Br. 30.

Dubrovnik 27. jula 1911.

God. XX.

IZLAZI SVAKI ČETVRTAK

Cijena je listu nu godinu:
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her-
cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu
Goru K 165; za sve ostale zerulie
kruna 16; za Dubrovnik kruna 10;
na po i četvrt godine surazmjerno.
Pretplata i oglasi šalju se admini-
straciji lista a dopisi uredništvu,
Rukopisi se ne vraćaju. Nefrau-
kovna pisma ne primaju se. —

DUDROVNIK

POJEDINI BROJ 20 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po po-
(godbi. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Vlasnik i izdavatelj Kristo P.

Dominković.

Odgovorni urednik Ermeneđildo Job.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Poslije spljetskog sastanka “

Iz komunikea sa sastanka u
Spljetu jasno se razabire da je
udaren drugi osnov akciji za sre-
đivanje naših nesređenih političkih
prilika, i da je upućena pravcem
pouzdanijih izgleda na izvjestan
realan uspjeh. Doduše resultat sa-
stanka nije ništa realniji od prvog
komunikea poslaničkog, kojim su
poslanici objavili početak svoje
akcije, ali ga pretpostavlja svakako
više, no što ga je imala akcija
poslanička. Dok se akcija posla-
nička ograničila na projekt orga-
nizacije, kojim se imalo sankcijo-
nisati stanje privremenog nužnog
vođenja političkih poslova i dok
je ona svršila sa izborom odbora
sedmorice, dotle resultat sastanka
stavlja u dužnost ovome odboru,
da svrši ono što poslanici nijesu
svršili, i ako su to javno obećali
i za to narodu založili svoju riječ.

Poslanici nijesu sa svojom akci-.
jom dali ničeg pozitivnog i real-
nog, da li s toga što im je iz-
gledalo to najbolje ili s kojih dru-
gih razloga — nećemo da ispitu-
jemo. Oni su više od godine i po
dana svoga rada samo pokušali
da formulišu i preciznije učvrste
stanje stvoreno objavom akcije,
ono stanje koje im je dozvolja-
valo da privremeno uzmu u svoje
ruke kormilo našeg političkog ži-
vota. I sadržinu toga stanja po-
dnijeli su kao projekt organizacije
Srba na Primorju. Takav projekt
na sastanku nije mogao biti pri-
hvaćen, već je izabran odbor se-
dmorice, kome je stavljeno u du-
žnost da učini ono, što akcija po-
slanička nije učinila.

Nećemo da dajemo obvezatan
sud, da li su poslanici kroz godinu
i po dana mogli dati više no što
su objavom akcije dobili u svoje
ruke, ali držimo da ozbiljna i stvarna
diskusija o pitanju organizacije mo-
že dosta doprinijeti konačnom ri-
ješenju, ako ne zbog čega drugog,
a ono barem zbog toga, što će se
odboru sedmorice moći kazati,
gdje ne smije da se zaustavi.

Iz objavljenog komunikea sa sa--
stanka u Spljetu vadimo četiri
glavne tačke poslaničkog projekta :
1) Klub srpskih poslanika na dal-
matinskom saboru i srpskih po-
slanika na carevinskom vijeću, kao
središnji organ Srpske Narodne
Stranke (!) na Primorju, rukovodi
sa stranačkim odnosno političkim
poslovima Srba na Primorju; 2)
Klubu je zadatak da održi jedin-
stvo i jedinstveno postupanje Srba
na Primorju, osobito pri izborima,
kako u pogledu unutrašnjeg reda,
tako i prema drugima, pozivajući
prema prilikama i po svom naho-
gjenju i ostale Srbe na saradnju.
Kad se bude radilo o kakvom
načelnom ili inače važnom naro-
dnom pitanju, ili kad bi potreba
i važnost (?) slučaja zahtijevala,
Klub će, nađe li za potrebno (?)
sazvati šire sastanke; 4) Klub
stvara svoje zaključke kolegijalno.

*“ Od osobe izvan uredništva.

Osim ovoga, on nije vezan ni-
kakvim drugim propisima, nego,
vladajući se po svojoj savjesti i
najboljem znanju, nastojaće da
svaka njegova odluka odgovori
dužnostima rodoljublja i željama
naroda.

Iz svega ovoga dade se izvesti
dopuna, kao peta tačka projekta :
Ova i na ovaj način sprovedena
organizacija iunkcijonisaće samo
onda, kad se za to potrebe po-
kažu. Njoj nije cilj vaspitanje na-
roda u političkom i kulturnom smi-
slu i pripravljanje za momente,
kad potreba zaište opštu aktivnost.
Ona je samo nužda da se očuvaju
izvjesne pozicije i da narod skače
u pomoć, kad to zatreba ,vode-
ćim“ krugovima, i kad to oni
nađu za oportuno.

Mi smo ovo iznijeli, da poka-
žemo odboru sedmorice čega treba
da se čuva. Srbima na Primorju
potrebna je aktivna i savršeno
demokratska stranka, čije se dje-
lovanje neće ograničavati na _mo-
mentalne potrebe. Život je našeg
naroda tako reći primitivan. Stranka,
koju taj narod sačinjava, treba i
mora da ga izvede iz te primi-
tivnosti i da mu stvara položaj
pravnog građanina, a ne da ga
ostavlja u položaju srednjevjeko-
vnog roba. To mora biti njen gla-
vni zadatak. Izbori i sve drugo
spada u  sporedniju kategoriju.
Treba da se i mi jednom otresemo
pogrješne prakse, da narod zovemo
u pomoć kad je nama od potrebe,
a inače da ga ostavljamo na mi-
lost i nemilost njegove sudbine.

Ne treba osnivati stranku, u
kojoj ima privilegisovanih i be-
spravnih. Srpski narod na Primorju
hoće stranku sa članovima ravno-
pravnim: i po dužnostima i po
pravima, i sa individualnom od-
govornošću prema zajednici. U o-
dređenjima, koja obilježavaju prava
i dužnosti, treba da bude obaveza
pojedinaca prema zajednici i za-
jednice prema pojedincima, po o-

noj: svi za jednoga a jedan za
sve. Savjet pojedinaca — neka
nam je dopušteno kazati — nije

nikakva garancija ispravnosti. Ne
sumnjajući sada ni u čiju savjest,
daleko smo od toga da vjerujemo
da je njena snaga garantovana za
sva vremena. O uviđavnosti i ra-
suđivanju pojedinaca, nećemo ni
da govorimo, ta svojstva savršeno
subjektivna, a ispravnost i pravil-
nost određuju koliko se približuju
pravoj objektivnosti.

Odbor sedmorice treba da bude
oprezan, i da stvori projekt, koji
će omogućiti jaku stranku, stranku
ozbiljnog i realnog rada, stranku
sa zadatcima jačanja svijesti i snage
narodne, jer ne smije da zabo-
ravi, da je samo ona stranka jaka
prema potrebama i zahtjevima
spolja, koja x sebi ima životne
snage. Za to treba da stavi u iz-
gled početak stvarnog rada ozgo.

Još nešto. Odbor sedmorice
treba da pođe putem, koji ne vodi

u bezkonačnost. Određeno vrijeme

dovoljno je da dade ono što se
od njega traži, i da to bude i
ozbiljno i pametno. Odlaganja ne
smije da bude, jer je iskustvo na-
rodu nametnulo tako reći dužnost,
da pri svakom odlaganju izgubi
po jedan dio vjere u uspjeh i u
svoju budućnost.

Iiacmo u3 CpGuje.

Y beorpaly, 23. jyga.

OBamo je Hacryrnuja MPTBa NOJIHTK-
uKa ce3oHa. Kpajb Ilerap ce naga3su y
Gawu KoBubauu, a ramo je ornyro-
Ba0O, uuM ce noBparuo us Huma, m
IIpecrojoHacibenuuK  Ajekcannap. H
jemaH JIuO MuHHCTApA HAJAZH CE H3BAH
Beorpana Ha oumapateby. EJremM, moJImM-
THUKH je 2KHBOT y HEKOM — 3aCT0jy.

Tipomjena KaGunera y Cp6uju camo
je perucrpoBana. ]la uuje Guo Beke
rajaMe, rpe6a npurnucaru oBoj cesoHu
H CJIOBEHCKOM HOBUHAPCKOM KOHFpeCy,
Koju je npuBykao Bekiu uo maxibe
npecrounuke mramMne. To je nonpunu-
jemo, na ce cazga xnajinuje nocmarpa
oOBa npomjena.

lonyue, Ka CBpIH OBA Ce30HA H
Hacryru oGuuHa aKTHBHOCT, NAKJIE KAJI
TIOUH€ HOPMAJIAH = IIOJIHTHUKH  AKHBOT,
yuhe ce y noJuruKy BHIIe Temnepa-
MeHTa, Koju he, MOxa, npuuujeru 4
uaBjecHuxX noremkoka y pa3Boj yuyrpa-
Ni6HX npujuka, jep Ma za naHaniina
XOMOTEHA BJIA LA y34 CE uMaA anCoJIyTHy
BehiuHy, Oma uma onosuuujy moro jauy
HO ILTO je HMAJIA ieHA TIPe/UNACHHILA,

KonuKko cMo u3Bnjenikedu, onosaunu-
ja uehe yuanpuje CTAB/bATH TiOTENI-
Koka canamioj Baji. IIpuuekatie za
BH/IM, HA KOM IIPOTpaMy MHC/IH ZLA PAJLH,
u ona he npenusuparu cBoje craHo-
BHILTE NpeMa 0j. AJIH HIIAK CyMIBAMO,
na he u y jemuom cnyuajy npucrarTu
na nouynupe Brlany. Jaua rpyna ono-
3uluje, CAMOCTAJIHA PAJLHKAJIHA CTPAHKA
Huje 3aNOBOJBHA INTO BJANA HHje iO-
HOBO CaCTaB/beHA M3 KOaJuuje, Koja
ce pa36ua uuM je cacraB/beH XOMO-
re KaGuneT. H oBa he rpyrla, MOXJIa,
najemepruuHuje uCTynHT4 IpOTHBY CA-
name Brane. He Moxe ce, zojyine,
KA34TH NO3HTHBHO JA XOhe, AJH NO
CBEMy Marea na he Tako Guru.

Ilaneko CMO OL TOTA A TPAKUMO
TIPH3HAE€ HCOIPABHOCTH CBOT MHILJBEIHA,
aJIH HeKA HAM CE HIIAK NO3BOJIH ZA MJ
ZaMO u3pa34. CBaxa 60pGa, Koja Gu
HOCHJIA HA Ce6u KApakTep naprujeke
6opGe, 6ua 6u GecKOpuCHa M 34 3eMJby
urerua. To je name 1yGoko ocnsjeno-
ete, sacuoBano ua dakruma uajGuu-
e mnponyiocru. OBO ocBjenoueme, Ia
uaK u Kaj He Gu Guo 3sacHoBano ua
bakTUMA, MOTO Gu Ce OonpaBnaru u
oHna, kan 6u ce Cp6uja orpaumunja
CaMO HA yHyrpauube cBoje npunuke,
H KAL HHKAKBHX BehHX 3alaTaKa He
6u_umaga.

3aTo u Bjepyjemo, na he yBuljaBHOCT
CprICKHX NOJIHTHHAPA GuTH java oz 3a-
xrjepa naprujeke ckyueHocTu. Cp6uja
je nocra KOHCOJIMNOBAHA. Ona ce y
NOCJbEJLEGE TPH FOJIHHE MHOTO CTAJIOKH-
Ja. Ajiu oj jom mHOro miTolmTa Tpe6a
na na Gyne ono iro mMopa na 6ye,
Hehe /u a ce oipeue cBojux 3agaraka
u cBoje eraucrennuje.

Tpe6a snaru, na nanac CpGuja uuje
OHO Iuro je npuje caMO HEKOJIHKO FO-
muna 6una. Ilanac ce 34 Iby _MOXKE Ka-
3aTu, za je oGuoBsbena, npenopoljena,
nojmjatjeHa. 3acnmyra 3a To npunaja
JbyluMa, KOj4 Cy je 3HaJIu u3ByhiH 13
— xaoca. A TH /BYJIH M naHac umajy
y3a ce Buie HO NeT umecruna ujejo-
KyriHOr Hapojla y 3eMJ6H. Cam Taj bakar
onpaBnaBa Bjepy y yBHHaBHOCT E>HXOBY
u naje nane, na he CpGuja u name
uhu nyTeM CTAJIHOF, peaJIHOT M noTpe-
6Hor HarnpeTKa.

To je pesyarar namer mocmarpama

y OBOj MPTBOj IOJIHTHUKOj CE30HH.
*&

Csu yuecnuuu c1oGonHor HoBuuap-
CKOF KOHFpeCa OTHLIJIH Cy CBOjHM /IO-
MOBHMA, NOHujeBiniu coGoM nocra JiH-
jemux yrucaka. Cp6nja ux je cBe Ju-
jeno zouekana u Gparcku npumMuja.
Ila unak je Gugo MOMeHTaJHor Hesa-
NOBOJbCTBA, KAO ILTO TOTA yBujeK GuBa,
rnije ce cacrajy 6Gpaha, koja y cseMy
Hujecy pamuucruJa Melyco6ue pauyne.
AJu TAKBA CY HE3ZA1OBOJBCTBA KAKO
PEKOCMO, GHJIA MOMEHTEJIHA, A H3438BAHA
Cy pasjmukama usmehy saBaljeux Pyca
u Ilosbaka.

Cp6u cy uacrojamu na usrnaje Te
pasnuke, 6ap 3a BpujeMe 1oK cy jeziu
4 Apyru rocru_ Cp6uje, na cy c Tora
MOpaJu na npume ua ce jenaH uo He-
upujarnocru, Koju je JIOTHuHa NOCIbe-
luna CBaKOT He3a1oBoJbcTBa. Ho, me-
3410BOJBCTBO je 6P30 OTKJIOHEHO, TA-
KO JA CY CBH yuecHHuu KOHTpeCa noHu-
jemu co6om Hajsemue u wenomyhene
ycmomenHe.

JOII HEIITO GuCMO MOTJIH KAZATH y
monyuy usBjemuraja ca Konrpeca. Jlo-
Ayiue, HOBuHCKH uaBjeruraju nekie uu-
Kana uru nornyuu, agu je raBHo za
Ma u npuG6/mxuo ogroBapajy onome
tro je y crsapu Guo. Ilpencjenuuk,
nozmpenejenauuu 4 cekperapu kourpe-
Ca OMI CY OJWIUKOBAHH OPAEHOM CB.
CaBe, u ro npeucjenuu« Il. cremena,
nomipejcjenunuu Ill., a cekperapu IV.
crenena. Bau ypenuuk oGnamao je
uacT — cekpeTapa.

CnaBeucKka mraMna, yormure, 6aBu
ce jou ca koHrpecom. Craxe ce y To-
Me, a je OBaj JIECET4 CJIOBEHCKH HO-
BuHapckH KOHFrpec HajGoJBe ycruo o
cBujy nocanami»ux. He maa je Bpu-
jenuocr iweroBa u y TOME, ITO je zao
NOBOJA, la NuTaWe coBeucke y3aja-
MHOCTH CJIOBEHCKA NITAMNA CANA Ipe+
Tpeca Tpe3sBeuuje Ho mro je mekaja
GuBaJ10.

Yomure, ycnjex  «Komrpeca  mMoxe
CBAKOTA JA 34/LOBOJBH.

*

MHmamo na Bac uaBujecruMo o jeuuoj
HOBOCTH. Huje, ucruHa, 34 TaMOLIHy
Hanly NyGJIMKY TOJIHKO BAXKHA, KOJIHKO
je BaHa 34 CpIICKy Npecronuny.

Beorpan je no caga 6uo KaJipMu-
CAH KAMEHOM KAJIIPMOM, KOja je MHOFO
Cuuuaa, no cBojoj (opmu, ua uauu-
3aHe Mauje rase. TakBa KAJIpMa Guja
je necHouyeuBa. C Tora je onuruna
onpenuja na Beorpan1 KaJapmuie MO-
HEPpHOM KAJINPMOM, MH HE CamMO za je
OHa TO onpenusa, Hero je paz orno-
uvea. Jenna je yauua Beli ka upmucana
Ga3sanTounoM. KaJipma  usrjeza Kao
na je ox acbanra. Mebyrum, acdanr
nuje TaKO COJIHJLAH H LOGAp KAO Ga3AJ1-
Tojuu, Koju je og acanra u CKYIJBH.

basaaTounomM he Guru KAJIIpMucane
MHOTE yiune. One najenopeanje, KajJI-
ApMHCahe Ce  KOLKACTHM  KAMEHOM.
TuaBue nak yauue: Kia3 MuxaunoBa
u Kpaso MunaHoBa, Guhe KaJpmucane
ApBEHOM KAJIApMOM, KOjOM je KaJup-
MuCcaH u snameuuru_HeBcku IlpocnekT
y Ilerporpa1y.

Tako he Beorpan Kpo3 KparkO BpH-
jeme umaru_najMojrepiuju  BOJIOBOJI,
najmonepuujy kanaju3anujy u uajMo-
nepuujy KAJApPMY, TPH FJIABHA yCIIOBA
34 HANPEeAK Fpala, KOjH JEM y 34-
rpobajy CaBe u Ilyuaa u Ha npary
HcroKa u 3anaza!

: *

Cp6uja je jeuua Borom o6zapena
3eM/ba, Jujena u no npuponu 6orara
Kao Mago Koja. Ona je Maxom 3eMJba
NoJbONpuBpenuukA. TjaBuu joj npo-
H3BOJIH HJIH GOJbE IIPHXOJIH ZOJIA3ZE OJ
CTOKE, BUHOFpAJIA, BOhIBAKA H Ca Opa-
Huna. Hma, ucruna, nocra u uuly-

: CTpujecKHX IIPpoOM3BOJA, AJIH OHH IOJAJZE

Ha Ipyro mjecro.

HeheMo za Bam usnocuMo cTynsjy
O npuBpeju u ekonomuju Cp6uje. OBo
CMO HaNOMEHYJIH CAMO 3ATO, JA MO-
XKEMO KOHCTATOBATH, KAKBH he IpPOH3-
BOJIH OBE ronmuue oGnapuru Cp6ujy,
H C KAKBHM M3rJejLuMA  GJIATOCTAA
ue y CyCpeT ujlyhe npuBpejHe rojune.

Tipuje cBera, xuTo je OJIJIHUHO-pO-
luo, a iro je rnaBuo, Behu zuo je
H3BPCHOT KBajJIHTETa. Hma ra TOJIHKO,
na he ce Mohu u3B03HTH H3 3EMJBE Y
3HATHHM KOJIHUHHAMA. JELAH MHOTO H
MHOTO MaibH HO Guhe NOBOJBAH ZA
NnouMupu u najsehe norpeGe y 3eMJbH.

BuHorpanu, HCcTO TAKO, OJVIHUHO
Hoce. Fpoxje je go cana cacBuM
34paB0, MHJIHHA ra je norjenaTu. AKO
OCTAH€ CBE OHO INTO CaNAa BHHOTPAJIH
Hoce, uzyha 6ep6a Guhe jeuua oz
najGorarujux tmuro ux je ukana Cp6uja
umaja. *

Croka je zoGpe macmuHe u zo6po
je yrojema. H ako je nocajlami»a npo-
naja MHOTO TJIABA JIHTJIA H3 3EMJBE,
umak ce Gpoj croke uuje cMai»H0, TaKO
na ce y uuyhoj roguuu uehe ocjeharu
HH HajMalba OCKynuLa. ToBena u cBu-
Ib€ OJVIHUHO Ce mjahajy, KAO HuKaja
no caza. Niro je ceweak npuje Tpu u
UETHPH TOJHH€ NpuMaO 34 TpH BONA,
naHnac npuma 3a jenuora, Meco oz ro-
Bena #3 CpGuje MmHoro ce rpaxu no
urazmujanckumM u aycrpujekumM nujanama.

NleHBE CY, HBIJEJA, OBE rOJIHHE
Mano omanyse. Buhe ux npuJsmuHo,
aJIH HE OHOJIHKO KOJIMKO je MOTJIO za
Gyne.

ETO, TO BaM je CTAIB€ OBOTOJIHINIHE
seeTuHe_y CpG6uju. Ouo je Buue Ho
3a10BO;baBajyhe. IlIra here, MOJIHMO
Bac, Cpou_y Cp6uja cpehuu cy u y
TOME! Camo Gu ce jO1u MOTJIO KEJBETH,
na CBH 6yuy nornyuo cBjecuu omora
muTO uMajy. HMcruuy za BaM KaKEMO,
CBH He 3HAjy IUTO uMajy, jep nuemajy
NojMa O TOME LITO APYTH y OCTAJUM
HaNluM KpajesuMa HemMajy, ma cy ueku
ILO MAJIO 4 — OGujecuu.

To je ucruua, koja ce He za cno-
puru! Jlyryuiu.

Gentralna Srpska Banka
za Bosnu i Hercegovinu.

Sarajevo, 24. jula.

Ekonomske prilike srpskoga naroda
u Bosni i Hercegovini bile su jedan
od najjačih uzroka za što naš narod
u ovim zemljama i kulturno nije mo-
gao da korakne jačom snagom, da
stade uporedo sa svojom braćom iz
drugih naprednijih srpskih krajeva.

Naš narod je imao za kratko vri-
jeme od 38 godine da prebrodi onaj
duboki jaz u raznim načinima proiz-
vodnje, potrošnje i saobroćajnih sred-
stava kojima su zapadno-evropski
narodi brodili nekoliko vijeka. Nije
zato nikakvo čudo, što se nije umio
da snađe u onom vrtlogu, u koje ga
je bacilo prvo vrijeme okupacije svo-
jim željeznicama, silnim novcem: i
navalom stranih ljudi bogatijih i zna-
njem i iskustvom i kapitalom. Narod
većim dijelom seljak, neuk, sa patri-
jarhalnim životom i primitivnim na-
činom proizvodnje bio je osuđen da
siromaši i propada. Varošani, trgovci
zbog navale stranog kapitala i pro-
tekcionizma nijesu bili u boljem po-
ložaju. Morao je poteći“ niz godina,
dok su ili podrasli sinovi toga naroda
obogatili se znanjem i iskustvom svo-
jih stranih konkureneta ili: ge poje-
dini trgovci u zemlji, zahvaljujući
svojoj prirodnoj inteligenciji i okre-
tnosti, brzo snašli u 'novoj situaciji i

-pojedinačko radili da invazija stranog

kapitala i sposobnosti ne proguta bar
po varošima i naše narodno obilježje.

Proteklo je dosta vremena našeg
narodnog lutanja i osjećamo se srećni,
što je sada nastao period našega na-

PR QA