Br. I.

Dubrovnik 5. januara 1911.

God. XX.

IZLAZI SVAKI ČETVRTAK

Cijena je listu na godinu:
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her-
cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu
Goru K 15; za sve ostale zemlje
kruna 16; za Dubrovnik kruna 10;
na po i četvrt godine surazmjerno.
Pretplata i oglasi šalju se admini-
straciji lista. a dopisi uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju, Nefran-
kovna pisma ne primaju se. —

DUBROVNIK

POJEDINI BROJ 20 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po po-
godbi. — Za priposlana, izjave !
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik _Kristo P. Dominković.

BUZAN

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Poslije presude Vasiću.
— Od našeg stalnog dopisnika. —
U Beogradu, 2. januara 1911.

Presuda u pretresu Vasićeve kri-
vice ima i imaće velik uticaj na
ocjenjivanje sviju uzroka i poslje-
dica u vezi sa falsifikovanjem do-
kumenata. Ona je dovela austrij-
sku diplomaciju pred jednu toliku
optužbu, utvrđenu i potkrijepljenu
sudski ovjerenim dokazima. S te
strane presuda je nesumnjivo od
mnogo veće važnosti, nego što je
ako se primjeni isključivo na Va-
sićevu krivičnu odgovornost. Sa
utvrđenjem Vasićeve krivice utvr-
đena je, u prvom redu, krivica
austrijske diplomacije. Ne treba
gubiti iz vida, da je Vasić osuđen
kao saučesnik u falsifikovanju do-
kumenata, što drugim riječima zna-
či, da su glavni i faktični krivci
ostali nekažnjeni, a ostali su ne-
kažnjeni zato, što uživaju eksteri-
torialitet.

Srpskom sudu ne može niko
predbaciti, da u ovoj aferi nije
ostao na visini svoga zadatka. On
je potpuno nezavisan, a i u su-
đenju Vasićevu bio je daleko“ od
svakog uticaja. Strani gosti, kojima
je sud dozvolio pristup sa svim
tim što je suđenje bilo tajno, svje-
doci su savršene nezavisnosti i
korektnosti srpskoga suda: U os-
talom, niko se i ne usuđuje, da
posumnja u ispravnost suda pri
suđenju Vasićeve krivice, čak su
daleko od toga i oni, koje je pre-
suda najteže pogodila. Stoga i go-
vorimo o presudi kao o jednom
savršenom  tačnom i ispravnom
rezultatu sudske procedure. A da
je to tako dokazuje i to, što je
prekojuče Apelacioni Sud osnažio
presudu  prvostepenog varoškog
suda.

Beogradska štampa, premda nije
bila zastupljena na suđenju, od-
mjereno ali i energično napada
krivce jedne sramne afere, kojoj
je teško dati pravo ime. Mnogo
bezobzirno ustaje svjetska i sla-
venska a naročito ruska štampa.
Što je pak najvažnije, g. Dr. T.
Masaryk, član austrijske delegacije,
ustaje ponovo i energijom čovjeka
koji je svjestan da zastupa i brani
istinu, iznosi još jednom ovo pi-
tanje pred forum javnosti, javlja-
jući ujedno da će s ovom aferom
ići usque ad finem. Prema tome
se ne može prozreti svršetak dvo-
boja između g. Dr. Masaryka i
g. Aehrenthala, austrijskog tnini-
stra spoljašnjih poslova. Izgleda,
da će Masaryk prestati tek onda,
kad se osveti Aehrenthalu za
uvrjedu, koju mu je ovaj dobacio.

Srpska Vlada ima razloga da se
raduje ovom razgoličavanju austrij-
ske diplomacije. Oštrica falsifiko-
vanih dokumenata bila. je uprav-
ljena prema njoj, prema Srbiji i
prema srpskom narodu. Srpska
Vlada je bila okrivljena pred cije-
lim kulturnim svijetom za bom-
bašku aferu u Crnoj Gori. Nju
su krivili za pokušaj zavjere u
Bugarskoj. Nju su optuživali za

F

revolucijonarni pokret u Bosni i
Hercegovini, u Hrvatskoj i Slavo-
niji i u svim južnim zemljama mo-
narhije, pa čak i za antimilitaristi-
čki pokret u Češkoj. Srpska Vla-
da je dokazivala, da sa ovim po-
javama nema apsolutno ništa za-
jedničkog, ali se njoj nije vjero-
valo, jer nije bila toliko snažna,
da silom svoje moći pribavi re-
spekt svojim saopštenjima.

Stoga je morala, snoseći teško
udes državne i narodne nesreće,
da prepusti stvar_vremenu, tome
starome poštenjačini, i da se ujedno
pripravlja na odmazdu. 1 vrijeme
je učinilo svoju. Ono je i bez u-
češća Srpske Vlade bacilo dovoljno
svjetlosti ne sve intrige i na sve
prljave i nečovječne ispade protivu
Srbije i srpskog naroda. Ono je
nesumnjivim dokazima utvrdilo
leglo svih onih sramnih zavjera i
atentata. Ono je udarilo žig sra-
mote na čelo pravih  vinovnika.
Ono je pokazalo svijetu, da srpski
narod nije nikada bio rušilac mira
i poretka u Evropi. Ono je doka-
zalo, da je srpski narod bio žrtva
nezasitne proždrljivosti jedne poli-
tičke mafije. Ono je iznijelo srpski
narod pred kulturni svijet kao po-
šten i nesebičan narod, koji u za-
štiti svoga prava i svoje svojine
traži razlog svoje egzistencije. Pa
zašto onda da se Srbija i srpski
narod ne raduju  razgolićavanju
austrijske diplomacije ?!

Grofu Forgachu, tome novome
grofu Azevu, nema više mjesta u
Srbiji. On će, sudeći po dosta
pouzdanim informacijama, morati
što skorije ostaviti svoje dosada-
šnje mjesto, a svi su znakovi da
ni austrijski "ministar spoljašnjih
poslova g. Aehrenthal neće dugo
upravljati spoljašnom politikom
monarhije. To je, u ostalom, jedini
način da se djelomično umiri svi-
jet, koji će se ipak sjećati jedne
sramne afere, kakva nije poznata u
istoriji međunarodnog života ma
koje države. Luguški.

IipujaTe;bcKe ycJIyTe.

Aycrpujeka numaomanuja Bek Bjeko-
BUMA BOJIM jegHy NOJuTUKY, OHa cBe
Tpaxu, na u masasu npujareeeke y-
cayre. H ra numaomanuja nuje ce
MHOFO ycrpyuaBaJa, na Te npujareJe-
CKE yCIyTE PUMA HE CAMO OL pa3HHX
CTPAHHX BOPOBA HM CTPAHHX IpIKABA,
Hero je Te npujaresveke ycnyre Tpa-
xuna u aaxrujepaja, na u nodujana u
OJ MAJIHX He3ABHCHHX HAapOA Y CBO-
joj upxaBu. Aycrpujeka nosuraka nuje
rmenaja ua pyKy, koja napyje,  uero
KOJIHKO H ITA zapyje.

»Iluruure ce na opyxe u_nohure
Y HAy IpXaBy Ca noysnameM“ —
TaKO je ox npunuke npuje ueuje cro-
THH€ HP BAJLECET TOJHHA IHCAO ay-
crpujeku hecap Jleonosa I. — nonjap-
MJBCHOM CPNCKOM Hapoly y Crapoj
Cp6uju u Makezonuju. ,/luriuTe ce ua
Opyxje u HaceuTe ce y uamy npxa-
By, a 3ajegiuuku no6uje;uMo HEKPCT
na heMo, Kaja OuucruMo Oz arapjasa
Baly 3€M/bY, BPATHTH BAC y Baly 9-
TauGuHy“. H ouja nosasše cuima o6e-
hawa: cnoGoja BjepouenoBujecru, c710-
Gonuo Gupaie narpujapxa u BojBojre,

C1OGOLA Npu3HaibA LIKOJIA H UpKaBA,

ocno6oljeie ou nopese # Ba3/laH_0Ge-
bama, :

H Kaz cy nmpenuiu Xxpa6pu Cp6n,
OHH CY BHIIE OL NBHjE CTOTHHC FOJIHHA
BOJEBAJIH_NPOTHB CBUX MOryhux He-
npujarea aycrpujekux, BojeBajiu ue-
CTO M IPOTHB KAKBE IIpABeJHE CTBAPH,
a cBe Bjepuo ucnyiwaBajyhu oGaBese
ca cBoje crpane.

A oGasese ca aycrpujeke cTpane ?
Y Beuy ,nanpacnom cmphy“ ympe cpri-
cKu narpajapx Apcenuje IIl., y Xe6y,
nocauje 22 roguue raMHOBaIba Ha npa-
BIH Bora ymupe nocibejueu cpncku
necnor boplje BpankoButi II. 3a rum
NOJIAZE HEIIDEKHJIHA FOHCIbA, HACHJIHA
KATOJIMYEIA H yuujahewa, Henpekujina
CyMibHY€IbA H OGEhHBAIA, »BeJeu31aj-
HuuK€“ napuuue a y najmoBuje puje-
ME BEJHKOJLJIIHA NO3BOJIA, na Ce y
CPNCKHM IIKOJAMA y XpBaTckOj u Cua-
BOHHju MOE CBETKOBATH (CB. CaBa.
Ono iro noz najupiom peakuujom
uuje Omo sa6paweHo uu y Typekoj,
TO je Guo saGpameno y AycTpuju.

UerTupu crorune rojuna Aycrpuja
CTAJIHO CUpeuaBa mMaljapcku Hapon y
PA3BHTKy My, Na umak je Taj maljap-
CKH HapoJ cnacao npecro Mapuju Te-
pesuju y rewxoj 6op6u ca Ppuupu-
XoM BubeMomM. Togune 1848. BejuKko-
nyo cnacasa Aycrpujy oz curypne
noru6uje Pycuja. M Aycrpuja cBaku
nap, CBaKy YCIyTy NpuMa: npuma u
OJ BEJIHKHX H CHJIHHX H OJI MAJIHX HM
noruturenux. Ta seh je y aycrpujekoj
Aunjomanuju Hacrazo ysjepere, ra
CBH HAPOJLH H CBE JIPABE, NHO CBMjeT
CaMO 34 TO TiOcTOJu, xa uuuu Aycrpnju
npujaremcke ycyre.

A npusname u Gnarogapnocr ay-
CTpdjeK€e  zuuiviomanuje ? Tux pujeuu
HEMA_Y..H€HOM pujeunuxy.

Bunjemu cMo, Kako je npomao u
KAKO NpoJasH4 Cpncku napog y Ay-
crpoyrapekoj. H Majapu ne npomase
Cosbe. Ona ucra_Mapuja Tepesnja,
Koja ce cao mnomoky Mahapa u Cp6a
OnpxaJa, HacrojaBa, na u Maljape
KAJIBUHCKE Bjepe CMJIOM NOKATOJIKUH H
nouujemuH.

M ca onom crpamnoM, cao rep-
MancKoj pacu csojerseHoM ynopnorihy,
aycrpujeka guriomarnuja cBe ocraBiba
BpeMeHy, za OHo 3ajmjeuu pane u we-
He u Tylje.

Kaja je Aycrpuja munomuhy pyckor še
napa Hukone 1. rako peku BAacKpcna
BHO MHujeibe ce Espone, Kao usJu-

M3 MPTBHX, OHA C€ PJKHO OCBEeTHJA
Pycuju caMO HEKOJIKKO FOJIUHA nocauje
maljapckor_ycranka. BjepoomHo up-
*aibe aycrpujeke Brane u u3sBoljeivemM
200.000 aycrpujekux Gajonera Ha Py-
CKY TFpaHuuy 3a BpujeMme KpuMckor
para, yckopena je cMpr Gaui onor
napa Hukoge, koju je Aycrpujy cnacao.

y aycrpujekoj zuriomanuju rjeme
Ce: ga he ce cse 3a6opaBuru. 3a60-
paBuhe u cpncku napon y Aycrpoy-
rapckoj BjekoBue MyKe cBoje; 3a60-
pauke u Maljapu cBoja yriberaBaia,
saGopaBuhe u Pycuja pyauo'Bpahame
3ajMAa y KPHMCKOM paTy.

M y anekcuja Bocne u XepueroBune
Aycrpuja ce je omer oGaspena 3a y-
Clyre u y onaj Max nauma je Ty y-
G1yry y Fbemaukoj.

 Vsanya cy Gunu roguKku caBesu u

BJIAJLAPCKH CaCTAHIIH, ya Ce“ y1Le-
WaBaja neka sajenanuka akuuja Py-
cuje u Aycrpuje y kopucr pedopama
ua Bankany, y Typckoj uapeBunu,
upenanomM je usBpuiena anekcuja, u
oneT He gujeno usurpana Pycuja.

Agu aycrpujeka uunjiomanuja u oneT
Myupyje, na ke ce To cBe sa6opaBuTu
u na he cae To BpujeMe uaujeuuTu.

MH y aycrpujekuM BJAJuHHM KpyrO-
BHMA KAO za Ipe, za je NOBOJBHO
na ce camo jenua noh mpocnmaBa, ma
Na ce cBe saGopaBn.

Cana je nouego jeHo murnaie nyjica.
Kpo3 aycrpujcky NoJy3BaHuuHy 4 KpO3

IbeMauKy (GepiuHcKy) miraMny nyiire-.

ua je Bujecr, na he ce yckopo y Cxp-
IbČBHLIH, NPHIHKOM JENHOT JIOBA Ca-

CTATH H3BHJECHH "JIAHOBH PyCKE NAapCKE
Nnopojune u «pama Pepnunanji, ua-
CIujenuuK aycrpoyrapckor nmpecroJba.

OBo rpeGa na ce 36yne 360r Tora,
na ce omeT ycmocrase zo6pu ojiuocu
uaMeljy Pycuje u Aycrpuje.

A na zolje go Tor cacranka uga-
HOBA BJIANAPCKHX-JIOMOBA TPEGA OmeT
MaJIO npujarescke ycnyre. H Ko zpyru
na TY YCIJTY yuuuu, ako une Fbema-
ua, Koja ce mokasaja Kao Benaku
aycrpujeku npujarejb y anekcuju Bo-
CH€ H XepneroBune.

Uak cy ce y npsu max aycrpujeku
JIACTOBH_HCNIpCHJIH, jaBIbajyhu HOBOCT.
A mocbe cy ysunjenu, na ra »Y CITA“
MAO NoHMaBa xpa6py aycrpujeky
nunmjomanujy. Jep mamac Beh numy,
ga Huje norpe6no na ce mapouuTum
Cacrauuma manudecryje goGap oguoc
usMehy Pycuje u Aycrpuje, jep Taj je
ONHOC — BEE — YCIOCTABIBEH, a
upyro ako Gu TO y Beuy »xeeJu,
OHu Gu ce u camu oGparuju y Ilerpo-
Tpau a me 6u yasumau FHbemauky 3a
IIOCpeJHuKA.

Buo Kako My uparo, cao he cBa-
KAKO GuTu Tauuuje, ga nuKakBe Hu
npujare;scke ycnyre mehe 6uru y cTa-
I>bY Ia NOCIBE TOJIHKOF TOpKOT HCKY-
CrBa yOujeze Pycujy y uckpene na-
Mjepe Geuke zumomaruje.

»Ozjek“.

BOKEJbHMA HA DASMHIIJbAKA,

Kan je /ip. Anekc. MurpoBuh ro-
muHe_ 1899. 6uo ypenuuk ,Cpnckor
Taaca“, koju je usnasuo y 3a1py, Ha-
nucao je nok. /Ip. Bnaz. TpojanoBuh,
NOCJAHMK HA.JAJM..CaGOpy.nuemo enje
je Guo mramnauo y 46 6pojy ,Du-
brovnika“ rozi. 1899. To mucmo, KOje
je nocuno narnuc ,Cpncku rgac npo-
THB HECPIICKOF rJIACA“ NPEHOCHMO Caja
Y UjeuHH KAO BDJIO AKTYEJIHO:

Taxa uujene Espome, cera oGpa-
30BaHor cBujera, Gujamie go HnenaBno
OOpahena na nmpujecrojnuny = nanac
*KAJIOCH€ KPAJBEBHHE CpGuje, ruje ce
CBPILHJIA KPBABA Hrpa npez npujekum
CYOM, NPETBOPEHHM ,)  NOJIHTHUKY
apeHy 3a pa3pauyHaBate ca noJIHTH-
"KHM NporuBiHuuma“. TIpecy1y «pBa-
BOT CYJa CTpALIHE BJIAJLE, H3peHeHy mo
oGujecuoj sanoBnjenu, ocynuo je ja-

jeB ,sBjepcke nojmrTuuke ocBere“. MH
CAaMH JIMCTOBH KOju MaJNaJe y cpen
Beua, noanaru npujare;bu oHora, Koju
je »,CPaMOTHOM NIPeCyNOM TypHO Cp-
Gujy y asujarcko  BapBapcrBO“, He
MOTOuWIEe Ha HHO a za najcrpoxuje ne
NoKy/le ono neuoBjeuno nejijeno. AJ,
ako je mo pujeuuma pyckor ornpa-
BHHKA NOCIOBA y Beorpany rocn. MaH-
CypoBa, Ta npecyna ysGyuuna onhy
caBjecr; aKO Cy ce y TOM MHLIBERy,
caonhenoM Banu y Beorpany, cno-
*KMJIH_C IBHMC H NPECTABHHLU Dpan-
ycke u Mrajuje, aKO Ce njemenuTa
Lyilia M4pOJBYGHBOF Napa pycKOr Ha-
ua nfeayljeda na, panu one cpamne
npecyne, npekdue ca Cp6ujom peno-
BHTE JHIJIOMATCKE OlHOIAJE; AKO je
u Mey TyiuM HapojuMa OBJIAJAJIO y
cBujem nomremujem nymama  uajxu-
Bib€ OTOpueibe, Koje je uapaxeHo y
IJIAMCHHM  UJIAHLIUMA CBE EBporICKE
UITAMIIE ; KAKO CY TEK CpGuny, ruje-
TOJ OH XKHBHO, PA3ZIHPAJIH CPLLE UPHH
rmacoBu Koju cy zomasumu u Koju
HaM, Ha xaJocT, jou 1osa3e u3 Beo-
rpana?| Oco6uro Ha OBOM Y/LAJBEHOM
Kpajy, Mey Cp6uma ua IIpumopjy,
KOJIHKE OuH H zamac 3acy3e, Kay jy-
TPOM H BEHCPOM MHCAO NOJETH K y-
IJIE HAM CHHOBHMA MajKE CpOuje, K He-
BHHHM JBYJIHMA, K XKPTBAMA GJATrOpO-
JIHOT UYBCTBA, KOjH FHHY y TAMHHIIH,
CIyheHu /6BYTHM OKOBHMA, — HA Cpa-
MOTY zeBerHaecror Bujeka ?

Hero, kao ga Huje gocra Tyre, xa-
JIOCTH OBOj NOAJA Ce HM CpamMora,

Npel  CprcrTBOM,  Upe1  KyJTypuum
cBujeroM. Y JIHCTY, HETJLA JIHUHOM OP-
ray Cp6a na Ilpumopjy ; y JIHCTy He-
3a60paBuor  BemuKor  Cp6una CaBe
BjenaHnoBuha ; y JHCTy, y kome je om,
Y3 Hapog Bac HP OMJIALHHY  CPIICKY,
BHCOKO H HEYCTPAIIHBO IpIKAO ZaCTABY
CPIICKY, 34CTAaBY CBHjETJIHX HAPOJIHHX
ujeaja, y Jucry o kome je Bjemano-
Buh pekao za € i»uMe croju u maja,
upuu Haso nomojuo je cBoje porose,
Y OGJMKy uJIAHKA, NOJ = HACNOBOM:
»Ilocauje npecyne“, uqramranor y 0-
BOTOJIHINIBEM  6pojy 38. sanapckor
»Cprekor Tgaca“.

. CBaku Cp6uu ua ITIpumopjy, Kan je
je mpodurao oHy cpaMoTy, ca ruyima-
ibeM je MOpao 6anuTu oj ce6e onako
OCKBPIbEHH H ONOTAHEHH JIHCT. KOJIUKO
je cBakora y 1y1uu 3460.be10, TOJIHKO
je, saucra, cBaku og nac u ocjeruo
na ce npen cBujerom mMopa crnujijeTr
paliu omora umauka. He 3aro 1miTo ce
ua EEE: nyiua 3a jon jenuy, uu
u Buie oz jezue yMHoxuja, Beti 1iTo
je OHakaB ulaHaK MOFaO  yrmezaru
cBujerna y crymuuma smcra, «oju ce
30B€: ,OPTaH CPIICK€ HapOJHE CrpPAH-
Ke“, M ITO je Tujem npen cBujerom,
KOjH H€ 3HA HAIIE NPHJIHKE, OKAJBAO
JIHNe CBOj HaNIOj CTpaHKH HA Tipumopjy.

Ta jeguua OKOJIHOCT IH ME, K40
Cp6una, koju cnaG6om CBOjOM CHaroM
Bojyje y pegoBuma cpncke crpanke
Ha IIpumopjy u Koju je kao nocnanuK
OJWIHKOBAH  NOBjepeiveM = BiTEIIKOra
Cpnckora napona y Boxu Koropcekoj,
jaBHO Na CTAHEM  NIpOTHB WIAHKA :
»Tlocaaje  mpecyze“, mramnanor y

i. 4HKA
TII ČA ENE
s«iAH 4 561 0Ba CBOj1a.

OnGnjaM Oz ce6e oBaKoBo.... ri-
Caib€; a y ucTo 1o6a usjaBibyjem za
je —IMOT i CTHJIHM CE TIPH-
SHATA ,OPTAHOM CPIICKE HAPOJIHE CTPAH-
Ke“. — OBoje moj uckpenu cpneku

rac! OBo je Moja npasenua nporecra!
Pucau_30. oxro6pa 1899.
lip. BnanuMup TpojauoBuh
HAPOJIHH NOCIIAHHK.

Naši dopisi.
Kastel (Kastelastva), decembra

Narednog ljeta puni se ravnih 85
godina, od kako je naša premilostiva
vlada preduzela da sagradi jedan lu-
kobran u ovom mjestu, a koji je
imao da bude od velike koristi ovoj
divnoj i naprednoj varošici. I zaista,
potrošilo se je preko 200 hiljada K.
i radnja je bila gotova kroz 8—4 go-
dine; ali koja fajda! Na našu veliku
žalost, ne nauživasmo se za dugo
tog dobra, jer te iste godine, netom
je lukobran bio potpuno gotov, ne
znamo da li s toga što radnja nije
bila solidna, ili što je snaga mora
bila preveć jaka, ali svakako od je-
dnom ostasmo opet bez lukobrana.
Današnje je pak stanje takovo, da
je gotovo bolje bilo da se onakav
lukobran nije nigda ni gradio, jer
navaljene ruševine priječe da živi
morski val sa zapada raznese i ras-
čisti ono što južni valovi i potoci na-
tjeraju. I tako sada izgubismo i ono
malo zaklona što smo imali, jer nam
morska struja zatrpala“ sa pijeskom
i kamenjem, te pri malo uzburkanom
moru nemoguće je pristajanje i ča-
maca.

Eto u ponedjeljak na 26. decembra
dogodio se je jedan slučaj sa paro-
brodom Dubrovačke Plovidbe. Paro-
brod je imao da iskrca stotinu kvin-
tala cementa i povede njekoliko pu-
tnika i njihovih porodica. Ali“ nije
mogao ni jedno ni drugo. Putnici su
čak povratili plaćene vozne karte i
novae im je predan natrag, jer naši
brodići niti su mogli prenijeti putnike
ni uzeti cement, jer jedino mjesto uz