Br. 34. Dubrovnik 24. avgusta 1911. — God. XX. IZLAZI SVAKI. ČETVRTAK Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- hrane o K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zeni! io kruna 18; za Dubrovnik kruna 10; na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma no primaju se — DUDROY POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli“ čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. ž Plativo i utuživo u Dubrovniku, || Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Odgovorni urednik Ermeneđildo Job. Organizacija Srba na Primorju. IV. Na Mjesne Odbore može da se pri- mjeni sve ono što smo kazali za Centralni Odbor, samo uz izvjesno ograničenje i uz potrebne dopune. Mjesni Odbori treba da budu posre- dnici između naroda i Centralnog Odbora — i dire*tno i indirektno, a sa dužnošću: da davaju instrukcije povjerenicima; da od njih traže po- trebne informacije o prilikama doti- čnog mjesta; da ispituju prilike i potrebe svoga djelokruga; da drže bar jednom nedjeljno svoje sjednice i bar jednom mjesečno mjesne skup- štine; da i na sjednicama i na skup- štinama uvijek i do detalja pretresu i ispitaju svoje prilike; da u svim mjestima redovno drže poučna pre- davanja, angažujući za to omladinu ; da propagiraju zadatke ,Srpske Zo- re“ i Saveza Srpskih Privrednih Za- druga; da se staraju za izjave i spi- skove pravnih glasača stranke: da sakupljaju porez za izdatke strankine, da se staraju za širenje organa stran- kina i naplaćivanje pretplate; da paze na rad svakoga člana, itd. itd., i da redovno i to odmah, čim se do- godi nešto, izvješćuju o svemu Cen- tralni Odbor i stavljaju mu odnosne predloge. Ni jedan zaključak Mjesnih Odbora ne bi trebalo da postane 'iz- vršan prije nego dobije sankciju Cen- tralnog Odbora, a vrijeme od dana kada se zaključak prihvati, pa dok se ne riješi ne bi smjelo da bude duže od *=leset ni kraće od četrna est dana, tako da pitanje ne“ostane neriješeno, niti pak da se oduzme pravo priziva protiv zaključaka Mje- snih Odbora. Cio rad Mjesnih Odbora treba da, u granicama ustava organizacije, kon trolira Centralni Odbor, i ako ovaj opazi da se Mjesni Odbori nijesu o- dazvali izvjesnim svojim dužnostima, on treba da ih opomene, u težim slučajevima kazni, a u najtežim da predloži prvoj idućoj Glavnoj Skup- štini isključenje članova dotičnih Od- bora iz stranke, i u posljednja dva od tih slučajeva, ako se pojave, da prethodno suspendira članove odbora i naredi izbor novih lica. Za stranačke povjerenike vrijedi to isto, s razlikom da oni stoje u vezi sa Mjesnim Odborima i preko njih sa Centralnim Odborom. Svako selo treba da ima jednog ili dva strana- čka povjerenika. Njih biraju seljani na poziv Mjesnih Obora. A sada da pređemo na Glavnu Skupštinu. O Mjesnim (seoskim)skup- štinama mjesnih odbora nećemo da govorimo, Sve što se na njih odnosi, razabire se iz onoga što smo kazali i što mislimo kazati. Radi izvjesnih formalnosti dobro bi bilo, kad bi se cijelo Primorje razdijelilo na srezove. Svaki od tih srezova imao bi predstavljati djelo- krug jednog mjesnog odbora. Doduše, saglasno tome, trebalo bi mjesne od- bore nazvati sreskim odborima, ali to je sasvim sporedno pitanje, pa se oko njega nećemo zabavljati. Ova dioba na srezove imala bi da posluži u cilju izbora skupštinskih delegata ili poslanika. Svaki srez bira određen broj ovih delegata, i samo su ovi de- legati pravni članovi skupštine; oni jedini treba da imaju pravo glasa. Clanovi centralnog odbora i saborski poslanici ne bi trebali da imaju, kao takovi, pravo glasa, ako nijesu iza- brani kao delegati. Oni prema skup- štini treba da predstavljaju vladu, koja je dužna da položi račun o pro- šlom radu, da podnosi predloge itd. Izbor delegata vrši se na sreskim skupštinama, koje su dužne da dadu svojim delegatima potrebno instruk- cije prema objavljenom dnevnom redu Glavne Skupštine, a ne da ih pu- štaja da rade štoikako hoće. Inače, Glavnoj Skupštini mogli bi prisu- stvovati svi članovi stranke sa pra- vom učestvovanja u debatama, ali bez prava glasa. Izbor delegata trebalo bi da se vrši po sistemn opšteg prava glasa sa za- štitom manjine. Glavna Skupština imala bi da se drži svake godine, a izbor delegata da traje tri godine, ako kog delegata ne pozove srecki odbor da položi mandat prije roka. Nije od potrebe, da se utvrdi jedno mjesto za održa- vanje Glavne Skupštine, čak je bolje da se to mjesto što češće mijenju. Radom skupština ne bi smjela da se žuri; sve bi morala lagano i “ozbiljno da raspravi, makar trajala i više dana, a kroz to vrijeme ni jedan delegat ne bi trebalo da se udaljuje. Svako- ga, koji bi to učinio bez ozbiljnog opravdanja, trebala bi skupština ili Centralni Odbor da novčano kazni u korist stranačkih ciljeva. Kad bi stranka imala sredstava, mogla bi plaćati delegatima djurne za vrijeme trajanja skupštine, a u svakom slu- čaju Centralni Odbor trebao bi da za sve delegate isposluje olakšicu na la- dama i željeznicama. : Zaključci skupštine, prihvaćeni pred- viđenom većinom, treba da su obli- gatni za sve članove stranke. Čim bi se ko ogriješio prema njima, trebalo bi ga odmah pozvati na odgornost, i ako se ne bi pokorio isključiti iz stranke. Ne treba se bojati neza- dovoljnika. Stranka bez njih može bolje napredovati, a oni mogu da o- snivaju svoju organizaciju. Treba i ovo uvesti: da delegati, čim svrši Glavna Skupština, predlože svom sreskom odboru da sazove sre- sku skupštinu, ili da je to on dužan učiniti, i da na toj skupštini delegati polože račun o svom radu. Isto to da čini i prema saborskim poslani- . cima, Tako bi se i jedni i drugi pri- morali da više vode računa o potre- bama i zahtjevima svojih birača i svoga naroda, a nesumnjivo je da bi ih tako narod zavolio i da biznao za- što ih bira i zašto ulazu u izbornu borbu. Dužnost pojedinaca, koji nijesu vrsioci dužnosti zajednice, mnogo je lakše odrediti, i zato se time nećemo ovom prilikom baviti. Samo ćemo naglasiti da bi za ciljeve stranke tre- balo ustanoviti porez, koji bi svaki član bio dužan platiti. Porez ne bi trebao da bude velik: 10 ili 20 para godišnje od svakog člana. Bogatiji bi mogli dati i više. Mjesni (sreski) Odbori i povjerenici skupljali bi po- rez. Kad bi stranka pokazala dosta aktivnosti, niko taj porez ne bi us- ktatio. U idećem broju svršićemo svoje razlaganje sa konkretnim predlozima. B. Ilucmo u3 CpGuje. Y Beorpaly, 19. aBrycra. Tipome cpujene crurao je y Beorpan — KAKO Bam je Tenerpadeku jaB;beno — KHe3 JoBaH KoucranrunoBuh PomaHoB, BjepeuuK IIpuuuese JegeHe, FberoB nosasak usasBao je BeJuK uurepec ne CaMO Y NPeCTOHHUKHM KPYFOBHMA HETO u y uujenoj Cp6uju, na uak u mpeko rpauuua CpGuje. Benuku Gpoj crpa- Hana, napouuro Cp6a »Ilpeuaua“, koju Cy ce Tor nana Buijanu no Beorpany, na Ona cBeuau_u3rjeu rpaza, Guju Cy CBjeJONu pacnoJoxewa npecromuue M HHTEpeCOBAH%A y NPBOM pe/ly CprICKE jaBHOCTH. $ : Tauno ce smao car kaja he sace6uu ABOPCKH BO3 CTuhu Ha cranuuy. (Tpeća 3naru za je uo Beua gocnaH KPaJbeB- CKH ABODCKH BO8 y LHWUBY Na OBOJE aparor rocra no Beorpana). A unak je HeKOJI4KO Caru npuje ozipeljenor Bpe- Mena _y npecromuua čpuekoj, koja je u MHAHe IyHA KUBOTA, CBE BPHNO. Yaune, Kpo3 Koje je umao za npoke TOCT, GHJIe CY HauHUK4HE pajOZHKAJOr cBujera. Ha Tepasnjana u KOJ KeJBE- 3HMUKE CraHuue OGycraBibeH je Guo CaB NpoMeT; rpamBaj4 uujecy moru na croje y caoGpahaj". HapouuTo uc- Npel KPaJbeBor ,BOpa u-crama, Koju je Omo ozpehen 3a rocra, cse je Guo npenyHo. A KOJI KOJbEBHHUKE CTAHHLE.., Ty je Guo Trozmuko cBujera, ga uu cyane uuje sunjeso semby. Ha nepony je Guga nocrpojena nouacHa uera ca BOjHOM MY3HKOM, a “€ Ipyre crpane ueTa npBux gama Gecrpanckux. Ty cy Cu cmjeniwen_npeucrasiuuu cBujy BOjHUX M NuBMIHNX Bacru. X IBOp- CKOj uekaouuuu Guin €y cBu ugaHoBu BJALe, HCKH HAPOJIHH NOCJAHHUH Ca npezcjenuukom Hapoime Ckynuirune na uejy, npencjenuiik omurune ca OnGopuunuma HT. 1. fIpen xemesHu- uKOM CraHuuom Guma cy nmocrpojema cBa Georpajcka njesauka npyrirBa ca CpojuM 3acraBaMa H COKOJICKO JPY TITBO »Alyman_Cuuu“ y yuupopmn. HekosuKko mMuuyra_npuje gosacka BO34, CTHIJIH Cy ma crauuuy: Kpam Ilerap, TIpecrononacn ejuuk Anekcan- zap, IIpuunesa Jerena u ITIpuumn bopike. Oaumax je Kpas npernenao nouacHy ueTy, a 3a TO BpujeMe mysuka je cBu- Pana «paJbeBcky xuuuy. Hum je To CBPINEHO, NOJABUO CE IBOPCKH BO3 Ca BHCOKHM FOCTOM. Kan je BO3 crTao, JIAKHM M CJIETAHTHHM CKOKOM HBaILAO je u3 ibera Kue3 Joan KoncraHruHo- Buli, a TOr ueror uaca Mysuka je uu- Touupasa_ pyCky xumuy. Kpasb Ilerap je pamupeHux pyky nupumuo y cBoj TOIVIH CTapauKH 3arp/baj Mlanor Bje- PeuuKa u Tpu nyTa ra noy6uo y o6pa3e. OBaj TpeHyTHu npusop 6uo je myn neuera muro ocBaja, neuera IuTo HAHMJBE TPYJH, IITO 3ZarpujaBa KPB y urama, neuera Tpajuor u nyuor nNyxa, Heuera imro u rpjermuauuama u J6BYJLUMA €3 CPIA H3ZAZHBIBE Cy3y pa- NOCHHIY,. HeHeTA IITO NarpuorTe ormuja M ZOBOJH ZO IATPHOTCKOF CAMONOXKP- TBOBaiba. Mu jom u cana crojuMo nozi yrTunajeM omora Momeura. — Ilocauje Tora Manu Bjepeuu« sarpauo ce u Noey6uo ca IIpecroJoHacI6exuHuKOM H IIpuauom bopkem, 3arum je npermenao NouacHy 4eTy 4 nomao y 1.Bopcky uekaouuuy. Ha Bparuma ra je noue- Kaja Bjepenuna, TIpuuuesa Jejena, ca GnaxenamM OcmjexomM u ocoGurTum u3pa- 30M Juna, Koje je npuuago o pano- CHOM PACIOJIOKEIBY IbeHE IJIEMEHUTE nyuwe. Mnanu KH€3 BpJIO xurpo ckuze cBojy Bojuuuky 1uyGapy, ToKJonu ce npej nomroBaiva nocrojuum oGjekTOM CBOje JbYĆABH, H BAHPC/HOM FpalHO- 3tonihy u egeranuujoM —oxBaru u NOJy6u pyKy cBoje Gynyhe canyTinne, - H3MMjeHHBIIH C IBOMC HEKOJIHKO JbY- Gasnux pujeuu. Hsa Tora My je mpu- CTyTIHO NpeJICje1auK OMIUTHHE H y 3HAK TocronpumMcTBa nouynuo my je co u XIbeG6, [lomio cy My NpencraBIbenu CBH BEJHKH NOCTOjAHCTBEHKLIH, VIIYTHO ce ca Kpasbem IlerpoM zo Koma, Koja CY TNIpen CTAHHHOM HEKAJIA TIPHIIPABHA. um ce je mojasuo Ha Bparuma crTa- Hune, rocnolje u rocnobuue Georpaj- CKE OCJJIE CY TA CA CBHX CTPAHA LBH- jeheM, a M3 HEKOJIHKO XHMJbAJLA FpJlA BuKHyuIE Ce (PpeHETHUHH Y3BHIIH : »)KuBuo!“ Mnanu Kne3 je 6uo y36y- beu. Bujijio ce Ha i»eMy, za ce uuje HaJaO OHAKBOM CBEHAHOM, HCKPEHOM H TOnJIOM noueky. Ilomro ce rpauuosno 3axBaJiMo rpahaHcrBy, yao je y koga, KOja Cy ra KDO3 rycre penoBe rnpecro- HHuKE NyO/uKe OJIBE3JA NO CTAHA, Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Ilosopka, y "kojoj je umuao, Guma je Bemuuancrsena. Hajnpuje cy ura Ba XKAHNAPMA HA KOI6HMA, IA OHJA yIIpA- BHHK Baponiu (npepekr nosuuuje) y KOJIHMA, 34THM IIOJIYECKAJIDOH KPAJbEBE Tapjle, a u34 We CBeuaHa KOJIa KpA- Jb€BAa, y KOjuMa Cy cjeuuJu: c zecne crpane rocr, a c sujese Kpaje Ilerap, oGojuua y mapanuoj yuubopmu. Ilo- cauje i>uHxX uuuma ćy koma ca Ilpuuue- 30M JEJEHOM H [IpeCTOJIOHACIBEJIHHKOM, na ouza IIpumu bopke ca cBojum ahy- TAHTOM, 4 M34 _IBHX IPYTH NOJIYECKA- ApoOn KpaseBe rapne, a usa rapne Hu3ana cy ce Koja Benukux gocrojan- CTBEHUKA, MH Hajnocauje KOMAHJIAHT xKanapmepuje ca uerupu xaHjrapma HA KOIBHMA. Kyu roj je NoBopka pona, cBy1a, 6e3 npekuza, ny6uuka je OyuIeBJB€EHO nosupaBibaja manor sjepemuka, Koju ce onBesao najupuje y cBoj craH, na ce oma c Kpassem Bparuo y /lsop. Henpen Jisopa ce ckyrugo TomuKo cBujera, za je cse crajano 36ujeno kao cpijete y Gypery. Ty cy yjenuiena Georpaneka njesauka upyiursa ornje- Baja: ,2KuBjemu.....“, na ce my6Ju- Ka Ola3BaJa Gypuum anjaysuMa u 0- NJIICBIBEHHM KJIHIAJBEM, TAKO na je u3a3Baja Ha GanKOM MJaJe Bjepenuke. “um cy ce nojasujnu ua GaJKOoHy, Ha- crajio je Gypno Kuumare, koje cy MO- MEHTAJIHO NpekuuyJa njeBauka upy- INTBa, OrujeBaBuiu pycky u cpncky XHMHy, H34 ueTA Cy Ce KJuuawa no- uoBua. M ako cy ce 6p3o BjepeHunu NOBYKJIH, HNaK Ce ny6juKka nouega Pa3WwmasuTu TeK nocinje nyua 2 cara, — CaB Beorpan uckuhen je 3aCraBam H 36JIEHMJIOM. Tanje rozi ce nojaBu MJIAJIH KH€3, CBY- na ra HAapo/ OJJIIEBIBEHO NO3ULPABIA, Y TOME HUKO HE uHHH H3y3eTaK. Pe- KOII€ HAM HEKH C BHIIHX NOJIOXAja, ma je kHes Joan musjaBuo na he My OBaj nouek y Beorpay ocraTu ype- 34H y LyuiH KAO jena Oz HAjJBEIIIHX MY yciomena. Kue3 Joan KoncranrunoButi Poma- HOB BaHpenuo je cumiaruuHa nojaBa, BHCOK (H€ CYBHIIE), IMIAB, OKpeTAH, M3PA3A_IBCKHOT H IMIEMEHHTOF, GuCTpA, NocTOjancrBeHa HP YMHJbATA IIOTJIEJLA. Beorpaneke name, Koje cy HeCyMIĐHBO najkomnerentuuje ga omujene jenuor MJILKAPIA, CIIAMKY CE Y MHIIJBEHY, JA je nocrojan cBake J6yGaBu. H kazi cmo Ka34/IH MHLIJbEIBE GEOTPAJICKUX JAMA, OHLA IPXKHMO AJ je CYBHIIHO JA HIITA ca cBoje crpane Kakemo. Bucoku rocr saupxahe cey Cp6uju O yTOpHuKA, a ona he OTnyTOBaru Ilerporpan, ruje he ocraru 1o BjeH- uaiba, Koje he Guru 3. cenrem6pa. TIpuane3a Jenena ornyroBahe y ITlerpo- rpan 29. aBrycra. C ibome he ornyTo- Baru Kpa;b Ilerap, munucrap npencje- NHHK H MHHHCTAP CIIOJBALIH>HX IIOCIIOBA r. Zip. MunoBan. MuaoBanoBuh, JBH- je uaMe, HaueJIHuK MHHHCTAPCTBA CIO- JBAIIHHX NOCNIOBA, KPAJBEBA CBHTA H Behiu Gpoj Bunuux Bojiux zocrojancTBe- HuKa. Y [Ilerporpauy ce cnmpema cBe- uaH zgouek u Kpas»y Ilerpy u Bjepe- uuuu, IIpuunesu Jejrenu. OBOM yCnocTaBJIbeIby TjemIHHX POJI- Gunuckux Be3a u3Meljy CPIICKOT KPAJbEB- CKOT H PyCKOT NapCKOF IBOpa HAPOJL ce om cpua panyje. Hema HuKkor y Cp6uju, Koju He nosupaBsba Hajcpna- uuuje OBe BE3e H KOjM y IbHMA HE BH- nu jenuy 3anory Buie 60/e 6yuyhHo- cru CpG6ujuHe, THM BHLI€, IITO Ce CPII- CKH Hapojl y Cp6uju panyje u noHocu neocnopnority dakruMa, na he cprncku BJAJLAJIAUKH OM HMATH Cy uHM H3ahH npen pycku uapcku Bop. IIpuuuesa Jemena he no MHIIbeIby H yBjepet»y. cBujy omux Koju je nosnajy, uuuuTu uacr napekoj pyckoj nopojuuu. H ako CPIICKH HApOJI KAJIH IITO (OpMAJIHO ry6u najnjemenuruje u jenuo oz Haj- MuiHjux cpzaua cBojux, oH ce urak g ai panyje, umro ra gaje crapujem Gpary CBOME H IITO he TO cpue jejimaKO + TO- Io, a ca Bule ycnjexa, KyuaTu 3a BeJIHKY CpNCKy nopojuuy, u3 koje je TIOTEKJIO. Tume ce oGjamuibaBajy TOIJIH H MCKPEHH NO3upaBu HM MAJTOF H BE- JuKOF HM GOoraTor u cupomMaiHor u XKEHCKHIbA H MyIEIKApALNA, KOju Nanajy Npu cycpery Biepeuune u nBjepenuka, H IIPH CNOMEHY WuXOBUX BE34: ,,/leka 8aM je cpehna sesa ./»y6asu, opaza Vjeno 2sajy Gpaidckux napoda!“ O monuruukoj crpanu oBux Besa uBajy BOpOBa nporoBopukeMo He«o- NEKO pujeuu Buie npujuKom Bjenuama, Jlyryuiku. o) Dubrovačka lutrija. U Sokolskom Vijesniku česke so- kolske općine izašao je pod gornjim naslovom članak kojega radi svoje važnosti prenosimo u cjelini : Poznati njemački pisac napisao je čuvenu knjigu: ,Put po Dalmaciji“, koja za slavenske a naročito za česke krugove ima veliku cijenu. Za dokaz toga navodimo nekoje iz- vatke iz nje.... Istom nedavno je napisao u Berliner Tagblatu o Dal- maciji: Berlinci se traže! Govorio sam mojim berlinskim prijateljima: Dalmacija treba novaca tamo bi se mogli praviti veliki poslovi, Austrija za to ne mari, učinite barem vi nešto! Ta to najposlije može biti sasvim svejedno, od kuda dolaze.novei u za- puštenu zemlju. Da ih i g. baron Chlumeceky donosi, dobro bi došli. "pak ima namjeru, da Zolonizuie“ Samo se latite toga! Njima će biti sve uneseno u zemlju: kapital, ljudi, impulsi, ideje! Samo se latite toga1 Jer Belrinac nosi sa sobom na put i svoju pristojnost, svoj ukus, svoje navike:i umije svuda, da ih instalira“. Predlažem, da se izda zakon, po kome bi država položila kauciju za častnika, koji bi uzeo Hrvaticu za ženu i odgojio djeeu bilo zakonitu ili nezakonitu, koju bi imao sa Hrvati- com, a zatim da se pošalju Deutsh- meisteri ili puk iz Linza, kad se već neprestano govori o unutarnjoj kolo- nizaciji. »Brijonski Kupelwieser ima vjerno oko i poštenu ruku. On je jedan od onih, koji umiju otvoriti oči i polo- žiti ruku na djelo. Cio svoj život po- svetio je radu i kao starac htio je da otpočine, ali nije umio. Brioni je _bi- la prije močvara, on je došao a sada je ostrvo cvijeća i voća. Iz početka se govorilo: to je luda! Sada tu us- pjeva loza i povrće, nagrću tuđinci, ostrvo se obogaćuje. Sada se govori: »Taj razumije posao“. »Put po Dalmaciji“ trebali bi da čitaju ne samo turiste, ne samo ljudi, koji čeznu za morem, nego i političari, trgovci i finacijeri. Iz njega viri stara njemačka težnja ,nach Osten“. Naj- prije ide kulturni obožavaoc, koji do- Zivlje pravednost, ah, samo jednu kapljicu pravednosti“ i pošteno do- daje ,za prvi početak“, iza njega dolazi. trgovac i kolonizacija (nje mačka) pušta korijenje, koje se ra- širi duboko i široko, uduši domaći ži- valj, isisa silu, otme prirodno bo- gatstvo, zarobi narod, čijom se neo- skvrnjenom krvlju podmladi degene- rovana rasa, da bi ga tim bolje i lakše uništila. Treba li da vam iza ovoga uvoda preporučimo lutriju! Svakako je su- višno. Društvo za unapređenje Dub- rovnika i okolice čezne za tim, da dubrovačkim gostima pribavi koma- dić potrebnog komoditeta, nema do- voljno novaca za to, novac ne će mnogo toga nabaviti, ali će ipak učiniti početak. Ali njegov rad ima