Br. 30. Dubrovnik 27. jula 1911. God. XX. IZLAZI SVAKI ČETVRTAK Cijena je listu nu godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 165; za sve ostale zerulie kruna 16; za Dubrovnik kruna 10; na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu, Rukopisi se ne vraćaju. Nefrau- kovna pisma ne primaju se. — DUDROVNIK POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- (godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Odgovorni urednik Ermeneđildo Job. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Poslije spljetskog sastanka “ Iz komunikea sa sastanka u Spljetu jasno se razabire da je udaren drugi osnov akciji za sre- đivanje naših nesređenih političkih prilika, i da je upućena pravcem pouzdanijih izgleda na izvjestan realan uspjeh. Doduše resultat sa- stanka nije ništa realniji od prvog komunikea poslaničkog, kojim su poslanici objavili početak svoje akcije, ali ga pretpostavlja svakako više, no što ga je imala akcija poslanička. Dok se akcija posla- nička ograničila na projekt orga- nizacije, kojim se imalo sankcijo- nisati stanje privremenog nužnog vođenja političkih poslova i dok je ona svršila sa izborom odbora sedmorice, dotle resultat sastanka stavlja u dužnost ovome odboru, da svrši ono što poslanici nijesu svršili, i ako su to javno obećali i za to narodu založili svoju riječ. Poslanici nijesu sa svojom akci-. jom dali ničeg pozitivnog i real- nog, da li s toga što im je iz- gledalo to najbolje ili s kojih dru- gih razloga — nećemo da ispitu- jemo. Oni su više od godine i po dana svoga rada samo pokušali da formulišu i preciznije učvrste stanje stvoreno objavom akcije, ono stanje koje im je dozvolja- valo da privremeno uzmu u svoje ruke kormilo našeg političkog ži- vota. I sadržinu toga stanja po- dnijeli su kao projekt organizacije Srba na Primorju. Takav projekt na sastanku nije mogao biti pri- hvaćen, već je izabran odbor se- dmorice, kome je stavljeno u du- žnost da učini ono, što akcija po- slanička nije učinila. Nećemo da dajemo obvezatan sud, da li su poslanici kroz godinu i po dana mogli dati više no što su objavom akcije dobili u svoje ruke, ali držimo da ozbiljna i stvarna diskusija o pitanju organizacije mo- že dosta doprinijeti konačnom ri- ješenju, ako ne zbog čega drugog, a ono barem zbog toga, što će se odboru sedmorice moći kazati, gdje ne smije da se zaustavi. Iz objavljenog komunikea sa sa-- stanka u Spljetu vadimo četiri glavne tačke poslaničkog projekta : 1) Klub srpskih poslanika na dal- matinskom saboru i srpskih po- slanika na carevinskom vijeću, kao središnji organ Srpske Narodne Stranke (!) na Primorju, rukovodi sa stranačkim odnosno političkim poslovima Srba na Primorju; 2) Klubu je zadatak da održi jedin- stvo i jedinstveno postupanje Srba na Primorju, osobito pri izborima, kako u pogledu unutrašnjeg reda, tako i prema drugima, pozivajući prema prilikama i po svom naho- gjenju i ostale Srbe na saradnju. Kad se bude radilo o kakvom načelnom ili inače važnom naro- dnom pitanju, ili kad bi potreba i važnost (?) slučaja zahtijevala, Klub će, nađe li za potrebno (?) sazvati šire sastanke; 4) Klub stvara svoje zaključke kolegijalno. *“ Od osobe izvan uredništva. Osim ovoga, on nije vezan ni- kakvim drugim propisima, nego, vladajući se po svojoj savjesti i najboljem znanju, nastojaće da svaka njegova odluka odgovori dužnostima rodoljublja i željama naroda. Iz svega ovoga dade se izvesti dopuna, kao peta tačka projekta : Ova i na ovaj način sprovedena organizacija iunkcijonisaće samo onda, kad se za to potrebe po- kažu. Njoj nije cilj vaspitanje na- roda u političkom i kulturnom smi- slu i pripravljanje za momente, kad potreba zaište opštu aktivnost. Ona je samo nužda da se očuvaju izvjesne pozicije i da narod skače u pomoć, kad to zatreba ,vode- ćim“ krugovima, i kad to oni nađu za oportuno. Mi smo ovo iznijeli, da poka- žemo odboru sedmorice čega treba da se čuva. Srbima na Primorju potrebna je aktivna i savršeno demokratska stranka, čije se dje- lovanje neće ograničavati na _mo- mentalne potrebe. Život je našeg naroda tako reći primitivan. Stranka, koju taj narod sačinjava, treba i mora da ga izvede iz te primi- tivnosti i da mu stvara položaj pravnog građanina, a ne da ga ostavlja u položaju srednjevjeko- vnog roba. To mora biti njen gla- vni zadatak. Izbori i sve drugo spada u sporedniju kategoriju. Treba da se i mi jednom otresemo pogrješne prakse, da narod zovemo u pomoć kad je nama od potrebe, a inače da ga ostavljamo na mi- lost i nemilost njegove sudbine. Ne treba osnivati stranku, u kojoj ima privilegisovanih i be- spravnih. Srpski narod na Primorju hoće stranku sa članovima ravno- pravnim: i po dužnostima i po pravima, i sa individualnom od- govornošću prema zajednici. U o- dređenjima, koja obilježavaju prava i dužnosti, treba da bude obaveza pojedinaca prema zajednici i za- jednice prema pojedincima, po o- noj: svi za jednoga a jedan za sve. Savjet pojedinaca — neka nam je dopušteno kazati — nije nikakva garancija ispravnosti. Ne sumnjajući sada ni u čiju savjest, daleko smo od toga da vjerujemo da je njena snaga garantovana za sva vremena. O uviđavnosti i ra- suđivanju pojedinaca, nećemo ni da govorimo, ta svojstva savršeno subjektivna, a ispravnost i pravil- nost određuju koliko se približuju pravoj objektivnosti. Odbor sedmorice treba da bude oprezan, i da stvori projekt, koji će omogućiti jaku stranku, stranku ozbiljnog i realnog rada, stranku sa zadatcima jačanja svijesti i snage narodne, jer ne smije da zabo- ravi, da je samo ona stranka jaka prema potrebama i zahtjevima spolja, koja x sebi ima životne snage. Za to treba da stavi u iz- gled početak stvarnog rada ozgo. Još nešto. Odbor sedmorice treba da pođe putem, koji ne vodi u bezkonačnost. Određeno vrijeme dovoljno je da dade ono što se od njega traži, i da to bude i ozbiljno i pametno. Odlaganja ne smije da bude, jer je iskustvo na- rodu nametnulo tako reći dužnost, da pri svakom odlaganju izgubi po jedan dio vjere u uspjeh i u svoju budućnost. Iiacmo u3 CpGuje. Y beorpaly, 23. jyga. OBamo je Hacryrnuja MPTBa NOJIHTK- uKa ce3oHa. Kpajb Ilerap ce naga3su y Gawu KoBubauu, a ramo je ornyro- Ba0O, uuM ce noBparuo us Huma, m IIpecrojoHacibenuuK Ajekcannap. H jemaH JIuO MuHHCTApA HAJAZH CE H3BAH Beorpana Ha oumapateby. EJremM, moJImM- THUKH je 2KHBOT y HEKOM — 3aCT0jy. Tipomjena KaGunera y Cp6uju camo je perucrpoBana. ]la uuje Guo Beke rajaMe, rpe6a npurnucaru oBoj cesoHu H CJIOBEHCKOM HOBUHAPCKOM KOHFpeCy, Koju je npuBykao Bekiu uo maxibe npecrounuke mramMne. To je nonpunu- jemo, na ce cazga xnajinuje nocmarpa oOBa npomjena. lonyue, Ka CBpIH OBA Ce30HA H Hacryru oGuuHa aKTHBHOCT, NAKJIE KAJI TIOUH€ HOPMAJIAH = IIOJIHTHUKH AKHBOT, yuhe ce y noJuruKy BHIIe Temnepa- MeHTa, Koju he, MOxa, npuuujeru 4 uaBjecHuxX noremkoka y pa3Boj yuyrpa- Ni6HX npujuka, jep Ma za naHaniina XOMOTEHA BJIA LA y34 CE uMaA anCoJIyTHy BehiuHy, Oma uma onosuuujy moro jauy HO ILTO je HMAJIA ieHA TIPe/UNACHHILA, KonuKko cMo u3Bnjenikedu, onosaunu- ja uehe yuanpuje CTAB/bATH TiOTENI- Koka canamioj Baji. IIpuuekatie za BH/IM, HA KOM IIPOTpaMy MHC/IH ZLA PAJLH, u ona he npenusuparu cBoje craHo- BHILTE NpeMa 0j. AJIH HIIAK CyMIBAMO, na he u y jemuom cnyuajy npucrarTu na nouynupe Brlany. Jaua rpyna ono- 3uluje, CAMOCTAJIHA PAJLHKAJIHA CTPAHKA Huje 3aNOBOJBHA INTO BJANA HHje iO- HOBO CaCTaB/beHA M3 KOaJuuje, Koja ce pa36ua uuM je cacraB/beH XOMO- re KaGuneT. H oBa he rpyrla, MOXJIa, najemepruuHuje uCTynHT4 IpOTHBY CA- name Brane. He Moxe ce, zojyine, KA34TH NO3HTHBHO JA XOhe, AJH NO CBEMy Marea na he Tako Guru. Ilaneko CMO OL TOTA A TPAKUMO TIPH3HAE€ HCOIPABHOCTH CBOT MHILJBEIHA, aJIH HeKA HAM CE HIIAK NO3BOJIH ZA MJ ZaMO u3pa34. CBaxa 60pGa, Koja Gu HOCHJIA HA Ce6u KApakTep naprujeke 6opGe, 6ua 6u GecKOpuCHa M 34 3eMJby urerua. To je name 1yGoko ocnsjeno- ete, sacuoBano ua dakruma uajGuu- e mnponyiocru. OBO ocBjenoueme, Ia uaK u Kaj He Gu Guo 3sacHoBano ua bakTUMA, MOTO Gu Ce OonpaBnaru u oHna, kan 6u ce Cp6uja orpaumunja CaMO HA yHyrpauube cBoje npunuke, H KAL HHKAKBHX BehHX 3alaTaKa He 6u_umaga. 3aTo u Bjepyjemo, na he yBuljaBHOCT CprICKHX NOJIHTHHAPA GuTH java oz 3a- xrjepa naprujeke ckyueHocTu. Cp6uja je nocra KOHCOJIMNOBAHA. Ona ce y NOCJbEJLEGE TPH FOJIHHE MHOTO CTAJIOKH- Ja. Ajiu oj jom mHOro miTolmTa Tpe6a na na Gyne ono iro mMopa na 6ye, Hehe /u a ce oipeue cBojux 3agaraka u cBoje eraucrennuje. Tpe6a snaru, na nanac CpGuja uuje OHO Iuro je npuje caMO HEKOJIHKO FO- muna 6una. Ilanac ce 34 Iby _MOXKE Ka- 3aTu, za je oGuoBsbena, npenopoljena, nojmjatjeHa. 3acnmyra 3a To npunaja JbyluMa, KOj4 Cy je 3HaJIu u3ByhiH 13 — xaoca. A TH /BYJIH M naHac umajy y3a ce Buie HO NeT umecruna ujejo- KyriHOr Hapojla y 3eMJ6H. Cam Taj bakar onpaBnaBa Bjepy y yBHHaBHOCT E>HXOBY u naje nane, na he CpGuja u name uhu nyTeM CTAJIHOF, peaJIHOT M noTpe- 6Hor HarnpeTKa. To je pesyarar namer mocmarpama y OBOj MPTBOj IOJIHTHUKOj CE30HH. *& Csu yuecnuuu c1oGonHor HoBuuap- CKOF KOHFpeCa OTHLIJIH Cy CBOjHM /IO- MOBHMA, NOHujeBiniu coGoM nocra JiH- jemux yrucaka. Cp6nja ux je cBe Ju- jeno zouekana u Gparcku npumMuja. Ila unak je Gugo MOMeHTaJHor Hesa- NOBOJbCTBA, KAO ILTO TOTA yBujeK GuBa, rnije ce cacrajy 6Gpaha, koja y cseMy Hujecy pamuucruJa Melyco6ue pauyne. AJu TAKBA CY HE3ZA1OBOJBCTBA KAKO PEKOCMO, GHJIA MOMEHTEJIHA, A H3438BAHA Cy pasjmukama usmehy saBaljeux Pyca u Ilosbaka. Cp6u cy uacrojamu na usrnaje Te pasnuke, 6ap 3a BpujeMe 1oK cy jeziu 4 Apyru rocru_ Cp6uje, na cy c Tora MOpaJu na npume ua ce jenaH uo He- upujarnocru, Koju je JIOTHuHa NOCIbe- luna CBaKOT He3a1oBoJbcTBa. Ho, me- 3410BOJBCTBO je 6P30 OTKJIOHEHO, TA- KO JA CY CBH yuecHHuu KOHTpeCa noHu- jemu co6om Hajsemue u wenomyhene ycmomenHe. JOII HEIITO GuCMO MOTJIH KAZATH y monyuy usBjemuraja ca Konrpeca. Jlo- Ayiue, HOBuHCKH uaBjeruraju nekie uu- Kana uru nornyuu, agu je raBHo za Ma u npuG6/mxuo ogroBapajy onome tro je y crsapu Guo. Ilpencjenuuk, nozmpenejenauuu 4 cekperapu kourpe- Ca OMI CY OJWIUKOBAHH OPAEHOM CB. CaBe, u ro npeucjenuu« Il. cremena, nomipejcjenunuu Ill., a cekperapu IV. crenena. Bau ypenuuk oGnamao je uacT — cekpeTapa. CnaBeucKka mraMna, yormure, 6aBu ce jou ca koHrpecom. Craxe ce y To- Me, a je OBaj JIECET4 CJIOBEHCKH HO- BuHapckH KOHFrpec HajGoJBe ycruo o cBujy nocanami»ux. He maa je Bpu- jenuocr iweroBa u y TOME, ITO je zao NOBOJA, la NuTaWe coBeucke y3aja- MHOCTH CJIOBEHCKA NITAMNA CANA Ipe+ Tpeca Tpe3sBeuuje Ho mro je mekaja GuBaJ10. Yomure, ycnjex «Komrpeca mMoxe CBAKOTA JA 34/LOBOJBH. * MHmamo na Bac uaBujecruMo o jeuuoj HOBOCTH. Huje, ucruHa, 34 TaMOLIHy Hanly NyGJIMKY TOJIHKO BAXKHA, KOJIHKO je BaHa 34 CpIICKy Npecronuny. Beorpan je no caga 6uo KaJipMu- CAH KAMEHOM KAJIIPMOM, KOja je MHOFO Cuuuaa, no cBojoj (opmu, ua uauu- 3aHe Mauje rase. TakBa KAJIpMa Guja je necHouyeuBa. C Tora je onuruna onpenuja na Beorpan1 KaJapmuie MO- HEPpHOM KAJINPMOM, MH HE CamMO za je OHa TO onpenusa, Hero je paz orno- uvea. Jenna je yauua Beli ka upmucana Ga3sanTounoM. KaJipma usrjeza Kao na je ox acbanra. Mebyrum, acdanr nuje TaKO COJIHJLAH H LOGAp KAO Ga3AJ1- Tojuu, Koju je og acanra u CKYIJBH. basaaTounomM he Guru KAJIIpMucane MHOTE yiune. One najenopeanje, KajJI- ApMHCahe Ce KOLKACTHM KAMEHOM. TuaBue nak yauue: Kia3 MuxaunoBa u Kpaso MunaHoBa, Guhe KaJpmucane ApBEHOM KAJIApMOM, KOjOM je KaJup- MuCcaH u snameuuru_HeBcku IlpocnekT y Ilerporpa1y. Tako he Beorpan Kpo3 KparkO BpH- jeme umaru_najMojrepiuju BOJIOBOJI, najmonepuujy kanaju3anujy u uajMo- nepuujy KAJApPMY, TPH FJIABHA yCIIOBA 34 HANPEeAK Fpala, KOjH JEM y 34- rpobajy CaBe u Ilyuaa u Ha npary HcroKa u 3anaza! : * Cp6uja je jeuua Borom o6zapena 3eM/ba, Jujena u no npuponu 6orara Kao Mago Koja. Ona je Maxom 3eMJba NoJbONpuBpenuukA. TjaBuu joj npo- H3BOJIH HJIH GOJbE IIPHXOJIH ZOJIA3ZE OJ CTOKE, BUHOFpAJIA, BOhIBAKA H Ca Opa- Huna. Hma, ucruna, nocra u uuly- : CTpujecKHX IIPpoOM3BOJA, AJIH OHH IOJAJZE Ha Ipyro mjecro. HeheMo za Bam usnocuMo cTynsjy O npuBpeju u ekonomuju Cp6uje. OBo CMO HaNOMEHYJIH CAMO 3ATO, JA MO- XKEMO KOHCTATOBATH, KAKBH he IpPOH3- BOJIH OBE ronmuue oGnapuru Cp6ujy, H C KAKBHM M3rJejLuMA GJIATOCTAA ue y CyCpeT ujlyhe npuBpejHe rojune. Tipuje cBera, xuTo je OJIJIHUHO-pO- luo, a iro je rnaBuo, Behu zuo je H3BPCHOT KBajJIHTETa. Hma ra TOJIHKO, na he ce Mohu u3B03HTH H3 3EMJBE Y 3HATHHM KOJIHUHHAMA. JELAH MHOTO H MHOTO MaibH HO Guhe NOBOJBAH ZA NnouMupu u najsehe norpeGe y 3eMJbH. BuHorpanu, HCcTO TAKO, OJVIHUHO Hoce. Fpoxje je go cana cacBuM 34paB0, MHJIHHA ra je norjenaTu. AKO OCTAH€ CBE OHO INTO CaNAa BHHOTPAJIH Hoce, uzyha 6ep6a Guhe jeuua oz najGorarujux tmuro ux je ukana Cp6uja umaja. * Croka je zoGpe macmuHe u zo6po je yrojema. H ako je nocajlami»a npo- naja MHOTO TJIABA JIHTJIA H3 3EMJBE, umak ce Gpoj croke uuje cMai»H0, TaKO na ce y uuyhoj roguuu uehe ocjeharu HH HajMalba OCKynuLa. ToBena u cBu- Ib€ OJVIHUHO Ce mjahajy, KAO HuKaja no caza. Niro je ceweak npuje Tpu u UETHPH TOJHH€ NpuMaO 34 TpH BONA, naHnac npuma 3a jenuora, Meco oz ro- Bena #3 CpGuje MmHoro ce rpaxu no urazmujanckumM u aycrpujekumM nujanama. NleHBE CY, HBIJEJA, OBE rOJIHHE Mano omanyse. Buhe ux npuJsmuHo, aJIH HE OHOJIHKO KOJIMKO je MOTJIO za Gyne. ETO, TO BaM je CTAIB€ OBOTOJIHINIHE seeTuHe_y CpG6uju. Ouo je Buue Ho 3a10BO;baBajyhe. IlIra here, MOJIHMO Bac, Cpou_y Cp6uja cpehuu cy u y TOME! Camo Gu ce jO1u MOTJIO KEJBETH, na CBH 6yuy nornyuo cBjecuu omora muTO uMajy. HMcruuy za BaM KaKEMO, CBH He 3HAjy IUTO uMajy, jep nuemajy NojMa O TOME LITO APYTH y OCTAJUM HaNluM KpajesuMa HemMajy, ma cy ueku ILO MAJIO 4 — OGujecuu. To je ucruua, koja ce He za cno- puru! Jlyryuiu. Gentralna Srpska Banka za Bosnu i Hercegovinu. Sarajevo, 24. jula. Ekonomske prilike srpskoga naroda u Bosni i Hercegovini bile su jedan od najjačih uzroka za što naš narod u ovim zemljama i kulturno nije mo- gao da korakne jačom snagom, da stade uporedo sa svojom braćom iz drugih naprednijih srpskih krajeva. Naš narod je imao za kratko vri- jeme od 38 godine da prebrodi onaj duboki jaz u raznim načinima proiz- vodnje, potrošnje i saobroćajnih sred- stava kojima su zapadno-evropski narodi brodili nekoliko vijeka. Nije zato nikakvo čudo, što se nije umio da snađe u onom vrtlogu, u koje ga je bacilo prvo vrijeme okupacije svo- jim željeznicama, silnim novcem: i navalom stranih ljudi bogatijih i zna- njem i iskustvom i kapitalom. Narod većim dijelom seljak, neuk, sa patri- jarhalnim životom i primitivnim na- činom proizvodnje bio je osuđen da siromaši i propada. Varošani, trgovci zbog navale stranog kapitala i pro- tekcionizma nijesu bili u boljem po- ložaju. Morao je poteći“ niz godina, dok su ili podrasli sinovi toga naroda obogatili se znanjem i iskustvom svo- jih stranih konkureneta ili: ge poje- dini trgovci u zemlji, zahvaljujući svojoj prirodnoj inteligenciji i okre- tnosti, brzo snašli u 'novoj situaciji i -pojedinačko radili da invazija stranog kapitala i sposobnosti ne proguta bar po varošima i naše narodno obilježje. Proteklo je dosta vremena našeg narodnog lutanja i osjećamo se srećni, što je sada nastao period našega na- PR QA