Br. 34.

Dubrovnik 24. avgusta 1911. —

God. XX.

IZLAZI SVAKI. ČETVRTAK
Cijena je listu na godinu:
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her-
hrane o K 12; za Srbiju i Crnu
Goru K 15; za sve ostale zeni!

io
kruna 18; za Dubrovnik kruna 10;
na po i četvrt godine surazmjerno.
Pretplata i oglasi šalju se admini-
straciji lista a dopisi uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma no primaju se —

DUDROY

POJEDINI BROJ 20 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli“
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po po-
godbi. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para. ž

Plativo i utuživo u Dubrovniku, ||

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković.

Odgovorni urednik Ermeneđildo Job.

Organizacija Srba na Primorju.
IV.

Na Mjesne Odbore može da se pri-
mjeni sve ono što smo kazali za
Centralni Odbor, samo uz izvjesno
ograničenje i uz potrebne dopune.
Mjesni Odbori treba da budu posre-

dnici između naroda i Centralnog
Odbora — i dire*tno i indirektno, a
sa dužnošću: da davaju instrukcije

povjerenicima; da od njih traže po-
trebne informacije o prilikama doti-
čnog mjesta; da ispituju prilike i
potrebe svoga djelokruga; da drže
bar jednom nedjeljno svoje sjednice
i bar jednom mjesečno mjesne skup-
štine; da i na sjednicama i na skup-
štinama uvijek i do detalja pretresu
i ispitaju svoje prilike; da u svim
mjestima redovno drže poučna pre-
davanja, angažujući za to omladinu ;
da propagiraju zadatke ,Srpske Zo-
re“ i Saveza Srpskih Privrednih Za-
druga; da se staraju za izjave i spi-
skove pravnih glasača stranke: da
sakupljaju porez za izdatke strankine,
da se staraju za širenje organa stran-
kina i naplaćivanje pretplate; da
paze na rad svakoga člana, itd. itd.,
i da redovno i to odmah, čim se do-
godi nešto, izvješćuju o svemu Cen-
tralni Odbor i stavljaju mu odnosne
predloge. Ni jedan zaključak Mjesnih
Odbora ne bi trebalo da postane 'iz-
vršan prije nego dobije sankciju Cen-
tralnog Odbora, a vrijeme od dana
kada se zaključak prihvati, pa dok
se ne riješi ne bi smjelo da bude
duže od *=leset ni kraće od četrna
est dana, tako da pitanje ne“ostane
neriješeno, niti pak da se oduzme
pravo priziva protiv zaključaka Mje-
snih Odbora.

Cio rad Mjesnih Odbora treba da,
u granicama ustava organizacije, kon
trolira Centralni Odbor, i ako ovaj
opazi da se Mjesni Odbori nijesu o-
dazvali izvjesnim svojim dužnostima,
on treba da ih opomene, u težim
slučajevima kazni, a u najtežim da
predloži prvoj idućoj Glavnoj Skup-
štini isključenje članova dotičnih Od-
bora iz stranke, i u posljednja dva
od tih slučajeva, ako se pojave, da
prethodno suspendira članove odbora
i naredi izbor novih lica.

Za stranačke povjerenike vrijedi to
isto, s razlikom da oni stoje u vezi
sa Mjesnim Odborima i preko njih
sa Centralnim Odborom. Svako selo
treba da ima jednog ili dva strana-
čka povjerenika. Njih biraju seljani
na poziv Mjesnih Obora.

A sada da pređemo na Glavnu
Skupštinu. O Mjesnim (seoskim)skup-
štinama mjesnih odbora nećemo da
govorimo, Sve što se na njih odnosi,
razabire se iz onoga što smo kazali
i što mislimo kazati.

Radi izvjesnih formalnosti dobro
bi bilo, kad bi se cijelo Primorje
razdijelilo na srezove. Svaki od tih
srezova imao bi predstavljati djelo-
krug jednog mjesnog odbora. Doduše,
saglasno tome, trebalo bi mjesne od-
bore nazvati sreskim odborima, ali
to je sasvim sporedno pitanje, pa se
oko njega nećemo zabavljati. Ova
dioba na srezove imala bi da posluži
u cilju izbora skupštinskih delegata
ili poslanika. Svaki srez bira određen
broj ovih delegata, i samo su ovi de-
legati pravni članovi skupštine; oni
jedini treba da imaju pravo glasa.
Clanovi centralnog odbora i saborski
poslanici ne bi trebali da imaju, kao
takovi, pravo glasa, ako nijesu iza-
brani kao delegati. Oni prema skup-
štini treba da predstavljaju vladu,
koja je dužna da položi račun o pro-
šlom radu, da podnosi predloge itd.
Izbor delegata vrši se na sreskim
skupštinama, koje su dužne da dadu

svojim delegatima potrebno  instruk-
cije prema objavljenom dnevnom redu
Glavne Skupštine, a ne da ih pu-
štaja da rade štoikako hoće. Inače,
Glavnoj Skupštini mogli bi  prisu-
stvovati svi članovi stranke sa pra-
vom učestvovanja u debatama, ali
bez prava glasa.

Izbor delegata trebalo bi da se vrši
po sistemn opšteg prava glasa sa za-
štitom manjine.

Glavna Skupština imala bi da se
drži svake godine, a izbor delegata
da traje tri godine, ako kog delegata
ne pozove srecki odbor da položi
mandat prije roka. Nije od potrebe,
da se utvrdi jedno mjesto za održa-
vanje Glavne Skupštine, čak je bolje
da se to mjesto što češće mijenju.
Radom skupština ne bi smjela da se
žuri; sve bi morala lagano i “ozbiljno
da raspravi, makar trajala i više dana,
a kroz to vrijeme ni jedan delegat
ne bi trebalo da se udaljuje. Svako-
ga, koji bi to učinio bez ozbiljnog
opravdanja, trebala bi skupština ili
Centralni Odbor da novčano kazni u
korist stranačkih ciljeva. Kad bi
stranka imala sredstava, mogla bi
plaćati delegatima djurne za vrijeme
trajanja skupštine, a u svakom slu-
čaju Centralni Odbor trebao bi da za
sve delegate isposluje olakšicu na la-
dama i željeznicama. :

Zaključci skupštine, prihvaćeni pred-
viđenom većinom, treba da su obli-
gatni za sve članove stranke. Čim bi
se ko ogriješio prema njima, trebalo
bi ga odmah pozvati na odgornost,
i ako se ne bi pokorio isključiti
iz stranke. Ne treba se bojati neza-
dovoljnika. Stranka bez njih može
bolje napredovati, a oni mogu da o-
snivaju svoju organizaciju.

Treba i ovo uvesti: da delegati,
čim svrši Glavna Skupština, predlože
svom sreskom odboru da sazove sre-
sku skupštinu, ili da je to on dužan
učiniti, i da na toj skupštini delegati
polože račun o svom radu. Isto to

da čini i prema saborskim poslani- .

cima, Tako bi se i jedni i drugi pri-
morali da više vode računa o potre-
bama i zahtjevima svojih birača i
svoga naroda, a nesumnjivo je da bi
ih tako narod zavolio i da biznao za-
što ih bira i zašto ulazu u izbornu
borbu.

Dužnost pojedinaca, koji nijesu
vrsioci dužnosti zajednice, mnogo je
lakše odrediti, i zato se time nećemo
ovom prilikom baviti. Samo ćemo
naglasiti da bi za ciljeve stranke tre-
balo ustanoviti porez, koji bi svaki
član bio dužan platiti. Porez ne bi
trebao da bude velik: 10 ili 20 para
godišnje od svakog člana. Bogatiji bi
mogli dati i više. Mjesni (sreski)
Odbori i povjerenici skupljali bi po-
rez. Kad bi stranka pokazala dosta
aktivnosti, niko taj porez ne bi us-
ktatio.

U idećem broju svršićemo svoje
razlaganje sa konkretnim predlozima.

B.

Ilucmo u3 CpGuje.

Y Beorpaly, 19. aBrycra.

Tipome cpujene crurao je y Beorpan
— KAKO Bam je Tenerpadeku jaB;beno —
KHe3 JoBaH KoucranrunoBuh PomaHoB,
BjepeuuK IIpuuuese JegeHe, FberoB
nosasak usasBao je BeJuK uurepec ne
CaMO Y NPeCTOHHUKHM KPYFOBHMA HETO
u y uujenoj Cp6uju, na uak u mpeko
rpauuua CpGuje. Benuku Gpoj crpa-
Hana, napouuro Cp6a »Ilpeuaua“, koju

Cy ce Tor nana Buijanu no Beorpany,

na Ona cBeuau_u3rjeu rpaza, Guju
Cy CBjeJONu pacnoJoxewa npecromuue
M HHTEpeCOBAH%A y NPBOM pe/ly CprICKE
jaBHOCTH. $ :

Tauno ce smao car kaja he sace6uu
ABOPCKH BO3 CTuhu Ha cranuuy. (Tpeća
3naru za je uo Beua gocnaH KPaJbeB-
CKH ABODCKH BO8 y LHWUBY Na OBOJE
aparor rocra no Beorpana). A unak je
HeKOJI4KO Caru npuje ozipeljenor Bpe-
Mena _y npecromuua čpuekoj, koja je
u MHAHe IyHA KUBOTA, CBE BPHNO.
Yaune, Kpo3 Koje je umao za npoke
TOCT, GHJIe CY HauHUK4HE pajOZHKAJOr
cBujera. Ha Tepasnjana u KOJ KeJBE-
3HMUKE CraHuue OGycraBibeH je Guo
CaB NpoMeT; rpamBaj4 uujecy moru
na croje y caoGpahaj". HapouuTo uc-
Npel KPaJbeBor ,BOpa u-crama, Koju
je Omo ozpehen 3a rocra, cse je Guo
npenyHo. A KOJI KOJbEBHHUKE CTAHHLE..,
Ty je Guo Trozmuko cBujera, ga uu
cyane uuje sunjeso semby. Ha nepony
je Guga nocrpojena nouacHa uera ca
BOjHOM MY3HKOM, a “€ Ipyre crpane
ueTa npBux gama Gecrpanckux. Ty cy
Cu cmjeniwen_npeucrasiuuu cBujy
BOjHUX M NuBMIHNX Bacru. X IBOp-
CKOj uekaouuuu Guin €y cBu ugaHoBu
BJALe, HCKH HAPOJIHH NOCJAHHUH Ca
npezcjenuukom Hapoime Ckynuirune
na uejy, npencjenuiik  omurune ca
OnGopuunuma HT. 1. fIpen xemesHu-
uKOM CraHuuom Guma cy nmocrpojema
cBa Georpajcka njesauka npyrirBa ca
CpojuM 3acraBaMa H COKOJICKO JPY TITBO
»Alyman_Cuuu“ y yuupopmn.

HekosuKko mMuuyra_npuje gosacka
BO34, CTHIJIH Cy ma crauuuy: Kpam
Ilerap, TIpecrononacn ejuuk Anekcan-
zap, IIpuunesa Jerena u ITIpuumn bopike.
Oaumax je Kpas npernenao nouacHy
ueTy, a 3a TO BpujeMe mysuka je cBu-
Pana «paJbeBcky xuuuy. Hum je To
CBPINEHO, NOJABUO CE IBOPCKH BO3 Ca
BHCOKHM FOCTOM. Kan je BO3 crTao,
JIAKHM M CJIETAHTHHM CKOKOM HBaILAO
je u3 ibera Kue3 Joan KoncraHruHo-
Buli, a TOr ueror uaca Mysuka je uu-
Touupasa_ pyCky xumuy. Kpasb Ilerap
je pamupeHux pyky nupumuo y cBoj
TOIVIH CTapauKH 3arp/baj Mlanor Bje-
PeuuKa u Tpu nyTa ra noy6uo y
o6pa3e. OBaj TpeHyTHu npusop 6uo
je myn neuera muro ocBaja, neuera IuTo
HAHMJBE TPYJH, IITO 3ZarpujaBa KPB
y urama, neuera Tpajuor u nyuor
nNyxa, Heuera imro u rpjermuauuama u
J6BYJLUMA €3 CPIA H3ZAZHBIBE Cy3y pa-
NOCHHIY,. HeHeTA IITO NarpuorTe ormuja
M ZOBOJH ZO IATPHOTCKOF CAMONOXKP-
TBOBaiba. Mu jom u cana crojuMo nozi
yrTunajeM omora Momeura. — Ilocauje
Tora Manu Bjepeuu« sarpauo ce u
Noey6uo ca IIpecroJoHacI6exuHuKOM H
IIpuauom bopkem, 3arum je npermenao
NouacHy 4eTy 4 nomao y 1.Bopcky
uekaouuuy. Ha Bparuma ra je noue-
Kaja Bjepenuna, TIpuuuesa Jejena, ca
GnaxenamM OcmjexomM u ocoGurTum u3pa-
30M Juna, Koje je npuuago o pano-
CHOM PACIOJIOKEIBY  IbeHE  IJIEMEHUTE
nyuwe. Mnanu KH€3 BpJIO xurpo ckuze
cBojy Bojuuuky 1uyGapy, ToKJonu ce
npej nomroBaiva nocrojuum oGjekTOM
CBOje JbYĆABH, H BAHPC/HOM FpalHO-
3tonihy u egeranuujoM —oxBaru u

NOJy6u pyKy cBoje Gynyhe canyTinne, -

H3MMjeHHBIIH C IBOMC HEKOJIHKO JbY-
Gasnux pujeuu. Hsa Tora My je mpu-
CTyTIHO NpeJICje1auK OMIUTHHE H y 3HAK
TocronpumMcTBa nouynuo my je co u
XIbeG6, [lomio cy My NpencraBIbenu
CBH BEJHKH NOCTOjAHCTBEHKLIH, VIIYTHO
ce ca Kpasbem IlerpoM zo Koma, Koja
CY TNIpen CTAHHHOM HEKAJIA TIPHIIPABHA.
um ce je mojasuo Ha Bparuma crTa-
Hune, rocnolje u rocnobuue Georpaj-
CKE OCJJIE CY TA CA CBHX CTPAHA LBH-
jeheM, a M3 HEKOJIHKO XHMJbAJLA FpJlA
BuKHyuIE Ce  (PpeHETHUHH  Y3BHIIH :
»)KuBuo!“ Mnanu Kne3 je 6uo y36y-
beu. Bujijio ce Ha i»eMy, za ce uuje
HaJaO OHAKBOM CBEHAHOM, HCKPEHOM H
TOnJIOM noueky. Ilomro ce rpauuosno
3axBaJiMo rpahaHcrBy, yao je y koga,
KOja Cy ra KDO3 rycre penoBe rnpecro-
HHuKE  NyO/uKe OJIBE3JA NO CTAHA,

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Ilosopka, y "kojoj je umuao, Guma je
Bemuuancrsena. Hajnpuje cy ura Ba
XKAHNAPMA HA KOI6HMA, IA OHJA yIIpA-
BHHK Baponiu (npepekr nosuuuje) y
KOJIHMA, 34THM IIOJIYECKAJIDOH KPAJbEBE
Tapjle, a u34 We CBeuaHa KOJIa KpA-
Jb€BAa, y KOjuMa Cy cjeuuJu: c zecne
crpane rocr, a c sujese Kpaje Ilerap,
oGojuua y mapanuoj yuubopmu. Ilo-
cauje i>uHxX uuuma ćy koma ca Ilpuuue-
30M JEJEHOM H [IpeCTOJIOHACIBEJIHHKOM,
na ouza IIpumu bopke ca cBojum ahy-
TAHTOM, 4 M34 _IBHX IPYTH NOJIYECKA-
ApoOn KpaseBe rapne, a usa rapne
Hu3ana cy ce Koja Benukux gocrojan-
CTBEHUKA, MH  Hajnocauje  KOMAHJIAHT
xKanapmepuje ca uerupu xaHjrapma
HA KOIBHMA.

Kyu roj je NoBopka pona, cBy1a,
6e3 npekuza, ny6uuka je OyuIeBJB€EHO
nosupaBibaja manor sjepemuka, Koju
ce onBesao najupuje y cBoj craH, na
ce oma c Kpassem Bparuo y /lsop.
Henpen Jisopa ce ckyrugo TomuKo
cBujera, za je cse crajano 36ujeno kao
cpijete y Gypery. Ty cy yjenuiena
Georpaneka njesauka upyiursa ornje-
Baja: ,2KuBjemu.....“, na ce my6Ju-
Ka Ola3BaJa Gypuum anjaysuMa u 0-
NJIICBIBEHHM KJIHIAJBEM, TAKO na je
u3a3Baja Ha GanKOM MJaJe Bjepenuke.
“um cy ce nojasujnu ua GaJKOoHy, Ha-
crajio je Gypno Kuumare, koje cy MO-
MEHTAJIHO NpekuuyJa njeBauka upy-
INTBa, OrujeBaBuiu pycky u cpncky
XHMHy, H34 ueTA Cy Ce KJuuawa no-
uoBua. M ako cy ce 6p3o BjepeHunu
NOBYKJIH, HNaK Ce ny6juKka nouega
Pa3WwmasuTu TeK nocinje nyua 2 cara,
— CaB Beorpan uckuhen je 3aCraBam
H 36JIEHMJIOM.

Tanje rozi ce nojaBu MJIAJIH KH€3, CBY-
na ra HAapo/ OJJIIEBIBEHO NO3ULPABIA,
Y TOME HUKO HE uHHH H3y3eTaK. Pe-
KOII€ HAM HEKH C BHIIHX NOJIOXAja,
ma je kHes Joan musjaBuo na he My
OBaj nouek y Beorpay ocraTu ype-
34H y LyuiH KAO jena Oz HAjJBEIIIHX
MY yciomena.

Kue3 Joan KoncranrunoButi Poma-
HOB BaHpenuo je cumiaruuHa nojaBa,
BHCOK (H€ CYBHIIE), IMIAB, OKpeTAH,
M3PA3A_IBCKHOT H IMIEMEHHTOF, GuCTpA,
NocTOjancrBeHa HP YMHJbATA IIOTJIEJLA.
Beorpaneke name, Koje cy HeCyMIĐHBO
najkomnerentuuje ga omujene jenuor
MJILKAPIA, CIIAMKY CE Y MHIIJBEHY, JA
je nocrojan cBake J6yGaBu. H kazi cmo
Ka34/IH MHLIJbEIBE GEOTPAJICKUX JAMA,
OHLA IPXKHMO AJ je CYBHIIHO JA HIITA
ca cBoje crpane Kakemo.

Bucoku rocr saupxahe cey Cp6uju
O yTOpHuKA, a ona he OTnyTOBaru
Ilerporpan, ruje he ocraru 1o BjeH-
uaiba, Koje he Guru 3. cenrem6pa.
TIpuane3a Jenena ornyroBahe y ITlerpo-
rpan 29. aBrycra. C ibome he ornyTo-
Baru Kpa;b Ilerap, munucrap npencje-
NHHK H MHHHCTAP CIIOJBALIH>HX IIOCIIOBA
r. Zip. MunoBan. MuaoBanoBuh, JBH-
je uaMe, HaueJIHuK MHHHCTAPCTBA CIO-
JBAIIHHX NOCNIOBA, KPAJBEBA CBHTA H
Behiu Gpoj Bunuux Bojiux zocrojancTBe-
HuKa. Y [Ilerporpauy ce cnmpema cBe-
uaH zgouek u Kpas»y Ilerpy u Bjepe-
uuuu, IIpuunesu Jejrenu.

OBOM yCnocTaBJIbeIby TjemIHHX POJI-
Gunuckux Be3a u3Meljy CPIICKOT KPAJbEB-
CKOT H PyCKOT NapCKOF IBOpa HAPOJL
ce om cpua panyje. Hema HuKkor y
Cp6uju, Koju He nosupaBsba Hajcpna-
uuuje OBe BE3e H KOjM y IbHMA HE BH-
nu jenuy 3anory Buie 60/e 6yuyhHo-
cru CpG6ujuHe, THM BHLI€, IITO Ce CPII-
CKH Hapojl y Cp6uju panyje u noHocu
neocnopnority dakruMa, na he cprncku
BJAJLAJIAUKH OM HMATH Cy uHM H3ahH
npen pycku uapcku Bop. IIpuuuesa
Jemena he no MHIIbeIby H yBjepet»y.
cBujy omux Koju je nosnajy, uuuuTu
uacr napekoj pyckoj nopojuuu. H ako
CPIICKH HApOJI KAJIH IITO (OpMAJIHO
ry6u najnjemenuruje u jenuo oz Haj-
MuiHjux cpzaua cBojux, oH ce urak

g
ai

panyje, umro ra gaje crapujem Gpary
CBOME H IITO he TO cpue jejimaKO + TO-
Io, a ca Bule ycnjexa, KyuaTu 3a
BeJIHKY CpNCKy nopojuuy, u3 koje je
TIOTEKJIO. Tume ce oGjamuibaBajy TOIJIH
H MCKPEHH NO3upaBu HM MAJTOF H BE-
JuKOF HM GOoraTor u cupomMaiHor u
XKEHCKHIbA H MyIEIKApALNA, KOju Nanajy
Npu cycpery Biepeuune u nBjepenuka,
H IIPH CNOMEHY WuXOBUX BE34: ,,/leka
8aM je cpehna sesa ./»y6asu, opaza
Vjeno 2sajy Gpaidckux napoda!“

O monuruukoj crpanu  oBux Besa

uBajy BOpOBa nporoBopukeMo He«o-

NEKO pujeuu Buie npujuKom Bjenuama,
Jlyryuiku.
o)
Dubrovačka lutrija.

U Sokolskom Vijesniku česke so-
kolske općine izašao je pod gornjim
naslovom članak kojega radi svoje
važnosti prenosimo u cjelini :

Poznati njemački pisac napisao je
čuvenu knjigu: ,Put po Dalmaciji“,
koja za slavenske a naročito za
česke krugove ima veliku cijenu.
Za dokaz toga navodimo  nekoje iz-
vatke iz nje.... Istom nedavno je
napisao u Berliner Tagblatu o Dal-
maciji: Berlinci se traže! Govorio
sam mojim berlinskim prijateljima:
Dalmacija treba novaca tamo bi se
mogli praviti veliki poslovi, Austrija
za to ne mari, učinite barem vi nešto!
Ta to najposlije može biti sasvim
svejedno, od kuda dolaze.novei u za-
puštenu zemlju. Da ih i g. baron
Chlumeceky donosi, dobro bi došli.
"pak ima namjeru, da Zolonizuie“
Samo se latite toga! Njima će biti
sve uneseno u zemlju: kapital, ljudi,
impulsi, ideje! Samo se latite toga1

Jer Belrinac nosi sa sobom na
put i svoju pristojnost, svoj ukus,
svoje navike:i umije svuda, da ih
instalira“.

Predlažem, da se izda zakon, po
kome bi država položila kauciju za
častnika, koji bi uzeo Hrvaticu za
ženu i odgojio djeeu bilo zakonitu ili
nezakonitu, koju bi imao sa Hrvati-
com, a zatim da se pošalju Deutsh-
meisteri ili puk iz Linza, kad se već
neprestano govori o unutarnjoj kolo-
nizaciji.

»Brijonski Kupelwieser ima vjerno
oko i poštenu ruku. On je jedan od

onih, koji umiju otvoriti oči i polo-

žiti ruku na djelo. Cio svoj život po-
svetio je radu i kao starac htio je da
otpočine, ali nije umio. Brioni je _bi-
la prije močvara, on je došao a sada
je ostrvo cvijeća i voća. Iz početka
se govorilo: to je luda! Sada tu us-
pjeva loza i povrće, nagrću tuđinci,
ostrvo se obogaćuje. Sada se govori:
»Taj razumije posao“.

»Put po Dalmaciji“ trebali bi da
čitaju ne samo turiste, ne samo ljudi,
koji čeznu za morem, nego i političari,
trgovci i finacijeri. Iz njega viri stara
njemačka težnja ,nach Osten“. Naj-
prije ide kulturni obožavaoc, koji do-
Zivlje pravednost, ah, samo jednu
kapljicu pravednosti“ i pošteno do-
daje ,za prvi početak“, iza njega
dolazi. trgovac i kolonizacija (nje
mačka) pušta korijenje, koje se ra-
širi duboko i široko, uduši domaći ži-
valj, isisa silu, otme prirodno bo-
gatstvo, zarobi narod, čijom se neo-
skvrnjenom krvlju podmladi degene-
rovana rasa, da bi ga tim bolje i
lakše uništila.

Treba li da vam iza ovoga uvoda
preporučimo lutriju! Svakako je su-
višno. Društvo za unapređenje Dub-
rovnika i okolice čezne za tim, da
dubrovačkim gostima pribavi koma-
dić potrebnog komoditeta, nema do-
voljno novaca za to, novac ne će
mnogo toga nabaviti, ali će ipak

učiniti početak. Ali njegov rad ima