Br. I. Dubrovnik 5. januara 1911. God. XX. IZLAZI SVAKI ČETVRTAK Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje kruna 16; za Dubrovnik kruna 10; na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista. a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju, Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave ! javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik _Kristo P. Dominković. BUZAN Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Poslije presude Vasiću. — Od našeg stalnog dopisnika. — U Beogradu, 2. januara 1911. Presuda u pretresu Vasićeve kri- vice ima i imaće velik uticaj na ocjenjivanje sviju uzroka i poslje- dica u vezi sa falsifikovanjem do- kumenata. Ona je dovela austrij- sku diplomaciju pred jednu toliku optužbu, utvrđenu i potkrijepljenu sudski ovjerenim dokazima. S te strane presuda je nesumnjivo od mnogo veće važnosti, nego što je ako se primjeni isključivo na Va- sićevu krivičnu odgovornost. Sa utvrđenjem Vasićeve krivice utvr- đena je, u prvom redu, krivica austrijske diplomacije. Ne treba gubiti iz vida, da je Vasić osuđen kao saučesnik u falsifikovanju do- kumenata, što drugim riječima zna- či, da su glavni i faktični krivci ostali nekažnjeni, a ostali su ne- kažnjeni zato, što uživaju eksteri- torialitet. Srpskom sudu ne može niko predbaciti, da u ovoj aferi nije ostao na visini svoga zadatka. On je potpuno nezavisan, a i u su- đenju Vasićevu bio je daleko“ od svakog uticaja. Strani gosti, kojima je sud dozvolio pristup sa svim tim što je suđenje bilo tajno, svje- doci su savršene nezavisnosti i korektnosti srpskoga suda: U os- talom, niko se i ne usuđuje, da posumnja u ispravnost suda pri suđenju Vasićeve krivice, čak su daleko od toga i oni, koje je pre- suda najteže pogodila. Stoga i go- vorimo o presudi kao o jednom savršenom tačnom i ispravnom rezultatu sudske procedure. A da je to tako dokazuje i to, što je prekojuče Apelacioni Sud osnažio presudu prvostepenog varoškog suda. Beogradska štampa, premda nije bila zastupljena na suđenju, od- mjereno ali i energično napada krivce jedne sramne afere, kojoj je teško dati pravo ime. Mnogo bezobzirno ustaje svjetska i sla- venska a naročito ruska štampa. Što je pak najvažnije, g. Dr. T. Masaryk, član austrijske delegacije, ustaje ponovo i energijom čovjeka koji je svjestan da zastupa i brani istinu, iznosi još jednom ovo pi- tanje pred forum javnosti, javlja- jući ujedno da će s ovom aferom ići usque ad finem. Prema tome se ne može prozreti svršetak dvo- boja između g. Dr. Masaryka i g. Aehrenthala, austrijskog tnini- stra spoljašnjih poslova. Izgleda, da će Masaryk prestati tek onda, kad se osveti Aehrenthalu za uvrjedu, koju mu je ovaj dobacio. Srpska Vlada ima razloga da se raduje ovom razgoličavanju austrij- ske diplomacije. Oštrica falsifiko- vanih dokumenata bila. je uprav- ljena prema njoj, prema Srbiji i prema srpskom narodu. Srpska Vlada je bila okrivljena pred cije- lim kulturnim svijetom za bom- bašku aferu u Crnoj Gori. Nju su krivili za pokušaj zavjere u Bugarskoj. Nju su optuživali za F revolucijonarni pokret u Bosni i Hercegovini, u Hrvatskoj i Slavo- niji i u svim južnim zemljama mo- narhije, pa čak i za antimilitaristi- čki pokret u Češkoj. Srpska Vla- da je dokazivala, da sa ovim po- javama nema apsolutno ništa za- jedničkog, ali se njoj nije vjero- valo, jer nije bila toliko snažna, da silom svoje moći pribavi re- spekt svojim saopštenjima. Stoga je morala, snoseći teško udes državne i narodne nesreće, da prepusti stvar_vremenu, tome starome poštenjačini, i da se ujedno pripravlja na odmazdu. 1 vrijeme je učinilo svoju. Ono je i bez u- češća Srpske Vlade bacilo dovoljno svjetlosti ne sve intrige i na sve prljave i nečovječne ispade protivu Srbije i srpskog naroda. Ono je nesumnjivim dokazima utvrdilo leglo svih onih sramnih zavjera i atentata. Ono je udarilo žig sra- mote na čelo pravih vinovnika. Ono je pokazalo svijetu, da srpski narod nije nikada bio rušilac mira i poretka u Evropi. Ono je doka- zalo, da je srpski narod bio žrtva nezasitne proždrljivosti jedne poli- tičke mafije. Ono je iznijelo srpski narod pred kulturni svijet kao po- šten i nesebičan narod, koji u za- štiti svoga prava i svoje svojine traži razlog svoje egzistencije. Pa zašto onda da se Srbija i srpski narod ne raduju razgolićavanju austrijske diplomacije ?! Grofu Forgachu, tome novome grofu Azevu, nema više mjesta u Srbiji. On će, sudeći po dosta pouzdanim informacijama, morati što skorije ostaviti svoje dosada- šnje mjesto, a svi su znakovi da ni austrijski "ministar spoljašnjih poslova g. Aehrenthal neće dugo upravljati spoljašnom politikom monarhije. To je, u ostalom, jedini način da se djelomično umiri svi- jet, koji će se ipak sjećati jedne sramne afere, kakva nije poznata u istoriji međunarodnog života ma koje države. Luguški. IipujaTe;bcKe ycJIyTe. Aycrpujeka numaomanuja Bek Bjeko- BUMA BOJIM jegHy NOJuTUKY, OHa cBe Tpaxu, na u masasu npujareeeke y- cayre. H ra numaomanuja nuje ce MHOFO ycrpyuaBaJa, na Te npujareJe- CKE yCIyTE PUMA HE CAMO OL pa3HHX CTPAHHX BOPOBA HM CTPAHHX IpIKABA, Hero je Te npujaresveke ycnyre Tpa- xuna u aaxrujepaja, na u nodujana u OJ MAJIHX He3ABHCHHX HAapOA Y CBO- joj upxaBu. Aycrpujeka nosuraka nuje rmenaja ua pyKy, koja napyje, uero KOJIHKO H ITA zapyje. »Iluruure ce na opyxe u_nohure Y HAy IpXaBy Ca noysnameM“ — TaKO je ox npunuke npuje ueuje cro- THH€ HP BAJLECET TOJHHA IHCAO ay- crpujeku hecap Jleonosa I. — nonjap- MJBCHOM CPNCKOM Hapoly y Crapoj Cp6uju u Makezonuju. ,/luriuTe ce ua Opyxje u HaceuTe ce y uamy npxa- By, a 3ajegiuuku no6uje;uMo HEKPCT na heMo, Kaja OuucruMo Oz arapjasa Baly 3€M/bY, BPATHTH BAC y Baly 9- TauGuHy“. H ouja nosasše cuima o6e- hawa: cnoGoja BjepouenoBujecru, c710- Gonuo Gupaie narpujapxa u BojBojre, C1OGOLA Npu3HaibA LIKOJIA H UpKaBA, ocno6oljeie ou nopese # Ba3/laH_0Ge- bama, : H Kaz cy nmpenuiu Xxpa6pu Cp6n, OHH CY BHIIE OL NBHjE CTOTHHC FOJIHHA BOJEBAJIH_NPOTHB CBUX MOryhux He- npujarea aycrpujekux, BojeBajiu ue- CTO M IPOTHB KAKBE IIpABeJHE CTBAPH, a cBe Bjepuo ucnyiwaBajyhu oGaBese ca cBoje crpane. A oGasese ca aycrpujeke cTpane ? Y Beuy ,nanpacnom cmphy“ ympe cpri- cKu narpajapx Apcenuje IIl., y Xe6y, nocauje 22 roguue raMHOBaIba Ha npa- BIH Bora ymupe nocibejueu cpncku necnor boplje BpankoButi II. 3a rum NOJIAZE HEIIDEKHJIHA FOHCIbA, HACHJIHA KATOJIMYEIA H yuujahewa, Henpekujina CyMibHY€IbA H OGEhHBAIA, »BeJeu31aj- HuuK€“ napuuue a y najmoBuje puje- ME BEJHKOJLJIIHA NO3BOJIA, na Ce y CPNCKHM IIKOJAMA y XpBaTckOj u Cua- BOHHju MOE CBETKOBATH (CB. CaBa. Ono iro noz najupiom peakuujom uuje Omo sa6paweHo uu y Typekoj, TO je Guo saGpameno y AycTpuju. UerTupu crorune rojuna Aycrpuja CTAJIHO CUpeuaBa mMaljapcku Hapon y PA3BHTKy My, Na umak je Taj maljap- CKH HapoJ cnacao npecro Mapuju Te- pesuju y rewxoj 6op6u ca Ppuupu- XoM BubeMomM. Togune 1848. BejuKko- nyo cnacasa Aycrpujy oz curypne noru6uje Pycuja. M Aycrpuja cBaku nap, CBaKy YCIyTy NpuMa: npuma u OJ BEJIHKHX H CHJIHHX H OJI MAJIHX HM noruturenux. Ta seh je y aycrpujekoj Aunjomanuju Hacrazo ysjepere, ra CBH HAPOJLH H CBE JIPABE, NHO CBMjeT CaMO 34 TO TiOcTOJu, xa uuuu Aycrpnju npujaremcke ycyre. A npusname u Gnarogapnocr ay- CTpdjeK€e zuuiviomanuje ? Tux pujeuu HEMA_Y..H€HOM pujeunuxy. Bunjemu cMo, Kako je npomao u KAKO NpoJasH4 Cpncku napog y Ay- crpoyrapekoj. H Majapu ne npomase Cosbe. Ona ucra_Mapuja Tepesnja, Koja ce cao mnomoky Mahapa u Cp6a OnpxaJa, HacrojaBa, na u Maljape KAJIBUHCKE Bjepe CMJIOM NOKATOJIKUH H nouujemuH. M ca onom crpamnoM, cao rep- MancKoj pacu csojerseHoM ynopnorihy, aycrpujeka guriomarnuja cBe ocraBiba BpeMeHy, za OHo 3ajmjeuu pane u we- He u Tylje. Kaja je Aycrpuja munomuhy pyckor še napa Hukone 1. rako peku BAacKpcna BHO MHujeibe ce Espone, Kao usJu- M3 MPTBHX, OHA C€ PJKHO OCBEeTHJA Pycuju caMO HEKOJIKKO FOJIUHA nocauje maljapckor_ycranka. BjepoomHo up- *aibe aycrpujeke Brane u u3sBoljeivemM 200.000 aycrpujekux Gajonera Ha Py- CKY TFpaHuuy 3a BpujeMme KpuMckor para, yckopena je cMpr Gaui onor napa Hukoge, koju je Aycrpujy cnacao. y aycrpujekoj zuriomanuju rjeme Ce: ga he ce cse 3a6opaBuru. 3a60- paBuhe u cpncku napon y Aycrpoy- rapckoj BjekoBue MyKe cBoje; 3a60- pauke u Maljapu cBoja yriberaBaia, saGopaBuhe u Pycuja pyauo'Bpahame 3ajMAa y KPHMCKOM paTy. M y anekcuja Bocne u XepueroBune Aycrpuja ce je omer oGaspena 3a y- Clyre u y onaj Max nauma je Ty y- G1yry y Fbemaukoj. Vsanya cy Gunu roguKku caBesu u BJIAJLAPCKH CaCTAHIIH, ya Ce“ y1Le- WaBaja neka sajenanuka akuuja Py- cuje u Aycrpuje y kopucr pedopama ua Bankany, y Typckoj uapeBunu, upenanomM je usBpuiena anekcuja, u oneT He gujeno usurpana Pycuja. Agu aycrpujeka uunjiomanuja u oneT Myupyje, na ke ce To cBe sa6opaBuTu u na he cae To BpujeMe uaujeuuTu. MH y aycrpujekuM BJAJuHHM KpyrO- BHMA KAO za Ipe, za je NOBOJBHO na ce camo jenua noh mpocnmaBa, ma Na ce cBe saGopaBn. Cana je nouego jeHo murnaie nyjica. Kpo3 aycrpujcky NoJy3BaHuuHy 4 KpO3 IbeMauKy (GepiuHcKy) miraMny nyiire-. ua je Bujecr, na he ce yckopo y Cxp- IbČBHLIH, NPHIHKOM JENHOT JIOBA Ca- CTATH H3BHJECHH "JIAHOBH PyCKE NAapCKE Nnopojune u «pama Pepnunanji, ua- CIujenuuK aycrpoyrapckor nmpecroJba. OBo rpeGa na ce 36yne 360r Tora, na ce omeT ycmocrase zo6pu ojiuocu uaMeljy Pycuje u Aycrpuje. A na zolje go Tor cacranka uga- HOBA BJIANAPCKHX-JIOMOBA TPEGA OmeT MaJIO npujarescke ycnyre. H Ko zpyru na TY YCIJTY yuuuu, ako une Fbema- ua, Koja ce mokasaja Kao Benaku aycrpujeku npujarejb y anekcuju Bo- CH€ H XepneroBune. Uak cy ce y npsu max aycrpujeku JIACTOBH_HCNIpCHJIH, jaBIbajyhu HOBOCT. A mocbe cy ysunjenu, na ra »Y CITA“ MAO NoHMaBa xpa6py aycrpujeky nunmjomanujy. Jep mamac Beh numy, ga Huje norpe6no na ce mapouuTum Cacrauuma manudecryje goGap oguoc usMehy Pycuje u Aycrpuje, jep Taj je ONHOC — BEE — YCIOCTABIBEH, a upyro ako Gu TO y Beuy »xeeJu, OHu Gu ce u camu oGparuju y Ilerpo- Tpau a me 6u yasumau FHbemauky 3a IIOCpeJHuKA. Buo Kako My uparo, cao he cBa- KAKO GuTu Tauuuje, ga nuKakBe Hu npujare;scke ycnyre mehe 6uru y cTa- I>bY Ia NOCIBE TOJIHKOF TOpKOT HCKY- CrBa yOujeze Pycujy y uckpene na- Mjepe Geuke zumomaruje. »Ozjek“. BOKEJbHMA HA DASMHIIJbAKA, Kan je /ip. Anekc. MurpoBuh ro- muHe_ 1899. 6uo ypenuuk ,Cpnckor Taaca“, koju je usnasuo y 3a1py, Ha- nucao je nok. /Ip. Bnaz. TpojanoBuh, NOCJAHMK HA.JAJM..CaGOpy.nuemo enje je Guo mramnauo y 46 6pojy ,Du- brovnika“ rozi. 1899. To mucmo, KOje je nocuno narnuc ,Cpncku rgac npo- THB HECPIICKOF rJIACA“ NPEHOCHMO Caja Y UjeuHH KAO BDJIO AKTYEJIHO: Taxa uujene Espome, cera oGpa- 30BaHor cBujera, Gujamie go HnenaBno OOpahena na nmpujecrojnuny = nanac *KAJIOCH€ KPAJBEBHHE CpGuje, ruje ce CBPILHJIA KPBABA Hrpa npez npujekum CYOM, NPETBOPEHHM ,) NOJIHTHUKY apeHy 3a pa3pauyHaBate ca noJIHTH- "KHM NporuBiHuuma“. TIpecy1y «pBa- BOT CYJa CTpALIHE BJIAJLE, H3peHeHy mo oGujecuoj sanoBnjenu, ocynuo je ja- jeB ,sBjepcke nojmrTuuke ocBere“. MH CAaMH JIMCTOBH KOju MaJNaJe y cpen Beua, noanaru npujare;bu oHora, Koju je »,CPaMOTHOM NIPeCyNOM TypHO Cp- Gujy y asujarcko BapBapcrBO“, He MOTOuWIEe Ha HHO a za najcrpoxuje ne NoKy/le ono neuoBjeuno nejijeno. AJ, ako je mo pujeuuma pyckor ornpa- BHHKA NOCIOBA y Beorpany rocn. MaH- CypoBa, Ta npecyna ysGyuuna onhy caBjecr; aKO Cy ce y TOM MHLIBERy, caonhenoM Banu y Beorpany, cno- *KMJIH_C IBHMC H NPECTABHHLU Dpan- ycke u Mrajuje, aKO Ce njemenuTa Lyilia M4pOJBYGHBOF Napa pycKOr Ha- ua nfeayljeda na, panu one cpamne npecyne, npekdue ca Cp6ujom peno- BHTE JHIJIOMATCKE OlHOIAJE; AKO je u Mey TyiuM HapojuMa OBJIAJAJIO y cBujem nomremujem nymama uajxu- Bib€ OTOpueibe, Koje je uapaxeHo y IJIAMCHHM UJIAHLIUMA CBE EBporICKE UITAMIIE ; KAKO CY TEK CpGuny, ruje- TOJ OH XKHBHO, PA3ZIHPAJIH CPLLE UPHH rmacoBu Koju cy zomasumu u Koju HaM, Ha xaJocT, jou 1osa3e u3 Beo- rpana?| Oco6uro Ha OBOM Y/LAJBEHOM Kpajy, Mey Cp6uma ua IIpumopjy, KOJIHKE OuH H zamac 3acy3e, Kay jy- TPOM H BEHCPOM MHCAO NOJETH K y- IJIE HAM CHHOBHMA MajKE CpOuje, K He- BHHHM JBYJIHMA, K XKPTBAMA GJATrOpO- JIHOT UYBCTBA, KOjH FHHY y TAMHHIIH, CIyheHu /6BYTHM OKOBHMA, — HA Cpa- MOTY zeBerHaecror Bujeka ? Hero, kao ga Huje gocra Tyre, xa- JIOCTH OBOj NOAJA Ce HM CpamMora, Npel CprcrTBOM, Upe1 KyJTypuum cBujeroM. Y JIHCTY, HETJLA JIHUHOM OP- ray Cp6a na Ilpumopjy ; y JIHCTy He- 3a60paBuor BemuKor Cp6una CaBe BjenaHnoBuha ; y JHCTy, y kome je om, Y3 Hapog Bac HP OMJIALHHY CPIICKY, BHCOKO H HEYCTPAIIHBO IpIKAO ZaCTABY CPIICKY, 34CTAaBY CBHjETJIHX HAPOJIHHX ujeaja, y Jucry o kome je Bjemano- Buh pekao za € i»uMe croju u maja, upuu Haso nomojuo je cBoje porose, Y OGJMKy uJIAHKA, NOJ = HACNOBOM: »Ilocauje npecyne“, uqramranor y 0- BOTOJIHINIBEM 6pojy 38. sanapckor »Cprekor Tgaca“. . CBaku Cp6uu ua ITIpumopjy, Kan je je mpodurao oHy cpaMoTy, ca ruyima- ibeM je MOpao 6anuTu oj ce6e onako OCKBPIbEHH H ONOTAHEHH JIHCT. KOJIUKO je cBakora y 1y1uu 3460.be10, TOJIHKO je, saucra, cBaku og nac u ocjeruo na ce npen cBujerom mMopa crnujijeTr paliu omora umauka. He 3aro 1miTo ce ua EEE: nyiua 3a jon jenuy, uu u Buie oz jezue yMHoxuja, Beti 1iTo je OHakaB ulaHaK MOFaO yrmezaru cBujerna y crymuuma smcra, «oju ce 30B€: ,OPTaH CPIICK€ HapOJHE CrpPAH- Ke“, M ITO je Tujem npen cBujerom, KOjH H€ 3HA HAIIE NPHJIHKE, OKAJBAO JIHNe CBOj HaNIOj CTpaHKH HA Tipumopjy. Ta jeguua OKOJIHOCT IH ME, K40 Cp6una, koju cnaG6om CBOjOM CHaroM Bojyje y pegoBuma cpncke crpanke Ha IIpumopjy u Koju je kao nocnanuK OJWIHKOBAH NOBjepeiveM = BiTEIIKOra Cpnckora napona y Boxu Koropcekoj, jaBHO Na CTAHEM NIpOTHB WIAHKA : »Tlocaaje mpecyze“, mramnanor y i. 4HKA TII ČA ENE s«iAH 4 561 0Ba CBOj1a. OnGnjaM Oz ce6e oBaKoBo.... ri- Caib€; a y ucTo 1o6a usjaBibyjem za je —IMOT i CTHJIHM CE TIPH- SHATA ,OPTAHOM CPIICKE HAPOJIHE CTPAH- Ke“. — OBoje moj uckpenu cpneku rac! OBo je Moja npasenua nporecra! Pucau_30. oxro6pa 1899. lip. BnanuMup TpojauoBuh HAPOJIHH NOCIIAHHK. Naši dopisi. Kastel (Kastelastva), decembra Narednog ljeta puni se ravnih 85 godina, od kako je naša premilostiva vlada preduzela da sagradi jedan lu- kobran u ovom mjestu, a koji je imao da bude od velike koristi ovoj divnoj i naprednoj varošici. I zaista, potrošilo se je preko 200 hiljada K. i radnja je bila gotova kroz 8—4 go- dine; ali koja fajda! Na našu veliku žalost, ne nauživasmo se za dugo tog dobra, jer te iste godine, netom je lukobran bio potpuno gotov, ne znamo da li s toga što radnja nije bila solidna, ili što je snaga mora bila preveć jaka, ali svakako od je- dnom ostasmo opet bez lukobrana. Današnje je pak stanje takovo, da je gotovo bolje bilo da se onakav lukobran nije nigda ni gradio, jer navaljene ruševine priječe da živi morski val sa zapada raznese i ras- čisti ono što južni valovi i potoci na- tjeraju. I tako sada izgubismo i ono malo zaklona što smo imali, jer nam morska struja zatrpala“ sa pijeskom i kamenjem, te pri malo uzburkanom moru nemoguće je pristajanje i ča- maca. Eto u ponedjeljak na 26. decembra dogodio se je jedan slučaj sa paro- brodom Dubrovačke Plovidbe. Paro- brod je imao da iskrca stotinu kvin- tala cementa i povede njekoliko pu- tnika i njihovih porodica. Ali“ nije mogao ni jedno ni drugo. Putnici su čak povratili plaćene vozne karte i novae im je predan natrag, jer naši brodići niti su mogli prenijeti putnike ni uzeti cement, jer jedino mjesto uz