Br. 9. Dubrovnik 3. marta 1911. IZLAZI SVAKI ČETVRIAK | i Cijena je listu na godinu: | | Ža Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- | | eegovinu K 12; za Srbiju i Crnu | \ Goru K 15; za sve ostale zemije | || kruna 16; za Dubrovnik kruna 10; li \ na pd i četvrt godine surazmjerno. 1 \ Pretplata i oglasi šalju se admini- | straciji lista a dopisi uredništvu. 1 Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- | \ kovna pisma ne primaju se. — | L I 1 UJ DUDROVNI God. XX. POJEDINI BROJ 2U PARA I Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više.puta uvrščćuju, onda po po godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od pstitaog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku | Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković. ZT Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Prilog policajskom sistemu \ u Dubrovniku. Na mjesnom sudu vodi se je- dna mala rasprava, koja je sva- kako vrlo interesantna, a ona je posljedica nečuvenog policajskog sistema kod nas. Rasprava je još u toku, te o njoj ne možemo ni- šta ni donositi, dok se ne izreče presuda, ali, ne prejudicirajući ni- malo samom ispadu ove rasprave, možemo da donesemo nekoliko riječi o nekim izjavama, koje su do sada pale, a koje su od dosta jakog interesa. Našim je poštovanim čitaocima poznato, kako smo opravdano ustali na onaj suvišni aparat špi- juna i detektiva što se dovuklo u naš grad, a koji su mirnom i po- štenom građanstvu već dozlogrdili sa svojim nasrtljivim i bezobzirnim ponašanjem. Naš protest imao je barem toliko uspjeha, da su po- znati individui postali nešto mirniji, koliko se to za njih može kazati. Prestali su sa svojim poznatim na- srtanjeru na ulici, ali su se okre- nuli na drugu stranu — k drža- vnom odvjetniku. Gotovo svaki dan dobijali su Srbi Dubrovčani pozivke sa suda, da odgovaraju na optužbe, koje je protiv njih podigec i skovala crna šeta pro- blematičnih tipova. Razumljivo je, da su sve te optužbe bile. bez osnova, te naši detektivi - nijesu se mogli veseliti nad svojim žrtva- ma. Sud je izricao presude, i ri- ješavao optuženike, jer nije nala- zio ni uzroka ni razloga da ih osudi. — Ali ko s đavolom tikve sadi o glavu mu se razbijaju. Sada pred sudom odgovaraju detektivi. Ne znamo što će s,njima da bu- de, niti se možemo u samu stvar upuštati, jer suđenje još traje, ali imamo da zabilježimo dvije izjave ovih detektiva, koje mogli da slu- že kao prilog policajskom sistemu kod nas u Dubrovniku, Jedan svjedok preko suđenja izjavio je kategorično bez uvijanja, kako ga je detektiv Bodul, jedne večeri, kada je između talijanaša i pra- vaša došlo u općinskoj kafani do sukoba, savjetovao _i nagovarao da se stavi na raspoloženje za svjedoka, jer da je to u interesu hrvatske stvari. Detektiv Bodul to je nijekao, pa da se obrani ne- hote se još gore. izdao, rekavši: što vi mislite, da sam ja. toliko lud pa da izdavam tajnu svoje službe. — .Mi imamo razloga da potpuno vjerujemo “onome gosp. svjedoku, koji nam je otvoreno kazao zašto su detektivi po _Du- brovniku i za čiji interes oni ra- de, a to nam je uvjerenje toliko jače, što je taj gosp. svjedok i Hrvat i pravaš, te mu se ne mo- že podmetnuti mržnja ili nešto sli- čno. Nas je dotični gosp. svjedok iznenadio, jer smo u njemu vidjeli poštenu dušu, koja je dosta rije- tka između naših pravaša, koji u dobroj mjeri idu na ruku svako- me, ko nama Srbima može da naškodi. ( Drugu izjavu dao nam je po- znati kad ne bi nikoga uapsio!“ Tako se je izjavio u jednom momentu preko rasprave. Ovo dosta jasno pokazuje, kako svoju službu shva- ćaju naši detektivi po Dubrovniku. Oni su preuzeli ulogu prostoga kučkodera, koji trči tamo.amo za paščadi, da ih što više pohvata. I tako dok se s jedne strane zatva- ra i optužuje pošteno građanstvo u interesu hrvatske stvari, a s druge strane da se me osramote što nikad ne apse, Srbi u Du- brovniku i ostalo nezavisno i po- šteno građanstvo mora i na dalje da trpi ćeil našeg policajnog si- stema. Ne znamo samo dokle će ovako. Svakako, idemo da vidimo, ali ne ćemo nikada prestajati da se obaramo na sve one podvige, koje su se protiv nas i naše egzi- stencije preduzele sa izvjesnih stra- na. Naša borba uvijek ostaje bor- ba samoobrane, pa se nadamo da ćemo u toj borbi opet moći da se održimo proti svim mahinaci- jama, pa ma kako one jake bile. Jer dok se s protivne strane na nas navaljuje u vidu različitih in- teresa, i da se neki ljudi proslave a ne osramote u svojoj načasnoj raboti, ini vedra čela i čiste savjesti, časno i srpski. pag kist odak ČEMO odbijau uudrce Ilacmo u3 CpGuje. — Or Hamer cTaiHor_ nomucHuKka. — Y Beorpany, 27. e6pyapa. Kako Bam je nosuaro, Kpajb Ilerap ce noBparuo us Puma npounor yrop- Huka y 8!/, caru_npuje nog. C Kpa- JbeM je nponyroBaja u npuunnesa Je- Jena, Koja je ye speMena GopaBuga KOJI CBOje TeTKE uTazujancke Kpasbune. Ha Georpanckoj cramuuu Kpava cy nouekaJu : IIpecrononacibeuuuuK Ajre- Kcannap, fIpuuu Ilasne, cBu uanoBu BALE, HAPOJIHH NOCIIAHHLH, HTAJIMjAH- CKH OTIIPABHHK NOCIIOBA, NPEeNCTABHHLIH CBujy rpaljauckux u Bojuux BJgacru u BOJUKH Opoj npecromnuke ny6auke. “um je ABOpCKH BO3 yilaO y CTAHHLY, BOjta My3uka je sacBupaja xumuy, a Ca CBHX CTpaHa OTHMAXY CE HOKJIMLIH: »žKusuol“ u ,Zlo6po nomao!“ Kpab je ogMax usamao u3 Bo3a u nodwyGuo ce ca [IpecrogoHac/benuHuKoM «AJeK- canipom u [Ipuuuem IlaBzom. 3a Kpa- bem. je. usauua [Ipuuuesa_Jenena u .NobyGuma ce e 6parom AgekcanpoM u pykoBana cIlpunuem IlaBzom, Koju je no TOM NO/bYGHO y pyKy. 3a ibuma je usaniao MuHHcrap CIOJbALIIBHX NO- cnoBa_r. /Ip. M. DB. ,MunoBanoBnli, na omla urajujancku Muuucrap ua CprickoMe —BOpy ca cBojom rocnmoljom, u pegomM ocrama npari»a _ KpajbeBa, Ilowro je Kpas> Ilerap npersenao no- uacHy ueTy u nomro ce NO3upaBuo ca CBHMA 4JIAHOBHMA BJ/IAZLE, IIOCIHAHHLIH- Ma H NpeucraBiuuuMa Bojuux u rpa- IjaHCKHX BJIACTH, 3AJIPXKABIIH CE pu TOM HajBulIE Ca uTaJIMjauCKHM OTIIpA- BHHKOM IIOC/IOBA, OJIBEBAO CE Ca KDA- J6EBCKOM NOMNOM, NIpaheH OLYIIEBJIBE- HHM Manupecranujama_HAPONHHM, y KPAJbEBCKH BOP. i Kpasb Ilerap je usrenao oHora jy- Tpa BPJO Beceo u 3azoBosbaH. Agiu npuje no3Bojure = jenuy ynajuuy. Baum Gu ce nomucHuk orpujenino o CBOje HP HAPOJIHO 341OBOJbCTBO, KAJI He 6u _cnoMeHyo kpacuy nojaBy, ucKu- preblematični tip detektiv Jakob Lovrić. ,Bila bi sramota, heHy npupojuom CKPOMHOLLIhy, BeCe- JIM #3p#30M JIMIA, KOje je oOmaBajo BCJIHKY JbyGaB NpeMa cpnekom Hapo- Ny; za, orpujerino 6u ce, kag He 6u ucTakao, na je y omoj kuru cprnekor Hapojtuor uBujeha, a y3 cBora ysBu- meHora Ona u Bpara, nojasa Tlpun- nese Jezeme nmpeuerassbaja jenuy o Hajbentuux u najuupucuujux pyxa y BPTy CpllCK€ HapoJIH€ uMOBHHC. OBO je npBu nyT mro j“ Bani nonucauk BuZuo [Ipuuue3y JeueHy u Mopa npu- 3HaTH Na je 1yro ocrao na mjecry noj YTHCKOM BEJIUKOT NOIITOBAHA, Koje je KOJ Ibera msasBaja Fbeua nojasa, Fbena npupojnna, cp.icka egeranuuja, 663 yKOYeHOocTH u HAJIYTOCTH KAKBA ce Ha 3anaziy Buha. — Amu, ga ce BANI NONHCH4K BpaTu Ha crBap. Kpajb Tlerap je, akne, u3renao onora jy- Tpa BPJIO BeCe0 u 3agoBOJbaH, LITO noka3yje na je HberoBo TIyTOBAIbE y Pum umano 6ap To1.:KO ycnjexa, Ko- NuKO ra je ouekumao mpuje CBora O/Macka ua Beorpana. Mehyrum uaja- Ba MHHHCTDA CIIOJBALI BUX NOCNOBA rr, M. MugnoBanosuka, a je nouek y Pu- My, KOJIHKO ca cTpane uranujanckor liBopa TOJIHKO ONeT ca Crpaue ura- JujaHCKOT, HApOJA, NpeBAZHNIAO CBAKO OdeKHBawe, zoka3yje za je osa no- Cjera jom jaue yumpcrua uu«aja He- nopemMehene oguoce uameljy Cp6uje u Hranuje, u ga pesyarar nocjere MOxe CAaMO KOPHCTHTH jeAHOM U upyrom HApo1y. Hmajyhu npen co6om HeKoJuKo u3- jaBa CPICKOTF MUHHCTPA CNOJbANIHHX nocnoBa rr, M. MuroBanoBuka, ne MOXe BALI NONHCHHK NnponycrT4Tu OBy DEA SJ a neso vi 4 At Av GRAH Guo IITO HECYMIbHBO YTBPhyje noJurTuuKy TeHzrenumjy oBora KpajbeBOr NyTOBAiba. »Ipajemuo 6u onaj — pekao jeGr: MunoBanoBuh — koju 6u TOj nocjeru NpunucuBao HeK4 HADOUHTH NOJIHTH- "KH KapakTEp, KAO ILTO Gu rpujeluuo u onaj Koju Gu xruo za joj oupuue CBAKH IIOJIHTHUKH KapakTEp. MiANLja u Cp6uja, no npupojnoj cugu CTBApH, Hana3e ce odasna na uciloM eneou- wily y doene0y suwe gaxcnux iionu- luuukux duilawa. Ojmocu uameky 06e Blaze GuJu cy u no jyue ysujek u3- BpCHu, Te Ce Jako Zociineao cilopa- 3yM 34 o6pany 3ajeonuuxux unite- peca.... HuKO He MOXe NoBoJuTH y CYMIby_ OpujenTajiny nojuruky Hra- Juje, koja je uckpena u Texu y rua- BHOME na (baBOpu3upa MApHO pa3Buhe Gajikauekor Hapona. Cp6uja, naxne, uma pa3snoza 0a Mimanujy cmaitipa kao ja«oz u nojannoe iipujainena. Cagat>H NMIb IBHXOP9F npujare/berBa je odpocame status quo-a 20 mozyhux 2panuya. Ho y cnayuajy, ako one e- nepeuje koje ce ca0a na GankancKoM uonyocidpey nanase y noinenuuja/- HOM Cilamwy ilo“ necpehu u36ujy na ilosptuuny, Espolia Gu ilipećana 0a ux ilycilu oa ce pabeujy kako Gu ce mozne yiloiupe6uiiu 3a ciigapate #o- 8e pasnoinexce. Y TOM npusuuny ue- uurepBenuuje su6epajina EBpora 6ugra Gu y Gynyhe y cxany ca «opmyaomM »BajkaH GajikaHckuM Hapojiuma“, Me- hy TuM BeJuKUM CuaMa 'Guhe 6e3 cy- Mibe u Hragmja ,.. 2)Ke,esunuka npy- ra IlyuaB-Janpaucko Mope He camo uro je 00 3ajeduuukoe unidepeca 3a 06e 3empe, Beh je u om onmurer e- Bporckor uurepeca... OnHocu Tpro- BauKH u3M€bhy Hramaje u CpGuje caMo he on Tora uMaTu KOpHcTH ... Ja pje- pyjeM na he ce Ta npyra carpanaTu.., KomrmiukanujaMa Ha GajiKaHcKOM NO- JIyOCTPBY OBE TOJIHHE TOJIHKO _HCTO MOxe Guru pasnora KOJuKO ux je GHJIO HP UPOLNIHX TOJIHHA, ,HO UilAK He ilipeća saGopasuiliu 0a cy 0yxogu Ha opujeniliy Nako pa3sOpancmvusu“. OBum pa3GanaHuM rmacycuMa 43 u3- jaBa MHHHCTPA CIOJBALIIHX IOCIIOBA He Tpe6a HukakBa KOMeHTApa. OHe cy \ jacHe u TaKO KpyIIHE za Came 3a ce npejicraBibajy uo jenan noratjaj. Tlo- Cluje OBux uajaBa, Koje cy nage npu- JIHKOM GOpaBKA CprlckOr Kpajba y Pumy, CyBHIIHO je TpoluiuTH pujeuu oko 1o- KA3HBAIbA HHTHMHHJHX NOJIHTHUKHX OJI- HOCa u3meljy Cp6uje u Mranuje; cy- BHIHO je CNOMHIbATK jeJLHHCTBEHH H3- pas cumnmaruja uraujanckor mpema CPIICKOME HADO/IY ; CyBulIHO je ucTu- ix jenuonyni- HUX u ajepaunux nopyka, no3upaBa 4 ea mamehy Cpneke u PMiranujan- cke. Hapojne Ckymurane; cysuuno Ce Bpahiaru Ha moJuTuuky crpany ME- hyco6uux 31paBuna uBajy cyBepena; Cysmuuuo je, majnocnuje, komeurapu- CAT4 OHY TauKy 3upaBuua, y kojoj ce HapOuHTO anocrpodupa cinuHocr npo- tuocru jemkor u npyror napona (ako ce cpncka canalmuuocr, koja je norny- HO CIHuna Tajiujanckoj npomnocTu, ue MACIH NOCIAT4 y apxuB npouuiocru!), CBe je To cysuuuo, jep r. M B. Mu- JIOBAHOBHH TAKO jacHo, TaKO OTBOpe- HO TOBOPH, LA H€ Tpe6a JIyInaTH ryIa- BOM OKO H3aBaljatba_KOjeKaKBHX KOM- Guwauuja. Cpncku_MuHucrap cnojbani- HHX NOCIIOBA KAKE HAM OTBOpeHO: za je cpncku Kpasb Guo npumjbeH 4 or uraujanckor :JIsopa u on uramujan- CKOT Hapoja ca cpnaunomiky koja je u cpnckor Kpasa u FberoBy npariby BPJIO NpujarHo uaneHajiHja; ga je KpaJbeB IMIyT HOCHO M NOJIHTHUKH KA- pakTep; zna je usmehy CpGuje u Hra- duje nocrurHyT cnopasym 3a oGpany 3ajejluuuKHX HHTEpeCA; zA CpGuja uma pasnora na Hrazmjy cmarpa kao jej- Hor jakor u gojajuor npujarejva ; na iIMratbe Ja ipancke meesnuue Pira- Juja CMaTpa u Kao nuraie cBojux uu- Tepeca; za he o6e 3embe uhu 3a TuM na ce ouyBsa status quo Kao u MHP Ha Bankany u y EBponu; na he ce Hrajuja, ako ce _napymu Mup ua Bag- KAHY, IPXKATH IpUHIuNA HEHHTEpBEH- uuje 4 34 Ib Ce BAJIOKMTH, KAKO GM CE TIPHJIHKE PA3BHJIE CarJaCHO bop- Mydu ,BaJikau = GanKaHCKHM HAPOJIH- Ma“; na je najnocauje, onacHocT KoM- naukanuja ua Bazkauy, kao u ysujek, BEJIHKA, M JA CY OBE TOJIHHE 1yXOBH ua Opujenry pasupaxbuBuju nero no cana, T. j. za je OBe rojiuHe omacHocT KYA H KaMO Beha u os6ubnuja. Kako BunuTe, HCTAKHYTE MHCJIH y NOCIbEJUbEM UJIAHKY HAILE CY NOTBP- uy y usjaBaMa cpnekor muHucrpa cno- JbALIIBHX NOCJIOBA H y JOTHUHOM pA3- BHTKy CaMux zoraljaja. Meljyrum nu- Catbe CBEKOJIHKE Na u COMjaJIHCTHUKE uTajujancKe imramne, iuro je csakakO BPJIO CHMNTOMATHUHO, CargaHO je no- rJeLHMA CprCcKOr MuHHCTpA r. Mugo- BaHOBuha. Kan je Bam nonucHuk cqa- BHO CEGH y NyXKHOCT Aa BaM O OBOM NuTaHy mute, ou je ongMax yBaxuo jeuxny ueocnopHy ucruny, na he iwe- TOBO pasjarawe jenuHo Tako Guru TAHHO MH NPABHJIHO, AKO Gyue uMao y BH/Y CHPIICKO H HTAJIHJAHCKO TJICLMIITE, Crora je pezoBHo nparuo cBe iro ce y urajiujanckoj jaBHOCTH O OBOME H3- HOCHJIO. CBE npernocraBke. Koje cy Ce Ha Ipxaiba urajujancke IuraMne u H3 M3jaBa TIOJIHTHUKHX 4 ApKABHHX dakrOpa u Hrazuju MOTJe NOCTABHTH, BOJE CAaMO jEJHOM 3ZAK/bYUKY : JA cy ušjase cpiickoe Munucidpa cio vau- mux iiocnosa 2. Munosana B. Muno- 8anoBuha iloililyno caznacne gakiliuu- HuM oonocuma usmehy Minanuje u CpGuje U tUuxOBuMm clopa3ymnumM ilo- 2neduma na Oanawuwe ilo nuitiuuke ipu- Nuke u na iloiupe6y Co 1uoapne 34- wiliuile sajed)nuukux unilepeca. OBo je, gakJe, pesyuiTaT nyra cpn- ckor Kpama y Hranmujy; oBo je no- CTyJaT npuponune komerpanuje auuo- HAJIHHX_€EH€pruja, Na Ce crBOpu cnu- rypHa rapanuuja yrpoxxeHuM ersucreH- uujama. JyrymKu. - Žaba. Kažu, bar tako stoji u jednoj basni, da žaba, kad se suviše nadme, može da prsne. Slično danas biva u Au- striji sa budžetom za pomorske ratne Ciljeve. Sud je već stvar svršena: Austrija pravi nekoliko dreadnoughti. Narodi monarhije habzburške treba iz svojih kesa da izruče — mimo svega ostaloga što daju — još odozgo tri stotine i trideset milijona kruna za nove dreadnoughte. Profesor Ma saryk, koji vrlo oštro i strogo kriti kuje vladinu politiku i Aehrenthalove .podvige sa falsifikatima, ističe da lo nije potreba Austriji, nego da te iz datke traži od Austrije Njemačka, kao kompenzaciju za učinjene usluge prilikom aneksione krize. Austrija nema stvarnih potreba za pojačavanje svoje monarice — ovim se pojačava njemačka morska ubojna sila. Austrij ska flota je od uvijek bila beznačajna: ali Njemačka zahtjeva od svoga sa veznika da stvori mornaricu i, kako je Njemačkoj potrebno da se što sko- rije naoruža, to je Austrija morala da pristane da pomogne svome deleko moćnijem susjedu i savezriku i da pristane na građenje novih drend noughta. : Glavno je da Njemačka traži da Austrija prospe u more 330 milijena kruna i ova to čini. Njemačka i Fran- cuska imaju velike i bogate kolonije i njihove mornarice imaju svoju ulogu Engleska ima svoju glavnu vojnu snagu u mornarici; Italija je tako reći sva uokvirena morem: Rusija graniči sa tri uora u Hvropi i dva okeana u Aziji... a kakvih kolonija ima Austrija? Sem ako aneksirane srpske zemlje ne smatra za svoje ko lonije. Ona svoju politiku i vojnu ulogu može da vrši bez dreadnoughta. Istra i Dalmacija mogu se braniti i zaštićavati utvrđenjima za koja su narodi monarhije dali milijarde. Ma koliko da se nadima i napreže, Au strija ne može dostići ni marinu ma lene Danske i Holandije. Ili najzad Austrija ne misli valjda na sudar sa Italijom? Pa ona joj je saveznik. Siguran joj i savez i saveznik kad od njega strepi i gradi dreadnoughte! Jedan dreadnought staje šesdeset i šest milijona kruna — jedan top sa spremom i municijom: na tom brodu staje više nego izdržavanje čitavog jednog univerzitetskog fakulteta u Austriji... i fakultet se ne daje, na ročito tek onda se ne daje kad ga traže Sloveni. Austrija je velika sila; ona i na moru hoće nešto da predstavlja. Bijes mode u svijetu zahvatio je njene po litičare. Mora za Njemačkom: mora za modom i u ovom slučaju ona liči na onu žabu iz basne koja se nadima... nadima, Javor Domaće vijesti. Srbi Sinjske krajine. Pišu nam iz Sinja: Teška su i ozbiljna bila vre- mena u staro doba, za Srbe pravo- slavne u ovoj krajini. Na tisuće Srb- skih porodica, što silom što mitom, moradoše se odreći Srbstva i pravo: slavlja, a dvo što je ostalo, što se je na pušci i na handžaru održalo, u osobito od Roše hajduka, koji je bio u velikoj milosti Imoskog providura. U ovoj istoj krajini bilo je dosta i Srpskih Bogomolja kao u učanima, Bisku, Diemu, Svibu it. d. kasnije sve te crkve pripadoše rimskoj erkve- noj vlasti. Kaluđeri iz obližnjeg ma- nastira dolažahu te pod čadorom na. rodu pripovijedahu slovo Božije, tako se pripovjeda da je Dositej. Obrado- vić dolazio u jedno malo seoce da narod pričešćiva, pa Dositej vrativši