i “sve izvršeno. DUBROVNIK“ Br. M. a. ni svi njihovi, i po njihovu kalupu sastavljeni referati, jer i nad popom ima pop; a mi smo se po- brinnli da cijela istina dode pred jači forum nego što je ovaj naših nespo- sobnih silnika a la Škarić, Nikolić et comp. . Karakteristično suđenje. U petak se je pred mjesnim sudom vodila pri- zivna rasprava na našem sudu proti zloglasnom detektivu Lovriću, koji je od prvog sudca bio kažnjen na 2 dana tamnice i na isplatu parni čkih troškova. Prizivni ga je sud ri- ješio. Svakako je upadno kako je to Blamaža koju su nače političke vlasti pretrpjele usljed dr- žanja i postupanja policajskih age- nata, tako je jaka, da bi od nje po- ervenio i onaj koji za rumenilo ne znade. Užurbanost i nervoznost koja je nastala kod našeg Poglavarstva usljed prve sudčeve osude, bila je, sasvim pojmljivo, velika. Ali se sada nije više ticalo osobe Lovrića, Bodul i dr. već do obraza vlasti. "Žrtvovali bi oni stotine Lovrića i sličnih samo da spasu sebe. I donekle se, i ako samo formalno, u tome uspjelo. Na 24. ov. mj. bila je na mjesnom sudu prizivna rasprava. Publike je prisu- stvovalo veći broj. Upalo je odmah 'u oko da se među sudcima nalazi i jedan koji nije u prospektu, i ako se je znalo, da je onaj sudac, koji je imao da tu bude, bio slobodan i mo- gao je bez ikakve zaprjeke da bude. Branitelj Dr. Mičić protestoveo je proti ovako sastavljenom sudbenom dvoru ali nije pomoglo. Publika je odmah shvatila situaciju i još prije suđenja izrekla je onu osudu, koju je kasnije sudbeni sto izrekao, biva: detektiv Lovrić može i smije da u- skraćuje zakonom zaštićenu“ građan sku slobodu, može i smije da pro- vocira, nasrće, vezuje i zatvara slo bodne dubrovačke građane, ali će ipak biti riješen, jer treba prati ljagu nesposobnosti i blamažu g. Škariću, Nikoliću et comp. koji predstavljaju jednu vlast. A naš državni odvjetnik neka na predlog ,sposobnog“ g. Ska- rića odluči zapljenu i za ovu istinu, i neka je slobodno motiviše, da 220- pačujemo stvari, opet će istina je- dnog, ne dalekog dana da izade na vidjelo. Čekamo glas Pravde. Poznato je, da je detektiv Lovrić u svoje vrijeme bio odveden u istražni zatvor radi opravdane sumnje kriva svjedočan- stva. Sada nas izvješćuju, da je de- tektiv Bodul zaustavljao neke svje- doke koji imaju da svjedoče u stvari kriva svjedočanstva, te da ih je na- govarao, da pred sudeem istražitelj svjedoče na način, kako bi se izvu- kao iz nezgodne situacije, koja bi po detektiva Bodula bila presudna, a po njegove gospodare vrlo nezgodna, jer bi ih basila u nepriliku, iz koje bi se teško izvukli a nikako ne mogli opravdati. U ostalom, nama je do toda da dođe do rasprave, da se stvar izvede na čisto, a nikako ne želimo da se grijeh kriva svjedočanstva i to sa strane jednog državnog redarstve- nog organa, ne pokrije kakvim velom zaborava, bacajući ovu stvar ad acta. Uz ovo ne bi nikako željeti da se sudbeni sto sastavlja po naročitim kombinacijama, barem ne stoga što bi bilo doista pohvalno, kada i javnost i građanstvo ne bi imalo prilike, da o našem sudu govori onako, kako to ne ide u prilog slobodi naših sudova. Nadamo se, da do toga neće doći, jer ko je kriv grijeha svoga neka krivi sebe istoga. Sjednica trgovačko-obrtničke ko- more. U ponedjeljak dne 3. aprila održaće se u lokalima komore u 10 sati pr. podne sjednica trgovačko- obrtničke komore, sa vrlo opširnim dnevnim redom. Između ostalog ras- pravljaće se i predlog o ustrojenju zanatlijske škole u Dubrovniku. Zgrada našeg pozorišta prama za- ključku vlasnika loža proširiće se na taj način, da će kupiti kuću g. Srin- | čić-a, koja se nalazi u pozadini da- našnjeg pozorišta. Pozornica bi se povukla za nekoliko mjesta, te bi prostor u parteru dobio više prostora. Mjesto za muziku bilo bi, kao i kod drugih pozorišta ispod bine, Premetačina. U. petak na večer nenadno su izvršene premetačine kod gostiju iz. Srbije, koje se nalaze u našem gradu na liječenju. Te večeri blokirali su policajni agenti stanove u: kojima stanuju g. Zika Mihajlje- vić sudija i g. Joca Jovanović poru- čnik. Prvog su pozvali i digli sa stola u općinskoj kafani a drugog su odveli sa ulice. I jedan i drugi uzeli su, radi sigurnosti, kao svjedoke po dva naša gradanina, da prisustvuju premotačini, koja se je vodila u pri- sustvu sudea istražitelja. Naravno da sva sprava prije premetačine kao i sama premetačina svršila je na već poznati način blamaže. Da je do toga došlo ima se ponovo zahvaliti nespo - sobnosti osoblja na našoj političkoj vlasti, koja svaku i najmanju denun- ciju prima kao gotovu stvar, pa tako ne samo da blamiraju sebe veći ono što predstavljaju. Onda nije čudo da radi svog rehabilitiranja postupaju s nama onako, kako su već uveli u praksu, ali s time se nikada neće moć opravdati ni pred javnošću ni pred svojim predpostavljenim, jer ti- kva može da ide na vodu do deve- deset i devet puta, ali st6ti put ode joj glava. »Crvena Hrvatska“, te je jučer iza- šla bila je na nekoliko mjesta zapli- jenjena, i to jer je odrješito kazala svoj a i građanski sud o raspravi detektiva Lovrića na prizivnom sudu i o ponašanju majora g. Kanza. Ži- vjela sloboda štampe! Oho! Jučerašnja ,Crv. Hrvatska“ donoseći i govoreći o onoj poznatoj uvrjedi majora g. Kanza, kaže. iz- među ostalog i ovo: Nije tom indi- viduu (majoru Kanzu) bilo dosta, da se onakovim rječetinama služi, nego još se javno, da svak čuje, tim hvali! Kada drskost dolazi do tih graniea onda prestaju i naše granice ustr- pljenja. Baš neki hoće silom da smo građani drugog reda, i da je svakom, ko zauzimlje neko službeno mjesto, prosto da nas grdi na puna usta, a da mi moramo sve mirne duše da podnosimo. Sva ovakova ponašanja dovode nas u sumnju kao da se ne- ka lica nalaze kod nas u Dubrovniku naročito za to, da provociraju i da izazovu ono što nekome manjka, pa da povede i kazne i progone i sve ono što im je u današnjim prilikama od potrebe. Samo dokle će ovo ova- ko trajati ? Pred jednom pogibelji. Mi smo već jednom upozorili vojničku vlast, da vođenjem i jahanjem konja preko Konala, ne samo da se oštećuje put i pravi neugodnosti prolaznicima, ali da konji kopitima mogu lako da ošte- te vodovod, koji se ne nalazi duboko. Sada nam se ponovo tuže, da naše pisanje nije pomoglo, već da se voj- nički konji jednako provode i jašu Ko- nalem, i da prijeti sigurna pogibao da prokopaju put do vodovoda. Sada zamislite kakva bi pogibao nastala i za građane i za samu vojsku, kad bi u oštećeni vodovod prodrla nečist i otrovala vodu. Ponovo molimo da so na vrijeme predusretno ovo, te mi- slimo da ovo neće ostati glas vapi- jućeg u pustinji. Tiče se zdravlja i života koliko građanstva toliko i sa- mi vojnika. Nađena nova i interesantna pe- čina. U Gružu i to_ povrh prostora, gdje se negda igralo tenis, otkrio je prošle nedjelje jedsn radnik jednu vilo interesantnu pećinu. Na zemlji- štu š. Antuna Kordića kopao je je- dan radnik, jer se je tu počela da gradi jedna kuća. Na jednom mu se pri kopanju ukaže jedna rupa, koja je vodila u jedan pećinu. Pećina je duga do blizu 20 metara a za polo- vinu široka, uza nju su još dvije ma- nje. Pećina je vrlo interesantna, jer su se po njoj izredali mnogi i vrlo lijepi stalaktiti i stalagmiti, u svim mogućim i privlačnim formama. Na- damo se da vlasnik zemljišta neće dopustiti da se unutrašnjost ove pe- ćine na koji način izgrdi, kr je do- ista interesantna. Muzika. U nedjelju u 7 sati u ve- čer izvršiće naša Muzika pred općin- skom kafanom vrlo birani program. Večeras, kao i obično, proći će kroz gradsko. ulico ovrimrajućt marševe. Albert Haller, Svatovi. Jučer se je vjenčao gosp. suplenat na mjesnoj sa dražesnom gospodicom Pugliesi, kćerkom pok. Mladom paru is- gimnaziji, Maruškom Dr. Jera Pugliesi. kreno: čestitamo ! Tuže nam se sKonala. U dane kada su djeca slobodna od škole, sa- staju se u više grup:, pa počnu da se tuku kamenjem među sobom. To je vrlo pogibeljno i za prolaznike. Molili bi roditelje da pripaze na svoju djecu, jer će oni biti odgovorni ako im djeca bez ikakva nadzora koga unesreće, Dubr. Parobr. Plovidba držaće su- tra u 3 sata po podne u društvenoj dvorani glavnu redovnu skupštinu. Prilozi ,Dubrovniku“. Mjesno Srp. Prav. Tutorstvo postalo nam je svoj prilog od 20 K_u ime priznanja. Iskre- no blagodarimo. Za Srpsku muziku. Vrijedni naš radnik g. Božo Kolendić izradio je i darovao našoj muzici jednu lijepu drvenu liru za prijavljivanje progra- ma. Zamisao i radnja upravo je u- spjela, pa mu uprava najsrdačnije zahvaljuje na plemenitom daru. — U prošlom smo broju donijeli priloge, što ih je sakupio g. Čirilo Job u Americi za našu muziku. Du- žnost nam je da na osobit način istaknemo, kako se naši ljudi, i ako daleko od domovine, u tuđem svijetu, opet.i pokraj svojih muka i poslova svesrdno sjećaju svojih milih srpskih ustanova u svom rodnom kraju, te ih s vremena na vrijeme izdašno i pomagaju. U njih se i drugi ugledali! TloxBaJiHO. 3a rnouaciuT ycnoMeny nok. Peljune ya. Bep6eposuh ua Mo- puteva y Boku Koropekoj npunoxuine y Cuporuibcku lom ua Ilocary: Bpaha Ulnupo u'JoBo Bep6epoBuh 10 K, Joso BepnoBuh 5 K, Muxaua Ilpa- MeHKO 3 K, Taspo TomoBuk 3 K. — Jla nouacru ycnoMeny nok. Co- aje /lauuwoBuh npunoxu y ucru (pomn r. Tomo Menap K 3. Razno. Koje kokoške dobro nose. Jedan pronašao je način po kome će se po- znati da li kokoška dobro nosi jaja ili ne. Po tome njegovom načinu od- mah se zna koja je kokoš dobro no- sila. Evo šta on veli: Kod svake do- bre nosilje, u poluodraslom stanju vidi se s obe de: “a Ne izrasla perea. U koliko ta! pita, dnik stoje i pomalo se napred povijuju, obrazujući na taj način kao neku četkicu, u toliko dotična kokoš bolje nosi. Evo već kako šest godina upo- trebljavam ovo nepoznato sredstvo, odabirajući kokice koje imaju najra- zvijeniju četkica oko kreste, — i Bi- kada se do sada misam prevario, Kao rezultat toga služi moje stablo kokošiju, iz koga svaka kokoš snese 2 prosječno godišnje :182 jaja.. Ovo -mi je otkrio prije 14 godina jedan puki slučaj. Moja djeca su dobili jednu kokieu na poklon, koja je neobično dobro nosila, a imala je. pereca oko kreste kao što smo naprijed. opisali. Takode i sve njene ćerke, koje su ovu odliku < nasljedile,: bile su izvr- sne nosilje: —. Tako: sam po ovom znaku mogao. iz daljine da. ocjenim kokoši, da li su dobre, srednje ili rdave nosilje. Ovo iskustvo preporu- čujemo i našim poljoprivrednicima da se u sličnim prilikama posluže. Varoš lopova i lijenština. Ameri- kanči su tako bogati novim i duho- vitim idejama, da bi se cio svijet za nekoliko godina izmijenio, kad bi se ono mogle ostvariti. Parlamenat dr: žave Nebranske bavi se sada jednim genijalnim. projektom; da se odjedan- put sve varoši, varošice i sela oslo- bode rdavih gradana — pijanica, lo- pova i skitnica. Svi oni progonili bi se u jednu naročitu varoš, koja bi se nazvala: varoš badavadžija. Ta varoš bi se podigla što je moguće dalje od drugih nastanjenih centara. Te badavadžije bi imale punu slobo- du da rade sve ono što hoće u gra- nicama svoje teritorije, da trguju, ra- dei žive kako mogu. Država ne bi o njima vodila nikakva računa i ne bi ih morala hraniti. Bitka — gledana iz aeroplana. Američke novino pišu kako mnogi zrakoplovi u sadanj m prilikama po- mažu Sjedinjenim Državama ameri- čkim spriječavanje prevoza oružja u Mexiko. Zrakoplovac Hamilton bio je dapače tako odvažan, te je na svom aeroplanu odletio nad opsjednuto mje- sto. Inarez, dobivši prije od obsadni- ka janistvo, da ne će u nj pueati. 1z visine od 1000 stopa gledao je on, kako je vojska opasala Inarez, vidio je vojnike i bljesak oružja, čuo je glasove časnika, ali od lupe svog motora nije glasove razumio. Kad su ga opizili sa zemlje, stala je na čas bitka, a svi se zagledali u njega. U samom gradu oko koga su stajali šančevi, razbirao je točno, gdje su porazinje$tene straže. Vidio je kako su se u času posakrivali ljudi sa uli- ca u kuće, a'1 vojnici se zakloniše, držeći da je aeroplan neprijateljski. Iz visine od 400 stopa mogao bi bio posve lako baciti bombe na grad, a da mu ne bi po njegovu Mmnijenju mogli naškoditi pucanjem niti ga po- goditi. Kad su u gradu opazili, da nije neprijatelj, izadjoše na ulicu i gledali aeroplan, kako kruži nad zrakom. Kad se Hamilton vraćao sa bojišta ugledao je na Rio Grandu ladu. Na straži je vojnik valjda spavao, pa kad se naglo trgnuo i opazio nad sobom ogromni stroj, brzo je puškom nanišanio na aeroplan. Hamilton se naglo počeo spuštati s visine od 1000 stopa, a vojnik se tako silno uplašio, da je s puškom skočio u rijeku. Dr. ERVIN TREU, liječnik očiju, biće na raspoloženju bolesnika: u Kotoru od 28 marta do 1 aprila u Dubrovniku (Albergo al sole) od I do 10 aprila 1911. umm JAVNA ZAHVALA. Svijem plemenitim dušama, koja su našu milu pokojnicu TERU pl. GRADI u bolesti tješile, a mrtvu žalile | sprovele, bila od nas velika hvale, a od Boga plata. 28. marta 1911. Don Jozo kanonik Crnica za se i za ostalu svojtu. [oi s ča o JABHA. 3AXBAJIA. CBuMa MHOTOTIOLITOBAHHM TIpujare. JbHMA H 3HAHIUMA H3 TPA/LA M Paguyx Mjecra_nokpajune, KOju CY Ham ug MHOTe H pa3He nauune, HCKa3a71H soje uckpeHno cayuetihe y rmperojemMoj xa. gocru Koja nac je 3amecuJa yenuje, ryGurka Hare npemMnje u nHernpexa. JbeHe Majke JENHGABETE ya. BP4HR poi. GKAKHR OBHM . NyTEM FAHYTHM CPIEM Hajro- ninje 3axBaJbyjeMo. Y 3aupy 7.(20.) mapra 1911. CnupunoH, bopbe, JlyuaH, cunopu y ume cBoje u ocrasre ponGune, GASE NP POA E PJE I IRA JABHA. BJIATOJLAPHOCY. CBumMa OHHMA, KOjM Cy na pa3ne Hauune ucxa3šajiu cBoje cayuenihe o CMpTH Moje uenpexajbene = nenjecre Jynujane ya. Ziparonosuk pot. Manewesuh OBHM NyTEM y HMe cBoje u ponGune Hajronjuje 3axBavbyjem. i Y 3anpy, 22. mapra 1911. Mapuja yu Bojsonuh poh. JiparojoBuh. Dubrovnik, Daje se u najam cijeli sprat kuće u Cavtatu, koja je ukusno, fino i moderno sagrađena na najljepšem položaju u Cavtatu, upravo na samom moru u tzv. Zihi. Kuća sa potpunim pokućstvom sa- stoji se od tri sobe, blagovaonice, hodnika i sobe za slugu. Unajmiti se može Za čitavu ljetnu sezonu počam od 1. maja do 1. sep- tembra, eventualno oktobra. Za potanje obavijesti obratiti se vlasniku g. Ljubu Bianchi. Jedna austrijska specialiteta. Onijem te boluju u želudeu preporučuje se pravi Mo- llov Seidlitz—prašak, kao staro oprobano sredstvo koje jača želudac i stalno dobro djeluje na probavu. Jedna kutija K 2. - salje dnevno uz poduzeće apotekar A. Moll ć. i k. dvorski nabavljač Beč I Tuchlauben 9. U skladištima u provinciji neka se izričito traži Mollov preparat sa zaštitnom markom i potpisom. 1 Sai HApO/Ly. TOJIHKO OJ KOPHĆTH. Bnarajnuk: Ypowm Mannuh c. p. Nonnpencjenuux : Kpcro Tyuyn c. p. ao. Ga Mma HekoJuKO BpeMeHa Ja HCKH J6Y/M, KOjuMA HC JEM HA Cpuy OBa Hama ycranoBa u Koja ne nojMe Gnarojar uere 3a nam napoji, nponoce KojekakBe CKDO3 HEMCTHHHTE TJIACOBE KAO na he ucra nacrpajaTu, umro nornucare cuju usjaBuTu KaKo je cse sno6na usmuiuboruua, jep sanpyra Bpuo Jiujero Hanpenyje wroyghe najGobe noka3aru 34KJbY UHH pauyu Koju he Guru oGjenoawen unyher Mjecena. a O63upoM Ha TO niw«enornucaru no3uBi6y saapyrape u yaaraue za ce ue najy saBapaBaru kojeka- KBHM 3/1OGHHM H8MMIIJbOTHHAMA, TAM BUIE INTO je no nponucuma APYIITBEHMX NpaBHJA CBAKH yJlarau NoTnyHo, oGeaGujeljeu, seh ma On Ca Kao zo can upurpne oBy Hany sujeny ycranoBy Koja je nauieM CBaku 34Apyrap u yJarau uma npaso ga y cBa«o noGa on NOTNHCATHX ZATPAXKU KE/beHO uaBjerihe. Knin, 23. Mapra 1911. a ,Cpneky Kpenuruy 3axpyry“ Y.HPABA: Yupasnuk: MupkO KomnenoBuhi c. p. HAI3OPHH O,/IBOP : Tipencjenuuk : Mugnow JI. Nlonosuh c. p. UJIAHOBH: Ypom Munamunosuti, Baco Bypuh, /lyuwan Tipiar, CaBo Tep3oBuh, Jlasap noposuh, Jlasap /loxnecruti. KosTponop: Bojun_FojkoBuh c. p. Tajuux : JOB0 CekygoBuh c. p.