Br. 12.

Dubrovnik 16. marta 19]1.

God. XX.

IZLAZI SVAKI ČETVRTAK

Cijena je listu na godinu:
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her-
cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu
Goru K 15; za sve ostale zemlje
kruna 16; za Dubrovnik kruna 10;
na pd i četvrt godine surazmjerno.
Pretplata i oglasi šalju se admini-
Straciji lista a dopisi uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju se. —

DUBROVNIK

POJEDINI BROJ 2U PARA

Za oglase, računska izvješću i sli-
čne objave plaća se 12 pura po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po po-
godbi. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

Plativo i utuživo u Dubravuiku

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković.

(SZAT

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

U ZNAKU TRIJALIZMA.

Od vremena aneksione krize
nalaze se aspiracije našeg naroda
Hrvatskog imena u znaku — fri-
jalizma. Ova nova planeta, u
obliku i sa osobinama raka, vlada
danas politikom braće Hrvata. Ma-
hom svi troše svoje sile u doka-
zivanje potrebe ostvarenja nečega,

što je daleko i od njihove snage.

i od njihove volje i od njihove —
neka nam dozvole kazati istinu —
nacionalne svijesti, napadajući uje-
dno Srbe što neće da se slijepo
povinuju njihovoj nepravednoj, ne-
realnoj i neozbiljnoj politici.

A sada, da se objasnimo !

Trijalizam, kakav bi mogao ko-
ristiti našem zajedničkom narodu
i za kakav bismo se mogli zalo-
žiti — naravno, uvijek za nevolju,
po onoj narodnoj: od dva zla
treba birati manje —  pretpo-
stavlja radikalnu promjenu  drža-
vne skulpture monarhije sa svim
njenim velikim i važnim posljedi-
cama. Protivu takove mogućnosti
vojuje svim sredstvima današnji

državni sistem i unutrašnjeg i spo- .

ljašnjeg karaktera. Samo politički
lajici mogu vjerovati u mogućnost
jedne promjene, koja bi“ austrijsku
supremaciju u monarhiji pri prvom
sukobu dovela u pitanje.

Ali, recimo da je trijalizam u
planu viših ili odličnih faktora mo-
narhije. U tome slučaju trijalizam
će se stvoriti i bez naše volje i
uvijek u saglasnosti sa težnjama i
interesima Njemaca i Mađara. A
srpska nacija, svjesna svoje nacio-
nalne individualnosti i svoje na-
cionalne budućnosti, ne može i
ne smije podupirati takvu politiku.

Jedan veliki Sloven i realan po-
liličar, Dr. Toma Masaryk, koji
je nasumnjivo vrlo dobro verziran
u svim političkim pitanjima, kazao
je govoreći o trijalizmu: ,Ja mi-
slim da u bečkim političkim  0-
ćnim krugovima ne postoji. plan
u ovome pravcu. Bolje je, dakle,
da se o tome i ne govori, da
se ne izazivlje zbrka pojmova.
Najbolje bi učinio srpsko-hrvatski
narog da se uzda samo u se, to
jest da propagira i nacionalno
i kulturno jedinstvo Srba i Hr-
vata u svim državama i admi-
nistracijama. Nada u stranu po-
moć samo slabi energiju naroda i
krade mu uzalud vrijeme“.

S formalne strane, kako se  ja-
sno vidi, trijalistička je politika
braće Hrvata i nerealna i neozbilj-
na. Ako nijesu skrajni šoviniste,
pa ne vide dobro očima svoga
razuma, neka se osvrhu na svoju
prošlost i neka pogled zaustave
na onom ,incidentu“ sa Arvatskim
državljanstvom pred bečkim i
peštanskim parlamentom prije sa-
mo nekoliko dana, pa će se uvje-
riti, da borba za trijalizam ne zna-
či drugo no mlatiti praznu slamu.
Razumije se, da Srbi, koji kao
ozbiljni i realni političari prven-
stveno vode računa o prilikama i
o mogućnostima, ne gubeći iz vida

Cilj svojih težnja i želja, nijesu ni
mogli ni smjeli akceptirati ovaku
politiku, a još manje su se mogli
za nju založiti.

Međusobno  razilaženje Srba i
Hrvata u pitanju čisto državo-pra-
vne prirode zasijeca i u zajedni-
čko nacionalno pitanje. Hrvati su
se okomili na Srbe što tobože
smetaju ostvarenje Velike Hrvat-
ske u okviru i prebacuju Srbima
nekorektnost prema ideji narodnog
jedinstva, a ne vide ili neće da
vide da je ideja trijalizma bačena
ozgo samo kao kost da se njome
polome zubi narodnog jedinstva.
U ostalom trebalo bi prije svega
da se braća Hrvati izjasne, da li
ideju narodnog jedinstva monopo-
liziraju za ostvarenje svojih esklu-
zivističkih prohtjeva, ili je smatraju
bazom za podizanje zajedničke
kulturne nacionalne otadžbine Srba
i Hrvata!? Zdrava narodna  poli-
tika može da ima samo jedan cilj.
Putevi za njegovo ostvarenje ne
moraju biti isti, ali se ne smiju
razilaziti. A put, kojim su sada
pošli braća Hrvati, ne vodi k cilju
narodnog jedinstva ma s koje ga
strane promatrali. Od kuda braći
Hrvatina ta čudna, da ne rečemo
nesretna, misao da se zalažu za
ono što, bar za sada, nije ostvar-
ljivo, i da se zagrijavaju za ideju
koje ne može da posluži kao svje-
dočba narodne zrelosti? A od
kuda im opet smjelost, da Srbima
prebacuju nekorektnost prema ideji
narodnog jedinstva, kad se kod
njih, čak i u ovome pitanju, i
suviše ispoljava  ekskluzivističko
gledište ? Pogledajmo samo, koji
Hrvati napadaju na Srbe što neće
da se ešofiraju za ostvarenje  tri-
jalizma!? Prvenstveno i najviše
oni koji su se pokazali kao odli-
čni sluge svakog nenarodnog  si-
stema i koji Srbe, kao takove, ne
samo što neće da priznaju nego
ih šta više negiraju i ondje gdje
Srbi prestavljaju većinu. A niko
ne može kazati, da ovi Hrvati
prestavljaju hrvatsku manjinu.

Prebacivanje nekorektnosti prema
ideji narodnog jedinstva zbog toga
što se Srbi neće da upregnu pod
kola stvaranja ,narodne države
u okviru“, ne može da podnese
ozbiljnu narodnu kritiku. Hrvati
ne smiju zaboraviti da veliki dio
Srba žive u dvjema svojim slobo-
dnim državama, koje se ne bi
mogle odreći svoje samostalnosti
za ljubav biti imajućeg“ trijalizma,
a po logici braće Hrvata one bi
to morale učiniti, ako ne bi htjele
da im se prebaci nekorektnost
prema ideji narodnog jedinstva !
Neka upamte braća Hrvati, da se
Srbi ne mogu oduševljavati za
ideale sumnjive nacionalne i po-
litičke vrijednosti. Ideja narodnog
jedinstva Srba i Hrvata i ekspan-
zivnost zdrave srpsko-hrvatske na-
rodne misli ne dozvoljava decen-
tralizaciju narodne snage, a trijali-
zam ovoj utire putove. I kad bi-

smo mi Srbi i Hrvati imali toliko
snage, da bismo te mogli izvoje-
vati, bez političkih računa onih
gore prema onima dolje, naše je
uvjerenje, da bi i tada ludo bilo
trošiti narodnu snagu za stvaranje
trijalizma, a najmanje pak onda,
ako ideja narodnog jedinstva ne
bi dobila i kod Hrvata realan izraz.

U Hrvatskoj i Slavoniji danas
niko ne smije ni pomisliti na ra-
vnopravnost srpskog i hrvatskog
plemena; niko se ne smije usuditi
da u hrvatskom saboru preduzme
akciju za postignuće ravnopravno-
sti, pa čak to ne čne ni oni hr-
vatski elementi, koji se najviše
zagrijavaju idejom narodnog jedin-
stva, jer se boje da ne budu pro-
glašeni narodnim  izdajicama. U
Dalmaciji stvar stoji malo bolje,
ali ni tu ne onako kako bi trebalo,
a u Bosni i Hercegovini hrvatska
manjina negira srpsku većinu! Da
li jeito u ime narodnog jedin-
stva! Da li jeto pametna, realna,
pravedna i ozbiljna narodna poli-
tika ? Zar da Srbi za ljubav takvog
narodnog jedinstva traže da dođu
u položaj, u kome se sada nalaze
Hrvati prema Mađarima? — Teža
žrtva i veća nepravda prema Sr-
bima ne bi se mogla očekivati od
braće Hrvata _ni onda kad bi sv/
oni bili Frankova, Stadlerova i
Ljepopilijeva kova!

Mi hoćemo jednu zajedničku
otadžbinu Srba i Hrvata sa svima
uslovima narodnog jedinstva, na-
rodnog samoopredjeljenja i slobo-
dnog narodnog razvitka. Ako je-
dnima i drugima bude samo ovaj
cilj pred očima i ako naš rad
bude saglasan cilju, naši se poli-
tički putevi neće razilaziti, jer ćemo
svi ići narodnoj slobodi i jednom
opštem narodnom dobru. S ovoga
gledišta mi smo i sada pošli, kad
smo uzeli pero da iskreno i otvo-
reno, bez strasti i šovinizma, kao
braća braći, kažemo što mislimo.
Držimo da smo pri tome bili dosta
jasni.

Ilacmo u3 CpGuje.
— Or Hanier_cTaJIHor NON4CHHKA. —
Y Beorpany, 13. mapra

Tlapuujasiua_ Kpusa cprnckor Ka6u-
HeTa pujemena je OBHX nNaHa nocTaB-
JbatbeM r. ljenepaja Crene CrenaHnoha
3a MuHucrpa Bojuor. OBaj nauuu _ pu-
jemeia MuHucTapcke Kpuse, To jecr
nocraBibeibe r. henepaja Crene Cre-
NnaHoBuhia 34 MuHHCTpa BOjHOF, HarJe-
na na je 3a caMy crBap naj6oJbu. Focr.
CrenaHoBuh Baxu Kao cnpeMaH Butuu
OQuUuup u KAO OJJIHUAH AAMHHHCTpA-
TOp, a muro je jom Baxuuje, on je
BPJIO €Hepruuau_npu cnpoBaljai»y 03-
GuJBHHX  NJIAHOBA y KOpHCT BOjČKE H
IbeHOF pa3BuTKa. OmuTe je MHIIJbCIGE
za je u36op muHucrpa Bojuor cperHo
ucnao, a oBo je MHIIJbCH€ OCHOBAHO
Ha MCKYCTBY NOGHBEHOM y BpeMEHY
Kan je r. CrenanoBuh npuje Bpiuno
NY>KHOCT MHHHCTpA BOjHOTF.

Y noueTky, Kaji je Kpu3a TeK ma-
crTynujia, r. CrenanoBuh Huje xTuo za
NpuMH NoHy1y BJajle, JOK My OHa
He na rapanruje ga ke ucnyHuTH ibe-
roBe 3axrjeBe. Bnaja ce u3 Hekux
pasnora ycrpyuaBaja npucraru Ha T0,
aiu ce nonauje npeBoJbeJa, Mojupu-

Kyjyhu cnopa3yMHo ycnoBe. Tako je,
H NO XEJBH Kpasba u no epu Be-
une, r. CrenanoBuh npumuo NOpTĆbeIE
MuHHCTpa BOjHOr.

Kpu3a_muuucrpa Bojuor pujerueHa
je Gea Behux norelukoha, a na 3a co-
Com Huje ocraBuja HaKaKBy Tpa3Hn-
HY HHTH HKAKBY HEKOPeKTHOCT Cjem HE-
TAKTHUHOT Apama GeorpajicKe 1uraM-
ne, Koja je Or MyXe mpaBuna mej
Bjeza, ne pa3ymjeBtiu jomi HCTHHY, LA
Ce Ha OHaj nauuu uuuu cna6a ycnyra
3€MJbu H CpneKOj crBapu. A oBa je
KPHSa naja 1Oocra noyke u oHuma,
KOjM CY MHCIMJIH, IA HA pauyH yrena
u caMocraJuocru Cp6uje MOry uuuuTu
OHO INTO CY HABHKJIH UHHHTH y 3eM-
“bama, Koje cmarpajy cBojum KOJIOHu-
jama. Henunaomarcka 6paana GuBier
MuHucrpa Bojuor r, M. FojkoBuha u
NOUHHJE IBETOBO BHTCIIKO APRKAHE H
"yBaibe uacru CpGuje u cpneke Bojcke
NnpeMa 3axTjeB4MA  ibeMAuKOF  NocIa-
HuKa r. Pajxenay, razrome no6py Jek-
UMjy NpecTaBHHiuMA CTPAHHX IpAA-
Ba la ce He yniuhy y nocao koju je
BaH IBHXOB€ IXKHOCTH. Y OBOM CJy-
uajy r. Pojkosuh je jom jaue YTBp/IuHO
ONLITE MHLIJbEIBE zA je OH, KAO MH-
HHCTAP BOjuH, BOJIHO OB6HIBHOF  pa-
""yHa O ynanpeljeiy u yrnejy epneke
Bojcke.

YenoBu, Koje je r. CrenanoBuh cra-
BHO BJIAJIH 34 NPHMAHE MHHHCTAPCKOF
noprdbesa, uujecy nosnaTu  jaBuocTu.
Hemro ce maraha, aju ce ne sna ga
nu je To naraljebe Tauuo. Jla Gu y
HEKOJIMKO  H3BHjeCTHKO M O TOME UH-
Taone, Batu ce gonucuuk oGparuo He-
KHM JILAHOČIHMA, sa KOJE je 3H4O na
MOpajy Guru Bepsupanu, na O Ibux
Norpaxu norpe6ue uu(opmauuje, Ha-
PaBHO y KOJuKO je crBap 3a jaBuocr.
Tlo onome Wmro je 43 iuxoBux_ycra
4y0, MOXe BaM jaBHTH, IA CBU YCIOBU
r. CrenanoBuha uny 3a THM na ce y
cprckoj Bojcuu cBe noBene y qrakaB
Y30paH pe, KaKO GH CIIYKHO 34 yrnen
CPELEHOCTH,  NUCIHIJIMHE M CNpeMRO-
cru. He 3Ha Batu gonucHuK na Ju je
CBE NOGPO pa3yMHO, AJIH My HBrJEJA,
na je r. CrenamoBuh crynuo y xa6u-
HET HA LaTO My OGehawe, na he ce,
cjem ocrajux 3axrjea, ucnyuuru u
3axrjeB 34 VCTAHOBJIbEIBE — BPXOBHOT
uucnekTopara  Bojcke ca IIpecroJo-
HACIbEJIHHKOM AJIeKCAHAPOM HA u€JIy.
Ako je To TauHo, ona he «pos Kpa-
TKO BpujeMe usahu KpajbeB yxa3 o
NocraBibaiby [IpecrosroHac/bezqHuKa 34
BPXOBHOT HHCIIEKTOpA HMje/e cpnicke
Bojcke. He rpaxu uu Oi Kora ra oBoj
npernocraBilu — oua je jom = yBujek
NpeTnocraBKa — uBpcro Bjepyje, Banu
je nonucuuk yGjeheu na je osa npu-
HOBA y CpnicKOj BOjcuu  npeuButjena,
na he zo we 1muro ckopuje nohu u
na je onpasnana u nameTna,

CBu Cy usrjenu nga he canami»u
MuHuCTAP BOjuH r. CC. CrenanoBuh uc-
NyHHTH Haze KOje Ce y ib NOJAXKY.

i *
X kod

IIpomyior ueTBprka mpouuran je u
y3eT ua 3nawe u Hapojaoj ckynuiru-
HH ,IlopojwuHu  npaBuJHuK 3a  uga-
HoBe Cpnckor  KpasbeBekor = Jloma“.
Tlo OBOM NpaBuJHuKy uaHoBu cy Kpa-
JbeBCKor /loma nunacruje Kapa-bop-
hese: Kpas Ilerap 1., [Ipecrononac-
sbenuHK Agrekcanap, KpasbeBuh 'bopkje,
ITIpuuuesa Jemena — no ynaje wene,
Kue3 Apceu_Kapa-Bopijesuh y Tlpuuu
Ilasne Kapa-Bopijesuh. IIpaso npecro-
HacibeicrBa ypeljeno je y _npaBujuuky
carnacHo onpeljei»uma YcraBa, Tj. no
peny npsopoljeia. Ilomro ce _Kpabe-
Buh Boplje ogpekao cBux nmpaBa npe-
CTOJIOHACIbElA, Y NPABHJIHHKY Ce KOH-
craryje, ra cy cBa Ta npaBa npetusa,
CarjlacHo  YcTaBy, Ha npBor nocne
KpasbeBuha boplja no peuy nmpBopo-
ijeima, a KpajbeBuha Ajrekcanjipa.

Ocrana oupeheia npasujiuka uuje-
CY OL HHTEpeCa 34 TAMOLIIH>y uHTAJA-
uKY NyOJIHKY, Ia O IbHUMA BAM LONHC-
HuK Hehe noupoGuuje uu nucaru, a
He Cu OMO IIHCAO HH OBO HEKOJIKKO
penaka, na ,Iloponuuuu  npaBuJiHuK“
HHje Hamao u cyBuwe mjecra y crym-
UHMA JIHCTOBA, KOju Cy O HeMy fiH-
CAIH CA MCTO TOJIHKO pa3symujeBatva
KOJIHKO Cy HMAJIH NOGPE BOJBE LA KAY
NpaBy 4cruHy.

koko

TIpuje usBjecuor BpemeHa rnonun-
jenu cy y Haponuoj Ckyniuruuu rr.
Crojan_HoBakosuh u Crojau_PuGa-
Pau HA T. MHHHCTPA CITOJBALIIBHX NO-
CIOBA HHTEPIIOJALKHjY O KpeTAIBY HA-
Ponmuocru_ Ha Bajkany. [Ipoume cy-
Gore nar je ouroBop “ua OBy HHTEp-
nenanujy. TIpencjenank Muuuerapckor
caBjera r. Hukosa II. [lamuh ouprao
je CNO/batmi»y noJIKTHKy CpGunje u nao
H3jaB€E O IBEHHM OJIHOCHMA Ca OCTA-
dum GajkaHckum upxaBama, Ka3ao je
na je nojuruka CpGuje nonaruka Mu-
pa, u za je carnacHa ca nojuTuKOM
Espone. Canamwa cpncka Braga ue
MOX€ BOJIMTH IPyTy noJuTuKy, jep
CAMO TAKBA NOJIHTHKA CIKH HHTEpe-
CHMA HApOlHHM. Cp6uja ce MehyruM
MOX€e za cnpema 3a norahaje. — O-
AHOCH Cy C TypckOM HCKpeHu u npu-
jareCku, c ByrapckoM cy KOpeKTHH
H LOGpu, cT pukom cy 6uJu u ocranu
npujareeeku, c LIpuom Fopom cy u-
CnpaBiH u _1oOpu, c Aycrpujom no6pu
H KOpeKTHH, a _C Pymyibujom npuja-
TEJBCKH, — pekao je r. Tlamuh. To-
BOpehu O Ojuocuma usmety Cp6uje
x: Lipue Tope, usjasuo je, za ce seh
No TOME, IITO CY OJIHOCH M3MEly OBE
NBuje Gparcke 3€M.b€, NOPEJL CBHX NO-
Kytuaja € u3BjecHux crpaHa a ux no-
peM€Te, OCTAJIH HCNpaBuu u noGpu,
HajGOJbE BHJIH KOJIUKO je € 0Ge CTpane
rpeCano ymjetuuocTu, yBulaBHOcru u
ONpe3HOCTH Ia za ce He ckpene.

Yjenuo je usjasuo najiy na he mro
nipuje zohu 10 caspuiene CPLauHOCTH,
KAKO TO 3axTujeBajy uurepecu jenue
4 Ipyre 3em;be.

Ilocauje rosopa r. Tlamuha roso-
Pulu cy rocnona uurepnejanru, jom
TPH NOCJIAHHKA HP MHHHCTAP CNOJbA-
WibHX nocioBa r. /ip. M. b. Muno-
BaHOBHh. Heyronuo je ujenoBajo mro
ce jezau OJ uHTeprnenanara ToJuKO
3a60paBH0, Ja Ce Noueo pasunasuTu
OL OG3upa IIATPHOTCKE JIJKHOCTK, AJIH
je upecrao «ag ra je r. Mujosano-
BHh No3Bao na roBopu OTBOpenuje.
Ca o6ojuuom uurepnenaHara mojemu-
3upao je r. MunoBanosuh. Hurepe-
CanTaH je OHaj JIHO IErOBa ouroBopa,
IITO CE OJIHOCH HA TOGOKIbY OCAMJbE-
HOcT CpGuje ua Bankany. — He sna
HHKO — pekao je r. MunoBanoBuh —
na u CpG6uja uma KAKBe JoroBope
HIH yroBope. He KkaxeM HH za ux
HMA HH Zla HX H&MA. CpGuja He 3a-
3Hp€ H HEMA pa3J/OTA 343HpaTH HH ON
KAKBe GaJiKaHCKE KOMGuHALIMjE, Koje
Y CTBApH HEMA, HHTH CE O Oj paju,
a u KAL GH Ce panuo oHa He 6u mo-
ra npoTuBy CpGuje ycnjeru. Zpyro
je H&IITO ga Ce TO OCTBApH KOJ Be-
NuKHX CHJA M IBHXOBHX Fpyranuja.

Yomure je osa ge6ara Guna BpJ10
HHTEpeCaHTHA H NOyuHA. Ona je, ao
Huiura upyro, nocBjenouuna na Cp-
Guja cmjeno, 6es crpaxa u ca noy3-
Zaiv€M MOXe na rena y Gynyhuocr,
u za je cnosbaniba noJiuTuKa CpGuje
Yy noGpuM pykama. Jlyryniku.

T Antonio Fogazzaro.

. Jedan od velikijeh umova nove
Italije zaklopio je pred nekoliko dana
za na uvijek svoje oči. Velik je: bio
um, velika to bijaše stvaralačka snaga.
Tih i idealan, skroman i velik bijaše

lik bijaše
A. Fogazzaro, Bučna reklama _naj-.