Br. 48. Dubrovnik 30. novembra 1911. God. XX. 3 IZLAZI SVAKI ČETVRTAK Cijena je listu nu godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zer:lje kruna 16; za Dubrovnik kruna 10; na po i četvrt godine surazmjerno. Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi še ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK. POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po ci- jeniku. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković: Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Dubrovnik, 29. novembra. Današnja politička situacija ra- zvija se muklo i ugrožava onom poznatom ,miru“, koji se je baš onda naj jače naglašivao, kada je top i puška najstrašnije odjekivala. Danas svijet živi u doista vrlo mutnim i zamršenim vremenima, punim neizvjesnosti ali i punim sigurnog predosjećaja, da se pri- miče zeman krvav i sudbonosan. Neka politička pitanja dovodila su evropske države među sobom, do vilo neugodna i teška položaja koliko za njih same toliko i za opći mir. Ipak se je nalazilo načina da se ta pitanja, i ako prividno, ali ipak nekako privedu. kraju bez jačih zapletaja. Držanje nekih, ako ćete i saveznih, država, u tim pi- tanjima, pokazivalo je jednu formu a sasvim drugojači rad. Neiskre- nost, diplomatsko varanje i politi- čka špekulacija opazila se je, i ako malo kasnije, u velikom i zamrše- nom marokanskom pitanju. Osobitu je pažnju političke javnosti privuklo na sebe držanje njemačke štampe prama njemačkoj dobroj i vjernoj saveznici Austriji. Za neko vrijeme njemačka se je štampa sasvim o- dricala saveznice Austrije, i izvo- dila račune, kako Njemačkoj savez Austrije ide samo na štetu a njeno savezništvo okrštavala je sa vrlo neiskrenim. — U posljednje vri- jeme izazvalo je veliku senzaciju, 0 kojoj se danas mnogo govori, otkriće Engleza Fabera o držanju Engleske prama Njemačkoj za vri- jeme posljednjeg pitanja Maroka. Engleska je bila već sve udesila da udari zajedno sa Francuskom na Njemačku, ali ih je u tome spriječilo matematično računanje, da nijesu toliko spremni i ure- đeni, koliko bi im to moglo zaga- rantovati sigurnu pobjedu. Po tome je jasno, da je marokansko pitanje u sebi krilo vrlo kritične momente i da je išlo uporedo sa teškim i preveć mutnim vremenom. Da je slučajno u to vrijeme vladala ratna plahost mješte hladnog računanja, danas bi po Evropi tekle rijeke krvi. Nego tome ima i u budućnosti vremena. Ali dok je s jedne strane minula sva ona pogibao, koju je u sebi krilo pitanje Maroka, dotle je iskr- sao talijansko-turski rat. Sa tali- janske strane mislilo se je i raču- nalo, da će se sa Turskom brzo Tazračunati. Dogodilo se je sasvim Obratno. Došlo je do rata i ovaj Se nekako oduljio. Operacije u Tripolisu idu vrlo sporo, čak lta- lijani pretrpe ponekad i neuspjeha. Da to nadoknade i da s druge strane što prije svrše, zamišljaju prisiliti Tursku na popuštanje, ako Prenesu ratovanje i na evropsku Tursku. Javnost sa sigurnošću bi- lježi, da Italija namjerava da zau- zme neka turska ostrva i da je Već udesila plan da što skorije blokira Dardanele. Evropa to sve Vidi i čuje, ali ne pušta odlučne riječi. To ćutanje i reservisano dr- žanje ne izlazi odatle što je Evropa sigurna da ni ova akcija neće po- rušiti ,mir“, već s toga, što ne može da proračuna sve moguće kombinacije zapleta, koje će sigurno nastati, ako Italija preduzme blo- kadu Dardanela. S druge strane ni same države saveznice nijesu sigurne u iskrenost » Zagarantova- nog“ međusobnog prijateljstva i svojih međusobnih obaveza. Mnoge evropske države uviđaju vrlo mutnu i sasvim blizu krvavu budućnost, ali strahuju, da zaple- taji ne izvedu takove kombinacije, koje bi ih odjednom i nenadano mogle ostaviti osamljene. Mnoge od njih sada bi da stvaraju čak i nove saveznike, pa bilo to i tajno, a neke, koje do jučer nijesu vje- rovale svom savezniku, danas mu i silom vjeruju ili ga barem uvje- ravaju, da mu vjeruju. U ,Berliner Tageblatt-u“ od 25. ov. mj. izašao je uvodni članak od Leopolda Chlumecky, u kojem se provjetrava današnje dosta kri- tično stanje. U članku se nazire kao ishodište krvavih budućih i vrlo blizih događaja, Balkan. To ne bi bio, kaže pisac, balkanski rat već. svjetski rat. To je sasvim i pojmljivo. Politika lažnog i luka- vog“ diplomatskog riješavanja vrlo krupnih pitanja imala je do sada obično posljedicu, da se je uvjek jedna strana nalazila ili povrijeđena u časti ili u svojim životnim inte- resima. Moderno uređenje za ra- tovanje, nije tim povrijeđenim drža- vama nikako dalo prilike da svoju čast i svoje interese osvete sa kr- vlju, ali se za to nikad iz vida nije gubila osveta, a ta uvijek stoji u budućnosti. Izašlo se sa praznom riječi ,mir“ da se lakše pripremi na osvetu. Ali se, eto, događaji razvijaju ma način, kad će mnogi možda i preko volje da zagaze u krv. Najavljena akcija Italije u Dardanelima kao da brzo donosi krvavu budućnost. To vide i uvi- đaju i u Berlinu i strahuju, jer se za sada nalaze nekako osamljeni. Na saveznicu Italiju više ne mogu da nimalo računaju; saveznici Au- striji do jučer su predbacivali nei- skrenost, a ,Berliner_ Tageblatt“ kroz usta Chlumeckog šalje i molbu i prekor, kad članak završuje sa riječima, da Austro-Ugarska ne može nikada zaboraviti usluge koje joj je Njemačka za vrijeme aneksije Bosne i Hercegovine učinila, te treba sada s toga da se uza nju što tješnje priveže. Izgleda da u Njemačkoj već osjećaju da im je tijesno. f Ilacmo u3 CpGuje. Ilospailak Kpama ITeidpa. Hapo- Ona Cxyilwiliuna u agepa Muno- sanosuh-Pućapau. Y Beorpany, 25. nosemOpa. IIpomuor yTopnuka NoBparuo ce Kpas Ilerap ca cBojom NpaTi>0OM u3 Ilapusa. Ha GeorpancKoj Ke/besnu- ukoj craHuuu Kpasba cy nodekam: TIpecrozgomacibej. Alekcanjap, TIpuuu ITlaBje, CBH MHHHCTpH H JIP>KABHH Ca- BjerHuiiu, reHepajJi CaBa I pyjuh, npe- crasuuuu csujy Bojuux, rpaljaHicKux u UPKBEHHX BJIACTH, JIMIJIOMATCKO THje- Jo, Behu_Gpoj HAPOlLHHX IOCJIAHHKA H MHOTOGpojno npecronuuko rpatjaHCTBO. TauHo y 4 cara no nojne sace6uu ABOPCKH BO3 yuilao je y craHuiuy, Ha iuTo je Boja MyasuKa HuToHupaa xu- muy. “um ce Kpas nojasuo ua Bparuma KYTI€A, NPHCYTHO TpahaHCTBO, OKYTIJBE- HO Ha NepoHy, 6ypHo ra je nosupa- BHJIO Ca ,2KuBHo!“ u »]lo6po noiuao |“ Y npkoc nyra nyra, Kpam je usa- ILAO H3 BO34 OJMOpAaH M UMO IIOJBY- GuBiiu ce ca IIpecrogonanm. Aekcan- upom u Ilpuunom IlaBnom. Ilo rom je Iperre jao NouacHy ueTy, Io3npaBuo Ce ca cBuMa NpeJCTaBHHNUMA BJIACTH M NPHCYTHHM TIPeJICTABEHLJUMA CTPAHHX IPKABa, ZA NPKABIIH Ce HapouuTO ca DPAHLJCKUM OTIIPABHHKOM IIOCIOBA, KOME je, usmeljy ocranora Kasšao, za je ouapaH Be/uuaHcrTBeHuM TpujeMmomM y Ilapu3y. Hajnocanuje je yuiao y kosa u npaheH jeguuM ecKanpoHoM rapze y3 OZLyIueB;6eHE No3upaBe rpatjancrBa, OJIBE3ZA0 CE _/LO NPKBE, A IIO TOM Y IBOP. OBo je y Kparko onuc zomacka KpasbeBa y npecrouuny. V npBu Max u8rgena Crap oGuuna, cay»x6ena, Uak ce MOXe K434TH, la y OHOME, LITO joj je nano npaBu kapakrep, uuje 6u- JIO HHUHEF CIIYKGEHOT. Tipuje cera, npecromuuko “rpaljan- CTBO je OBOM NPHJHKOM, MOXJA jaue HO HKANA NO JO CAJA, NANO u3pasa CBOjum cumnarujama npema ocoGu Kpa- sbeBoj. To je y TomuKko smauajnuje, uro ce je Cp6uja OBoM nNpujmukom, TaKO pehiu IEMOHCTPATHBHO, OTBOPEHO CTABHJIA HA _CTpaHy CuHA Tpojuor Crio- pa3yMa. HM oHna Te cumnarnje H u3- J6EBH_CuMIATHja umajy cBoj passor u y dakrTy, twuro je cpncku Kpas 6uo NpuMJbeH y Ilapu3y sbernnie u cBeua- Huje uo ujenau Bnananau oz cBujy OHHX KOjH Cy uKAJA TIPECTOHHLIY bpan- uycke nocjeruu. A ro je Mopao a šarojiuna cyjery u moHoc rpaljancrBa Cpricke IpecroHunie. AncogyrHo je rTauuo zna je Kpas Ilerap 6uo npumbeH y Ilapu3y ua Ha- uuu, koju je Bpjlo npujaTHo uanena- muo cse CpGe, Ma ruje omu xuBjeJm. He caMo y cryxGeHoM npujeMy Hero H Y OJJINEBJbEIGY HAPOJIHOM, 34 1M- jenor Gopaska KpasbeBa y Cpanuy- cKOj, Guja je rmaBHa OJJIHKA TOIIJIA HCKPEHOCT, HCTHHCKA HCKPEHOCT, KOja je Guma nporkana ocjekajuma 3axBaJI- HOCTH TIpeMA BeTepaHy u 6opuy #43 CeLLAMJECETHX FOJIHHA. Joni npuje 1nyHy roiuHy gana cry- nuo je y Ppauuyckoj ua cHary 3aKOH O YCTAHOBJb€IbY MEJAJbE, KOja je Ha- MujeteHa BeTepaHuMa u jyHanuma u3 «pamuyCcKO-npyckor para. Dpanuycka BJAJLAa CE y3upxaJa u Huje go cama NABAJIA OBE MEJLAJBE OHHMA KOjuMA je HamMujeweHa, KakO 64 NpBy mora naru Kpasby CpGuje, xrujyliu u _TuMe nocBjenouoru, ua joj je MHoro craJo no Tora na oma u Ha Taj HauuH 10- crojuy nouacr Kpajby Ilerpy. H 36uyba Kpasb Ilerap je OBo zana npuMuo y Ilapu3y npsu ersemrnjap menajbe. Hu- KAKBO OJLIHKOBAIbE HC GH MMAJO TO- JIKO BAXHOCTH KOJIHKO je uMajta oBa Npocra Meuaba 3a 3acayre creue- He y KpBaBoM 6ojy! Kpa Ilerap, KAO MOXJA HHjedaH APYTH BJAJAJAL, C NIpaBOM MOXe IA CE NOHOCH OBHUM OJWIHKOBAIb€M. Ilareko 64 Hac OJIBEJIO, KAJ GucMO y NETAJBHMA IIMCAJIH O CBeYAHOM H ucKkpenomM npujeMy y Tlapu3y. /lahemo 6e3 cyMib€_Hajnornyuujy CIuKy OBor npujema, aKO KOHcTaTyjemo, za je C IbHME BHLIE HO HE3ZA/LOBOJBHA Cp- Guju NnpoTuBHa IiraMna, 4 aKO H3H€- ceMo jenuy usjaBy Kpasba Ilerpa, kojy je mao oBnje y Beorpany, momro ce Bparuo us [lapu3a. JELAH O/L FOCIIOLE MHHHCTAPA YIIHTAO je Kpasba y nBOpCKOj ueKaoHuuu na 6eorpajickoj KeJ6BEBHMUKOj CTAHHLIH, na su je yMOpau 01 nyror myra, ua muro je Kpas Ilerap ogroBopuo oBoM 3HauajHom uajaBoM: ,YmopaH ? Ilyr je Guo nyr, na Gu ra u maju uonjek MOpao ocjeruTu ! Ay He, ja uujecaM ymopan. Ilocnuje oBora nyra nmocrao caM MHOTO MJlAlju. 3uao cam ja he me Ilapuxanu u cnyxGema Ppanuycka gujeno nouekaru. Agu uujecaM Hu y CHY MOTa0 MHCJIHTH, LA hy GuTH OHAKO MCKPEHO, TONJIO H CBeWaHO, yIpaBo TpujyMaJIHO — npumsbeH 4 Kao 60- Pau 43 BpeMena cejaM;leceTux ronda upormuora Bujeka u Kao Kpasb CpGuje. Ja caM 34/O0BOJbAH, eurysuja3MaH, 0- uapaH y cBakom noreny ! OBaj moj NyT uma u umake ycnjexa !“ Ilocauje ose KpasbeBe usjaBe cyBu- uiHo je Bume u jeguy pujeu kasaru. Majasu Kpa;beBoj ue Tpe6a, uuuu nam Ce HuKAKBA KOMEHTAPA. X IIpomnuior ueTBprka HacTaB/beHo je 3zacujenawe Hapojiue CkyrmuruHe. [Ipse uBuje cjenunue nponne cy Bp;io Mup- Ho. Ha iwuma cy ušsaGpane pasne ce- Kuuje, koje cy Bek u KOHCTHTyuCaJIe. Ilocnanuuuma je pasšnujesbeH Ipo- jekT 3akoma 0 6yuery 3a 1912. roj, On he umro ckopuje gohu ua pen u Tana heMO HMATH NPHJHKE JA O IBEMY 3ace6Ho Kojy Buie nporoBopumo. Tlo- cnuuje Gyuera gohu he, usreja, ua AHEBHH peu Npojekr nonyud u uamjenć 3aKOHA O ILTAMIH. Ma na je Georpaje- CKA IITAMIIA, C MAJIHM H3Y3ETIHMA, HA BPJIO HHCKOM HHBOy, MA JA CY MHOTH M MHOTHM HE3A/LORBOJBHH € IHOM, IHIIAK he upojekrT nonyua remiko Guru npu- MibeH y Hapojuoj CkymiuTuHu, uu y HajGo/beM cayuajy usBpuiuhe ce Ko- pekTypa, Koja he My OzyseTu norpe- 6uy moli. Ilyro Bpemena ogekuBaJio ce zna he ce nosnara a(pepa MujoBanoBuh-Pu- Capau usuujeru npexn Haponuy Ckyn- IITHHY H Ty pacnpaBuru. AJIH, KaKO H3IJEeA, OL Tora Hehe Guru numra. Ha npsoj cjenuuuu, koja je npana NpOJIOT HeTBprTKa, Ka340 je r. Muno- BaHOBuh, OzroBapajyhu ma jenuo nu- Tatbe rocr. 2KuBojuna Ilepuha, na je NpunpaBaH NpuxBaTuru pacnpaBy nu- Tata, koje je usasBajo adepy, u no- 3Ba0 je cBe one, koju mucne za je o ToMe norpe&Ho jom u nae pacnpa- BIbATH, JA Ce 34 TO H3BOJE OGpATHTH NpOnu4cHHM IyTeM. Msrnena na ce r. PuGapau, koju ce BP/10 uecTo 3aG6opaBu Bonehu jenuy CABPIEHO NAPTHJAHCKY IOJIHTHKY, IIO- Byhiu u a neke umaru CMjeJocTH ia OBy aepy npuBene xpajy, u ako ra OHA, Y TOM CIIyYajy, MOPA IIOJIHTHUKH TAKO pehu CaXpaHuTH, KAO INTO Gu u r. MumoBaKoBuka CAXPAHHJIA, KAJL GH rocim. PaG6apau nokasao oHo iuro je TBPJIHO. CrBap je y osome. Ha jemuoj ckyT- muruuckoj cjegaunu rocm. PuGapan je Ka3a0 r, MugoBanoBuhy a je Gepsu- jamau u za je y spujeme amekcnone Kpu3e urpao Ha Geukoj Gepsu ca cpn- CKHM NANHPHMA M THME KA340 HeNpH- jareby na Cp6uja uehe paroBarn. Tocn. MunoBaHoBuh (MuHucrap cno- JBALIIGHX TOCIOBA) usjaBuo je ojmax, na oH uuje uukana urpao Ha Gepsu H La NpekO r. PuGapueBux KJeBeTa € npesupom upema3u“. Ilociuje ce Pa3BHJIA IIOJIEMHKA NPEKO JIHCTOBA, TE je r. Pu6apan nmo3Bao u Kpaa Kao csjenoka, ua mro je KpaseBa Kaniie- Japuja gemamroBaja rocr. Pu6apna. Ilozemuka je Guma najxemha npen noga3sak KpasbeB y Ilapu3, a caja, Kaji je Haponua Ckynmiiruma Ha okyny, o IbOj Ce TAKO peku u HE FOBOPH, TE Ce c upasom Mucu, za je r. PuGapan yauuuo cBoj ucnan c jeguomM nposup- HOM TeuneHuujoM, Mucneku ga he Ty cBujer cnujeno noBjepoBaru. Mu cMO OBy CTBAp € pe3epBom ripa- TuJiH. PacnuruBajiu cMO ce o cBeMy KOJ MHOTHX JIHUHOČTH, IA CMO O TOME Pa3roBapajiu u ca ynpaBuuuuma n—8ujy BeJIUKHX Ganaka, jexue y Beuy, a upyre y Bynumneimru. Onu Cy HaM CTBAap OBaKO Tymauuiu: Ha Geukoj Gepsu uujecy Korupanu cpncku nanupu, cjeM ABOTIOCTOTHHX_IPXKABHHX H IKHTOBAHHX NYBAHCKHX JIO30BA. Tux nanupa ua GeuKkoj Gepsu nuje uukaja, na uu y BpujeMe aHekcuoHe Kpuse Guo Buie on 300 Koma/a, a Kan Gu ce ca CBHMA . PACNOJIOKHBHM HFPAJIO, MOFJIO Gu Ce 3apa/iuTu y HajGosemM cuyuajy gunapa 1000-—1500. ,/la u Gu jenan muuu- CTAP CNOJBALIIBHX NOCJIOBA, H KAJ Gu HMAO HAKJIOHOCT 34 TO, NPABKO CJIHUHE dunancujeke onepanuje, 6e3 usryeja Ha NOBOJbBHY NOGHT, — OCTABIBAMO BAMA — PEKOINE HAM yNpaBHHIH 110- MEHyTHX GaHaka — JA BU O TOME CyluTe“. A MH MOXEMO Ka34TH, la Hac r. PuGapan uuje Morao ysjepuru, Te Huje uyno iro je cananive name yBjepei»e na mirery weroBy. Mu Bje- PyjeMO H IpuMO, za ce r. PuGapueBe TBP/UbE HE MOry noraliu r. MugoBa- HOBHhA, IBETOBE HCIPABHOCTH H HEFO- BOT IATPHOTH3MA, JLlyryuiku. Borba protiv skupoće. Nekoliko puta mi smo u našem listu pisali članke, u kojima smo isticali prevelike cijene navlastito ži- votnih namirnica i stanova uopće, a napose kod nas u Dubrovniku. Upo- zaravali smo nadležne na nemile po- sljedice, sve u namjeri, da se makar kako prepriječi ovo zlo, koje već za- uzimlje toliko maha, da se ne zna kojim će načinom ovo od jednom ispoljiti na površinu. Glad i nevolja koja nastaje u sva- koj zemlji gdje je eksploatacija ne- kolicine na jednoj strani, a s druge svi oni, siromašniji, pak srednji i imućniji stalež, koji žive isključivo o novcu, prouzrokuju nemile događaje, sa još gorim posljedicama. Ovako neminovno zlo treba svakako spriječiti na vrijeme. Jer vještina i mudrost jedne uprave ne sastoji se u suzbijanju zla silom i oružjem, kad se ovo već pojavi, nego državnička sposobnost i dužnost zahtijevaju od dotičnih nadležnih, da na vrijeme u- klone one posljedice, koje prouzro- kuju nezadovoljstvo. Skorašnji krik sirotinje nevoljnika u Beču najboljim su dokazom, kako zbog gladi i sku- poće vrije među masom narodnom. I najmanja sitnica kadra je da raz- bukti iz ovakog nezadovoljstva bu- ktinju strahovitog vihora, koji će za- talasati svojim gnjevom i krikom svagdje, gdje je god onih što trpe i kubure. Napose kod nas u Dubrovniku, sve društvene klase bez razlike, osjećaju velike skupoće u životnim namirni- cama i stanovima. Toliko su one dozlogrdile, da se više snositi ne mogu. Trpe i oni što su dobro situ- irani, a što ćemo tek da reknemo o radnicima i nižem staležu, koji po- dnose bez svoje krivnje toliku bijedu. Kod nas je n. p. jedno jaje 14-16 hel. dok ima slučajeva) da se prodava 1. lit. mlijeka po 80 hel.! O ostalom i ne govorimo. Pozitivno tvrdimo, da je kod nas življenje daleko skuplje, nego što je u Beču, Parizu ili Londonu, pak čak ni u Kairu, gdje je najveća skupoća na svijetu, nema ovolike skupoće ži- votnih namirnica. Mi shvaćamo sve- opću skupoću po svijetu, ali je kod nas tako poskočila, da apsolutno ni- ječemo njen izvor u poskakivanju cijena na strani već u prostoj spe- kulaciji i ćaru.