Br. 9.

Dubrovnik 3. marta 1911.

IZLAZI SVAKI ČETVRIAK |
i Cijena je listu na godinu: |
| Ža Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- |
| eegovinu K 12; za Srbiju i Crnu |
\ Goru K 15; za sve ostale zemije |
|| kruna 16; za Dubrovnik kruna 10; li
\ na pd i četvrt godine surazmjerno. 1
\ Pretplata i oglasi šalju se admini- |

straciji lista a dopisi uredništvu. 1

Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- |
\ kovna pisma ne primaju se. —

|

L

I 1
UJ

DUDROVNI

God. XX.

POJEDINI BROJ 2U PARA I

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više.puta uvrščćuju, onda po po
godbi. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od pstitaog
retka 20 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku |

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković.

ZT

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Prilog policajskom sistemu
\ u Dubrovniku.

Na mjesnom sudu vodi se je-
dna mala rasprava, koja je sva-
kako vrlo interesantna, a ona je
posljedica nečuvenog  policajskog
sistema kod nas. Rasprava je još
u toku, te o njoj ne možemo ni-
šta ni donositi, dok se ne izreče
presuda, ali, ne prejudicirajući ni-
malo samom ispadu ove rasprave,
možemo da donesemo nekoliko
riječi o nekim izjavama, koje su
do sada pale, a koje su od dosta
jakog interesa.

Našim je poštovanim čitaocima
poznato, kako smo opravdano
ustali na onaj suvišni aparat špi-
juna i detektiva što se dovuklo u
naš grad, a koji su mirnom i po-
štenom građanstvu već dozlogrdili
sa svojim nasrtljivim i bezobzirnim
ponašanjem. Naš protest imao je
barem toliko uspjeha, da su  po-
znati individui postali nešto mirniji,
koliko se to za njih može kazati.
Prestali su sa svojim poznatim na-
srtanjeru na ulici, ali su se okre-
nuli na drugu stranu — k drža-
vnom odvjetniku. Gotovo svaki
dan dobijali su Srbi Dubrovčani
pozivke sa suda, da odgovaraju
na optužbe, koje je protiv njih
podigec i skovala crna šeta pro-
blematičnih tipova. Razumljivo je,
da su sve te optužbe bile. bez
osnova, te naši detektivi - nijesu
se mogli veseliti nad svojim žrtva-
ma. Sud je izricao presude, i ri-
ješavao optuženike, jer nije nala-
zio ni uzroka ni razloga da ih

osudi. — Ali ko s đavolom tikve

sadi o glavu mu se razbijaju. Sada
pred sudom odgovaraju detektivi.
Ne znamo što će s,njima da bu-
de, niti se možemo u samu stvar
upuštati, jer suđenje još traje, ali
imamo da zabilježimo dvije izjave
ovih detektiva, koje mogli da slu-

že kao prilog policajskom sistemu

kod nas u Dubrovniku, Jedan
svjedok preko suđenja izjavio je
kategorično bez uvijanja, kako ga
je detektiv Bodul, jedne večeri,
kada je između talijanaša i pra-
vaša došlo u općinskoj kafani do
sukoba, savjetovao _i nagovarao
da se stavi na raspoloženje za
svjedoka, jer da je to u interesu
hrvatske stvari. Detektiv Bodul
to je nijekao, pa da se obrani ne-
hote se još gore. izdao, rekavši:
što vi mislite, da sam ja. toliko
lud pa da izdavam tajnu svoje
službe. — .Mi imamo razloga da
potpuno vjerujemo “onome gosp.
svjedoku, koji nam je otvoreno
kazao zašto su detektivi po _Du-
brovniku i za čiji interes oni ra-
de, a to nam je uvjerenje toliko
jače, što je taj gosp. svjedok i
Hrvat i pravaš, te mu se ne mo-
že podmetnuti mržnja ili nešto sli-
čno. Nas je dotični gosp. svjedok
iznenadio, jer smo u njemu vidjeli
poštenu dušu, koja je dosta rije-
tka između naših pravaša, koji u
dobroj mjeri idu na ruku svako-
me, ko nama Srbima može da
naškodi.

(

Drugu izjavu dao nam je po-
znati

kad ne bi nikoga uapsio!“ Tako
se je izjavio u jednom momentu
preko rasprave. Ovo dosta jasno
pokazuje, kako svoju službu shva-
ćaju naši detektivi po Dubrovniku.
Oni su preuzeli ulogu prostoga
kučkodera, koji trči tamo.amo za
paščadi, da ih što više pohvata. I
tako dok se s jedne strane zatva-
ra i optužuje pošteno građanstvo
u interesu hrvatske stvari, a
s druge strane da se me osramote
što nikad ne apse, Srbi u Du-
brovniku i ostalo nezavisno i po-
šteno građanstvo mora i na dalje
da trpi ćeil našeg policajnog si-
stema. Ne znamo samo dokle će
ovako. Svakako, idemo da vidimo,
ali ne ćemo nikada prestajati da se
obaramo na sve one podvige, koje
su se protiv nas i naše egzi-
stencije preduzele sa izvjesnih stra-
na. Naša borba uvijek ostaje bor-
ba samoobrane, pa se nadamo da
ćemo u toj borbi opet moći da
se održimo proti svim mahinaci-
jama, pa ma kako one jake bile.
Jer dok se s protivne strane na
nas navaljuje u vidu različitih in-
teresa, i da se neki ljudi proslave
a ne osramote u svojoj načasnoj
raboti, ini
vedra čela i čiste savjesti, časno
i srpski.

pag kist odak
ČEMO odbijau uudrce

Ilacmo u3 CpGuje.

— Or Hamer cTaiHor_ nomucHuKka. —
Y Beorpany, 27. e6pyapa.

Kako Bam je nosuaro, Kpajb Ilerap

ce noBparuo us Puma npounor yrop-
Huka y 8!/, caru_npuje nog. C Kpa-
JbeM je nponyroBaja u npuunnesa Je-
Jena, Koja je ye speMena GopaBuga
KOJI CBOje TeTKE uTazujancke Kpasbune.
Ha Georpanckoj cramuuu Kpava cy
nouekaJu : IIpecrononacibeuuuuK Ajre-
Kcannap, fIpuuu Ilasne, cBu uanoBu
BALE, HAPOJIHH NOCIIAHHLH, HTAJIMjAH-
CKH OTIIPABHHK NOCIIOBA, NPEeNCTABHHLIH
CBujy rpaljauckux u Bojuux BJgacru u
BOJUKH  Opoj npecromnuke ny6auke.
“um je ABOpCKH BO3 yilaO y CTAHHLY,
BOjta My3uka je sacBupaja xumuy, a
Ca CBHX CTpaHa OTHMAXY CE HOKJIMLIH:
»žKusuol“ u ,Zlo6po nomao!“ Kpab
je ogMax usamao u3 Bo3a u nodwyGuo
ce ca [IpecrogoHac/benuHuKoM «AJeK-
canipom u [Ipuuuem IlaBzom. 3a Kpa-
bem. je. usauua [Ipuuuesa_Jenena u
.NobyGuma ce e 6parom AgekcanpoM
u pykoBana cIlpunuem IlaBzom, Koju
je no TOM NO/bYGHO y pyKy. 3a ibuma
je usaniao MuHHcrap CIOJbALIIBHX NO-
cnoBa_r. /Ip. M. DB. ,MunoBanoBnli,
na omla urajujancku  Muuucrap ua
CprickoMe —BOpy ca cBojom rocnmoljom,
u pegomM ocrama npari»a _ KpajbeBa,
Ilowro je Kpas> Ilerap npersenao no-
uacHy ueTy u nomro ce NO3upaBuo ca
CBHMA 4JIAHOBHMA BJ/IAZLE, IIOCIHAHHLIH-
Ma H NpeucraBiuuuMa Bojuux u rpa-
IjaHCKHX BJIACTH, 3AJIPXKABIIH CE pu
TOM HajBulIE Ca uTaJIMjauCKHM OTIIpA-
BHHKOM IIOC/IOBA, OJIBEBAO CE Ca KDA-
J6EBCKOM NOMNOM, NIpaheH OLYIIEBJIBE-
HHM Manupecranujama_HAPONHHM, y
KPAJbEBCKH BOP. i

Kpasb Ilerap je usrenao oHora jy-
Tpa BPJO Beceo u 3azoBosbaH. Agiu
npuje  no3Bojure = jenuy  ynajuuy.
Baum Gu ce nomucHuk orpujenino o
CBOje HP HAPOJIHO 341OBOJbCTBO, KAJI
He 6u _cnoMeHyo kpacuy nojaBy, ucKu-

preblematični tip detektiv
Jakob Lovrić. ,Bila bi sramota,

heHy npupojuom CKPOMHOLLIhy, BeCe-
JIM #3p#30M JIMIA, KOje je oOmaBajo
BCJIHKY JbyGaB NpeMa cpnekom Hapo-
Ny; za, orpujerino 6u ce, kag He 6u
ucTakao, na je y omoj kuru cprnekor
Hapojtuor uBujeha, a y3 cBora ysBu-
meHora Ona u Bpara, nojasa Tlpun-
nese Jezeme nmpeuerassbaja jenuy o
Hajbentuux u najuupucuujux pyxa y
BPTy CpllCK€ HapoJIH€ uMOBHHC. OBO
je npBu nyT mro j“ Bani nonucauk
BuZuo [Ipuuue3y JeueHy u Mopa npu-
3HaTH Na je 1yro ocrao na mjecry noj
YTHCKOM BEJIUKOT NOIITOBAHA, Koje je
KOJ Ibera msasBaja Fbeua  nojasa,
Fbena npupojnna, cp.icka egeranuuja,
663 yKOYeHOocTH u HAJIYTOCTH KAKBA
ce Ha 3anaziy Buha. — Amu, ga ce
BANI NONHCH4K BpaTu Ha crBap. Kpajb
Tlerap je, akne, u3renao onora jy-
Tpa BPJIO BeCe0 u 3agoBOJbaH, LITO
noka3yje na je HberoBo TIyTOBAIbE y
Pum umano 6ap To1.:KO ycnjexa, Ko-
NuKO ra je ouekumao mpuje CBora
O/Macka ua Beorpana. Mehyrum uaja-
Ba MHHHCTDA CIIOJBALI BUX NOCNOBA rr,
M. MugnoBanosuka, a je nouek y Pu-
My, KOJIHKO ca cTpane uranujanckor
liBopa TOJIHKO ONeT ca Crpaue ura-
JujaHCKOT, HApOJA, NpeBAZHNIAO CBAKO
OdeKHBawe, zoka3yje za je osa no-
Cjera jom jaue yumpcrua uu«aja He-
nopemMehene oguoce uameljy Cp6uje u
Hranuje, u ga pesyarar nocjere MOxe
CAaMO KOPHCTHTH jeAHOM U upyrom
HApo1y.

Hmajyhu npen co6om HeKoJuKo u3-
jaBa CPICKOTF MUHHCTPA CNOJbANIHHX
nocnoBa rr, M. MuroBanoBuka, ne
MOXe BALI NONHCHHK NnponycrT4Tu OBy
DEA SJ a neso vi 4 At Av GRAH Guo
IITO HECYMIbHBO YTBPhyje noJurTuuKy
TeHzrenumjy oBora KpajbeBOr NyTOBAiba.
»Ipajemuo 6u onaj — pekao jeGr:
MunoBanoBuh — koju 6u TOj nocjeru
NpunucuBao HeK4 HADOUHTH  NOJIHTH-
"KH KapakTEp, KAO ILTO Gu rpujeluuo
u onaj Koju Gu xruo za joj oupuue
CBAKH IIOJIHTHUKH KapakTEp. MiANLja
u Cp6uja, no npupojnoj cugu CTBApH,
Hana3e ce odasna na uciloM eneou-
wily y doene0y suwe gaxcnux iionu-
luuukux duilawa. Ojmocu uameky 06e
Blaze GuJu cy u no jyue ysujek u3-
BpCHu, Te Ce Jako Zociineao cilopa-
3yM 34 o6pany 3ajeonuuxux  unite-
peca.... HuKO He MOXe NoBoJuTH y
CYMIby_ OpujenTajiny nojuruky Hra-
Juje, koja je uckpena u Texu y rua-
BHOME na (baBOpu3upa MApHO pa3Buhe
Gajikauekor Hapona. Cp6uja, naxne,
uma pa3snoza 0a Mimanujy cmaitipa
kao ja«oz u nojannoe iipujainena.
Cagat>H NMIb IBHXOP9F  npujare/berBa
je odpocame status quo-a 20 mozyhux
2panuya. Ho y cnayuajy, ako one e-
nepeuje koje ce ca0a na GankancKoM
uonyocidpey nanase y noinenuuja/-
HOM Cilamwy ilo“ necpehu u36ujy na
ilosptuuny, Espolia Gu ilipećana 0a
ux ilycilu oa ce pabeujy kako Gu ce
mozne yiloiupe6uiiu 3a ciigapate #o-
8e pasnoinexce. Y TOM npusuuny ue-
uurepBenuuje su6epajina EBpora 6ugra
Gu y Gynyhe y cxany ca «opmyaomM
»BajkaH GajikaHckuM Hapojiuma“, Me-
hy TuM BeJuKUM CuaMa 'Guhe 6e3 cy-
Mibe u Hragmja ,.. 2)Ke,esunuka npy-
ra IlyuaB-Janpaucko Mope He camo
uro je 00 3ajeduuukoe unidepeca 3a
06e 3empe, Beh je u om onmurer e-
Bporckor uurepeca... OnHocu Tpro-
BauKH u3M€bhy Hramaje u CpGuje caMo
he on Tora uMaTu KOpHcTH ... Ja pje-
pyjeM na he ce Ta npyra carpanaTu..,
KomrmiukanujaMa Ha GajiKaHcKOM NO-
JIyOCTPBY OBE TOJIHHE TOJIHKO _HCTO
MOxe Guru pasnora KOJuKO ux je
GHJIO HP UPOLNIHX TOJIHHA, ,HO UilAK
He ilipeća saGopasuiliu 0a cy 0yxogu
Ha opujeniliy Nako pa3sOpancmvusu“.

OBum pa3GanaHuM rmacycuMa 43 u3-
jaBa MHHHCTPA  CIOJBALIIHX IOCIIOBA
He Tpe6a HukakBa KOMeHTApa. OHe cy

\

jacHe u TaKO KpyIIHE za Came 3a ce
npejicraBibajy uo jenan noratjaj. Tlo-
Cluje OBux uajaBa, Koje cy nage npu-
JIHKOM GOpaBKA CprlckOr Kpajba y Pumy,
CyBHIIHO je TpoluiuTH pujeuu oko 1o-
KA3HBAIbA HHTHMHHJHX NOJIHTHUKHX OJI-
HOCa u3meljy Cp6uje u Mranuje; cy-
BHIHO je CNOMHIbATK jeJLHHCTBEHH H3-

pas cumnmaruja uraujanckor  mpema
CPIICKOME HADO/IY ; CyBulIHO je ucTu-
ix jenuonyni-

HUX u ajepaunux nopyka, no3upaBa
4 ea mamehy Cpneke u PMiranujan-
cke. Hapojne Ckymurane; cysuuno
Ce Bpahiaru Ha moJuTuuky crpany ME-
hyco6uux 31paBuna uBajy cyBepena;
Cysmuuuo je, majnocnuje,  komeurapu-
CAT4 OHY TauKy 3upaBuua, y kojoj ce
HapOuHTO anocrpodupa cinuHocr npo-
tuocru jemkor u npyror napona (ako
ce cpncka canalmuuocr, koja je norny-
HO CIHuna Tajiujanckoj npomnocTu, ue
MACIH NOCIAT4 y apxuB npouuiocru!),
CBe je To cysuuuo, jep r. M B. Mu-
JIOBAHOBHH TAKO jacHo, TaKO OTBOpe-
HO TOBOPH, LA H€ Tpe6a JIyInaTH ryIa-
BOM OKO H3aBaljatba_KOjeKaKBHX KOM-
Guwauuja. Cpncku_MuHucrap cnojbani-
HHX NOCIIOBA KAKE HAM OTBOpeHO: za
je cpncku Kpasb Guo npumjbeH 4 or
uraujanckor :JIsopa u on uramujan-
CKOT Hapoja ca cpnaunomiky koja je
u cpnckor Kpasa u FberoBy npariby
BPJIO  NpujarHo uaneHajiHja; ga je
KpaJbeB IMIyT HOCHO M NOJIHTHUKH KA-
pakTep; zna je usmehy CpGuje u Hra-
duje nocrurHyT cnopasym 3a oGpany
3ajejluuuKHX HHTEpeCA; zA CpGuja uma
pasnora na Hrazmjy cmarpa kao jej-
Hor jakor u gojajuor npujarejva ; na
iIMratbe Ja ipancke meesnuue Pira-
Juja CMaTpa u Kao nuraie cBojux uu-
Tepeca; za he o6e 3embe uhu 3a TuM
na ce ouyBsa status quo Kao u MHP
Ha Bankany u y EBponu; na he ce
Hrajuja, ako ce _napymu Mup ua Bag-
KAHY, IPXKATH IpUHIuNA HEHHTEpBEH-
uuje 4 34 Ib Ce BAJIOKMTH, KAKO GM
CE TIPHJIHKE PA3BHJIE CarJaCHO bop-
Mydu ,BaJikau = GanKaHCKHM  HAPOJIH-
Ma“; na je najnocauje, onacHocT KoM-
naukanuja ua Bazkauy, kao u ysujek,
BEJIHKA, M JA CY OBE TOJIHHE 1yXOBH
ua Opujenry pasupaxbuBuju nero no
cana, T. j. za je OBe rojiuHe omacHocT
KYA H KaMO Beha u os6ubnuja.

Kako BunuTe, HCTAKHYTE MHCJIH y
NOCIbEJUbEM UJIAHKY HAILE CY NOTBP-
uy y usjaBaMa cpnekor muHucrpa cno-
JbALIIBHX NOCJIOBA H y JOTHUHOM pA3-
BHTKy CaMux zoraljaja. Meljyrum  nu-
Catbe CBEKOJIHKE Na u COMjaJIHCTHUKE
uTajujancKe imramne, iuro je csakakO
BPJIO CHMNTOMATHUHO, CargaHO je no-
rJeLHMA CprCcKOr MuHHCTpA r. Mugo-
BaHOBuha. Kan je Bam nonucHuk cqa-
BHO CEGH y NyXKHOCT Aa BaM O OBOM
NuTaHy mute, ou je ongMax yBaxuo
jeuxny ueocnopHy ucruny, na he iwe-
TOBO pasjarawe jenuHo Tako Guru
TAHHO MH NPABHJIHO, AKO Gyue uMao y
BH/Y CHPIICKO H HTAJIHJAHCKO TJICLMIITE,
Crora je pezoBHo nparuo cBe iro ce
y urajiujanckoj jaBHOCTH O OBOME H3-
HOCHJIO. CBE npernocraBke. Koje cy
Ce Ha Ipxaiba urajujancke IuraMne u
H3 M3jaBa  TIOJIHTHUKHX 4 ApKABHHX
dakrOpa u Hrazuju MOTJe NOCTABHTH,
BOJE CAaMO jEJHOM 3ZAK/bYUKY : JA cy
ušjase cpiickoe Munucidpa cio vau-
mux iiocnosa 2. Munosana B. Muno-
8anoBuha iloililyno caznacne gakiliuu-
HuM oonocuma usmehy Minanuje u
CpGuje U tUuxOBuMm clopa3ymnumM ilo-
2neduma na Oanawuwe ilo nuitiuuke ipu-
Nuke u na iloiupe6y Co 1uoapne 34-
wiliuile sajed)nuukux unilepeca.

OBo je, gakJe, pesyuiTaT nyra cpn-
ckor Kpama y Hranmujy; oBo je no-
CTyJaT npuponune komerpanuje auuo-
HAJIHHX_€EH€pruja, Na Ce crBOpu cnu-
rypHa rapanuuja yrpoxxeHuM ersucreH-
uujama.

JyrymKu. -

Žaba.

Kažu, bar tako stoji u jednoj basni,
da žaba, kad se suviše nadme, može
da prsne. Slično danas biva u Au-
striji sa budžetom za pomorske ratne
Ciljeve. Sud je već stvar svršena:
Austrija pravi nekoliko dreadnoughti.
Narodi monarhije habzburške treba
iz svojih kesa da izruče — mimo
svega ostaloga što daju — još odozgo
tri stotine i trideset milijona kruna
za nove dreadnoughte. Profesor Ma
saryk, koji vrlo oštro i strogo kriti
kuje vladinu politiku i Aehrenthalove

.podvige sa falsifikatima, ističe da lo

nije potreba Austriji, nego da te iz
datke traži od Austrije Njemačka,
kao kompenzaciju za učinjene usluge
prilikom  aneksione krize. Austrija
nema stvarnih potreba za pojačavanje
svoje monarice — ovim se pojačava
njemačka morska ubojna sila. Austrij
ska flota je od uvijek bila beznačajna:
ali Njemačka zahtjeva od svoga sa
veznika da stvori mornaricu i, kako
je Njemačkoj potrebno da se što sko-
rije naoruža, to je Austrija morala da
pristane da pomogne svome deleko
moćnijem susjedu i savezriku i da
pristane na građenje novih drend
noughta. :

Glavno je da Njemačka traži da
Austrija prospe u more 330 milijena
kruna i ova to čini. Njemačka i Fran-
cuska imaju velike i bogate kolonije
i njihove mornarice imaju svoju ulogu
Engleska ima svoju glavnu vojnu
snagu u mornarici; Italija je tako
reći sva uokvirena morem: Rusija

graniči sa tri uora u Hvropi i dva
okeana u Aziji... a kakvih kolonija
ima Austrija? Sem ako aneksirane

srpske zemlje ne smatra za svoje ko
lonije. Ona svoju politiku i vojnu
ulogu može da vrši bez dreadnoughta.
Istra i Dalmacija mogu se braniti i
zaštićavati utvrđenjima za koja su
narodi monarhije dali milijarde. Ma

koliko da se nadima i napreže, Au
strija ne može dostići ni marinu ma
lene Danske i Holandije. Ili najzad
Austrija ne misli valjda na sudar sa

Italijom? Pa ona joj je saveznik.
Siguran joj i savez i saveznik kad
od njega strepi i gradi dreadnoughte!

Jedan dreadnought staje šesdeset
i šest milijona kruna — jedan top sa
spremom i municijom: na tom brodu
staje više nego izdržavanje čitavog
jednog univerzitetskog fakulteta u
Austriji... i fakultet se ne daje, na
ročito tek onda se ne daje kad ga
traže Sloveni.

Austrija je velika sila; ona i na
moru hoće nešto da predstavlja. Bijes
mode u svijetu zahvatio je njene po
litičare. Mora za Njemačkom: mora

za modom i u ovom slučaju ona liči
na onu žabu iz basne koja se nadima...
nadima, Javor

Domaće vijesti.

Srbi Sinjske krajine. Pišu nam iz
Sinja: Teška su i ozbiljna bila vre-
mena u staro doba, za Srbe pravo-
slavne u ovoj krajini. Na tisuće Srb-
skih porodica, što silom što mitom,
moradoše se odreći Srbstva i pravo:
slavlja, a dvo što je ostalo, što se je
na pušci i na handžaru održalo, u
osobito od Roše hajduka, koji je bio
u velikoj milosti Imoskog providura.

U ovoj istoj krajini bilo je dosta i
Srpskih Bogomolja kao u učanima,
Bisku, Diemu, Svibu it. d. kasnije
sve te crkve pripadoše rimskoj erkve-
noj vlasti. Kaluđeri iz obližnjeg ma-
nastira dolažahu te pod čadorom na.
rodu pripovijedahu slovo Božije, tako
se pripovjeda da je Dositej. Obrado-
vić dolazio u jedno malo seoce da
narod pričešćiva, pa Dositej vrativši