Dubrovnik 12. oktobra 1911. God. XX. pje | IZLAZI SVAKI ČETVRTAK | Cijena je listu nu godinu: | Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- | cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zerslie kruna 16; za Dubrovnik kruna 10; nap i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- |! kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNI POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (gitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po po- godbi. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Posljedice nesregjenih unutarnjih prilika. BEČ 7. oktobra. Dok bečka i peštanska štampa u svakom ekscentričnom događaju, koji se kad i kad odigra u kojoj drugoj državi, a naročito onda, ako eto slučaj u kojoj slavenskoj slobodnoj državi, podigne veliku buru svojih dogmatskih i moralnih članaka, dotle neće da svoju razvi- kanu objektivnost primijeni i na domaće prilike, koje baš ne bacaju najbolje svijetlo ni na jednu ni na dugu stranu vlade državnih po- lovina. Poznato je, a i shvatljivo, da je Beč polazna i pokretna tačka za cio unutrašnji razvoj u monar- hiji, dok je, s druge strane, Pešta iilijaika koja Beč toliko sluša, ko- liko to ide u interes mađarske do- minacije i apsolutnog gospodstva nad nemađarskim narodnostima i za osiguranje vlastodržaca. Kriza je bilo u Beču, u Pešti, pa između Beča i Pešte, ali te krize nikada nijesu imale svoj izlazak, koji bi ma i iz daleka uspostavio neku ravnotežu u konglomeratu naro- dnosti iz kog je sastavljena naša monarhija. Bečka germanizacija i mađarski imperializam uvijek su se izdizali nad većinom, koju sa- stavljaju. druge narodnosti u mo- narhiji, i time su, i pokraj ustava, provađali a i danas jednako pro- vode jednu vrstu apsolutizma u unutrašnjoj vladavini monarhije. Garantiju. ovakovoj domaćoj vla- davini nalazili su. u neprestanom ugnjetavanju pojedinih narodnosti ne dopuštajuć slobodan razvitak , ni toliko koliko im to garantuju najelementarniji zakoni prirode, pa Ni oni koje su im te iste vlade pismeno i svečano zajamčile. I dok s*e je s jedne strane osiguravala Supremacija silom represalija dotle S je ona ojačavala i provađanju Poznate devize: divide et impera. Takav način unutrašnje vladavine imao je tu posljedicu, da istorija Austro-ugarske domaće politike bi- lježi nekoliko krvavih stranica, kada Su se mase bunile, ili pojedinci sa alentatima istupali. Brojiti sve te dogođaje suvišno je, jer ih je mnogo, relativno ne izostajemo za Wijom, na koju se bečka i pe- Šlanska štampa onako obara. Neiskrena i dosta agresivna po- litika ga susjednim balkanskim dr- žavama, a naročito sa Srbijom, ima dosta veze a i utjecaja na razvoj "nutarnijih prilika. Za ljubav agra- Tata i u natezanju koncesija izme- đu obiju vlada, narod u državi Ostaje bez životnih namirnica. Za- Nemarenost u svim granama koje dovode do blagostanja osiromašuju Narod, a velike državne potrebe (?) laže sve jači danak, i sve ovo dovodi do grdne skupoće, koju siro- Mašna većina ne može da izdržii, kad u jadu i bijedi izađe na ulicu da jednodušno traži zakloništa i hljeba, Vojnički kuršumi probijaju joj prsa. glavnom gradu Austrije u “ču, imamo prilike da vidimo čo- Pore bijednih radnika, koji ne mogu da nađu krova, već na otvorenu polju, poput ciganskih čopora noće i kuvaju kukavnu hranu. Onda se nemojte čuditi, što je došlo do ne- davnih velikih a ikrvavih demon- stracija, one su posljedice bijede i nevolje, koju je stvorila naša unutarnja politika. * U četvrtak otvoren je parlame- nat. Baš stoga što se usljed ona- > kove unatarnje politike nalazimo u današnjem, baš nezavidnom sta- nju, očekivalo se sa velikom nape- tošću prvo. zasjedanje parlamenta, jer se je bilo sigurno, da će prvi dan ponijeti sobom i odjek ne- sređenih prilika, i ako se ni iz daleka nije moglo nagađati, da će prvo zasijedanje donijeti i iznena- đenja, koja su jedinstvena odkada parlamenat postoji. Germanska re- presalija prama Slavenima našla su jaka izraza ovdje u Beču u zatvaranju čeških Komenskyjevih škola. Svi protesti, pa i računanje, da bi ovakovo držanje moglo da sasvim pomrsi prividni sporazum između Čeha i Nijemaca, nije po- moglo. Pred otvor parlamenta zgr- nula se je u zgradu velika depu- tacija, muških, žena i djece, zahti- jevajući od ministra predsjednika baruna Gautscha svoje pravo, na- ime, da se češke škole, koje češki narod izdržaje svojim novcem, 0o- pet otvore. To je bilo dovoljno da njemački radikali navale na češku deputaciju, te se je razvila prava tučnjava. U samom parlamentu, za vrije- me zasijedanja, kad je socijalno- demokratski zastupnik dr. Adler uzeo riječ, preko njegovog govo- ra, u kome je iznosio glad, jad i bijedu sirotinjske mase, i ne ču- deći se što ta masa onako reagira, kao što je pred mala dana poka- zala na ulicama bečkim, ispaljeno je sa galerije redom pet oštrih hi- taca iz revolvera, a bili su upra- vljeni ministru pravde Hochenbur- geru. ,Živio socijalizam !“ bio je usklik atentatora, koga su brzo uhvatili i koji sa najvećom mir- noćom priznaje svoje djelo. Ko nosi više odgovornosti za ovaj događaj, da li onaj, koji ga je u neuračunljivom momentu prejakog osjećaja izveo, ili oni, koji narod dovode u očajanje. Atentator je, slučajno, po na- rodnosti, Srbin, ali narodnost po- kraj njegovog ukihanog socijalizma ne igra nikakovu ulogu. Ipak se nemojte čuditi, ako se u nekim listovima počne pisati, da je to još djelo srpske propagande. Znajte da je sve moguće. y. —_—_— Ilacmo u3 CpGuje. Y Beorpany, 7. okroGpa. YnpaBo OoHna, Kala CMO IMCAJM IIOCIbEJLEbE TIHCMO, CTHIJIA je y Beorpaji censauuonajina Bujecr, na je Hranuja, ,360r HenoBoseHbr ozroBopa“ [Ilopre Ha yJITAMATYM Hranujaucke Banane y nuTatby Tpunouca, oGjaBuja par Typckoj 4 Za cy uranujancke y6ojue hemuje crynume y axuujy. Y csuma OBJALII+HM KpyrOBHMA BHjecr je u3a- 3Balla BenuKko y36yljeve, u _360r Ha- uuHa MaHudecrToBawa ,npaBa“ jauera u 360r eBeuryajuor yruuaja paruor CTAIbA HA EKCIIJIOZHBHY GaJIKAHCKY ATMO- cBepy. Ma za Cp6u u CpGuja cumrmaruiiy Mrajuju u Hranujanuma, uuja je IpOILIJIOCT CKOPO ujeHTHUHA CpriCKOJ CAJLALIIBOCTH H uUHje HALHOHAJIHE TOK- Ib€, Y KOJIHKO HMjeCy HM CyBHIIE LIO- BHHHCTHUKE, HC NOJAZE y CyKOG ca CPIICKHM HHTEpeCHMA, BEK, HANPOTHB Hy YNOpeno, aKO HH y ueMy 1pyro- ME, a ono GapemM y Tome, turo u jez- HH H LpyrH HMajy jeuuor ucTor He- npujare/ba, unak, Ma na je cBe TO Ta- KO, HH Cp6u uu CpGuja He mory CHMIIATHCATH OBOM GPYTAJIHOM UHHY uTaJinjaHcke NnecHuue; He MOry Ccum- Narucaru HH 3aT0, NiTO je okyraunuja TpuroJiHCa HaCTABAK AHEKCHOHE IOJIH- THKE, IITO Ce okyranuujom Tpunosuca »IpaBo“ jauera manupecranuje jaue HO Y KOM IPJTOM IIHTAIby, H INTO OH, ONOGpPABAI€M IIOJIHTHKE — OTHMAEHA, ONOGpPHJIH yjejiHO NoJuTuKy ocBajaia VOLITE, 4 TAKBY NOJIMTHTHKY HH Cp- 6uja uu Cp6u He Mory uu ona6puTu HH XKEJBHTH, UAK, ITA BHLIE, MOpajy je najemeprauuuje noGujaru. A ucTO- puja uuje 346u.beXKHJIA CJIHUAH HAUHH OTHMAA TyHHX 3eMAJBA | Y3Oyijebe uuje u343BaHO TOJIHKO THME, KOJIHKO je u4343B4HO MOryhHOLIhy yrunaja ua GankaucKke npuuke, Koje Cy uHaue aHopmajine. —Hrazmujancka Bnana usjasuna je, zojyue, za he Hrasuja uyBaTu uHTEprpuTeT eBpon- cke Typcke, anocrpopupajyhu cBojy OJJIYKY, Za he CBaKH NOKyilAj HACP- Taja Ha Taj HHTCPFpHTET 3HATH, MOhH u xrjeru cupujeuuTu, aju TO Huje 6u- JIO JLOBOJ6HO, JA OCJIAGH yBjepeibe y MoryhiHOCT GAJIKAHCKHX KOMIIJIHKAlIHjA. Jep, ma ja Gajikancke p»xaBe uujecy HenpucrunauHe casjeruma jauux, one MOry Guru yByueHe y zoralaje u npe- KO cBoje BO/b€, a y TOM CIyuajy HH npensuijame HajTexux uocbenuna, a KaMO JIH KOjeKAKBH CaBjeTu, He GH Morao na cys6uje Komnjukanuje. Moxe umaru ycnjexa_npenopyka Mranujancke Bnaje u ibena pujenie- HOCT, La uyBa (?) uuTeprpureT eBpon- cke Typcke; MOTy GajKaHcke JIpaBe OCTATH MHPH€ CA CBHM THM, ILTO HM y Tome aje pljaB npumjep Jip»aBa, Koja H€ y rpauunaMa cBojux Ha- UHOHAJIHHX ACIIHPALLHjA, HETO Y UMJbY GecnpaBHor u anconyrHor_ueonpaB- NAHOT OTUMAIBA — PYIIH HHTEPIPHTET npxaBe, uuja repurTopuja y Esponu INpe/CTaB/bA HAUHOHAJIHYCBOjHHY OHHX npxaBa, Koje u Kau 6u npenyseze KaKBy AKUHjy, H€ Cu Tpaxuje Ipyro Ho napojuy cBojuny; Mory 6agkancke JIP>KABE MHPHO TJICJLATH, KAKO CE IIJbA- uka Tylja uMOBHHA NOJL 34IITHTOM GpyrTaJiHe cuje u npaBa jauera; Mory GaJiKAHCKE JIp)KABE IOCJIV IATA ,CABjeT“ u npujeTiby, asu je nmuraie, za Ju he TO OHe MOhiH YUHHHTH H OH/A, KAJ nocbejiuue urajujaHcKO-TypCKor para uahy oujeka y yuyTpamiwocru Typcke Hmnepuje u 3anpujere uuTepecuma, cnenujajiHO HANHOHAJIHHM MHTEpeCH- Ma GajikaHCKHX IPXKABA, KOj4 Cy HM uuuue rpuuo omreheuu?! Ilurawe je JaJbe, Ja JIH he TypcKka, noj yruuajeM ueMoryhitocTu na cy36uje nacpraj Hra- auje, a ga Gu KOJIHKO TOJIHKO y6y1a- XKHJIA VTHCAK HECYMIbHBOT IIOpA3a, y- UHHHTH KAKAB BPATOJIOMHH NOKYLIAj 4 noByhu uuo BajikaH y BPTJIOr KPBA- Bux zoratjaja ?! YuyTpanlibe craive Typcke Hmnepuje Bulue je Ho oanocno. Maanorypcku pexum, koju je y mouerky oGehaBao 'npenopoljaj 3eMJbe, rp/lHO Ce.npourpao, A caua ra je cmanma u Ta Oujeja, muro uuje 3uao Mu Huje MOTao Ja, 6e3 ONacHOCTH NO JIPXKABHH HHTEPIPH- TET, OTKJIOHH aAKUHjy Mrajiuje, ye vera je oropueie, Koje cy pacrmaJbu- BAJIH IpuHBPXKeHHIH GHBIIET CyJITAHA AGuya Xamuna, rpuHo nojauaHo, Tako na je og Tora, npu npBoM nacprajy Mranuje, sanpujeruo rpaljacku par uujegoj OromaHckoj Hmnepuju. H TO je ouo uro znanac HajBunie npujeru, ra zanajiu uuo BankaH. Ilonyuie, caga He nocroje CHMIITOMH, Za he ce TO 36uuba NOFOJIHTH, AJIH_ IOCTOjE CHMIITOMH, JA Ce TO BPJO MAaKO MOXEe OrFOJuTH. A oHJa, He Ge3 pa3sora, crpaxyje ce, ;a 6u MJanoTypnu, y uusby za ouyBajy BJIACT y CBOj4M PYKAMA, MOT/IH TIpelLY- 3eTH KAKBy aBaHTypy, Ge3 oGsupa Ha npenopyke Espome, koja um mapue no napue orkuja € upxaBuor Tujega. Cse ose mMoryhHocTu, 3ajezuo ca OCTAJIHM IIOCTABKAMA, A y Be3H Ca HTAJIHjaHCKO-TYPCKHM PATOM, IOBEJIE Cy u OBJlje, KAO H NO UEHTPyMHMA OCTAJIHM GAJIKAHCKHX IPKABA, LO BE- JIHKOT H onpaBnanor y36yljeitba. Muoru OBJAlIIbH JIKCTOBH, HA NpBy BujecT O oGjau para, H3auniH cy y noce6uoM H3BAHPEJIHOM H3]AIbY, TpAKEHU OJ Bnane, na OJIMAX Hapejlu MOOHJIH34- uujy ujenokynue Bojcke u za Gyne CnpaBna ymapiuuparu y HoBonašsapcku CaHnak u y Crapy Cp6ujy. Ma na Cpneka Brana uuje nocayuiaja ,My- upe“ caBjere GeorpaucKux HOBHHApa- nojuTuuapa, ona je, ue 6e3 y36ytjeia, ysema y mperpec Har/o cTBOpeHy *rmo- JIHTHUKY CHTyanujy, HP HCIHTAJIA CBE mITO 6u Moro Guru npencyiHo y Canyuajy za Gyne mosBana, za Cp6ujy yByue y zorataje. Hma Bpao mMHoro IHTatba, KOJI KOjux Cp6uja ue Gu MOo- ra HuT4a 64 cmjena OcraTH y ygo3u xJagiHor nocmarpaua. H ako zotje go MA KAKBuX lorabaja, na Tu zoratjaju 3AXBATE IIHTAHA CBEPE CPIICKHX HHTE- peca, Cp6uja he, Ma u nmpeko cBoje BOJb€, GHTH NOoByueHa y zoratjaje, 6e3 OG3Hpa HA IbHXOBE IIOCIbEJIHLIE. 3a cajla, KAKO peKOCMO, HE mOcTOJH ANICOJIJTHA OIACHOCT, HAK CE MOXE BjepoBaTu za ona Hehe Hu HaCTyIHTH KAO IOCIbELHLA UTAJIHjAHCKO-TyPCKOT CyKOGa, au je unak HEeCyMibHBO, JA je cuTyanuja BPJIO O36HMJBHA H TELIKA. Cp6uja je cBjecna O36HJBHOCTH CHTy- auuje u TeKuHe cBor nogoxaja. H saro 6ynHuM OKOM NpPATH CBE INTO Ce OKO ibe zoratja, uyBajyhiu ce or cBera 1uiTo 6u MOJO KOMNPOMHTOBATH HE€HY KO- pekTHOCT. CBOjuM IpKaHeM Hehe u HE XKEJIH JA OTEKABA CHTyALHJY,. AJIH 34TO unak Hehe u He xeJu, za je zo- raijaju 3saTeky nenpunpaBHy. lanac je CpGuja cnpeMuuja HO uxana no caja. To joj npusnajy um oHu, KOju ce uu- KAJA O i0j HujeCy NOBOJ6HO H3pPA3HJIH. A urak ce ona 4 zasbe cripema. Llujesa Cp6uja, kao jean uoBjek, croju jra- HAC HA IJIEJMNITy, JA Ce CaMO jakOM H CIIDEMHOM BOjCKOM MOTy 3aIITHTH UP>KABHH H HALMOHAJIHH HHTEpeCH ! Ilanac cMO HMAJH IpHIHKE pa3r0- Baparu ca jejiHuM BPJIO YTJIEIHHM IIO- JuTHuapoM. O crBopenoj curyauuju Ka340 HaM je, 663 ycrTpyuaBaiba, cBoje MHLIJb€Ib€, KOje Ce MOXe CBeCTH HA OBO HeKOJuKO pujeuu: ,IIpBa Bujecr o oGjasu para njenoBana je u.ua me, MOpaM Npu3naru, cHaroM MOryhHOCTH Kpyrnux norabjaja. bakar, na je Typ- CKA JOBeJeHA O para, CrTBOpHO je OJIMAX KOJI CBAKOTA, MA KAKO OH GuO npuce6aH, CIHKy KpBaBux noraljaja ua BankaHy. [[onyime, Kar caM ce Majo oTpecao npBor yTHcKa, noueo caM o CTBApH upyrojaue pa3MHLIJBATH, H HA OCHOBY UHIH€HHUKHX IIOCTABAKA ILOLIAO CaM JO 34KJbyuKA, LA ONMaCcHOCT BEhuX KOMIJIHKALNuja Huje TAKO BEJIHKA, MA na y crsapu nocroju. Ilpema TOME, KAKO BHJIHTE, CuTyanuja uuje crpatuina. Ona je, saucra, nocrTa 036HJBHA, AJIH uuje crpanina, uuje TaKOBA la Gu ce MOTJIO TBPJIHTH, Ja he H343BATH KPBABE noratjaje ua BanKaHy. »pxawe Cp6uje y OBHM NpHJu- KaMa MOpa 6uTH _CBe NOTJIE KOPEKTHO, Nok norabaju, ako ce pa3Bujy, He u- 3430By M ieHy akuujy. JlosBonuheTe, na 4 KOPeKTHOCT uMa cBoje rpaHniie, H OHJa here Me pasymjeru Ka) BaM Kaxem, ja he ce Cp6uja ycoBHo 1p- *KATH KOpeKTHO. IloBpujeju JIH Ma KO Ib€H€ BHTAJIHC HHTEpECe, oHa he 3HaTu, MOliH 4 xrjeTu, Ia 4x y3Me y 341THTy. Cp6uju namac uuje y uurepecy, Jia ce upBa yrvithe y norabaje, ga ux ona CTBapa M H343uB/be. AJIH, H3430B€ JIM HX KO Lpyru, oma he cBjecua cBoje NJ>KHOCTH, CTYIHTH y aKkuHjy, Na Ce CTBAap HE pujemu Ges iWeHor yueniha H TNPOTHBHO ib€HHM uHTEpeCHMA. O IbeHOj CnpeMmu Hehy ga BaM y JeTa- J6bHMA FOBOPHM. CamMO hiy BaM K434TH, Ha OCHOBY NOTNyYHOF IO3HABAIbA CTBA- pu: CpGuja je zanac cnpemna! JIyryuiKu. Talijansko-turski rat. Najteža strana talijansko-turskog rata, koji se danas vodi, jeste u tome, da ne dođe do komplikacija, koje bi lako za sobom povukle evropske ve- like i male države. Sva mogućnost eventualnog evropskog zapleta nalazi svoje uporište na Balkanu, sa kojega bi izbila prva varnica za poremećenje današnjeg evropskog ravnovjesja, pa s toga i nije čudo ako Evropa i ako sa strahom ali opet krivim okom gleda na djelovanje italijanske mor- narice, koja se je približila obalama evropske turske i nekoliko operacija izvela. Na Balkanu križaju se interesi nekih evropskih velesila, a što je još gore između balkanskih država nema još nikakva sporazuma odnosno inte- resnih sfera, u slučaju da ih prilike povuku u rat. Turska je od sebe slaba i razrovana. Ona predviđa svu kata- strofu svoje ekzistence u Evropi. Gu- bitak Tripolisa baca je u očajanje, te izgleda, da sada prikuplja posljednju snagu borbe pred smrt. Pitanje je samo kako i u kojem će pravcu tu svoju novu snagu Turska da okrene. I tu se nalazi za sada glavna baza za budući razvoj prilika i zapletaja. Sa strane Italije kao da je privremeno otklonjen svaki pokušaj da se izazovu zapleti na Balkanu, jer, kako poslje- dnje vijesti javljaju, opozvano je ta- lijansko brodovlje, koje je vršilo svoju operaciju s ovu stranu jadranskog i egejskog mora. Kako sada stvari stoje, još se nije bojati brzih i naglih izne- nađenja na evropskom istoku, ali za to ne otpada mogućnost, da ih ipak u najbližoj budućnosti neće biti. Pred takovom mogućnosti najprvi je na udarcu interes balkanskih slavenskih država. Samo njina_ dobra vojna sprema i zajednička akcija u eventu- alnim događajima, moguća je da i interese očuva. Sa talijansko-turskog bojišta nema nikakvih alarmatnih vijesti. Talijanci su, poslije kratka bombardovanja uljegli u grad Tripolis i izvjesili svo- ju zastavu. Na otpor nijesu gotovo nikakav naišli. Pri bombardavanju nije počinjeno mnogo štete, a mrtvih je palo dvanaest i tridesetak ranje- nih. Talijani uspjevaju, da uz obalu Tripolisa uzimlju redom sve varoši bez otpora, jer ono malo turske vojske povuklo se je nekoliko kilo- metara u unutrašnjost, te se utvr- duje da zapriječi prodiranje talijanske vojske. U Italiji se još jednako sa- kuplja vojska i šalje sa transport- nim lađama u Tripolis. Oduševljenje po Italiji za ovaj rat veliko je i je- dnodušno. U Turskoj, kao obično, kaos. Mla- doturci i staroturci i najkritičnijem momentu glože se. Obraćaju se vla- stima na intervenciju, ali ni Italija g fu