Br. 45.

Dubrovnik 9. novembra 1911.

God. XX.

IZLAZI SVAKI ČETVRTAK

Cijena je listu na godinu:
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her-
cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu
Goru K 15; za sve ostale zemlje
kruna 16; za Dubrovnik kruna 10;
na po i četvrt godine surazmjerno.
Pretplata i oglasi šalju se admini-
straciji lista a dopisi uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju se. —

DUBROVNIK

POJEDINI BROJ 20 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po ci-
jeniku. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Vlasnik i izdavatelj

Kristo P. Dominković.

Odgovorni urednik Ermeneđildo Job.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

U IME NJEGOVA VELIČANSTVA CARA
C. Kk. okružni sud u Dubrovniku kao sud o
štampi na prijedlog c. k. državnog odvje-
tništva, odlučio je da sadržaj ulomaka uvo-
dnog članka ,Našijem pokojnicima“ i to
a) od riječi ,Rosei daždi“ do ,Hristos ništa“
i b) odriječi ,Ali za vašijeh dana“ do ,vjere
nevjere“ štampanog u 1. 2. 3. stupcu 1. stra-
nice broja 44. političkog časopisa ,Dubro-
vnika“ koji je izašao u Dubrovniku na 2.
novembra o. g. pod odgovornim uređivanjem
Ermeneđilda Joba sačinjavaju  prestupak
po $ 308. k. z.

Potvrđuje se izvršena zapljena ; zabranjuje
se. daljnje širenje lista u pogledu zaplijenje-
nog članka; određuje se uništenje zaplije-
njenih istisaka kao i onijeh koji bi se slu-
čajno još zaplijenili te rastava dotičnog štam-
parskog sloga, a to sve po 8 493. k. p.

Razlozi:

Zaplijenjeni ulomci sadržavaju očitu porugu
i poniživanje nauke katoličanske crkve, te
po tome sačinjavaju prestupak uvrijede er-
kve priznate zakonom, predviđene u.$ 808.
k. z., pak se je s toga osudilo kao gore.

C. k. okružni kao tiskovni sud.

Dubrovnik, 8. novembra 1911.

(potpis nečitljiv)

Dubrovnik, 8. novembra.

I ako je ovaj vijek počeo da
živi sa pod devizom: ir, pa čak
se je u nekoliko navrataka isticala
sa nekih strana želja i predlog ra-
zoružavanja, i da se svaki nespo-
razum ili sukob rješava mirnim i
diplomatskim putem, opet je prvi
decenij dvadesetog vijeka pojeo
daleko i daleko više novca i na-
rodne muke u neprestanom i na-
glom sveopštem naoružanju, koje
jasno pokazuje, da se time baš ne
ide za onom riječi: si vis pacem
para bellum, već da je to po-
sljedica osvajačke politike pod la-
žnim imenom ,mira“, a samo se
čeka na zgodan čas, pa će ta o-
svajačka politika da stupi u akciju.
Talijanska ekspedicija u  Tripolis
izgleda kao prvi početak te akcije,
ali se stvari nijesu još razvile do
onoga stanja, u kojem će mnogi
da osjete, kako je došao ,zgodan
čas“ izvršivanja onog plana i pro-
grama, radi čega se je utrošilo
miljarde u naoružanje.

Svakako, posmatrajući i pomno
prateći današnje svjetske političke
dogođaje, stojimo pred vrlo mu-
tnim danima. Osim talijansko-tur-
skog rata, kome se ne može kraja
sagledati, na Balkanu vlada neka
neizvjesnost koja ni, optimiste ne
može tako lako da umiri. Maro-
kansko pitanje nije još potpuno
svišeno a da bi moglo isključiti
kakva daljnja nesporazumljenja i
sukobe. U Persiji je takovo stanje
da se o njoj misli na diobu, a u
Kini vlada jaka revolucija, kojoj
kao da. za dugo neće biti kraja,
a koja, po svojoj jačini i značaju,
Privlači na sebe pažnju mnogih
zainteresovanih. Dakle u vremenu
»mira“ svukuda nemir, svukuda
strka, zamršenost i neizvjesnost.

Bečki listovi, konstatujući ovako
zamršeno stanje svjetske politike,
nazrijevaju pri ovakovoj sadašnjo-
sti nekakav ,zgodan momenat.“
U čemu bi mogao biti taj zgodni
momenat, jasno je i suviše; a da
ga u Beču vide u neposrednoj bli-
zini, dovoljno pokazuje sva ona
užurbanost i predigre koje su dovele
do nekih konilikta u Bečkim odlu-
čujućim krugovima ; a i razlog da-

našnjoj promjeni kabineta krije u
sebi dosta toga uvjerenja, da taj
»zgodni momenat“ nije daleko a
povoljne prilike da su već tu,
Svakako, ko i malo prati nervozni
i nejasno užurbani rad bečke di-
plomacije, nije mu teško uvidjeti
da izbijaju na površinu neki sim-
ptomi vrlo slični onim pred anek-
sijom Bosne i Hercegovine.

Nego, dok avanturistička spoljna
politika Beča, kao predstraža Nje-
mačke, trči za ,zgodnim momen-
tima“, dotle se u unutrašnjem
razvoju na svakom koraku susre-
ćemo sa vrlo nezgodnim momen-
tima, koje slavenski narodi mo-
narhije a naročito mi Srbi vrlo
dobro na svojim leđima osjećamo.
Stvar detaljirati ne smijemo, jer
smo više puta radi toga osjetili
moć cenzorove plave olovke, je-
dino možemo da primijenimo onu
izreku: ,jad jadujem, nikom ne
kazujem“.

U Beču treba jednom da dođu
do uvjerenja, da jakost jedne dr-
žave stoji u zadovoljstvu i napre-
tku naroda. U Austriji, udovoljenje
zakonom = zagarantovanih prava
može“da zadovolji narode i da ih
povede napretku, ali.... Trčanje
za ,zgodnim momentima“ na iz-
vana, a podržavanje ,nezgodnih
momenata“ unutra, može vrlo lako,
gotovo sigurno, da postigne sa-
svim obratni rezultat. I aneksija
Bosne i Hercegovine bila je pro-
vedena doista u zgodnom momen-
tu, kad je Austrija imala za sobom
vrlo jaku i spremnu Njemačku, a
pred sobom nespremnu Evropu.
Pa ipak taj zgodni momenat zapao
je državu, a da puška ne pukne,
nekoliko stotina milijona, gotovo
ništa manje od jednog rata. Ali od
tada prilike su se u mnogočemu
izmijenile. Razvoj dogođaja u svi-
jetu, pa i sama aneksija Bosne i
Hercegovine, natjerala je Evropu
na grozničavo spremanje, te su-
mnjamo da li će ikada više avan-
turistička spoljna politika Beča naići
na doista zgodan momenat.

Neka bečka vlada zadovolji na-
rode u monarhiji, neka im prizna
njihova prava i provede sve ono
što im se je do sada prazno obe-
ćavalo i zakonom jamčilo, i tada
će za državu stvoriti najzgodniji
momenat : unutrašnje  sređenje,
koje će biti najbolja garancija pred
dogođajima u susretu sa budućno-
sti. Ako se bude radilo prama
narodima kao i do sada, onda
neka nikoga ne iznenade neuspjesi,
kojima bi mogli bez zazora da
udremo obilježje: perditio tua ex
te Izrael!

*.

TproBuna CpGuje.
Y Beorpaly, 5. noBem6pa.
Uecro CMO JABAJIH H3PA34 MHIIJbEIbY,
na je CpGuja, 34 NOCIbEJIHHX HEKOJIHKO
rouHa, cneuujajiHo OJ BpeMeHa Kaji
je 6uua npumopana na Ha npecuje
aycrpujeke OJIFOBOPH NO3HaTHM UAPUH-
CKHM PATOM, KPOUHJIA CHAKHHM H IO-
y3maHuM KOpakOM Hanpujen y CBuM
NIpABIIHMA  UPXKABHOF HM = HAUHOHAJIHOF
pasBoja. Fbema cmje/ocT, za c 10y3-

NAiEM NPHXBATH HEpaBHY LAPHHCKY
60p6y, uunonoBaja je uujesoj EBporu,
Ma na Cy CBH OHH, KOjH y OBOj 6op6u
HHjecy ckpuBajiu cBoje cumiaruje npe-
Ma Masoj Cp6uju — a Tux je Guo
MHOTO H MOX€ Ce Ka3aTH ja HujeCy
GuJu NojujebeHu — HCKPEHO CTPAXO-
BAJIH LA KOHAUHH pE3YJITAT HE NOPYILIH
PeaJIHe OCHOBE CABPLIIEHE HEZABHCHOCTH
Cp6ujune.

Ha Beguko uanenaljee uujese EB-
pone, Cp6uja je u3 ode nepaBne 60p6e
H3alua Kao noGjeuuuna, He caMO He-
OcnaG;bena, Hero uak u ojauana, eMan-
UHIIOBAHA M, TAKO pehiM, NOTNyHO Npe-
nopoljena u nozmsaljea. Fbena npu-
Bpena moma je pauuoHaJiHuM rIyTeM,
ibe€Ha TproBuHa no6uga je jauu mojger,
ibeHe duuancuje nocraje cy cozuunje
HO IITO Cy uKaJA npuje Guje, Wea
oGpanGeHa cHara Huje mukaza Guja
noysnamuja; jeguom pujeujy, cBe uro
joj Moe na na KapakTep mojepne,
CJIOGOJIHE, KYJITYPH€ H POJIATHBHO CHA-
XHe pase rapanToBaHno je jakuM
pa3BojeM M CTAJIHHM H NOY3LAHHM HA-
IIpeTKOM.

OBa KoHcraTanuja HAJIa3H IIOTBPJE
y dakruma. Ma na ce cBa (bakra ne
MOry Oz jemuom usnujeTu u y cBojoj
NOTNJHOCTH NPEJICTABHTH, MH HEMO, OJI
IIpHIHKE NO NpHiuKe, Hacrojaru, na
TO YUHHHMO NOCTEIIEHO, IPEMA TOME,
KAKBO HAM IIHTAtB€, OI CBHjy OHMX
Koja cauHibaBajy ujenoKynuu zpkaBau
HJIH HALHOHAJIHH XKHBOT CpGuje, note
Ha NOXBAT. Cana uMaMo npen co6om
CTATHCTHKY CIIOJBAIIEB€ TPFOBHHE Cp-
6uje sa 1910. rojuHy. M3 we hemo
M3BAJIHTH INOJNATKE, KOj4 MATEMATHUKH
yTBpbyjy npaBo crawe crBapu u Koju-
Ma Hema noroBopa. BpemeHom he zohiH
H Ipyra nuTawa na pez, a cara je
OBO, CBAKAKO BPJIO BAXKHO TIMTAHE,
nuTaie koje je y Tujecuom onHocy ca
NApHHCKHM PATOM, NOGHJIO HEKO IIPABO
Ja O IbeMy 34Ce6Ho nporoBopumMo.

TipencraBibajyliu Crate cprcke Tp-
roBuHe y 1910. fonuHu, noBeniheMo
ra y Be83y ca craweM on 1909. u ca
crabeM on 1905. rojuHe, nakme ca
CTAIbEM OJL BPEMEHA HENOCPEJIHO TIPHjE
UapHHCKOF para H OJL BpeMeHa KAJ
Ce NapuHcKH par npumuuao Kpajy.
Tako he uuraouu no6uTu mHoro ja-
cHHjy CJIHKY NOCIBEJIHIJA _OHC HEpABHC
6op6e u kopucru_ KOjy je u38 We Cp-
Guja umaja,

YkynaH o6pr rproBune y 1905. ro-
IH4HH NpejicraBibao je BpujenHocTu o1
167,469.346 nuuapa, y 1909. ronuuu
ox 216,554.923 nuuapa, a y 1910. r.
on 240,848.559 numapa. IlpeMa Tome,
y 1910. ronuuu, Kaj je napuucku par
LOBPIEH, y OHOCYy Ha 1905. rozuny,
NAKJIE TIPEL NAPHHCKH pAT, yKYIAH
o6prT cpnceke TproBune Guo je Behu
3a 73,379.213 junapa.

Oz yKyrnne TproBune naga: 1. #a
y803: a) y 1905. roguuu 384.265 Ko-
maja, uu 143,084.623 Kuorpama, y
Bpujenuocru oi 55,600.644 nunapa;
6) y 1909. ronunu 188.397 Komaja,
uu 181,846.535 KumorpamMa, y BpHje-
HOcT4 on 73,535.086 nuHapa; u) y
1910. roguHuu 228.270 KkoMana, MJIH
185,173.180 kusrorpamMa, y BpujeziHocTu
on 84,695.641 guuap. Ilpema TOME y
1910. r. yBeseHo je Buie 29,094.997
muHapa uo y 1905. roj. II. #a 13803:
a) y 1905. ronunu 3,374,355 komaa,

1909. rogmunu 168.118 Komaja, tu:
454,602.539 kuJorpama, y Bpujenuoc +
on 92,981.755 nuHapa; u) y 1916. r.
146.197 «komana uju 462,251.080 «<u-
JIorpaMa, y BpujenuocrTu 07 98,058028
muHapa. TIpema TOME y 1910. ra iuuu
u3Be3eHo je aa 3,228.158 KOMa/l4 Mate
HO y 1905. roguuu, a y Behoj sspnje-
uHocru_3a 26,391.754  nuHapa, tiro
nokašyje, Ja cy TproBiia 4 npuBpeja
ynapuje Kyu H KaMO panuorainjuM

NyTeM. III. sa iipos03: a) y 1905. rom.
252.026 komaza, umu 63,068.017 ku-
JorpaMa, y Bpujenuocru oz 63,068.17
muuapa; 6) y 1909. ronuuu 3.184 Kko-
Mana uuu 88,608.888 KuorpaMa, y
Bpujenuocru oz 49.998.082 nunapa ;
u) y 1910. ronuHu_103,151,557 Kugo-
rpaMa, y Bpujenuocru on 57,764.890
nuapa. IIpema Tome noBo3 je y 1910.
ronunu 6uo Beliu Ho y 1905. rogunu
3a 17,892.462 numapa.

Ma Aycrpo-Yrapcke ysesemo je: y
1905. rozuuu 3a 33,375,501 guuap umu
60:04%, ujemokynuor ysosa; y 1909,
TomuHu 34 17,797.345  guHapa ujiu
24:27%, yKymHor yBosa; y 1910. roj.
3a 16,148.247 nunapa uu 19:07%/, y-
Kyridor yBo34. Y Aycrpo-Yrapcky us-
Be3šeHo je: y 1905. rog. 3a 64,712.406
NuHapa uju 89:88%, yKyIHOr H3B034;
y 1909. roguuu 29,096.639 zunapa uu
31:29% ykynHor #3B03a; y 1910. roz.
17,822.873 nunapa uuu 1811%, yKy-
IIHOT M3B034. Ca OCTAJIHM IpiKaBaMA
croju cTBap upyrojaue. H3 Fbemauke
je yseseno 1905. ronune 3a 6,263.237,
1909. 3a 28,851.705, 1910. aa 34,975.825
muHapa, a usBeseno je y Fbemauky
1905. rogune 3a 2,116.880, 1909, sa
15,594.779, 1910. 3a 21,914.849 IuHapa,
M3Bo3 u yB03 npeMa OCTAJUM IpKA-
BaMa y TIponeHTuMa cToju oBako:

IL BOG: 1905. r. 1910 r.
Aycrpo-Yrapcka . 60:04 19:07
AMepuka + #44 < 2:03 ing
Benruja 0:64 1:06
EHrsiecka > 9:55. 13:49
Mranuja 1:41 4:30
Fbemauka . 11:57. 41:30
Pymynuja + +... I 1:39
Pycuja + - . 1:45 2:15
Ty pecka 4:67 7:01
Čpanuycka + 1:47 4:25
IlBajuapcka 1:18 2:32

U. M3BO3: 1905. r. 1910r.
AMepuka «< +... . — 3:93
AycTpo-Yrapcka : 89:88 1811
Begruja 0:45 16:40
Byrapeka + 1:70 4:20
EHriecka + «4.4. — 1:70
Hranuja +... 0:09 1:09
Fbemauka . 294,2220
Pymyuuja + +... 1:52 6:68
Typcka + + +4 311 23:85
Dpannycka « +... OUT I

Ocraje IpaBe, Ha Koje mana Maiwe
on jenmuor mponenra, HujecMO HH y3H-
MaJiH y OG3up.

Tana TproBua Cp6uje crajaja je,
y ZuHapuMa, OBako:

1. YBO3: 1009.5 1910.58
1. IIpou3Boju 3e-
MIbOpaJUbe, CTO-
UAPCTBA H NIYMAp-
CTBA + će e 15,556.696 18,636.594

2. KonoBu yor-
liTe, MHHEpAJIHA
ba M IPHXOBH
IIPOH3BOJIH +
3. TIpepaljeuu BO-
CAK M CJIHUHO +
I. M3BO3:
1. Tipou3Boju
3EMJBOPAJLIbE = 57,057.554 57,253.055
2. CrouapcrBo 21,432.031 23,822.910
Ocraič NpeIMETe H3BO3H€ M yBO3HE
Tprosuiie, KOjux je Bp/io MHOrO Ha
Gpojy u uuja nojenunauna Bpujenuocr
Hije TOJIHKO 3HATHA, OCTABHJIH CMO y

3,441.199 3,839,405

495.734
1909. r.

616.148
1910 r.

“yMu, Koja ocraje 3a cBe CKyIIa.
unu 296,246.607 kumorpaMa, y spnje- ““
nuocru oz 71,996.274 guuapa; 6) y

M3 oBor Kparkor JIETHMHUHOT IIpe-
r4eja OmuTe TproBHHe, 4 H3B0O34 M
ynosa, zako je npumujeTuTu BEJIHKH
HGNpeaK y CBaKOM NOorJeny. Y mer
"OCIBEJIHHX FOJIHHA VKYIIHU OGPT TpTO-
Bune noBekaHn je 34 ckopo 80 mujiu-
iyua nmuuapa. H —oK ce yB03 4 #3B03
KBawruTaTuBHO nojauao. Y 1905. ro-
NuHu uaBeseno je 3,374.355 KOMAJA,
a 1910. rogune 146.197 komana. CrBap
je y ToJuKo Baxnuuja, iuro je Bpuje-
NHOCT OBAKO Hecpa3sMjepo cmaweHor
Gpoja KOMAaly H3BO3a 84 CKOpO 27

MuJIHjyHa unapa Beha. OBo je, cBa-
KAKO, /IOKA3, JA CY H TPrOBHHA H TIPH-
Hpela  IIOLIJIE PAUHOHAJIHHM  IIYTEM.

ITIpema uaBjemurajy og 1905, ronune,
NAKJIE OL BPEMEHA HETIOCPeAHO IPE
CPUCKO-ayCTpujeKu NapuHCKH paT, CKO-
po uujena cpncka rprosuna Guma je
ynyhema npema Aycrpo-Yrapekoj (u3-
B03 89'88%,, a yBo3 60:040/,). Tlocsu-
je uapuuckor para, 1910. rojue, crBap
ce usmjeHyJa Ha Beky imurery Ay-
crpo-Yrap. (u3Bo3 je crao ua 18:11%,,
a yB0o3 ua _19%07%), ycben uera je
Aycrpo- Yrapcka nomuyia na nonpelje-
HO mjecTo. M3 ynopezuor npersena
BHLu ce, za je TproBuucke nosuuuje
AycTpo-Yrapcke y raBHoMe npeysesa
ibeHa_ ,Bjepna“ caBesuuna HbemMauka,
Koja je 6eso63upHo uckopuiihaBaa
ynopnocr nojuruuapa ca bBaznrana,
He oGsupyhu ce ua To, miro“ je rume
nomarajia Cp6ujy u omrekhaBaJa CBO-
jy casesuuuy. Aycrpuja Bume uuje y
CTAIbY JA NOBPATH H3IyOIBEHE IIOBH-
uuje u Za CpNCKY TprOBHHy CBEJE HA
cBojy crpaHy.

HeheMo H He MHCIIHMO Ja Hamehe-
MO U"HTAOLHMA CBOje MHIIJBEIPE O OBO-
ME IIHTAHbY, HajMAibE IIAK O TOME, ZA
Ju je cpneka TproBuHa cana Ha co-
JIHIHHjeM OCHOBY HO IITO je Guma
npnje uapuuckor para. H3uujeju cMo
um OpojeBe, u3 kojux odu _caMH MOrTy
u3ByhH O TOME jeaH Moryhi 3aKJBy-
uak. Kan TO yuuie, ysjepuhe ce o
TAUHOCTH HALIHX NOMJEeNA HA CTAIE
Cpricke TproBuHe, koje cMo morjeje
Y HEKOJIHKO NPMJIHKA, A y OMUITUM
NOoTE3HMA, y OBOM JIHCTy u3HMjeJH.
Hama je go Tora MHOTO CTAJIO, BHIHE
€ Tora, Wmro he uaraonu, yrBphyjyhu
TAUHOCT H HCTHHHTOCT HAIHX KOHCTA-
THUHja Y OBOM TIHTAHY, NOKJOHHTH
Bjepe u uajarai»uMa, Koja ce ojoce
Ha Ipyra nuraiwa; Ho 360r uera 1py-
rora. HanoxeHu GpojeBu He caMo 1uiTo
HAC HHjeCy JEMAHTOBAJIH, HEFO  yTBp-
ZHJIH MH OHO LITO HH CaMu Hujecmo
MOIVIH BjepoBaTH, Ma a cMO ysujek
XKEJBEJIH. BOJ6HX HAM CBjeLOKA HE Tpe-
Ga. A uaBjeciu IMO XypHasucruKke
MOX€ H ABE BUKATH, KAKO je CpG6uja
TPJIHO HA34/10BAJ1A; HHXOBA Npasna u
TeHjenuujosa Buka Hehe molu za
ocnaGu cuy u cHary GpojeBa, Huru
he Cp6ujy ckpeHyTu Ca yrpBeHe cra3e.

Ha kpajy oBora nanuca mMoxeMo
6e3 sasopa cnomeiyTu, ga je crame
omure TproBuHe Cp6ujune 34 OBy ro-
NHHY MHOTO NOBOJbHHjeE HO OHO Oz
Nponue rojune. slyryuuKa.

Tursko-talijanski rat.

Prošlo je pet sedmica otkako je
Italija navjestila rat Turskoj i počela
da vrši vojne operacije u 'T'ripolisu.
Zauzeće obalnih predjela sa strane
Italije odmah je s početka bilo izvr-
šeno, i od tada nekih više znatnih
događaja nema. Bilo je po nešto kre-
ševa, bilo je okišaja; poginulo je
vojske s jedne i druge strane. Po
Talijance bilo bi ipak mnogo. jefti-
nije prošlo, da nijesu onako bez ve-
lika premišljanja povjerovali preda-
tnosti Arapa urođenika, koji su po
putu te lakovjernosti lakše mogli da
u savezu s Turskom vojskom udare
na Talijance, u kojih su se redovima
nalazili tobož kao dobrovoljei. Ra-
zumljivo je, da su Talijanci morali
da teško kazne te prijatelje-odmetni-
ke, čda im što više satjeraju strah u
kosti. To bi isto uradila svaka voj-
ska i ako se možda na svaku ne bi
onako oborila njemačka štampa kao
što je na talijansku.

Prema dojakošnjim mjestima s boj-
nog polja ne bismo imali što više da
rečemo o uspjesima, osim što gore
navedosmo. Ali mislimo da bacimo
neke poglede na dosadašnje poslje-
dice ovog krvavog spora.

1
|