Br. 12. Dubrovnik 16. marta 19]1. God. XX. IZLAZI SVAKI ČETVRTAK Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje kruna 16; za Dubrovnik kruna 10; na pd i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini- Straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 2U PARA Za oglase, računska izvješću i sli- čne objave plaća se 12 pura po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubravuiku Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković. (SZAT Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. U ZNAKU TRIJALIZMA. Od vremena aneksione krize nalaze se aspiracije našeg naroda Hrvatskog imena u znaku — fri- jalizma. Ova nova planeta, u obliku i sa osobinama raka, vlada danas politikom braće Hrvata. Ma- hom svi troše svoje sile u doka- zivanje potrebe ostvarenja nečega, što je daleko i od njihove snage. i od njihove volje i od njihove — neka nam dozvole kazati istinu — nacionalne svijesti, napadajući uje- dno Srbe što neće da se slijepo povinuju njihovoj nepravednoj, ne- realnoj i neozbiljnoj politici. A sada, da se objasnimo ! Trijalizam, kakav bi mogao ko- ristiti našem zajedničkom narodu i za kakav bismo se mogli zalo- žiti — naravno, uvijek za nevolju, po onoj narodnoj: od dva zla treba birati manje — pretpo- stavlja radikalnu promjenu drža- vne skulpture monarhije sa svim njenim velikim i važnim posljedi- cama. Protivu takove mogućnosti vojuje svim sredstvima današnji državni sistem i unutrašnjeg i spo- . ljašnjeg karaktera. Samo politički lajici mogu vjerovati u mogućnost jedne promjene, koja bi“ austrijsku supremaciju u monarhiji pri prvom sukobu dovela u pitanje. Ali, recimo da je trijalizam u planu viših ili odličnih faktora mo- narhije. U tome slučaju trijalizam će se stvoriti i bez naše volje i uvijek u saglasnosti sa težnjama i interesima Njemaca i Mađara. A srpska nacija, svjesna svoje nacio- nalne individualnosti i svoje na- cionalne budućnosti, ne može i ne smije podupirati takvu politiku. Jedan veliki Sloven i realan po- liličar, Dr. Toma Masaryk, koji je nasumnjivo vrlo dobro verziran u svim političkim pitanjima, kazao je govoreći o trijalizmu: ,Ja mi- slim da u bečkim političkim 0- ćnim krugovima ne postoji. plan u ovome pravcu. Bolje je, dakle, da se o tome i ne govori, da se ne izazivlje zbrka pojmova. Najbolje bi učinio srpsko-hrvatski narog da se uzda samo u se, to jest da propagira i nacionalno i kulturno jedinstvo Srba i Hr- vata u svim državama i admi- nistracijama. Nada u stranu po- moć samo slabi energiju naroda i krade mu uzalud vrijeme“. S formalne strane, kako se ja- sno vidi, trijalistička je politika braće Hrvata i nerealna i neozbilj- na. Ako nijesu skrajni šoviniste, pa ne vide dobro očima svoga razuma, neka se osvrhu na svoju prošlost i neka pogled zaustave na onom ,incidentu“ sa Arvatskim državljanstvom pred bečkim i peštanskim parlamentom prije sa- mo nekoliko dana, pa će se uvje- riti, da borba za trijalizam ne zna- či drugo no mlatiti praznu slamu. Razumije se, da Srbi, koji kao ozbiljni i realni političari prven- stveno vode računa o prilikama i o mogućnostima, ne gubeći iz vida Cilj svojih težnja i želja, nijesu ni mogli ni smjeli akceptirati ovaku politiku, a još manje su se mogli za nju založiti. Međusobno razilaženje Srba i Hrvata u pitanju čisto državo-pra- vne prirode zasijeca i u zajedni- čko nacionalno pitanje. Hrvati su se okomili na Srbe što tobože smetaju ostvarenje Velike Hrvat- ske u okviru i prebacuju Srbima nekorektnost prema ideji narodnog jedinstva, a ne vide ili neće da vide da je ideja trijalizma bačena ozgo samo kao kost da se njome polome zubi narodnog jedinstva. U ostalom trebalo bi prije svega da se braća Hrvati izjasne, da li ideju narodnog jedinstva monopo- liziraju za ostvarenje svojih esklu- zivističkih prohtjeva, ili je smatraju bazom za podizanje zajedničke kulturne nacionalne otadžbine Srba i Hrvata!? Zdrava narodna poli- tika može da ima samo jedan cilj. Putevi za njegovo ostvarenje ne moraju biti isti, ali se ne smiju razilaziti. A put, kojim su sada pošli braća Hrvati, ne vodi k cilju narodnog jedinstva ma s koje ga strane promatrali. Od kuda braći Hrvatina ta čudna, da ne rečemo nesretna, misao da se zalažu za ono što, bar za sada, nije ostvar- ljivo, i da se zagrijavaju za ideju koje ne može da posluži kao svje- dočba narodne zrelosti? A od kuda im opet smjelost, da Srbima prebacuju nekorektnost prema ideji narodnog jedinstva, kad se kod njih, čak i u ovome pitanju, i suviše ispoljava ekskluzivističko gledište ? Pogledajmo samo, koji Hrvati napadaju na Srbe što neće da se ešofiraju za ostvarenje tri- jalizma!? Prvenstveno i najviše oni koji su se pokazali kao odli- čni sluge svakog nenarodnog si- stema i koji Srbe, kao takove, ne samo što neće da priznaju nego ih šta više negiraju i ondje gdje Srbi prestavljaju većinu. A niko ne može kazati, da ovi Hrvati prestavljaju hrvatsku manjinu. Prebacivanje nekorektnosti prema ideji narodnog jedinstva zbog toga što se Srbi neće da upregnu pod kola stvaranja ,narodne države u okviru“, ne može da podnese ozbiljnu narodnu kritiku. Hrvati ne smiju zaboraviti da veliki dio Srba žive u dvjema svojim slobo- dnim državama, koje se ne bi mogle odreći svoje samostalnosti za ljubav biti imajućeg“ trijalizma, a po logici braće Hrvata one bi to morale učiniti, ako ne bi htjele da im se prebaci nekorektnost prema ideji narodnog jedinstva ! Neka upamte braća Hrvati, da se Srbi ne mogu oduševljavati za ideale sumnjive nacionalne i po- litičke vrijednosti. Ideja narodnog jedinstva Srba i Hrvata i ekspan- zivnost zdrave srpsko-hrvatske na- rodne misli ne dozvoljava decen- tralizaciju narodne snage, a trijali- zam ovoj utire putove. I kad bi- smo mi Srbi i Hrvati imali toliko snage, da bismo te mogli izvoje- vati, bez političkih računa onih gore prema onima dolje, naše je uvjerenje, da bi i tada ludo bilo trošiti narodnu snagu za stvaranje trijalizma, a najmanje pak onda, ako ideja narodnog jedinstva ne bi dobila i kod Hrvata realan izraz. U Hrvatskoj i Slavoniji danas niko ne smije ni pomisliti na ra- vnopravnost srpskog i hrvatskog plemena; niko se ne smije usuditi da u hrvatskom saboru preduzme akciju za postignuće ravnopravno- sti, pa čak to ne čne ni oni hr- vatski elementi, koji se najviše zagrijavaju idejom narodnog jedin- stva, jer se boje da ne budu pro- glašeni narodnim izdajicama. U Dalmaciji stvar stoji malo bolje, ali ni tu ne onako kako bi trebalo, a u Bosni i Hercegovini hrvatska manjina negira srpsku većinu! Da li jeito u ime narodnog jedin- stva! Da li jeto pametna, realna, pravedna i ozbiljna narodna poli- tika ? Zar da Srbi za ljubav takvog narodnog jedinstva traže da dođu u položaj, u kome se sada nalaze Hrvati prema Mađarima? — Teža žrtva i veća nepravda prema Sr- bima ne bi se mogla očekivati od braće Hrvata _ni onda kad bi sv/ oni bili Frankova, Stadlerova i Ljepopilijeva kova! Mi hoćemo jednu zajedničku otadžbinu Srba i Hrvata sa svima uslovima narodnog jedinstva, na- rodnog samoopredjeljenja i slobo- dnog narodnog razvitka. Ako je- dnima i drugima bude samo ovaj cilj pred očima i ako naš rad bude saglasan cilju, naši se poli- tički putevi neće razilaziti, jer ćemo svi ići narodnoj slobodi i jednom opštem narodnom dobru. S ovoga gledišta mi smo i sada pošli, kad smo uzeli pero da iskreno i otvo- reno, bez strasti i šovinizma, kao braća braći, kažemo što mislimo. Držimo da smo pri tome bili dosta jasni. Ilacmo u3 CpGuje. — Or Hanier_cTaJIHor NON4CHHKA. — Y Beorpany, 13. mapra Tlapuujasiua_ Kpusa cprnckor Ka6u- HeTa pujemena je OBHX nNaHa nocTaB- JbatbeM r. ljenepaja Crene CrenaHnoha 3a MuHucrpa Bojuor. OBaj nauuu _ pu- jemeia MuHucTapcke Kpuse, To jecr nocraBibeibe r. henepaja Crene Cre- NnaHoBuhia 34 MuHHCTpa BOjHOF, HarJe- na na je 3a caMy crBap naj6oJbu. Focr. CrenaHoBuh Baxu Kao cnpeMaH Butuu OQuUuup u KAO OJJIHUAH AAMHHHCTpA- TOp, a muro je jom Baxuuje, on je BPJIO €Hepruuau_npu cnpoBaljai»y 03- GuJBHHX NJIAHOBA y KOpHCT BOjČKE H IbeHOF pa3BuTKa. OmuTe je MHIIJbCIGE za je u36op muHucrpa Bojuor cperHo ucnao, a oBo je MHIIJbCH€ OCHOBAHO Ha MCKYCTBY NOGHBEHOM y BpeMEHY Kan je r. CrenanoBuh npuje Bpiuno NY>KHOCT MHHHCTpA BOjHOTF. Y noueTky, Kaji je Kpu3a TeK ma- crTynujia, r. CrenanoBuh Huje xTuo za NpuMH NoHy1y BJajle, JOK My OHa He na rapanruje ga ke ucnyHuTH ibe- roBe 3axrjeBe. Bnaja ce u3 Hekux pasnora ycrpyuaBaja npucraru Ha T0, aiu ce nonauje npeBoJbeJa, Mojupu- Kyjyhu cnopa3yMHo ycnoBe. Tako je, H NO XEJBH Kpasba u no epu Be- une, r. CrenanoBuh npumuo NOpTĆbeIE MuHHCTpa BOjHOr. Kpu3a_muuucrpa Bojuor pujerueHa je Gea Behux norelukoha, a na 3a co- Com Huje ocraBuja HaKaKBy Tpa3Hn- HY HHTH HKAKBY HEKOPeKTHOCT Cjem HE- TAKTHUHOT Apama GeorpajicKe 1uraM- ne, Koja je Or MyXe mpaBuna mej Bjeza, ne pa3ymjeBtiu jomi HCTHHY, LA Ce Ha OHaj nauuu uuuu cna6a ycnyra 3€MJbu H CpneKOj crBapu. A oBa je KPHSa naja 1Oocra noyke u oHuma, KOjM CY MHCIMJIH, IA HA pauyH yrena u caMocraJuocru Cp6uje MOry uuuuTu OHO INTO CY HABHKJIH UHHHTH y 3eM- “bama, Koje cmarpajy cBojum KOJIOHu- jama. Henunaomarcka 6paana GuBier MuHucrpa Bojuor r, M. FojkoBuha u NOUHHJE IBETOBO BHTCIIKO APRKAHE H "yBaibe uacru CpGuje u cpneke Bojcke NnpeMa 3axTjeB4MA ibeMAuKOF NocIa- HuKa r. Pajxenay, razrome no6py Jek- UMjy NpecTaBHHiuMA CTPAHHX IpAA- Ba la ce He yniuhy y nocao koju je BaH IBHXOB€ IXKHOCTH. Y OBOM CJy- uajy r. Pojkosuh je jom jaue YTBp/IuHO ONLITE MHLIJbEIBE zA je OH, KAO MH- HHCTAP BOjuH, BOJIHO OB6HIBHOF pa- ""yHa O ynanpeljeiy u yrnejy epneke Bojcke. YenoBu, Koje je r. CrenanoBuh cra- BHO BJIAJIH 34 NPHMAHE MHHHCTAPCKOF noprdbesa, uujecy nosnaTu jaBuocTu. Hemro ce maraha, aju ce ne sna ga nu je To naraljebe Tauuo. Jla Gu y HEKOJIMKO H3BHjeCTHKO M O TOME UH- Taone, Batu ce gonucuuk oGparuo He- KHM JILAHOČIHMA, sa KOJE je 3H4O na MOpajy Guru Bepsupanu, na O Ibux Norpaxu norpe6ue uu(opmauuje, Ha- PaBHO y KOJuKO je crBap 3a jaBuocr. Tlo onome Wmro je 43 iuxoBux_ycra 4y0, MOXe BaM jaBHTH, IA CBU YCIOBU r. CrenanoBuha uny 3a THM na ce y cprckoj Bojcuu cBe noBene y qrakaB Y30paH pe, KaKO GH CIIYKHO 34 yrnen CPELEHOCTH, NUCIHIJIMHE M CNpeMRO- cru. He 3Ha Batu gonucHuK na Ju je CBE NOGPO pa3yMHO, AJIH My HBrJEJA, na je r. CrenamoBuh crynuo y xa6u- HET HA LaTO My OGehawe, na he ce, cjem ocrajux 3axrjea, ucnyuuru u 3axrjeB 34 VCTAHOBJIbEIBE — BPXOBHOT uucnekTopara Bojcke ca IIpecroJo- HACIbEJIHHKOM AJIeKCAHAPOM HA u€JIy. Ako je To TauHo, ona he «pos Kpa- TKO BpujeMe usahu KpajbeB yxa3 o NocraBibaiby [IpecrosroHac/bezqHuKa 34 BPXOBHOT HHCIIEKTOpA HMje/e cpnicke Bojcke. He rpaxu uu Oi Kora ra oBoj npernocraBilu — oua je jom = yBujek NpeTnocraBKa — uBpcro Bjepyje, Banu je nonucuuk yGjeheu na je osa npu- HOBA y CpnicKOj BOjcuu npeuButjena, na he zo we 1muro ckopuje nohu u na je onpasnana u nameTna, CBu Cy usrjenu nga he canami»u MuHuCTAP BOjuH r. CC. CrenanoBuh uc- NyHHTH Haze KOje Ce y ib NOJAXKY. i * X kod IIpomyior ueTBprka mpouuran je u y3eT ua 3nawe u Hapojaoj ckynuiru- HH ,IlopojwuHu npaBuJHuK 3a uga- HoBe Cpnckor KpasbeBekor = Jloma“. Tlo OBOM NpaBuJHuKy uaHoBu cy Kpa- JbeBCKor /loma nunacruje Kapa-bop- hese: Kpas Ilerap 1., [Ipecrononac- sbenuHK Agrekcanap, KpasbeBuh 'bopkje, ITIpuuuesa Jemena — no ynaje wene, Kue3 Apceu_Kapa-Bopijesuh y Tlpuuu Ilasne Kapa-Bopijesuh. IIpaso npecro- HacibeicrBa ypeljeno je y _npaBujuuky carnacHo onpeljei»uma YcraBa, Tj. no peny npsopoljeia. Ilomro ce _Kpabe- Buh Boplje ogpekao cBux nmpaBa npe- CTOJIOHACIbElA, Y NPABHJIHHKY Ce KOH- craryje, ra cy cBa Ta npaBa npetusa, CarjlacHo YcTaBy, Ha npBor nocne KpasbeBuha boplja no peuy nmpBopo- ijeima, a KpajbeBuha Ajrekcanjipa. Ocrana oupeheia npasujiuka uuje- CY OL HHTEpeCa 34 TAMOLIIH>y uHTAJA- uKY NyOJIHKY, Ia O IbHUMA BAM LONHC- HuK Hehe noupoGuuje uu nucaru, a He Cu OMO IIHCAO HH OBO HEKOJIKKO penaka, na ,Iloponuuuu npaBuJiHuK“ HHje Hamao u cyBuwe mjecra y crym- UHMA JIHCTOBA, KOju Cy O HeMy fiH- CAIH CA MCTO TOJIHKO pa3symujeBatva KOJIHKO Cy HMAJIH NOGPE BOJBE LA KAY NpaBy 4cruHy. koko TIpuje usBjecuor BpemeHa rnonun- jenu cy y Haponuoj Ckyniuruuu rr. Crojan_HoBakosuh u Crojau_PuGa- Pau HA T. MHHHCTPA CITOJBALIIBHX NO- CIOBA HHTEPIIOJALKHjY O KpeTAIBY HA- Ponmuocru_ Ha Bajkany. [Ipoume cy- Gore nar je ouroBop “ua OBy HHTEp- nenanujy. TIpencjenank Muuuerapckor caBjera r. Hukosa II. [lamuh ouprao je CNO/batmi»y noJIKTHKy CpGunje u nao H3jaB€E O IBEHHM OJIHOCHMA Ca OCTA- dum GajkaHckum upxaBama, Ka3ao je na je nojuruka CpGuje nonaruka Mu- pa, u za je carnacHa ca nojuTuKOM Espone. Canamwa cpncka Braga ue MOX€ BOJIMTH IPyTy noJuTuKy, jep CAMO TAKBA NOJIHTHKA CIKH HHTEpe- CHMA HApOlHHM. Cp6uja ce MehyruM MOX€e za cnpema 3a norahaje. — O- AHOCH Cy C TypckOM HCKpeHu u npu- jareCku, c ByrapckoM cy KOpeKTHH H LOGpu, cT pukom cy 6uJu u ocranu npujareeeku, c LIpuom Fopom cy u- CnpaBiH u _1oOpu, c Aycrpujom no6pu H KOpeKTHH, a _C Pymyibujom npuja- TEJBCKH, — pekao je r. Tlamuh. To- BOpehu O Ojuocuma usmety Cp6uje x: Lipue Tope, usjasuo je, za ce seh No TOME, IITO CY OJIHOCH M3MEly OBE NBuje Gparcke 3€M.b€, NOPEJL CBHX NO- Kytuaja € u3BjecHux crpaHa a ux no- peM€Te, OCTAJIH HCNpaBuu u noGpu, HajGOJbE BHJIH KOJIUKO je € 0Ge CTpane rpeCano ymjetuuocTu, yBulaBHOcru u ONpe3HOCTH Ia za ce He ckpene. Yjenuo je usjasuo najiy na he mro nipuje zohu 10 caspuiene CPLauHOCTH, KAKO TO 3axTujeBajy uurepecu jenue 4 Ipyre 3em;be. Ilocauje rosopa r. Tlamuha roso- Pulu cy rocnona uurepnejanru, jom TPH NOCJIAHHKA HP MHHHCTAP CNOJbA- WibHX nocioBa r. /ip. M. b. Muno- BaHOBHh. Heyronuo je ujenoBajo mro ce jezau OJ uHTeprnenanara ToJuKO 3a60paBH0, Ja Ce Noueo pasunasuTu OL OG3upa IIATPHOTCKE JIJKHOCTK, AJIH je upecrao «ag ra je r. Mujosano- BHh No3Bao na roBopu OTBOpenuje. Ca o6ojuuom uurepnenaHara mojemu- 3upao je r. MunoBanosuh. Hurepe- CanTaH je OHaj JIHO IErOBa ouroBopa, IITO CE OJIHOCH HA TOGOKIbY OCAMJbE- HOcT CpGuje ua Bankany. — He sna HHKO — pekao je r. MunoBanoBuh — na u CpG6uja uma KAKBe JoroBope HIH yroBope. He KkaxeM HH za ux HMA HH Zla HX H&MA. CpGuja He 3a- 3Hp€ H HEMA pa3J/OTA 343HpaTH HH ON KAKBe GaJiKaHCKE KOMGuHALIMjE, Koje Y CTBApH HEMA, HHTH CE O Oj paju, a u KAL GH Ce panuo oHa He 6u mo- ra npoTuBy CpGuje ycnjeru. Zpyro je H&IITO ga Ce TO OCTBApH KOJ Be- NuKHX CHJA M IBHXOBHX Fpyranuja. Yomure je osa ge6ara Guna BpJ10 HHTEpeCaHTHA H NOyuHA. Ona je, ao Huiura upyro, nocBjenouuna na Cp- Guja cmjeno, 6es crpaxa u ca noy3- Zaiv€M MOXe na rena y Gynyhuocr, u za je cnosbaniba noJiuTuKa CpGuje Yy noGpuM pykama. Jlyryniku. T Antonio Fogazzaro. . Jedan od velikijeh umova nove Italije zaklopio je pred nekoliko dana za na uvijek svoje oči. Velik je: bio um, velika to bijaše stvaralačka snaga. Tih i idealan, skroman i velik bijaše lik bijaše A. Fogazzaro, Bučna reklama _naj-.