Br. 45. Dubrovnik 9. novembra 1911. God. XX. IZLAZI SVAKI ČETVRTAK Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje kruna 16; za Dubrovnik kruna 10; na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po ci- jeniku. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Odgovorni urednik Ermeneđildo Job. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. U IME NJEGOVA VELIČANSTVA CARA C. Kk. okružni sud u Dubrovniku kao sud o štampi na prijedlog c. k. državnog odvje- tništva, odlučio je da sadržaj ulomaka uvo- dnog članka ,Našijem pokojnicima“ i to a) od riječi ,Rosei daždi“ do ,Hristos ništa“ i b) odriječi ,Ali za vašijeh dana“ do ,vjere nevjere“ štampanog u 1. 2. 3. stupcu 1. stra- nice broja 44. političkog časopisa ,Dubro- vnika“ koji je izašao u Dubrovniku na 2. novembra o. g. pod odgovornim uređivanjem Ermeneđilda Joba sačinjavaju prestupak po $ 308. k. z. Potvrđuje se izvršena zapljena ; zabranjuje se. daljnje širenje lista u pogledu zaplijenje- nog članka; određuje se uništenje zaplije- njenih istisaka kao i onijeh koji bi se slu- čajno još zaplijenili te rastava dotičnog štam- parskog sloga, a to sve po 8 493. k. p. Razlozi: Zaplijenjeni ulomci sadržavaju očitu porugu i poniživanje nauke katoličanske crkve, te po tome sačinjavaju prestupak uvrijede er- kve priznate zakonom, predviđene u.$ 808. k. z., pak se je s toga osudilo kao gore. C. k. okružni kao tiskovni sud. Dubrovnik, 8. novembra 1911. (potpis nečitljiv) Dubrovnik, 8. novembra. I ako je ovaj vijek počeo da živi sa pod devizom: ir, pa čak se je u nekoliko navrataka isticala sa nekih strana želja i predlog ra- zoružavanja, i da se svaki nespo- razum ili sukob rješava mirnim i diplomatskim putem, opet je prvi decenij dvadesetog vijeka pojeo daleko i daleko više novca i na- rodne muke u neprestanom i na- glom sveopštem naoružanju, koje jasno pokazuje, da se time baš ne ide za onom riječi: si vis pacem para bellum, već da je to po- sljedica osvajačke politike pod la- žnim imenom ,mira“, a samo se čeka na zgodan čas, pa će ta o- svajačka politika da stupi u akciju. Talijanska ekspedicija u Tripolis izgleda kao prvi početak te akcije, ali se stvari nijesu još razvile do onoga stanja, u kojem će mnogi da osjete, kako je došao ,zgodan čas“ izvršivanja onog plana i pro- grama, radi čega se je utrošilo miljarde u naoružanje. Svakako, posmatrajući i pomno prateći današnje svjetske političke dogođaje, stojimo pred vrlo mu- tnim danima. Osim talijansko-tur- skog rata, kome se ne može kraja sagledati, na Balkanu vlada neka neizvjesnost koja ni, optimiste ne može tako lako da umiri. Maro- kansko pitanje nije još potpuno svišeno a da bi moglo isključiti kakva daljnja nesporazumljenja i sukobe. U Persiji je takovo stanje da se o njoj misli na diobu, a u Kini vlada jaka revolucija, kojoj kao da. za dugo neće biti kraja, a koja, po svojoj jačini i značaju, Privlači na sebe pažnju mnogih zainteresovanih. Dakle u vremenu »mira“ svukuda nemir, svukuda strka, zamršenost i neizvjesnost. Bečki listovi, konstatujući ovako zamršeno stanje svjetske politike, nazrijevaju pri ovakovoj sadašnjo- sti nekakav ,zgodan momenat.“ U čemu bi mogao biti taj zgodni momenat, jasno je i suviše; a da ga u Beču vide u neposrednoj bli- zini, dovoljno pokazuje sva ona užurbanost i predigre koje su dovele do nekih konilikta u Bečkim odlu- čujućim krugovima ; a i razlog da- našnjoj promjeni kabineta krije u sebi dosta toga uvjerenja, da taj »zgodni momenat“ nije daleko a povoljne prilike da su već tu, Svakako, ko i malo prati nervozni i nejasno užurbani rad bečke di- plomacije, nije mu teško uvidjeti da izbijaju na površinu neki sim- ptomi vrlo slični onim pred anek- sijom Bosne i Hercegovine. Nego, dok avanturistička spoljna politika Beča, kao predstraža Nje- mačke, trči za ,zgodnim momen- tima“, dotle se u unutrašnjem razvoju na svakom koraku susre- ćemo sa vrlo nezgodnim momen- tima, koje slavenski narodi mo- narhije a naročito mi Srbi vrlo dobro na svojim leđima osjećamo. Stvar detaljirati ne smijemo, jer smo više puta radi toga osjetili moć cenzorove plave olovke, je- dino možemo da primijenimo onu izreku: ,jad jadujem, nikom ne kazujem“. U Beču treba jednom da dođu do uvjerenja, da jakost jedne dr- žave stoji u zadovoljstvu i napre- tku naroda. U Austriji, udovoljenje zakonom = zagarantovanih prava može“da zadovolji narode i da ih povede napretku, ali.... Trčanje za ,zgodnim momentima“ na iz- vana, a podržavanje ,nezgodnih momenata“ unutra, može vrlo lako, gotovo sigurno, da postigne sa- svim obratni rezultat. I aneksija Bosne i Hercegovine bila je pro- vedena doista u zgodnom momen- tu, kad je Austrija imala za sobom vrlo jaku i spremnu Njemačku, a pred sobom nespremnu Evropu. Pa ipak taj zgodni momenat zapao je državu, a da puška ne pukne, nekoliko stotina milijona, gotovo ništa manje od jednog rata. Ali od tada prilike su se u mnogočemu izmijenile. Razvoj dogođaja u svi- jetu, pa i sama aneksija Bosne i Hercegovine, natjerala je Evropu na grozničavo spremanje, te su- mnjamo da li će ikada više avan- turistička spoljna politika Beča naići na doista zgodan momenat. Neka bečka vlada zadovolji na- rode u monarhiji, neka im prizna njihova prava i provede sve ono što im se je do sada prazno obe- ćavalo i zakonom jamčilo, i tada će za državu stvoriti najzgodniji momenat : unutrašnje sređenje, koje će biti najbolja garancija pred dogođajima u susretu sa budućno- sti. Ako se bude radilo prama narodima kao i do sada, onda neka nikoga ne iznenade neuspjesi, kojima bi mogli bez zazora da udremo obilježje: perditio tua ex te Izrael! *. TproBuna CpGuje. Y Beorpaly, 5. noBem6pa. Uecro CMO JABAJIH H3PA34 MHIIJbEIbY, na je CpGuja, 34 NOCIbEJIHHX HEKOJIHKO rouHa, cneuujajiHo OJ BpeMeHa Kaji je 6uua npumopana na Ha npecuje aycrpujeke OJIFOBOPH NO3HaTHM UAPUH- CKHM PATOM, KPOUHJIA CHAKHHM H IO- y3maHuM KOpakOM Hanpujen y CBuM NIpABIIHMA UPXKABHOF HM = HAUHOHAJIHOF pasBoja. Fbema cmje/ocT, za c 10y3- NAiEM NPHXBATH HEpaBHY LAPHHCKY 60p6y, uunonoBaja je uujesoj EBporu, Ma na Cy CBH OHH, KOjH y OBOj 6op6u HHjecy ckpuBajiu cBoje cumiaruje npe- Ma Masoj Cp6uju — a Tux je Guo MHOTO H MOX€ Ce Ka3aTH ja HujeCy GuJu NojujebeHu — HCKPEHO CTPAXO- BAJIH LA KOHAUHH pE3YJITAT HE NOPYILIH PeaJIHe OCHOBE CABPLIIEHE HEZABHCHOCTH Cp6ujune. Ha Beguko uanenaljee uujese EB- pone, Cp6uja je u3 ode nepaBne 60p6e H3alua Kao noGjeuuuna, He caMO He- OcnaG;bena, Hero uak u ojauana, eMan- UHIIOBAHA M, TAKO pehiM, NOTNyHO Npe- nopoljena u nozmsaljea. Fbena npu- Bpena moma je pauuoHaJiHuM rIyTeM, ibe€Ha TproBuHa no6uga je jauu mojger, ibeHe duuancuje nocraje cy cozuunje HO IITO Cy uKaJA npuje Guje, Wea oGpanGeHa cHara Huje mukaza Guja noysnamuja; jeguom pujeujy, cBe uro joj Moe na na KapakTep mojepne, CJIOGOJIHE, KYJITYPH€ H POJIATHBHO CHA- XHe pase rapanToBaHno je jakuM pa3BojeM M CTAJIHHM H NOY3LAHHM HA- IIpeTKOM. OBa KoHcraTanuja HAJIa3H IIOTBPJE y dakruma. Ma na ce cBa (bakra ne MOry Oz jemuom usnujeTu u y cBojoj NOTNJHOCTH NPEJICTABHTH, MH HEMO, OJI IIpHIHKE NO NpHiuKe, Hacrojaru, na TO YUHHHMO NOCTEIIEHO, IPEMA TOME, KAKBO HAM IIHTAtB€, OI CBHjy OHMX Koja cauHibaBajy ujenoKynuu zpkaBau HJIH HALHOHAJIHH XKHBOT CpGuje, note Ha NOXBAT. Cana uMaMo npen co6om CTATHCTHKY CIIOJBAIIEB€ TPFOBHHE Cp- 6uje sa 1910. rojuHy. M3 we hemo M3BAJIHTH INOJNATKE, KOj4 MATEMATHUKH yTBpbyjy npaBo crawe crBapu u Koju- Ma Hema noroBopa. BpemeHom he zohiH H Ipyra nuTawa na pez, a cara je OBO, CBAKAKO BPJIO BAXKHO TIMTAHE, nuTaie koje je y Tujecuom onHocy ca NApHHCKHM PATOM, NOGHJIO HEKO IIPABO Ja O IbeMy 34Ce6Ho nporoBopumMo. TipencraBibajyliu Crate cprcke Tp- roBuHe y 1910. fonuHu, noBeniheMo ra y Be83y ca craweM on 1909. u ca crabeM on 1905. rojuHe, nakme ca CTAIbEM OJL BPEMEHA HENOCPEJIHO TIPHjE UapHHCKOF para H OJL BpeMeHa KAJ Ce NapuHcKH par npumuuao Kpajy. Tako he uuraouu no6uTu mHoro ja- cHHjy CJIHKY NOCIBEJIHIJA _OHC HEpABHC 6op6e u kopucru_ KOjy je u38 We Cp- Guja umaja, YkynaH o6pr rproBune y 1905. ro- IH4HH NpejicraBibao je BpujenHocTu o1 167,469.346 nuuapa, y 1909. ronuuu ox 216,554.923 nuuapa, a y 1910. r. on 240,848.559 numapa. IlpeMa Tome, y 1910. ronuuu, Kaj je napuucku par LOBPIEH, y OHOCYy Ha 1905. rozuny, NAKJIE TIPEL NAPHHCKH pAT, yKYIAH o6prT cpnceke TproBune Guo je Behu 3a 73,379.213 junapa. Oz yKyrnne TproBune naga: 1. #a y803: a) y 1905. roguuu 384.265 Ko- maja, uu 143,084.623 Kuorpama, y Bpujenuocru oi 55,600.644 nunapa; 6) y 1909. ronunu 188.397 Komaja, uu 181,846.535 KumorpamMa, y BpHje- HOcT4 on 73,535.086 nuHapa; u) y 1910. roguHuu 228.270 KkoMana, MJIH 185,173.180 kusrorpamMa, y BpujeziHocTu on 84,695.641 guuap. Ilpema TOME y 1910. r. yBeseHo je Buie 29,094.997 muHapa uo y 1905. roj. II. #a 13803: a) y 1905. ronunu 3,374,355 komaa, 1909. rogmunu 168.118 Komaja, tu: 454,602.539 kuJorpama, y Bpujenuoc + on 92,981.755 nuHapa; u) y 1916. r. 146.197 «komana uju 462,251.080 «<u- JIorpaMa, y BpujenuocrTu 07 98,058028 muHapa. TIpema TOME y 1910. ra iuuu u3Be3eHo je aa 3,228.158 KOMa/l4 Mate HO y 1905. roguuu, a y Behoj sspnje- uHocru_3a 26,391.754 nuHapa, tiro nokašyje, Ja cy TproBiia 4 npuBpeja ynapuje Kyu H KaMO panuorainjuM NyTeM. III. sa iipos03: a) y 1905. rom. 252.026 komaza, umu 63,068.017 ku- JorpaMa, y Bpujenuocru oz 63,068.17 muuapa; 6) y 1909. ronuuu 3.184 Kko- Mana uuu 88,608.888 KuorpaMa, y Bpujenuocru oz 49.998.082 nunapa ; u) y 1910. ronuHu_103,151,557 Kugo- rpaMa, y Bpujenuocru on 57,764.890 nuapa. IIpema Tome noBo3 je y 1910. ronunu 6uo Beliu Ho y 1905. rogunu 3a 17,892.462 numapa. Ma Aycrpo-Yrapcke ysesemo je: y 1905. rozuuu 3a 33,375,501 guuap umu 60:04%, ujemokynuor ysosa; y 1909, TomuHu 34 17,797.345 guHapa ujiu 24:27%, yKymHor yBosa; y 1910. roj. 3a 16,148.247 nunapa uu 19:07%/, y- Kyridor yBo34. Y Aycrpo-Yrapcky us- Be3šeHo je: y 1905. rog. 3a 64,712.406 NuHapa uju 89:88%, yKyIHOr H3B034; y 1909. roguuu 29,096.639 zunapa uu 31:29% ykynHor #3B03a; y 1910. roz. 17,822.873 nunapa uuu 1811%, yKy- IIHOT M3B034. Ca OCTAJIHM IpiKaBaMA croju cTBap upyrojaue. H3 Fbemauke je yseseno 1905. ronune 3a 6,263.237, 1909. 3a 28,851.705, 1910. aa 34,975.825 muHapa, a usBeseno je y Fbemauky 1905. rogune 3a 2,116.880, 1909, sa 15,594.779, 1910. 3a 21,914.849 IuHapa, M3Bo3 u yB03 npeMa OCTAJUM IpKA- BaMa y TIponeHTuMa cToju oBako: IL BOG: 1905. r. 1910 r. Aycrpo-Yrapcka . 60:04 19:07 AMepuka + #44 < 2:03 ing Benruja 0:64 1:06 EHrsiecka > 9:55. 13:49 Mranuja 1:41 4:30 Fbemauka . 11:57. 41:30 Pymynuja + +... I 1:39 Pycuja + - . 1:45 2:15 Ty pecka 4:67 7:01 Čpanuycka + 1:47 4:25 IlBajuapcka 1:18 2:32 U. M3BO3: 1905. r. 1910r. AMepuka «< +... . — 3:93 AycTpo-Yrapcka : 89:88 1811 Begruja 0:45 16:40 Byrapeka + 1:70 4:20 EHriecka + «4.4. — 1:70 Hranuja +... 0:09 1:09 Fbemauka . 294,2220 Pymyuuja + +... 1:52 6:68 Typcka + + +4 311 23:85 Dpannycka « +... OUT I Ocraje IpaBe, Ha Koje mana Maiwe on jenmuor mponenra, HujecMO HH y3H- MaJiH y OG3up. Tana TproBua Cp6uje crajaja je, y ZuHapuMa, OBako: 1. YBO3: 1009.5 1910.58 1. IIpou3Boju 3e- MIbOpaJUbe, CTO- UAPCTBA H NIYMAp- CTBA + će e 15,556.696 18,636.594 2. KonoBu yor- liTe, MHHEpAJIHA ba M IPHXOBH IIPOH3BOJIH + 3. TIpepaljeuu BO- CAK M CJIHUHO + I. M3BO3: 1. Tipou3Boju 3EMJBOPAJLIbE = 57,057.554 57,253.055 2. CrouapcrBo 21,432.031 23,822.910 Ocraič NpeIMETe H3BO3H€ M yBO3HE Tprosuiie, KOjux je Bp/io MHOrO Ha Gpojy u uuja nojenunauna Bpujenuocr Hije TOJIHKO 3HATHA, OCTABHJIH CMO y 3,441.199 3,839,405 495.734 1909. r. 616.148 1910 r. “yMu, Koja ocraje 3a cBe CKyIIa. unu 296,246.607 kumorpaMa, y spnje- ““ nuocru oz 71,996.274 guuapa; 6) y M3 oBor Kparkor JIETHMHUHOT IIpe- r4eja OmuTe TproBHHe, 4 H3B0O34 M ynosa, zako je npumujeTuTu BEJIHKH HGNpeaK y CBaKOM NOorJeny. Y mer "OCIBEJIHHX FOJIHHA VKYIIHU OGPT TpTO- Bune noBekaHn je 34 ckopo 80 mujiu- iyua nmuuapa. H —oK ce yB03 4 #3B03 KBawruTaTuBHO nojauao. Y 1905. ro- NuHu uaBeseno je 3,374.355 KOMAJA, a 1910. rogune 146.197 komana. CrBap je y ToJuKo Baxnuuja, iuro je Bpuje- NHOCT OBAKO Hecpa3sMjepo cmaweHor Gpoja KOMAaly H3BO3a 84 CKOpO 27 MuJIHjyHa unapa Beha. OBo je, cBa- KAKO, /IOKA3, JA CY H TPrOBHHA H TIPH- Hpela IIOLIJIE PAUHOHAJIHHM IIYTEM. ITIpema uaBjemurajy og 1905, ronune, NAKJIE OL BPEMEHA HETIOCPeAHO IPE CPUCKO-ayCTpujeKu NapuHCKH paT, CKO- po uujena cpncka rprosuna Guma je ynyhema npema Aycrpo-Yrapekoj (u3- B03 89'88%,, a yBo3 60:040/,). Tlocsu- je uapuuckor para, 1910. rojue, crBap ce usmjeHyJa Ha Beky imurery Ay- crpo-Yrap. (u3Bo3 je crao ua 18:11%,, a yB0o3 ua _19%07%), ycben uera je Aycrpo- Yrapcka nomuyia na nonpelje- HO mjecTo. M3 ynopezuor npersena BHLu ce, za je TproBuucke nosuuuje AycTpo-Yrapcke y raBHoMe npeysesa ibeHa_ ,Bjepna“ caBesuuna HbemMauka, Koja je 6eso63upHo uckopuiihaBaa ynopnocr nojuruuapa ca bBaznrana, He oGsupyhu ce ua To, miro“ je rume nomarajia Cp6ujy u omrekhaBaJa CBO- jy casesuuuy. Aycrpuja Bume uuje y CTAIbY JA NOBPATH H3IyOIBEHE IIOBH- uuje u Za CpNCKY TprOBHHy CBEJE HA cBojy crpaHy. HeheMo H He MHCIIHMO Ja Hamehe- MO U"HTAOLHMA CBOje MHIIJBEIPE O OBO- ME IIHTAHbY, HajMAibE IIAK O TOME, ZA Ju je cpneka TproBuHa cana Ha co- JIHIHHjeM OCHOBY HO IITO je Guma npnje uapuuckor para. H3uujeju cMo um OpojeBe, u3 kojux odu _caMH MOrTy u3ByhH O TOME jeaH Moryhi 3aKJBy- uak. Kan TO yuuie, ysjepuhe ce o TAUHOCTH HALIHX NOMJEeNA HA CTAIE Cpricke TproBuHe, koje cMo morjeje Y HEKOJIHKO NPMJIHKA, A y OMUITUM NOoTE3HMA, y OBOM JIHCTy u3HMjeJH. Hama je go Tora MHOTO CTAJIO, BHIHE € Tora, Wmro he uaraonu, yrBphyjyhu TAUHOCT H HCTHHHTOCT HAIHX KOHCTA- THUHja Y OBOM TIHTAHY, NOKJOHHTH Bjepe u uajarai»uMa, Koja ce ojoce Ha Ipyra nuraiwa; Ho 360r uera 1py- rora. HanoxeHu GpojeBu He caMo 1uiTo HAC HHjeCy JEMAHTOBAJIH, HEFO yTBp- ZHJIH MH OHO LITO HH CaMu Hujecmo MOIVIH BjepoBaTH, Ma a cMO ysujek XKEJBEJIH. BOJ6HX HAM CBjeLOKA HE Tpe- Ga. A uaBjeciu IMO XypHasucruKke MOX€ H ABE BUKATH, KAKO je CpG6uja TPJIHO HA34/10BAJ1A; HHXOBA Npasna u TeHjenuujosa Buka Hehe molu za ocnaGu cuy u cHary GpojeBa, Huru he Cp6ujy ckpeHyTu Ca yrpBeHe cra3e. Ha kpajy oBora nanuca mMoxeMo 6e3 sasopa cnomeiyTu, ga je crame omure TproBuHe Cp6ujune 34 OBy ro- NHHY MHOTO NOBOJbHHjeE HO OHO Oz Nponue rojune. slyryuuKa. Tursko-talijanski rat. Prošlo je pet sedmica otkako je Italija navjestila rat Turskoj i počela da vrši vojne operacije u 'T'ripolisu. Zauzeće obalnih predjela sa strane Italije odmah je s početka bilo izvr- šeno, i od tada nekih više znatnih događaja nema. Bilo je po nešto kre- ševa, bilo je okišaja; poginulo je vojske s jedne i druge strane. Po Talijance bilo bi ipak mnogo. jefti- nije prošlo, da nijesu onako bez ve- lika premišljanja povjerovali preda- tnosti Arapa urođenika, koji su po putu te lakovjernosti lakše mogli da u savezu s Turskom vojskom udare na Talijance, u kojih su se redovima nalazili tobož kao dobrovoljei. Ra- zumljivo je, da su Talijanci morali da teško kazne te prijatelje-odmetni- ke, čda im što više satjeraju strah u kosti. To bi isto uradila svaka voj- ska i ako se možda na svaku ne bi onako oborila njemačka štampa kao što je na talijansku. Prema dojakošnjim mjestima s boj- nog polja ne bismo imali što više da rečemo o uspjesima, osim što gore navedosmo. Ali mislimo da bacimo neke poglede na dosadašnje poslje- dice ovog krvavog spora. 1 |