a. zoratjaje, koju cy rujecno Besanu 16 u zlatu; za Dubrovnik K 10; Br. 79. CE je mao Dubrovnik 1. decembra 1910. God. XTX. IZLAZI SVAKI ČETVRTAK Cijena je listu nagodinu : Za Austro-Ugarsku, Bosnu i H . govinu K 12; prij: dm i Crnu ring K 15; za sve ostale zemlje franaka na poi četvrt godine surazmjerno Pretplata i oglasi šalju se admini struciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sl čne objave plaća se 12 para po peituom reiku (sitnijeh siova). Ako Bo više puta uvršćuju, onda po po- godbi. Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retku 20 para Platiro i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković. PZA Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. hyeTpo-Yrapeka u Gpćuja, beorpaji, noBem6pa. ITIpenmerT Koju cara 34HuMa cpri- CKE TIOJIHTHUKE KPYTOBE, TO je rIH- T4Ib€ O BACIIOCTABJbAtby IIPHjATEJB- CKHX OjHOCA CA Aycrpo-YrapcKoM. Ilocnuje 1yre 4 TelIKe aH€KCHOHE KpH3€, OL KOje ce Hu Aycrpo- Yrapcka jom Huje NOBOJ6HO OTO- PABHJIA, IbeHH OjIHOCH Ca Cp6ujomM YuIMH CY y ba3y NOINYCTJBHBOCTH. AJIH €KOHOMCKH HHTEPCCH FbeHH, pa3/03H BHIIET IOJHTHUKOT 3HA- waja, pjeuuro joj Hamaxy Bacio- CTABJbAIb€ IPHJATE/J6BCKHX OJIHOCA ca Cp6ujom. Ilox npecujomM 1o- rahaja, Kao u npeu pa3sBujeHom cBujemihy GajikaHCKHX HApOJLA O oniuroj ormacHocTH KOjy HM je oT- KPHO CHJIHH AHEKCHOHH NOTPEC ; cBujecT, Koja npujeru zna Nopyruu cBe njaHoBe XaG6c6yprnke uape- BHH€, nonpuinjena je za mnurare O npomjeuu npaBuna aycrpo-yrap- CKE CIIOJBHE TIOJIHTHKE, JLAHOMHILE nocraje cBe akyTHnje. A ako ce Ganu camo jean Je- guMnuaH norjegz na najckopnje ca jeguuM HOBHM OGPTOM IOJIH- THUKHX OjHOLIAjA y H3rJNEAY, OH/LA ce yjepete, ua Aycrpo-Yrapcka TEH HACTYIAH>y TOTA OGpTA, ja- BIBA HeOCNIOpHO CBauujoj yButja- BHOCTH. Huje naso noGa kaza je cy- cjena pikaBa HMala npe/oMH- HAHTHOr yTHLAjA y pjemnaBaiey cyn6une . Maux GaJIKAHCKHX HA- pona. Fbena NoJuTuKA, OJHUeHa y OHOM Hauely je3yHT43MA — divide et impera — nue npecra- jame Guru 31na KOG HALMOHAJIHOT H CaMOcTAJIHOT PAZBHTKA GAJIKAH- CKHX Hapoga. JAxBambyjyhu rnomy- CTJBHBOCTH H IPO CPETIBHBOCTH pycke GajkaHcKke NOJHTHKE, TA ucra Monapxnja, Koja je Heć6po- jeo myTa moTBp/IMJa HCTHHHTOCT 3HaMeHuTux IlIsapneH6eproBHx pujeun : na he Aycrpuja sauy Tu cBujer BenuuuHoM cBoje ueGna- ronapuocru upeMa Pycuju“, 6u- na je, cruuajeM Npuiuka, H 360r JIHuHe YTOTIHCTHUKE IIOJIHTHKE je- nuor GaJiKaHCKOT BJAJapa, M Fpa- BHTANMOHH IIEHTAP KHROTHHX HH- Tepeca cprickora Hapoa. Anu je To Cp6uja noGpo ocje- Tuna. HbeHo TEIIKO H CKJTIO IITA- heHO HCKYCTBO Ny&HTKOM HAjApA- roujeuujer npe/IMeTa Ib€HHX_Ha- Pe ak Ši) uuOHAJIHHX HJEAJA, OTBOpHJO joj je XOp430H4T CTBAPHOCTH. oIlocauje TOra HALHOHAJIHOF IIO- pasa, Cp6uja je ca Buie enep- ruje nouena BOJHTH CTBApHY H CAMOCTAJIHY NOJUTHKYy. Texehu 34 1 €KOHOMCKOM eMaHliuiauujoM, oHa | je ca zaneko Behom ucrpajuotihy NpoyKuHJa par y H3HanaxKetwy HOBHX IIJTEBA 34 Ib€H MH3BO3, y €CKOHOMCKOM CHAK€HbY HAPOJA, je- ZHOM pMjeuH, y CTBApai»y HoBe H JBEINIIE EKOHOMCKE GyLyhHOCTH CPIICKOT_HAPOJLA. Tu weHu Hanopu, koje je ona uuuua jou u npuje Tora Te1uKor HALHOHAJIHOT NOpPAZA, MOPAJH Cy je moBecTu y cyKo6 ca ce6uuHoM H HEHCKPEHOM TIOJIMTHKOM CyCje/ue joj monapxuje. Ilosnare cy cBe dba3e Te ekoHoMcke 6opGe Hisameljy jenue BejmuKke uapeBuHe u jejine MAJIe KPAJBEBHHE€, M3 KOje je OBA IIOCIBEJLEbA H3ALIJIA: KAO moGjejnu- jau. Ilocibejuby erany re Gopće IpecrTaBIbajy OHe MOHCTP-/IEMO- crpanuuje y Beuy, koje cy umane 34 NOCIbEAHLY na Npuuyne Geuky BJAY HA IONYCTJBHBOCT H JLAJEKO Behiy IIpenyCpeTJ6HBOCT, HETO IUTO Ce TO MOTJIO OL Ib€ OYEKHBATH. Ta NmOnyCTJ6HBOCT HAHILIJIA je Ha NpenyCPETIBHBOCT CPIICKE BJAJLE, na y HuHTepecy MHpA, H y rpauu- nama MoryhikocT4, ugakje y cycper IKEJBM AVCIPO-yTAPCKE BJAJE Ba BACIIOCTABJbBAH:€M HOPMAJIHHX OJI- Hoca. Murepecu MHpa 1HKTOBAJIH cy cprckoj Bnanu na y najeyn6o- HocuujeM TpeHyTKy NO Mup EB- pone, He nycru Ha BOJby yBpnie- ljeHOM HAIHOHAJIHOM. NOHOCY M ocjehajuma CplICKOFA Hapoja. Anu Gani y TpeHyTKy, Kana je Georpancka Brana una uckpeHo 34y3€TA IIPHIPEMAIbEM IIOBOJbHOFA pacnoJoxei»a oy jaBHocr4 u y CPIICKOM HAPOJIHOM TIPEACTABHH- IITBY, 34 OOHABJBAIBE THX HOPMAJI- HHX NPHjaTe/6CKHX OJIHOCA, JIECHO ce jenau noratjaj, KOju je y Cray na ycijex i>eHor 3amnoueTor paja NOBee y mnurawe. MacapuKk — EpenranoB /1Bo6oj ca nmapnamMeH- TapHe Tpu6une y Ceukum emera- uujama, usuuo je Ha cBjeriocT JaHa cBy HeuacHy pa/u»y aycTpo- yrapcke zumiomanuje npeMa cprl- ckoM Hapony. Ona je noTBp/ua jomu jemuoM, 1yGoKkO yKOpet»eHO yBjeperbe y eroBoj 2yuiH, /a My arpecuBuu cmjepoBu jom jenuHo npujere ua Beua, cmjepoBu, koje TaKO Jujemo cumGoJmine pa36uja- We Tanaca Jlyuasa u Cane o Ge- jeme Georpancke TBpijaBe. Ta cpejicrBa, nejrocrojna jejue BeJuKe MOHapxnje KOja mojaxe na cBojy Bojuy cury, Monapxuje, Koja mo- JAKE HA CBOj TpPAAHUHOHAJIHH Y- ren y cBjerekoj ucropmju, Guhe Y CTAHy JA OTOKA y MHOrOME NOJOXKAj CPIICKE BJLAJLE. TIPEMA CPII- ckoj jasnocru u Hapojuoj Ckym- u HHH. Y naaroucke — ocjehaje ovdi idem npeMa CpGuju, Hu jenau cBujecran_ rpatjatuu Te KpabeBuHe uuje BjepoBao. Am ce MOrno ouekuBaru_ na he Geuka Bnana jenuomM yBunjeru ueMy BO/IH HENOjAAHOCT IGEHC TIOJIHTHKE, KAO u na joj weHu COINCTBeEHH PHTE- PeCH HMIIEPATHBHO HAJAKY, LA npomjeuu cBoje HenojaiHo 1pKa- We. [la unak, TO Hu cazga Huje kacHO. Hauuu u nyT KOojum he oHa TO nocTukiu, zo6po cy joj no3HaTH. | la oma ca nyHo uc«kpeHocTH TOME H npucrynu, nanaxy joj, ue CAMO IbCHH COTICTBEHH HHTEpeCH, Beh u norpeGa, za ce y oBoj He- crainoj paBuorexu ua BaakaHy, u3Gjerue jeuua onacHa u BenuKa Hecpeha. A na suu je oma uckpeHo »e- bela ga TO M ypanu, nokasšahe HaM najeckopuja 6yayhnuocr. CT. Svršetak jednog škandala. Službeni list vlade za Hrvatsku i Slavoniju, , Narodne Novine“, donosi vladarev reskript, kojim se obustavlja daljaji kazneni postupak protiv Ada- ma Pribićevića i drugova radi zločina veleizdaje. Tako je, putem abolicije, dokončan škandal, koji je poznat pod imenom zagrebački veleizdajnički pro- €e8. S dužnim respektom primamo vla- darevu odluku o aboliciji procesa. Ubijeđeni smo da je ovu vladarevu odluku izazvao osjećaj pravdoljublja. I s te strane, u koliko je abolicija vezana za volju vladarevu, mi smo s njome zadovoljni. Ali ima nešto, radi česa nas abolicija ne može da zadovolji. U svakoj ustavnoj državi vladar potpisuje jedan akt na pred- log odgovornih faktora. Motivi, koji su naveli odgovorne faktore da pre- dlože vladaru aboliciju procesa, stoje u tijesnoj vezi sa vremenom, u kome ge sve ovo događa, a u sebi skrivaju izvjesnu političku tendenciju, preko koje ne možemo i ne smijemo preći. Abolicijom se prekida sudski pro- gon ,veleizdajnika“. I ako smo ubi- jeđeni da je ona produkt osvjedoče- nja nevinosti okrivljenika, ipak se nevinost nije manifestovala normalnim svršetkom jedne sudske procedure. Ona se, u konkretnom slučaju, ima smatrati kao milost vladareva, a ne, barem u pravnim formalnostima, kao glas božice Pravde. Što to znači za ljude, koji shvaćaju ovu formalnu razliku i koji su, iskusivši sve patnje i nevolje, smatrali, da se nalaze pred normalnim svršetkom jedne grdne nepravde, — ne treba da govorimo. Mi, koji smo iskreno saučestvovali u njihovim bolima, osjećamo u punoj mjeri moralnu razliku i moralnu te- žinu abolicije, jer nije svejedno, da li se običnim putem dokazala nevi- nost ljudi, ili se putem milosti do- končala njihova patnja. Da je abolicija data u drugom vre- menu, odijeljenom od političkih do- gađaja koji su proces sada onemogu- ćili, s njome ne bismo bili nezado- voljni, sa svim tim što, svijesni ne- vinosti okrivljenih .veleizdajnika“, ne bismo mogli biti ni zadovoljni. Krivična odgovornost ,veleizdajnika“ prestala je sa svršetkom Friedjung- ova procesa, a sa otkrićima delegata Dr. T. Massaryka ona se pretvorila u optužbi onih, koji su inseenirali čitav onaj škandal. I sada, kad su odgovorni faktori, dovedeni do duvara, stavljeni pred Sud javnosti kao jedini i pravi krivci, i kad su bili pozvani da uvrijedenim Srbima dadu satisfakciju i, opet, da upropašćenim paćenicima dadu <d- štetu, oni se utiču neodgovornoj osobi vladarevoj i, znajući njegovu pleme- nitost, predlažu aboliciju procesa! Ovakav način raščišćavanja sličnih pojava dovodi u pitanje našu bezbje- dnost. Kakvu garanciju bezbjednosti imamo, kad vlascedršći mogu da in- sceniraju i sprovadaju slične škandale u potpunom ubjeđenju o našoj nevi- nosti, a da o tome doenije ne daju nikakva računa i da nam ne dadu nikakve satisfakcije i odštete?! Danas je dokazano, da su odgovorni faktori inscenirali zagrebački proces u prkos svoga ubijeđenja o nevinosti progo- njenih .veleizdajnika“, i sada, kada .ge Sve to dokazalo, ustručavaju se dati satisfakciju nevinim stradalnici- ma, već se kriju za vladarevu osobu, čime dovode u opravdanu sumnju vagovornost svoga položaja. No, sjem toga, abolicija ima, po našem dubokom osvjedočenju, još je- dnu političku pozadinu. Ona dolazi neposredno iza penzionisanja šefa pra- vosuđa Aranickog i na sam dan o- tvaranja i odgađanja sabora Hrvat- ske i Slavonije, kad se ban Tomašić sprema da sastavi potrebnu saborsku većinu, koja će slijepo služiti svakoj vladi; dolazi dakle kao neka konee- sija, za čiju bi ljubav Srbi trebali da podupiru vladu u njenome radu. Pa- met nam staje i pri samoj pomisli, da se i na ovaj način nastoji pri- vući Srbe na rad, koji najmanje stoji u skladu sa interesima njihove ota- džbine; na onaj rad, protiva koga su do sada Srbi zalagali čak i svoje. živote. Valjda vlastodršci nijesu mi- slili, da će se Srbi toliko zaboraviti, pa da će smatrati koncesijom ono, što im oduzima pravo na satisfakciju ? Srbi, ponavljamo, hoće prije svega, satisfakciju, hoće svoje pravo, hoće da živu kao Srbi i kao ljudi, a ne kao tuđi robovi! Tpod 1. H, ToneToj u GB. GHKOR. OR NBOpCKOr = caBjeTHuKa npod. BarpocnaBa mi. Jaruha. unana akagemuje 3HaHOCTH. Ero je npeMuuyo Bemuku uoBjek pycKe 3eMJbe, a zla ce Huje Hu NnoMu- puo ca cayxGeHoM upkBOM. Pujeak uoBjek nHajniy6/be njemoTBOpne pem- ruosuocru, Koju je macrojao ma csa CBoja njema u TeXKIbB€E ypelu npeMa NpaBujiuMa npaBe XpucroBse Hayke y eBantjestnjy, ucnycruo je cBoj rueMe-