Str. 2.

DUBROVNIK

Br. 75.

Ercegnovi. Izvolite primiti moje
duboko saučešće u prevelikom gu-
bitku iskrenog i plemenitog prijatelja.
Carstvo mu Nebesko.

Dr. Martinović.

Ercegnovi. Saučestvujem u gole-
moj tuzi za milim pokojnikom.

Vuko Obradorić.
Ercegnovi. U golemoj tuzi za do-
brim prijateljem i patriotom učestvuje
Nikola Doklestić.
> Ercegnovi. Iskreno se pridružujemo
Vašoj golemoj tuzi.
Stanislava i Vaso Curić

Hrcegnovi. Primite naše iskreno

saučešće u žalosti. Slava pokojniku!
Jovan i Olga Lombardić.

Hrcegnovi. Nemilo me kosnula tu-
žna vijest. Neokaljano čestito ime
pokojnika nek Vam bude utjeha.

Mirko Komnenović.

Ercegnovi. Saučestvujem u dubo-
koj žalosti. Dušan Rašković.

Hrcegnovi. U golemoj tuzi za milim
pokojnikom saučestvujem.

Lazar Doklestić.

Ercegnovi. Žaleći gubitak našeg
čestitog zastupnika u Vašoj tuzi pri-
mite moje najiskrenije saučešće.

Nikola Radović.

Gelsa. Pridružujemo se Vašoj du-
bokoj žalosti radi teškog gubitko koji
Vas je zadesio. Obitelj Duboković.

Grahovo. Primite najiskrenije sa-
učešće za dobrim i dragim Mihailom.
Laka mu zemlja koju je žarko ljubio.

Poslanik Kovačević.

Gruž. Učestvuju u Vašoj velikoj
žalosti. -— Mitar Vuković i Obitelj.

Kamenari. Saučestvujem u Vašoj
tuzi. Dušan Gjučić.

AycTpo-Yrapeka 4 Ibemaska,

»Tpe6a na 3Ha AycTpo-Yrapcka za FbeMauka
TEMEJbH. CBOj' CAaBe3 HA OpyxKaHHM TijeHuMA
aycTpujekux Hujemana“.
»Westfalische Allgemeine Zeitung“.
OPTAH IbEMAUKHX BEJIHKUX OGPTHHKA.

Tocnona y ,Wilhelmstrasse“ HaJby-
THJIa Cy ce Majo Ha r. Epenraga, jep
HHje y nejeranujama Ha oco6uT Ha-
uyu4 cnomenyo  Bujepuocr Fbemauke
npama Aycrpuju, Hero jy je caMo cno-
M€HyO jeiuakO u ycnopeno ca Hra-
JiMjoM, Koja je — KaKO OHH KAY —
CKPO3 HM CKPO3 HEHCKPEH  CABE3ZHHK.
Mameby ocramux uoBsuna koje cy je-
NHaKO 3aMjepHjie Haja3u ce u Heka-
aiu Đu3MapKkoB oprau_,Hamburger
neueste Nachrichten“. JIlakgme rocnona
y Fbemaukoj MHCJIE CAMO NOJ TOPIGHM
yBjeroM na ocrany npujaTevu Aycrpo-
Yrapcke, GuBa, xpyrumM pujeuumMa, ako
y Aycrpuju Hujemuu 6y1y rocnonapu

ra3ehiu CJIOBEHCKA IIPABA, KAO LITO TO
uuHe y Kopyuikoj u lilrajepckoj ruje
Cy y BehiuHu. 3aTO NAKJIE HALIH  JE-
JIETATH rJIACYyjy 34 Npopauyne y /e-
jeranujama ?! 3aro heMo HanoKoH

NaBaTH KPTB€ y KPBH, KOja he ce u3

HaC H NO HaMa pa3JiHTu !? To je Mo-
*KJIA HEKAJL MOTJIO MM, HJE H JAHAC,
aJI4_BHILIE HeCMHje. CJIOBEHCTBO Y MO-
Hapxuju TO je JaBHO yBuljeJo, ra
KAN HMa CBOja NpaBa u Kan BpiiH
cBoje NyXKHOCTH Abe TO HE CMHje
NONyIITATH. — OBOME KAJOCHOME CTA-
iy CnoBeua y Monapxuju najsuuie je
KPuBa Haroja oi roji. 1867., koja je
jenuy nosy Monmapxuje nasa y nocjen
Mayapuma a upyra Hujeminuma, a je-
HHH H IPyT4 KPBHH  IJIIMAHH CBera
tuTo je cnoBeucko. Mayapu rocnonyjy
y ucrouHomM JujeJty MoHapxuje u ako
He CACTABJbAjy HH NOJIOBHHY IYYAH-
crBa Yrapcke. Ty je nperexua BehuHa
HEMAIJAPČKHX HAPOJIHOCTH KOje HC y-
yx«uBajy HHKAKOBHX IpaBa. Bpoj Ha-
POJIHHX IIOCIAHHKA THX HAPOJIHOCTH
Ha yrapckOM CaG6opy ciao je roTroBo
Ha HMILTHIyY, M aKO je 34 Bpujeme
Bekepie-KomiyTOBe Blage Guo  He-
3aHaraH. Meby i»uma jom HajGoJbe
nposašse Cacu, jep je mo i»ux mpo-
Ipsia nanrepmaHcka npornaranna. Py-
MYIbH 2KHB€ BPJIO KYKABHO, jep ux je
BEJIHKA B€hHHA HCIIHCMEHHX, TAKO JA
uM Haponna cBujecT Huuje HHKAKO pa-
3Bujeda. PyMyibCKA Ce 34 IbHX HC
6pune, jep je kpasb Kapor on Kyhe
XOXEHLOJIEPOBALLA A MHUHHCTPH My
npujasšuM OKOM morjenajy Ha baj-
nau. Hajrope Ham ripoja3e HecperHa
Gpaha CnoBana, Koju HemMajy Hu CBO-
jux moja. Ko je 6uo y Yrapekoj
Morao ce je yBjepuTu KAKO OHH CIJE
y3 Hajime uujede MAIIAPCKO ILJIEMCTBO
Y Pa3HHM JbCUHJIKIITUMA. TEK y OBO
3a/ltbe 106a KAO JA Ce H KOJI IbHX
NOouHibe 6yuuTu Hapojina cBujecr 3a-
xBaJbyjyhu cBojuM Bohama: crapome
IlaBiy Mynpot»y, CBerosapy Xyp6aHy

 BajanckoMe, MugraHy XOLIH H KYTIHHKY

XJuHuu. A najsunie mopajy Guru 3a-
XBaJIHH_CJIABHOM bBjepcomy u Ckoryc-
BujaTopy, KOju CY IbHXOBO KAJOCHO
CTatbe. u3sHujejiu npen EBpony a Ma-
NApCK€E ,BHTC30B€“ NOKA3ZAJIH y Npa-
BOM cBujeTJiIy. Manu Pycu jegmuuu ce
onnapoljyjy jep ux je muoro yuujar-
cke koHdbecuje, Koja je, u38rJeJa, u
cpencrBo onuapohuBaia. Kako je y
XpBaTckOj 4 CnaBonuju cBuma je rmo-
3HATO.

Y Aycrpuju je Mano 6oJbe ojiKaJA
je yseneno onhe u3s6opHo mpaBo. He-
IIK€ MAtHH€ TELIKO CTPALAjY ON Hbe€-
Mauke GaxaTocru u ako Hecu, rnje cy

H y BehHHH, HC TpAKE HHIITA BHIIE
Hero jeguonpaBnocr ca  EPbemiuuma.
Hujemuu nak He npucrajy Beh xohe
Na HCKJBYUHBO 3anoBMujenajy u nmpe-
IVIaXKy La Ce KpasbeBuHa Heruka pa3-
uujetu ua usa zujena: ua uenika rjije
je BehuHa ueiika 4 Ha WemMaukH rje
Cy omu y BehuHu. Heimku pojoby6u
Ha TO He npucrajy, jep Hehe za 3a-
Hujeuy cBojy 3aBjeruy MHCao ycKp-
cHyha KpaJbeBcTBa _cB.  BenmkecnaBa.
Hu Ilosbanuma He uaBre pyxe jep u
y Taguuuju HMA I>EMAUKHX HACEOGHHA,
a C Ipyre CTpaHe caMH CY KPHBH IITO
NoipkaBajy IbEMAUKH CYCTAB BJAJA-
BuHe y Aycrpuju. A IuTO 1a KAKEMO
o Gpahu CnoBennuMa, Koju Gujy Te-
»xaK 6ojak y Kpatckoj, Kopyiukoj u
Illrajepckoj? Jom cy Ham y »>KuBoj
naMeTu jysujaucku zorobjaju Te cy ce
OJLuTpaJiH OTpary Buje rojiune, a He
MOfy NA HHKAKO YTYLI€ FJIAC OCBETE M3
IIAJIE KDBH. CJIOBEHCKE HACEOGHHE IIO HE-
CJIOBEHCKHM KpajeBuMa HeMAjy NpaBa za
XKuBe. Y Beuy je Io roJra MHJIHjyHA CI10-
BeHaA aru HeMajy Hapojine 1ukoJe. Joni
CY HAM y IIAaMETH JIHBJbALITBA EEMAUKA
npaMa Gpahu Hecuma, Kaj cy xrjegu
la ocHyjy cBoje 34KJalHe NIKOJIE IO
HEKHM MjecTuMA rije HX MHOTO 2KHBH.
Ta Cy IeMAuKA JIHBJbALITBA TAKO u€-
cTa za ce je u crpana uiTaMna arpa-
«aja Ha ,fausse culture alemande“.
— CIOBEHAUKH COKOJIH HE CMMjy JA
HANPAB€ HHKAKBA M3JIETA A JA HX Ib€-
MauKka Maca He nHarnajine, kao iro je
TO Guo y Ilryjy a uro je yrjenaso
Ha JbyG.bancke norotaje. O Hama Cp-
Guma He roBopuMo, jep cMo o Tome
JocTa LO CAJIA NOHOCHJIH. CBA CY Ibe-
MAUKA HACHJbA IIOJL OKPMJIBEM 3ZAKOHA,
na, MHCJIHMO JA Ce OHu y , Wilhelms-
strasse“ He Gu HMAJIH pA3/10OFA HH MAJIO
JBYTHTH HA CBOTA IPBOF CaBC3HHKA.
Hnak, Ha cBpXy CBPXa, MOX€ HaC
TjemuHTH, Ja Cy CE CIIOBEHCKH HAPOJH
y Aycrpuju NoueJu OpraHu30BaTH, OKO
tera HapouuTo aruJHo paje rocnoja
Kpamapx, Xnu6oBuuKu u Xpu6ap. ]lo-
KJIETOJL MOHApXxHja Gyne y CaBe3sy ca
FbemaukoOj, CJIOBEHCKH Ce HApOjIH HC
MOry HHueMy 1o6py HajaTu, a jejuna
onpeka u oGpana nporu jakoj w»ema-
uKoj 6yjunu croju y cBecrpaHoj cJo-
BeHCKOj opranu3anuju. Ycnjemiuuje he
ce njemoBaTu aKO Ce O HALIHM IIPMJIH-
KAMA 34HHTepecyje u crpaHa 1uiraMna
H OKO Tora GH Ce HMAJIO ATHJIHHje pA/IM-
TH. Y 3a/uwbe 106a, MOpaMO Npu3HaTu,
y TOM Ce je morJeny 1ocra ypajuo,
Na 3aTO aHaC uMAMO NpuJuuHo 1o6ap
Gpoj crpaHux_mnyGJiuuucra koja EBpony
u3BjeluTaBajy O NIPHJIHKAMA CJIOBEHCKHX
HAPOJLHOCTH Y MOHAPXHjH. LI.

Francuska i Turska.

U Evropi je još uvijek nekako mu-
tno. Svak voli mir i svak se straši
rata. Svak se naoružava, da se tim -
sigurnije mir uzdrži. Milijuni i mili-
juni, koje pojedine velike sile sve
jedne povrh drugijeh neprestano vo-
tiraju i odobravaju, postadoše već ga-
rancijom mira i ako se uznemiruje
svak te mora da ih dava. Traženje
novaca je obično u Francuskoj, gdje
ga je do sada svak mogao naći. U
zadnje vrijeme počeše se i tamo vrata
zatvarati. Kucala je Ugarska, ali joj
ne bje otvoreno, a pokucala i Turska,
pai ona bijaše odbivena. Obje se
obratiše na njemačku blagajnicu, gdje
su doista milostivije bile primljene.
Ali to nije teklo tako glatko i jedno-
stavno. Na Francusku je zagraktao
jedan dio štampe predbacivajući joj,
da se tim putem ne bi smjela da
osvećuje; naravno, franceska ugledna
štampa odobravala akciju francuskih
banaka. To je na kraju prouzroko-
valo, da su se i diplomatski odnosi
nešto potresli. Nenadani odlazak fran-
cuskog poslanika na carigradskom
dvoru dao je povoda evropskoj štampi
da se u velike pozabavi sa francu-
sko-turskim odnosima i da širi svi-
jetom svu silu kombinacija svake
vrsti. I tako, dok se sa demantima
i kontrademantima ne dode do čista
sa poslanikovim postupkom, otvara
se među ostalim kaosom i francusko-
tursko pitanje.

=

Mycumasu u Cp6u. >

Yrjejuu  6eorpajicku JucT ,HoBo
BpeMe“ 1oHocu oBaj uJaHaK :

Cnora uameljy Cp6a u _MycnumaHa
y Bocuu_ u XepueroBuHu zoGu.a je
cHaxaH ynapan u oma he ce oj Tora
pacnacru. Ta cnora usmehy Cp6a u
Ilorypuua Guja je CaBpiieHo Henpu-
POJIHA, AJIH, NpH CBeEMy TOME, OHA je
u3a3BaHA IIDHTHCKOM 3ajenHHUKOT HE-
npujaresba, Kao jak ONo3HuuoHH GJIOK,
y cBoje BpujeMe, Guja BaHpe/iHo KO-
pucHa. 3axBajbyjyhu Toj 3sajenuunu,
3EeMAJbCKA je BJIALA y BHIIE MAXOBA,
Guja HarHaHa ja uHHH 3HATH€ yCTyTIKE,

.Ka0 IuTO je Guo NonapuBaie cJo-

Goe IITAMIIE H 3BAHHUHO NPH3HABAE
XpBaTcKO-cprickora jesuka Ha mMjecro
noTanaier JarukeBor 6ocaHnckor_ je-
3uKa. AJu Ta je 3aje nauna, TaKO HCTO
uMajia H Bplo pljaBHX NOCIbENUNA :
Cp6u uujecy uuKala cmMjenu norp3saru
ArpapHO TIHTAH€ M KMETOBH, BEHHHOM
CpG6u, Mopanu cy, 3a Jby6aB eBeHrTy-

Stota obljetnica

slavne borbe i pobjede srpske
na polju Tičaru ispod Loznice. = (2)

I zbilja Karadorde je za nas ,naj-
veći čovjek“, kog je — kako reče
Matija Ban, — ,poslao bio Srpstvu

božiji promisao“. Koliko god se on .

spominje i slavi u našem narodu mimo
sve druge prve i najveće ljude i ju-
nake novijeg vremena, još nije ipak
dovoljno i po zasluzi procijenjena i
proslavljena prava njegova veličina i
golemi značaj rada njegova za srpsku
ideju narodnu. Tek će budući naši
naraštaji da uvide i spoznaju, šta je
on bio i šta je uradio za ideju srp-
sku, šta je još kadar bio da uradi, i
šta bi zbilja bio i uradio i za Srbe i
za cio ostali Balkan, da mu ne dođe
glave novjerni vojvoda njegov Miloš
Obrenović.

Dobro je rekao proslavljeni pjesnik
»Gorskog Vijenca“ u posveti ,prahu
oca Srbije“:

»Plam će vječno životvorni blistat
Srbu tvoje zublje,

Sve će sjajnij' i čudesnij' u vjekove
bivat dublje!“

Pa ne samo u nas Srba, no i u
cijelom svijetu, koji zna da cijeni slo-
bodu i ne žali žrtava za nju, ime će
njegovo da se vječno spominje, slavi
i blagosiva.

U knjizi ,Karagjorgje il Grande,
epoca brillante della nuova Serbia“
kaže na jednom mjestu poznati spljet-
ski književnik i bilježnik pok. Cav.
Giacomo Chiudina: ,la sua fama dura
e durera nel mondo fino a che il cuore
avra un palpito per la  liberta della
patria, e il sole fulgera sui destini
della gemente umanita!“

Sa istorijom obnovljene države srp-
ske, sa svima doživljajima divne ze-
mlje Srbije od god. 1804—1813, sa
divovskim naporima, teškim i ljutim
mukama i žrtvama, da se stresu vje-
kovni ropski okovi, sa svima slavnim
uspjesima i pobjedama srpskog oru-
žja nad ogromno većom silom goleme
turske carevine, nerazdružno je spo-
jeno ime ovog legendarnog junaka,
vojskovogje i državnika.

Slaveći stogodišnje pomene slavnih
dana viteške borbe za krst časni i
slobodu zlatnu, koji u kratkim raz-
macima vremena jedan drugi sustižu,
sretni današnji naraštaj u Kraljevini,
uz ostale divne borce i mučenike, te
su krvlju svojom iskupili slobodu dr-
žavnu; slavi i veliča, i zaslužni vije-
nae neumrle slavne plete u prvom
redu onome, koji je vanrednim svo-
jim vojničkim genijem i ličnim juna-
štvom pravom zaslužio ime oca do-
mov ine.

*

Na 19. i 23. septembra ove godine
proslavila su svečanim načinom naša
braća u Srbiji stogodišnji pomen sla-
vne bitke na Varvarinu, a malo za
tim, 18. i 19. oktobra, kad još nije
bio, da tako rečemo, ni uminuo ve-
seli glas srpske pjesme; dok se još
nijesu bila dobro ni stišala od silnog
zanosa razgrijana srca potomaka vi-
tezova Karagjorgjevih na samom mje-
stu bojišta i ostalim krajevima lijepe
zemlje Srbije; tu slavu i proslavu

pobjede srpskog oružja sustiže opet.

druga slava, veća i značajnija, —

stota obljetnica slavne borbe i pobje-

de na polju Tičaru ispod Loznice.
Varvarinska bitka bila je od gole-
me važnosti za opstanak Srbije. Kako
mnogi tvrde, a i Petar Radovanović
u knjizi svojoj ,Vojne Srba sa Tur-
cima“, bilo je tu 70.000 Turaka pod
Mehmed Rušid-pašom sa 22 topa i 4
kumbare, a Srba samo 12.000 sa 3000
Rusa i 18 topova. Ipak je genijalni
duh Karagjorgjev sa srpskim juna-
štvom i uz pripomoć Rusa pod ko-
mandom pukovnika Orurka održao
sjajnu pobjedu nad Mehmed Rušid-
pašom i njegovom silnom i golemom
vojskom. Osobitom i rijetkom strate-
gijskom vještinom Karagjorgje je, u-
vidjevši golemu opasnost po Srbiju,
ako Turci presijeku srpskoj vojsci
put od Varvarina, kako su smišljali
i već počeli bili da izvode tu svoju
namjeru, udario s vojskom vrletnim
i vrlo neugodnim putem, dok je te-
škijem naporom stigao u Varvarin,
gdje se je sjedinio s Rusima i dao
junački otpor Turcima. Mehmed Ru-