Br. 46. God. XX. IZLAZI SVAKI ČETVRTAK ' Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Boseu i Her- cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje kruna 16 ; za Dubrovnik kruna 10; na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — Dubrovnik 16. novembra 1911. DUBROVNIK POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po ci- jeniku. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković, Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Kralj Petar u Parizu. Danas stiže u Pariz, u pohode predsjedniku francuske republike, Kralj Srbije Petar I. Poslije Pe- trograda, Carigrada i Rima — So- fju iz niza ovih pohoda izuzimlje- mo — došao je na red Pariz. I baš s toga, što se ove pohode nižu jedna za drugom i što će se i dalje, nesumnjivo, nizati, posjeta u Pariz na prvi pogled i odije- ljeno od određivanja prema gru- pacijama u evropskom koncertu sila, predstavlja realni izraz obične vladarske kurtoazije, bez ikakve jače političke tendencije. Ali ako se ova pohoda Kralja Srbije ne posmatra jednostrano, ako se na nju pogleda dubljim i pronicavijim političkim pogledom, vidjeće se, da ona nije bez političke važnosti. Sastanak predstavnika sviju dr- žava, čiji se interesi ne poduda- raju ili se sukobljavaju, može ostati bez političke pozadine, ali sastanak predstavnika dviju država, čiji in- teresi zahtijevaju saglasnost u po- gledima na tok političke situacije, ne može proći, ako ništa drugo, bez izmjene misli o stvorenoj si- tuaciji i o eventualnim izmjenama, ma u kom se pravcu one predvi- đale. Spoljašna politika Srbije, di- ktovana njenim državnim i naci- jonalnim interesima, u primjeni na odnose evropskog koncerta, jasno je obilježena i potpuno određena : Srbija naginje trojnom sporazumu, čiji su predstavnici Francuska, Rusija i Engleska. Konstatovanjem ovog fakta, na- meće se apsolutno tačan zaključak o neizbježnosti izmjene misli o političkim pojavama i dogođajima ou koliko su u vezi sa interesova- njem jedne ili druge države. A već s toga što interesi jedne i druge idu paralelno, ima mogućnosti pred- postavka o postignuću potpune saglasnosti u svim pitanjima, koji tom prilikom budu uzeti u pretres. Nesumnjivo je, dakle, da će predstavnici Srbije i Francuske, Prilikom sastanka u Parizu, izmi- jeniti misli o izvjesnim političkim Pitanjima, a s razlogom se može kazati, da će se diskusija svesti na balkanska pitanja. Ma da je danas Srbija faktor, o kome se u Evropi vodi računa, ona ipak nije od predsudnog uticaja na riješa- Vanje velikih međunarodnih poli- tičkih problema. Zato predstavnici Francuske, a logično i Srbije, neće Se zadržavati na pitanjima, koja se Srbije direktno ne tiču; a sva pi- tanja, koja se Srbije direktno tiču, ograničena su skoro isključivo na Balkan, uzevši u najširem smi- slu riječi. U posljednje vrijeme intereso- Vanje Francuske za balkanska pi- tanja bilo je, zbog diplomatskog sukoba i pregovora sa Njemačkom u stvari Maroka, svedeno na po- trebni minimum. Angažovana naj- ozbiljnije ma jednoj, Francuska je morala da se ne upliće na drugoj strani, ma da i ovu nije gubila iz vida. Sada stvar stoji drugojače. Riješenjem spora sa Njemačkom, Francuska će sada sa više interesa i aktivnosti moći pratiti razvoj pri- lika na Balkanu, a sistih razloga, ona će, preko svojih predstavnika, sa manje bojazni pretresti balkan- sko pitanje prilikom ovog sastanka. Na stranu neprikrivene simpatije Srba prema Francuskoj i francu- skom narodu; na stranu i naklo- nost Francuza prema srpskom Kra- lju i Franceske prema Srbiji; na stranu sve to s razloga što u po- litici sentimentalnost igra jednu od sporednijih uloga. U konkretnom slučaju, presudni su viši politički razlozi, diktovani stvarnim intere- sima jedne i druge zemlje, a takvi razlozi imaju ne samo moć vjero- vatnosti, nego i snagu ubijeđenja. Nema sumnje, da će i ovom pri- likom, kad se između predstavnika Srbije i Francuske povede riječ o balkanskim pitanjima, diskusija, a logično i zaključci, uzeti pravac zaštite srpskih interesa. Ne može se osporavati, niti se smije unaprijed isključivati svaka politička važnost pohoda Kralja Petra. Stvarnost iskrenih i prija- teljskih odnosa između Srbije i Francuske i, potreba Francuske da uza se ima Srbiju, — a o in- teresima Srbije da i ne govorimo, — nalažu predstavnicima i jedne i druge zemlje da iskoriste priliku i da izmijene misli o pitanjima, koja nijesu bez interesa za obe zemlje. Jasno je, prema tome, da sadašnja pohoda Kralja Petra mora imati političku pozadinu, i da ona neće biti samo akt vladarske kur- toazije. Ma kako prikriveno, ipak će se pretresti izvjesna politička pitanja, a u tome leži važnost političke požadine puta Kralja Petra u Pariz. -Jer, ako rezultat političkih razgo- vora dovede do saglasnosti, koja ne može biti na štetu Srbije, onda će i sam put imati znatan politički uspjeh. Jedno se ipak s izvjesnim pouzdanjem može kazati: raspolo- ženje službene Francuske prema Srbiji takove je prirode, da je is- ključena mogućnost razilaženja u pogledima na pitanja, koja su za Srbiju životna, i koja za Francu- sku, baš s toga, nijesu bez interesa. Vašnost političke strane ovog puta leži još i u tome, što su Francuskoj odriješene ruke u Ma- roku, i što balkansko pitanje, usljed italijansko-turskog rata, stoji pred opasnošću velikih komplikacija, usljed kojih će Srbija, ako do njih dođe, biti primorana ući u dogođaje. Kad se sve ovo uvaži, onda će Srbi naći vrlo mnogo razloga da se raduju pohodu Kralja Srbije Petra 1. predsjedniku republike Francuske Falijeru. Ilacmo u3 CpGuje. Ilyi Kpapa IIeiipa y ITapu3s. — Byeapcko-cpileku KoMuineil. Y Beorpany, 11. uoBem6pa. Cyrpa, y 10 uacoBa y Beue, moJa3u Kpas Ilerap y Ilapus. Y nporpaMy oBor mnyTra uuje ce uuiura_ uamujeHujio. CBe je ocrano omako, Kako Bam je JaBIBEHO y NIPETNPOIIJIOM NIHCMY. Jyue je Kpa;e nornucao Ba yKa3a, Koje je usa3Ba/lo OBO TIyTOBare. Je- HHHM YK430M BPIIEIE KPAJBEBCKE BJIA- CTH, 34 BpujeMe CBOF OLCYCTBA M3 3eM;b€, NpeHocu, cargacHo YcraBy, Ha IIpecrojonacibenuuKka AjrekcaHzipa, a ApyruM umenyje samjenuka MUHHCTPY npencjegHuKy 4 MHHHCTPY CITOJBALIE>HX uocnoBa, jep oBaj c iwume nyryje y Ilapu3. Menpahaj Kpasma Ha »xeJbesnuukoj craHuliu Guhe cBeuaH. YOTIITE, KOJIHKO CMO MOTJIH C43HATH, CBH KPyTOBH, 6e3 PAa3JIHKE, CHMIATHILY OBOME IyTY, H CBH Ce CNpeMajy, Za IPMJIHKOM OJIJIA- CKA Nany u3pa3a THM CBOjuM CHMIIA- THjama. Kpa;b cruxe y Ilapu3 TEK y ueTBp- TaK, jep he ce ua rpauuu Ppannycke 3auipaaTu jean JaH, da ce MaJIOo OJI- MOpu. CBeuaHoM zoueky y Ilapusy yuecrTBoBahe, kao KpasbeB cuH, IIpusi Bophe, Koju ce cama panu crynuja Haja3u y Ilapu3y. IIpuje ga nama OTIyTOBAJIH CY y Ilapu3 onpebjenu ogGopiuiuu Georpaji- CK€ OMliTHHe Ca npencjenaukoM Ha uey. OHH cy OTIVTOBAJIH Ha NOBHB napuiike omiuruHe, Koja je esbeJa la npumuKkomM GopaBka cpnekor Kpasba y Napusy npeucraBHuuu cpricke mpe- CTOHHUE GYly IbEHH TOCTH, KAKO GH u Tume nocsjenouuna, za he Kpama Ilerpa panocHo NosnupaBuTu He caMo CIJKGEHH KPYTOBH HerO M nujelo rpaljancrBo napunio. To je y ToJuKO snauajuuje, miro y ojuGopy onmurune napuuike cjeze y BehuHu -J6BYIH #3 CONMJAJIMCTHUKHX KPYTOBA, MA IA Cy AHTHMOHAPXHCTH, HHLITA HE CMETA JA No3upaBe jejHor CKpo3 HcnpaBHor u KOpeKTHOT MOHApxa, KOju je, KAO rpe- TEJLeHT HA CPNICKH NpujecTO, JIHO CBOjy uparoujedy KPB 34 uacr u BeJuuuHy panuiycke, u uuje cumnaruje 34 Ppan- UyCKY M ČDpaHLyCKH HAPOJL HH ZaHaC Hujecy craGuje HO INTO Cy Gume OHJa, KAL Cy Ta No3BaJe, za 3a c10601y HajkyJITypHujer Hapoja 3amaxe uaK u CBOj XKHBOT. MH o cBeuanomM ucnpahajy u o cBe- uaHOM LOueKy y Ilapu3y u3BujecrulieMo HAKHAJIHO, IO MOTY iHOCTH TETETPACKU. koko Y Couju je oBux nama onpxana cBeuaHa cjenuuna 6yrapcKO-cpnekux Jegerara 34 OCHHBAIb€ GyrTapCKO-Cprl. TPTOBHHCKOT KOMHTETA, KOju he uMATH 34 3alaTaK Ja nponarupa u yrupe IIYTOB€ 34 EKOHOMCKO 3GJIMKEIE H3- M€ljy Cp6uje u Byrapcke u usmeby OcTAJIHX GAJIKAHCKHX JIPIKABA. Hametjyy Cp6uje u Byrapcke Guo je u panuje nokyniaja 34. €KOHOMCKO 36/umkewe, aju uuje GMJIO KOHTHHYH- TETA. CnomMeHyhieMO NOILTAHCKY KOH- BeHlHjy, yKHJLAtbE riacoma u npetja- IiBH TPTOBHHCKH yFOBOp, H npelja- NIH H CAJLAIIIPH TPFOBHHCKH YFOBOpH CKJIANAHH CY HA OCHOBH HAjBHILET NO- Batikewa, a rog. 1905. ckgorubeH je yroBop runa napuncke yuuje. EkoHoM- cKu uurepecu Cp6uje u Byrapcke u- JEHTHUHH CY IpeMA HHOCTpaHCTBy, a H TIpeMa Npupojiu #4 EKOHOMCKOM pa- 3B0jy i>HXOBy, ma je Taj yroBop armco- JITHO OJOBApAO 3ajejHHUKHM HM HH- Tepecuma. IIpoTuBy Tor yroBopa ycrana je Aycrpo-Yrapcka Kpajem 1905. rogune, Kaj ra je Byrapcko Haponuo CoGpawe jenuorjacHo npuxBaruJio. Aycrpuju Taj yroBop Huje aBao oHe KOpncTu, koje je u3 paHujux yroBopa u kanuTyanuja umaa. Aycrpuja je c Tora mporecro- Bala H YCIBEJL TOF NporecTa, KOju je BHIIE JIHUHO HA NpPOTECT TOCIOJICTBA Han Cp6ujoM, Hacrao je uameljy ie u CpGuje nosnaru KOHQUJIKKT, MHJIH, IPY- ruM pujeuuma, NapuucKH par. HeocnoBaHu nocryrak AycTpo-Yrap- CK€ OTBOpHO je ouu u Cp6uju u By- rapckoj, nonyuie He y jexnakoj mjepu, aJI4, CBAKAKO, TOJIHKO, A Cy OGe MO- pane yBuujeTu 3ajeuguuuKy OIacHOCT u nohu zo cnosnaje o ancosyrnoj no- TpeGu imro jave ekoHoMcKe 3ajenuuie. MamjenaMa MHCIH O TOME IIpeJIMETY, Y Pa3HHM IPHJIHKAMA, NOLIIO Ce Haj- nocauje no ocrsapeta cprcko-6yrap- CKOF KOMHTETA Ca 3a/lATKOM, KOjM ce CBOIH HA UHCTO ECKOHOMCKO IIOJBE H KOj4 H& MOKE IOBECTH HH ]IO KAKBOF KoHdumuKTAa u3Mey Cp6uje u Byrap- cke. Texa My je, za on zBuje Tpro- BuHCK€ OGjacTu turo npuje nobe zo jenne. Y cpneko-6yrapcku KOMuTET Hujecy CIYKGEHO HP NUPEKTHO 3ACTIIJBEHE Byrapcka u CpGuja, a/H CY I6HXOBH uJIaHOBH HajucTaKHyTHju ey lu u3 je- He 4 Ipyre 36M/b€, M uH3 CBMjy pe- noBa rpakaucrBa. H Bek TO NOBOJbHA je rapanruja 34 OXHBOTBOpeiwe uzeja KOMHTETA H 34 OJICTpAI€IBE CMETIbA Koje 6u ce TOKOM BpeMeHa ucupuje- uHJEe. Ha cnomeHyToj cBeuaHoj cjenauuu y Coduju KOMHTET Ce KOHCTHTyHCAO. Tom NnpuauKOM TIpuMJbeH je craryT u nporpaM, u KOperupaH je TeKcT KO- MyHuK€a, KOjuM he ce jaBHocT ynmo- 3HATH CA UHJBEBUMA KOMHTETA. Y TOM KOMYHHK€Y HMA M je/IHA CTABKA O NO- Tpe6u na ce nosoBy u ocraje Gaj- KAHCKE IpKABE Na yuecrByjy y OBOM KOMHTETY OG3H4POM HA TO ILTO H i>HMA Npujera 3ajenuuuka onmacHocT ca saraja. OcHuBaibe OBOT KOMHTETA H 3a/lA- TaK KOju My je NOCTABIbEH MOXKE MH3- IIeATH KAO KAKBA yTONHja. Kima joni J6y1u u3Meljy Cp6a u Byrapa, Koju He MOTy 34MHCJIHTH HHKAKAB 3aje/HH- uKH pat. AJIH, He Tpe6a cMeTHyTH C yMa, a Cy oBakBe yTonuje, upuje HEKOJIHKO LeneHnuja (HEKAKO IETOT IE- neHuja nponumor Bujeka) noBene Fbe- MauKy NO NapuHcKOr jeuuHcrTBa, H TO Ga nporuBy one ucre Aycrpuje, koja naHac, Kao u ona Koj Fbemana, 0- META NapuHcKO jeguHcTBo GajKaHCKHX Hapoja. Mu »BjepyjeMo y yBHHaBHOCT J6YJH, KOju Cy CTBap GyrapcKO-CpIICKOT KO- MHTETA y3e14 y cBoje pyke, na ce C NIPABOM HaJAMO, La he KOMHTET y- UHHHTH BPJIO MHOTO 34 OJCTpaib€ibe cBHjy oHux npenpeka, Koje croje na NyTy eKOHOMCKOr jeguucrBa Cp6a u Byrapa; MH Ce HanaMo a he E>HXOBO njeoBaie umMaru. u Behux ycrnjexa ; HalaMO Ce, Haume, za he u ocraje GajiKaHCKE IpKAaBe IOKH = IbHXOBHM nyTeM, jep cy uurepecu cBujy Gaj- KAHCKHX IPXKABa NpeMA HHOCTPAHCTBY nornyuo ugeuTuuHu. Bpauua ca KojoM ce nanamiu zorotjaju pa3Bujajy, uM- NepaTHBHO HaJaXKe GAJIKAHCKHM 1P- »KaBaMa, za okyne cBojy cHary u yje- JIHIGB€HHM CHJIAMA OTKJIOHE ONACHOCT, Koja uM ca 3anaja 1oJa3n. Hema cymibe, na he ce Ha OBome 3ajeHMUKOME IIOJbY, UHCTO EKOHOMCKE npupoje, ruje He MOxe 1ohu no KOH- DukaTa, HajBuuIe MOhu yuuHuTu 34 jemuHcrTBO 4 Ha OCTAJHM IIOJBHMA. H, aKO Kala zolje zo Gaukancke KoHpe- Jepanuje, o ueMy ce, Ha OCHOBY TIpO- M3BOJBHHX Haraljatba u KOMGuHALJA, Y NOCIBEJIEbE BPHjeME NOCTA HAIIHCAJIO, najBekiu guo saciyra 3a TO umahe odu KOj4 Ce adac BpJIO HHTC3HBHO 34y- 3uMajy; CBH Tpe3BeHuju u ucraKHyTuju I6y IH Ha BankaHy, cneuujajiuo y Cp- 6uju u Byrapckoj. C Tora, umajyliu y BH]ly BHTAJIHCE HHTEpeCe GyrapCKOr M cpnekor_Hapoja, u yBuljajyhu ona- CHOCT KOja 4 jenHOM H IPyTOM Ha- pony npujeTu ca cjesepo-sanaja, cpri- CKO-6yTapcKOM KOMHTETy MOXKE JA Ce NOXKeJH CBaKH ycnjex. JIyryuiKH. U Bosni i Hercegovini. Opet zastoj u saborskom radu u Sarajevu. Povodom su natpisi ulica i cesta. Kako da se ti natpisi postave? Sasvim je prirodno: ćiri- lovicom, arapskim pismenima, pa latinicom. Bosansko - hercegovački Hrvati tome se protive, jer bi tim tobože otskakao srpski harakter Bosne i Hercegovine. Nije se do- duše čuditi Stadlerovu stadu, da ono izbaca take neumjesne i pro- vokatorne primjedbe, ali treba ču- dno misliti o onim Hrvatima, koji nekom indiferentnošću upisuju Sr- bima u grijeh gornje zahtjeve i crta ih se šovenima i nepopustlji- vima u sitnicama“. Naše je mi- šljenje, da je to sve drugo nego »Sitnice“. Srbi svakako imaju prava da zahtijevaju prvenstvo ćirilovici, jer su Srbi relativno najjači eleme- nat u tim zemljama. Priča o ne- savremenosti i nezgrapnosti ćiri- lovskih pismena koliko je vodnji- kava toliko je i glupa, jer se Srbi ne mogu, ne smiju i neće nikada odreći lijepe i savršene, potpuno savršene ćirilovske azbuke, koja je njihov amanet, a i jedna od gla- vnih karakteristika. U Bosni i Her- cegovini je ćirilovica najopravdanije pismo, počam od najstarijih vre- mena. Istorijske povelje nam po- kazuju, da je to jedino pismo Srba i Muslimana u tim zemljama; pi- smo, koje je jedino bilo upotre- bljavano u svim turskim prepiska- ma sa Srbima i sa republikom Svetoga Vlaha. Latinica je u Bosnu i Hercegovinu uvedeno pismo, a sad bi je Stadlerovi pitomci htjeli nametnuti narodu, a isključiti na- rodnu, savršenu, starodrevnu ći- rilicu. . Mi potpuno razumijemo našu braću Srbe u Bosni i Hercegovini što neće da popuste u pitanju ći- rilovice i odobravamo im. U nji- hovom zahtjevu imaju dvije jake obrane: istorijsko pravo i — živo narodno pravo. šk »Hapou“ od subote donosi u- vodni članak, u kome razlaže o uzroku haosa, koji vlada u politi- čkom životu Bosne i Hercegovine, a koji se najbolje odrazuje pri radu parlamenta. Čitav haos izazivlje i podržaje vlada. ,Jedno se radi, a drugo se izvještava — kaže ,Ha- poi“. Javno se radi ovako, a po- tajno drukčije. Vladina politika je sada jedan niz intriga, obmana, trikova i drugih raznih političkih smicalica. I te smicalice odrazuju se u samom saboru“. Ovdje se vodi jedna potajna borba protiv Srpskoga Naroda. Neka niko ne misli, da se Srbi dadu izigravati ili na diplomatski način skloniti, da se odreknu svo- jih životnih i nacijonalnih interesa, kako je to u planu jednom našem članu uprave. Srpski narod biće ubrzo na čisto s time, hoće li se u našoj zemlji vladati protiv Srba i prema tome treba da se ravna. Sarajevska vlada tu politiku zastupa i potajno sprovodi. Doklegod na vladi sjede izraziti neprijatelji Srp- skoga Naroda, mi ne možemo za- dobiti ni truna_ naklonosti prema toj vladi, a kamo li povjerenja“. ;