Str. 2. DUBROVNIK Br. 75. Ercegnovi. Izvolite primiti moje duboko saučešće u prevelikom gu- bitku iskrenog i plemenitog prijatelja. Carstvo mu Nebesko. Dr. Martinović. Ercegnovi. Saučestvujem u gole- moj tuzi za milim pokojnikom. Vuko Obradorić. Ercegnovi. U golemoj tuzi za do- brim prijateljem i patriotom učestvuje Nikola Doklestić. > Ercegnovi. Iskreno se pridružujemo Vašoj golemoj tuzi. Stanislava i Vaso Curić Hrcegnovi. Primite naše iskreno saučešće u žalosti. Slava pokojniku! Jovan i Olga Lombardić. Hrcegnovi. Nemilo me kosnula tu- žna vijest. Neokaljano čestito ime pokojnika nek Vam bude utjeha. Mirko Komnenović. Ercegnovi. Saučestvujem u dubo- koj žalosti. Dušan Rašković. Hrcegnovi. U golemoj tuzi za milim pokojnikom saučestvujem. Lazar Doklestić. Ercegnovi. Žaleći gubitak našeg čestitog zastupnika u Vašoj tuzi pri- mite moje najiskrenije saučešće. Nikola Radović. Gelsa. Pridružujemo se Vašoj du- bokoj žalosti radi teškog gubitko koji Vas je zadesio. Obitelj Duboković. Grahovo. Primite najiskrenije sa- učešće za dobrim i dragim Mihailom. Laka mu zemlja koju je žarko ljubio. Poslanik Kovačević. Gruž. Učestvuju u Vašoj velikoj žalosti. -— Mitar Vuković i Obitelj. Kamenari. Saučestvujem u Vašoj tuzi. Dušan Gjučić. AycTpo-Yrapeka 4 Ibemaska, »Tpe6a na 3Ha AycTpo-Yrapcka za FbeMauka TEMEJbH. CBOj' CAaBe3 HA OpyxKaHHM TijeHuMA aycTpujekux Hujemana“. »Westfalische Allgemeine Zeitung“. OPTAH IbEMAUKHX BEJIHKUX OGPTHHKA. Tocnona y ,Wilhelmstrasse“ HaJby- THJIa Cy ce Majo Ha r. Epenraga, jep HHje y nejeranujama Ha oco6uT Ha- uyu4 cnomenyo Bujepuocr Fbemauke npama Aycrpuju, Hero jy je caMo cno- M€HyO jeiuakO u ycnopeno ca Hra- JiMjoM, Koja je — KaKO OHH KAY — CKPO3 HM CKPO3 HEHCKPEH CABE3ZHHK. Mameby ocramux uoBsuna koje cy je- NHaKO 3aMjepHjie Haja3u ce u Heka- aiu Đu3MapKkoB oprau_,Hamburger neueste Nachrichten“. JIlakgme rocnona y Fbemaukoj MHCJIE CAMO NOJ TOPIGHM yBjeroM na ocrany npujaTevu Aycrpo- Yrapcke, GuBa, xpyrumM pujeuumMa, ako y Aycrpuju Hujemuu 6y1y rocnonapu ra3ehiu CJIOBEHCKA IIPABA, KAO LITO TO uuHe y Kopyuikoj u lilrajepckoj ruje Cy y BehiuHu. 3aTO NAKJIE HALIH JE- JIETATH rJIACYyjy 34 Npopauyne y /e- jeranujama ?! 3aro heMo HanoKoH NaBaTH KPTB€ y KPBH, KOja he ce u3 HaC H NO HaMa pa3JiHTu !? To je Mo- *KJIA HEKAJL MOTJIO MM, HJE H JAHAC, aJI4_BHILIE HeCMHje. CJIOBEHCTBO Y MO- Hapxuju TO je JaBHO yBuljeJo, ra KAN HMa CBOja NpaBa u Kan BpiiH cBoje NyXKHOCTH Abe TO HE CMHje NONyIITATH. — OBOME KAJOCHOME CTA- iy CnoBeua y Monapxuju najsuuie je KPuBa Haroja oi roji. 1867., koja je jenuy nosy Monmapxuje nasa y nocjen Mayapuma a upyra Hujeminuma, a je- HHH H IPyT4 KPBHH IJIIMAHH CBera tuTo je cnoBeucko. Mayapu rocnonyjy y ucrouHomM JujeJty MoHapxuje u ako He CACTABJbAjy HH NOJIOBHHY IYYAH- crBa Yrapcke. Ty je nperexua BehuHa HEMAIJAPČKHX HAPOJIHOCTH KOje HC y- yx«uBajy HHKAKOBHX IpaBa. Bpoj Ha- POJIHHX IIOCIAHHKA THX HAPOJIHOCTH Ha yrapckOM CaG6opy ciao je roTroBo Ha HMILTHIyY, M aKO je 34 Bpujeme Bekepie-KomiyTOBe Blage Guo He- 3aHaraH. Meby i»uma jom HajGoJbe nposašse Cacu, jep je mo i»ux mpo- Ipsia nanrepmaHcka npornaranna. Py- MYIbH 2KHB€ BPJIO KYKABHO, jep ux je BEJIHKA B€hHHA HCIIHCMEHHX, TAKO JA uM Haponna cBujecT Huuje HHKAKO pa- 3Bujeda. PyMyibCKA Ce 34 IbHX HC 6pune, jep je kpasb Kapor on Kyhe XOXEHLOJIEPOBALLA A MHUHHCTPH My npujasšuM OKOM morjenajy Ha baj- nau. Hajrope Ham ripoja3e HecperHa Gpaha CnoBana, Koju HemMajy Hu CBO- jux moja. Ko je 6uo y Yrapekoj Morao ce je yBjepuTu KAKO OHH CIJE y3 Hajime uujede MAIIAPCKO ILJIEMCTBO Y Pa3HHM JbCUHJIKIITUMA. TEK y OBO 3a/ltbe 106a KAO JA Ce H KOJI IbHX NOouHibe 6yuuTu Hapojina cBujecr 3a- xBaJbyjyhu cBojuM Bohama: crapome IlaBiy Mynpot»y, CBerosapy Xyp6aHy BajanckoMe, MugraHy XOLIH H KYTIHHKY XJuHuu. A najsunie mopajy Guru 3a- XBaJIHH_CJIABHOM bBjepcomy u Ckoryc- BujaTopy, KOju CY IbHXOBO KAJOCHO CTatbe. u3sHujejiu npen EBpony a Ma- NApCK€E ,BHTC30B€“ NOKA3ZAJIH y Npa- BOM cBujeTJiIy. Manu Pycu jegmuuu ce onnapoljyjy jep ux je muoro yuujar- cke koHdbecuje, Koja je, u38rJeJa, u cpencrBo onuapohuBaia. Kako je y XpBaTckOj 4 CnaBonuju cBuma je rmo- 3HATO. Y Aycrpuju je Mano 6oJbe ojiKaJA je yseneno onhe u3s6opHo mpaBo. He- IIK€ MAtHH€ TELIKO CTPALAjY ON Hbe€- Mauke GaxaTocru u ako Hecu, rnje cy H y BehHHH, HC TpAKE HHIITA BHIIE Hero jeguonpaBnocr ca EPbemiuuma. Hujemuu nak He npucrajy Beh xohe Na HCKJBYUHBO 3anoBMujenajy u nmpe- IVIaXKy La Ce KpasbeBuHa Heruka pa3- uujetu ua usa zujena: ua uenika rjije je BehuHa ueiika 4 Ha WemMaukH rje Cy omu y BehuHu. Heimku pojoby6u Ha TO He npucrajy, jep Hehe za 3a- Hujeuy cBojy 3aBjeruy MHCao ycKp- cHyha KpaJbeBcTBa _cB. BenmkecnaBa. Hu Ilosbanuma He uaBre pyxe jep u y Taguuuju HMA I>EMAUKHX HACEOGHHA, a C Ipyre CTpaHe caMH CY KPHBH IITO NoipkaBajy IbEMAUKH CYCTAB BJAJA- BuHe y Aycrpuju. A IuTO 1a KAKEMO o Gpahu CnoBennuMa, Koju Gujy Te- »xaK 6ojak y Kpatckoj, Kopyiukoj u Illrajepckoj? Jom cy Ham y »>KuBoj naMeTu jysujaucku zorobjaju Te cy ce OJLuTpaJiH OTpary Buje rojiune, a He MOfy NA HHKAKO YTYLI€ FJIAC OCBETE M3 IIAJIE KDBH. CJIOBEHCKE HACEOGHHE IIO HE- CJIOBEHCKHM KpajeBuMa HeMAjy NpaBa za XKuBe. Y Beuy je Io roJra MHJIHjyHA CI10- BeHaA aru HeMajy Hapojine 1ukoJe. Joni CY HAM y IIAaMETH JIHBJbALITBA EEMAUKA npaMa Gpahu Hecuma, Kaj cy xrjegu la ocHyjy cBoje 34KJalHe NIKOJIE IO HEKHM MjecTuMA rije HX MHOTO 2KHBH. Ta Cy IeMAuKA JIHBJbALITBA TAKO u€- cTa za ce je u crpana uiTaMna arpa- «aja Ha ,fausse culture alemande“. — CIOBEHAUKH COKOJIH HE CMMjy JA HANPAB€ HHKAKBA M3JIETA A JA HX Ib€- MauKka Maca He nHarnajine, kao iro je TO Guo y Ilryjy a uro je yrjenaso Ha JbyG.bancke norotaje. O Hama Cp- Guma He roBopuMo, jep cMo o Tome JocTa LO CAJIA NOHOCHJIH. CBA CY Ibe- MAUKA HACHJbA IIOJL OKPMJIBEM 3ZAKOHA, na, MHCJIHMO JA Ce OHu y , Wilhelms- strasse“ He Gu HMAJIH pA3/10OFA HH MAJIO JBYTHTH HA CBOTA IPBOF CaBC3HHKA. Hnak, Ha cBpXy CBPXa, MOX€ HaC TjemuHTH, Ja Cy CE CIIOBEHCKH HAPOJH y Aycrpuju NoueJu OpraHu30BaTH, OKO tera HapouuTo aruJHo paje rocnoja Kpamapx, Xnu6oBuuKu u Xpu6ap. ]lo- KJIETOJL MOHApXxHja Gyne y CaBe3sy ca FbemaukoOj, CJIOBEHCKH Ce HApOjIH HC MOry HHueMy 1o6py HajaTu, a jejuna onpeka u oGpana nporu jakoj w»ema- uKoj 6yjunu croju y cBecrpaHoj cJo- BeHCKOj opranu3anuju. Ycnjemiuuje he ce njemoBaTu aKO Ce O HALIHM IIPMJIH- KAMA 34HHTepecyje u crpaHa 1uiraMna H OKO Tora GH Ce HMAJIO ATHJIHHje pA/IM- TH. Y 3a/uwbe 106a, MOpaMO Npu3HaTu, y TOM Ce je morJeny 1ocra ypajuo, Na 3aTO aHaC uMAMO NpuJuuHo 1o6ap Gpoj crpaHux_mnyGJiuuucra koja EBpony u3BjeluTaBajy O NIPHJIHKAMA CJIOBEHCKHX HAPOJLHOCTH Y MOHAPXHjH. LI. Francuska i Turska. U Evropi je još uvijek nekako mu- tno. Svak voli mir i svak se straši rata. Svak se naoružava, da se tim - sigurnije mir uzdrži. Milijuni i mili- juni, koje pojedine velike sile sve jedne povrh drugijeh neprestano vo- tiraju i odobravaju, postadoše već ga- rancijom mira i ako se uznemiruje svak te mora da ih dava. Traženje novaca je obično u Francuskoj, gdje ga je do sada svak mogao naći. U zadnje vrijeme počeše se i tamo vrata zatvarati. Kucala je Ugarska, ali joj ne bje otvoreno, a pokucala i Turska, pai ona bijaše odbivena. Obje se obratiše na njemačku blagajnicu, gdje su doista milostivije bile primljene. Ali to nije teklo tako glatko i jedno- stavno. Na Francusku je zagraktao jedan dio štampe predbacivajući joj, da se tim putem ne bi smjela da osvećuje; naravno, franceska ugledna štampa odobravala akciju francuskih banaka. To je na kraju prouzroko- valo, da su se i diplomatski odnosi nešto potresli. Nenadani odlazak fran- cuskog poslanika na carigradskom dvoru dao je povoda evropskoj štampi da se u velike pozabavi sa francu- sko-turskim odnosima i da širi svi- jetom svu silu kombinacija svake vrsti. I tako, dok se sa demantima i kontrademantima ne dode do čista sa poslanikovim postupkom, otvara se među ostalim kaosom i francusko- tursko pitanje. = Mycumasu u Cp6u. > Yrjejuu 6eorpajicku JucT ,HoBo BpeMe“ 1oHocu oBaj uJaHaK : Cnora uameljy Cp6a u _MycnumaHa y Bocuu_ u XepueroBuHu zoGu.a je cHaxaH ynapan u oma he ce oj Tora pacnacru. Ta cnora usmehy Cp6a u Ilorypuua Guja je CaBpiieHo Henpu- POJIHA, AJIH, NpH CBeEMy TOME, OHA je u3a3BaHA IIDHTHCKOM 3ajenHHUKOT HE- npujaresba, Kao jak ONo3HuuoHH GJIOK, y cBoje BpujeMe, Guja BaHpe/iHo KO- pucHa. 3axBajbyjyhu Toj 3sajenuunu, 3EeMAJbCKA je BJIALA y BHIIE MAXOBA, Guja HarHaHa ja uHHH 3HATH€ yCTyTIKE, .Ka0 IuTO je Guo NonapuBaie cJo- Goe IITAMIIE H 3BAHHUHO NPH3HABAE XpBaTcKO-cprickora jesuka Ha mMjecro noTanaier JarukeBor 6ocaHnckor_ je- 3uKa. AJu Ta je 3aje nauna, TaKO HCTO uMajia H Bplo pljaBHX NOCIbENUNA : Cp6u uujecy uuKala cmMjenu norp3saru ArpapHO TIHTAH€ M KMETOBH, BEHHHOM CpG6u, Mopanu cy, 3a Jby6aB eBeHrTy- Stota obljetnica slavne borbe i pobjede srpske na polju Tičaru ispod Loznice. = (2) I zbilja Karadorde je za nas ,naj- veći čovjek“, kog je — kako reče Matija Ban, — ,poslao bio Srpstvu božiji promisao“. Koliko god se on . spominje i slavi u našem narodu mimo sve druge prve i najveće ljude i ju- nake novijeg vremena, još nije ipak dovoljno i po zasluzi procijenjena i proslavljena prava njegova veličina i golemi značaj rada njegova za srpsku ideju narodnu. Tek će budući naši naraštaji da uvide i spoznaju, šta je on bio i šta je uradio za ideju srp- sku, šta je još kadar bio da uradi, i šta bi zbilja bio i uradio i za Srbe i za cio ostali Balkan, da mu ne dođe glave novjerni vojvoda njegov Miloš Obrenović. Dobro je rekao proslavljeni pjesnik »Gorskog Vijenca“ u posveti ,prahu oca Srbije“: »Plam će vječno životvorni blistat Srbu tvoje zublje, Sve će sjajnij' i čudesnij' u vjekove bivat dublje!“ Pa ne samo u nas Srba, no i u cijelom svijetu, koji zna da cijeni slo- bodu i ne žali žrtava za nju, ime će njegovo da se vječno spominje, slavi i blagosiva. U knjizi ,Karagjorgje il Grande, epoca brillante della nuova Serbia“ kaže na jednom mjestu poznati spljet- ski književnik i bilježnik pok. Cav. Giacomo Chiudina: ,la sua fama dura e durera nel mondo fino a che il cuore avra un palpito per la liberta della patria, e il sole fulgera sui destini della gemente umanita!“ Sa istorijom obnovljene države srp- ske, sa svima doživljajima divne ze- mlje Srbije od god. 1804—1813, sa divovskim naporima, teškim i ljutim mukama i žrtvama, da se stresu vje- kovni ropski okovi, sa svima slavnim uspjesima i pobjedama srpskog oru- žja nad ogromno većom silom goleme turske carevine, nerazdružno je spo- jeno ime ovog legendarnog junaka, vojskovogje i državnika. Slaveći stogodišnje pomene slavnih dana viteške borbe za krst časni i slobodu zlatnu, koji u kratkim raz- macima vremena jedan drugi sustižu, sretni današnji naraštaj u Kraljevini, uz ostale divne borce i mučenike, te su krvlju svojom iskupili slobodu dr- žavnu; slavi i veliča, i zaslužni vije- nae neumrle slavne plete u prvom redu onome, koji je vanrednim svo- jim vojničkim genijem i ličnim juna- štvom pravom zaslužio ime oca do- mov ine. * Na 19. i 23. septembra ove godine proslavila su svečanim načinom naša braća u Srbiji stogodišnji pomen sla- vne bitke na Varvarinu, a malo za tim, 18. i 19. oktobra, kad još nije bio, da tako rečemo, ni uminuo ve- seli glas srpske pjesme; dok se još nijesu bila dobro ni stišala od silnog zanosa razgrijana srca potomaka vi- tezova Karagjorgjevih na samom mje- stu bojišta i ostalim krajevima lijepe zemlje Srbije; tu slavu i proslavu pobjede srpskog oružja sustiže opet. druga slava, veća i značajnija, — stota obljetnica slavne borbe i pobje- de na polju Tičaru ispod Loznice. Varvarinska bitka bila je od gole- me važnosti za opstanak Srbije. Kako mnogi tvrde, a i Petar Radovanović u knjizi svojoj ,Vojne Srba sa Tur- cima“, bilo je tu 70.000 Turaka pod Mehmed Rušid-pašom sa 22 topa i 4 kumbare, a Srba samo 12.000 sa 3000 Rusa i 18 topova. Ipak je genijalni duh Karagjorgjev sa srpskim juna- štvom i uz pripomoć Rusa pod ko- mandom pukovnika Orurka održao sjajnu pobjedu nad Mehmed Rušid- pašom i njegovom silnom i golemom vojskom. Osobitom i rijetkom strate- gijskom vještinom Karagjorgje je, u- vidjevši golemu opasnost po Srbiju, ako Turci presijeku srpskoj vojsci put od Varvarina, kako su smišljali i već počeli bili da izvode tu svoju namjeru, udario s vojskom vrletnim i vrlo neugodnim putem, dok je te- škijem naporom stigao u Varvarin, gdje se je sjedinio s Rusima i dao junački otpor Turcima. Mehmed Ru-