec-
THTKE IIOBOLOM JAHALIIGE 3HAuAjHE H
pujeTke npocraBe u Haj/bernuie KeJbe
34 Hanpenak Gparcke HaM HM Mule
LIpue Tope.

Ja Mozum Baume Kpasb. BucouaH-
CTBO, la MH NONJCTHTE NA OBUM ue-
CTHTKAMA INIPHIpyKUM H CBOje, Koje
NOTHUy 43 NyGOKOT  NOLITOBAIA MH
HCKP€HE CHHOBJbe JbYCABH NpeMa MOME
Jby6JbEHOME lje.

Moj yaBuumeHu pozuree, Eber. Beg.
Kpasb, koju Ha cBojy »anocr uje
Morao Guru oBjje, aiu Koju je y
MHCJIHMA H CplEM C HAMA, paloBake
ce ka My GynemM ojuuo Baime Tore
u Gparcke Nno3upaBe 4 Kaji My 6y lem
caoniurHo one Baume zparonjene pu-
jeuu, na cpue Bauer KpaJb. Bucouan-
crTBa jeuuako Guje y3 FberoBo, u a
Llpua Topa kao uckpena cecrpa ocraje
H JAJBA H 34 CBA BpeMeHA HEpa3/1B0j-
HO u Bjepuo y3 Cp6ujy.

Mojum Bame Kpasb. Buc. na Bje-
pyje, na he re 3uauajue pujeuu_nahu
Hajny6sber oujeka y nyuu Fber. Beg.
Kpasba u cBux uac y Cp6uju, y kojoj

HeMa upyrux ocjehaja 3a uanpenak |

Llpue Tope u ibeHe Brazajauke kyhe,
NO OHHK KOju NOTHUy H3 GpaTckora

cpua. Ca Tum ocjehajuma MH no3npa- .
Bibimo u npornac Llpue Tope 3a kpa-

Jb€BlHiHY. š
IluwxeM OBy uauy 34 31paBbe “4
cBaky cpehy:.y-uBsory Baniem Kpajb.

BucouaucrBy, Hb. Kp. B. |Keweruwe
Mujeue, Moje Jby6;beHe€ u = 1y6oKO
NOImITOBaHe cTape_ Majke, sa 1o6po
UHjeJe  KHOKEBCKE NOpOJHLEe MH aa
Gjarocrawe npare uaM Ilpue Tope.“

Novi kurs austrijske politike.

Uvaženi ruski list .Novoje Vremja"
donosi članak o novome kursu austrij- |
ske politike, koji je privukao pažnju
političke javnosti, radi česa ga i mi
djelomično donosimo u povodu.

Između ostalog » Novoje Vremja“
piše:

»Činilo se je: da će se austrijska
politika nakon aneksije Bosne i Her-
cegovine izmijeniti u prilog austrij-
skih Slavena. Trideset se je godina
u Austriji govorilo o tome da će ona,
pošto se Bosna i Hercegovina anekti-
raju, postati slavenska. A kad tamo,
od vremena Bacha i Beusta antisla-
venski kurs u Austriji nije bio tako
jak kako je baš'sada. Bienerth govori
malo, a kad progovori nikada ne za-
boravi naglasiti, kako bečka vlada
simpatizuje slavenskim narodima, ali
njegove slatke riječi njemu podređeni
organi popraćaju na takav način, da
mu je slavenska štampa konačno
prestala vjerovati“.

Zatim nabraja fakta, koji karakte-
rišu kurs austrijske politike. — U
Dalmaciji — veli dalje — politički
organi prikupljaju materijal, da pro-
tiva Srba organiziraju novi proces,
sličan onome u Zagrebu. U Istri su

Slovenci lišeni svojih prava. U Trstu |

Talijani stvaraju Slavenima kobno
stanje. U Ljubljani se ne potvrđuje
izbor načelnika Hribara. Prošli su
mjesec Nijemci pripravili demonstra-
cije Cesima koji su tamo došli sa
grančicom masline u ruci. Nijemci
bacaju na put one Čehe, koji svoju
djecu šalju u češke škole. Po tom
dolaze na red Poljaci, ali ne oni u
Galiciji gdje ih vlada trebuje protiva
Rusa, već oni u Šleskoj gdje je u
poljskim čitankama zabranjeno čitati
ona mjesta iz Sienkiewiezevih ,Kri-
žara“, u kojima je opisana grunval-
ska bitka.

Čim prije istrijebiti Ruse iz Galicije
i Bukovine, preplašiti Čehe da će
njihova istorijska zemlja biti razdvo-
jena, oslabiti Slovence, iznova zavaditi
Srbe s Hrvatima, — eto to je najno-
viji kurs austrijske politike. Koliko
može ovako stanje trajati, nije moguće
predvidjeti. U svakom slučaju ovoje
dobra lekcija za one Slavene, koji
austro-slavizam stavljaju kao temelj |
stvaranja novog austrijskog imperia-
Jizma.

-_ =

Naši dopisi.

KoTop, 8 ceneremGpa. |

(Koitapcka yuuitepcka Konfepen-
u4uja). — M3a nyHue uerTupu rojluHe
nama cacranoie ce yuuresbu bBoke-
IIKOF HIKOJICKOT KOTapa —  NO3BAHH
OL KOTApCKE IIKOJICKE Bnacru —- Ha
Kone pepenuujy, koja ce je oGupxaBana
y Koropy ue 5 u 6 cenrem6pa T. r.
y uBopanu onhe nmyuke uNiKOJe, noi
TIpeCjenaHeM KOTAPČKOF |. LIKOJICKOT

-_

A