Br. 12. Dubrovnik 21. marta 1919. God. XXI. | IZLAZI SVAKI ČETVRTAK Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlio kruna 16; za Dubrovnik kruna 10; na po i četvrt godine surazmjerno, Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po potitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po ci- jeniku. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Posljedna riječ o osnovi odbora sedmorice. Pošto smo već iznijeli program i direktivu rada, ne preostaje nam ništa drugo, od osobite važnosti za Širu javnost, nego da se još dotaknemo načina određenog pri izborima zastupnika na carevinskom vijeću i zemaljskom saboru. U oči izbora, u svakom izbor- nom srezu, imale su se najprije da sazovu mjesne skupštine čla- nova stranke. Svakom biraču, kao članu stranke, zajamčeno je time pravo da u svojoj mjesnoj skupštini zajednički vijeća i odlu- čuje u pogledu osobe, koju cijeni da bi najzgodnija bila za kandi- data stranke. Za toga kandidata imao se je založiti naročito iza- brani predstavnik, u ime odnosne mjesne organizacije, na zajedni- čkom sastanku sa ostalim pred- stavnicima mjesnih organizacija u srezu. Sastancima predstavnika, pod presjedanjem jednog člana Upravnog Vijeća određenog ,ad hoc“, bila je namjenijena zadaća, da iznesu kandidata i da ga pred- lože Upravnom Vijeću na pro- glašenje. Upravno Vijeće, ako nije imalo što osobita da prigovori predlo- ženoj osobi, bilo je dužno da se odazove zaključku predstavnika, i da: ga proglasi u glavnom stra- načkom organu. Drukčije, u slu- čaju nesporazuma sa predloženim kandidatom, Upravno Vijeće mo- ralo je da sazove Narodnu Skup- štinu, kojoj je bilo ostavljeno, da po svojoj suverenoj moći u na- rodnim pitanjima konačno i odluči. Na mjesnim skupštinama i na Narodnoj Skupštini, odlučivala je apsolutna većina glasova, a na sa- stancima predstavnika uzimao se je u obzir broj članova pojedinih mjesnih organizacija, te je svaki predstavnik vrijedio sa svojim gla- som prama broju upisanih članova u dotičnoj mjesnoj organizaciji. Resumirajući sve redom, osim iznimnih slučajeva u kojima je imala Narodna Skupština, da na predlog Upravnog Vijeća posre- duje sa svojom odlukom, izbori su imali slijediti u pogledu po- stavljanja, predlaganja i proglaše- nja kandidata, sasvim jednostavno: 1. mjesne skupštine odnosnog izbornog sreza imale su pravo postavljanja ; 2. predstavnici mjesnih skupšti- na, pravo odlučivanje i predlaganja; 3. Upravno Vijeće dužnost pro- glašenja stranačkih kandidata. . Dakle i na mjesnim skupštinama i na sastancima predstavnika, koji su odlučivali uopšte o kandida- tima, birači su uživali prvu i gla- vnu riječ. Što je pak bilo prepu- šteno Upravnom Vijeću, da ono proglasuje u javnim organima kan- didate stranke, neće zaista niko razuman zamjeriti. Tako je kod Svih stranaka. Ono pravo, što je u osnovi pridržano Uprav- nom Vijeću, da, u slučaju nespo- razuma radi predloženih kandidata, uputi riješenje Narodnoj Skupštini, nije nikakvo ograničenje slobod- nog glasovanja i biranja, nego umjesno ograđene proti mogućno- sti, da u stranci ne iskrsne koji kandidat, koji stranci ne pripada i koji nije za stranku. A i tada U- pravno Vijeće ne bi imalo prava da postavi svoj ,veto“, već jedino dužnost da sazove skupštinu na- roda, koja je, a to zar niko neće poreći, najprije pozvana da odluči. Da mi nijesmo doživjeli sličnih slučajeva, valjda bi bilo i suvišno o tome raspravljati. Ali mi svi dosta toga pamtimo, a i dan da- nas takova su pitanja aktuelna i akutna u našoj stranci. Ono su iznimni slučajevi, koje spominje S 29. osnove odbora sedmorice. Ali je dužnost Uprave, da upu- ćuje svoje članove na vršenje iz- bornog prava, i to koliko je mo- guće na korist same stranke i di- scipline u njoj. Birač je slobodan da glasuje kako hoće, to zavisi od njegove svijesti, a slobodno mora biti i Upravi stranke, u do- voljno opravdanim slučajevima, da ne prima tako slijepo svakog kandi- data u svoje krilo, barem dotle dok mu to Narodna Skupština ne naloži.“ Narodna skupština, koja bira i skida uprave, u kojoj su zastupani svi slojevi naroda u Pokrajini, mora da je doista i najkompeten- tnija u tom pogledu; njoj najviše pristoji ta delikatna zadaća i ona je jedino kadra da ju riješi na opšte dobro. Kod dobro sprovedene, sve- strane organizacije, u kojoj je na- rodna skupština najglavniji faktor, pitamo, da li bi moglo biti mjesta kojoj protivnosti njenim zaključci- ma sa strane pojedinih ličnosti ili ma kojih mjesnih organa? Mo- glo bi to da bude, ali vrlo teško. Elem, kad bi Narodna Skupština, koja bi predstavljala Srpstvo na Primorju, odlučila na primjer, da jedna bilo koja osoba ne pristaje za kandidata stranke, mučno bi bilo naći kojeg svijesnog birača, da ustane otvoreno proti tome i da se u oči cjelom Srpstvu istakne proti odredbama skupštine i protiv onih prava koje je i on sam do- nekle pomogao da se sankcionišu. Narodna Skupština najveći je organ stranke, koji rješava suve- reno o svim narodnim pitanjima, i njoj su podređeni svi organi stranke. Da je do sada, u starijoj organizaciji stranke tako bilo, ne bi naše opšte prilike bile onakove kakove nažalost jesu: razdor i rasulo! Bokeški izbori, te i zagor- ski prošlih godina, dali su_nam dosta brige, dovoljno žalosti. U- pravni Odbori bili su nešto i ni- šta; odlučivali su po svojoj volji, bez odgovornosti; sklapali kom- promise sa raznim strankama a bez narodnog učestvovanja, a po- nekad i proti narodnim interesima. Kud će te više nego ovo: u ne- kim minulim izborima, uz prista- janje stranačke uprave, rame uz rame sa ovejanim pravaškim ste- klišima, borili su se srpski birači pod devizom, koja je bila upu- ćena na narod odnosnog kotara u hiljade proglasa, a bila joj je glavna karakteristika: ,Znaj na- rode, u srpske majke za te mlije- Ispričavali su se i uvažilo im se s toga, što su po srijedi bili neki slični kompromisi, kojima su nasjeli naše perjanice. Mi želimo i čeznemo za brat- skom slogom i evo nas da ginemo u tome pravcu, ali nam nikako u pamet ne ide, odkuda da mi uvi- jek izvlačimo tanji kraj, ito u svakoj zgodi koja se eventualno pomoli? Što je naša dosadanja Uprava uradila, da se nemilo žr- tvovanoj većini srpskoj u Skra- dinskoj Općini barem u nečemu pomogne ?.. Ovo su grijesi koji traže okajanja.. a to može biti je- dino u svestranoj, složnoj organiza- ciji, i u ustrajnom naprednom radu. Za naše prilike od potrebe je stroga disciplina, za asanaciju naših jada treba da se svaki od nas žrtvuje. Samo tačno vršenje du- žnosti prema rodu može da osnaži i podigne stranku, a nikako borba oko prava i časti. Prava pojedinih, ma koji bili, treba da se gube u dužnostima prama stranci; upravni organi moraju postati središtima stranačkog rada i života, a Naro- dna Skupština jedina vrhovna moć. Odbor sedmorice, koji je u svojoj osnovi povjeravao svu moć skupštini, ostavio je sve dužnosti ostalim organima, a naročito U- pravnom Vijeću. Pa i položaj po- slanika u stranci dovoljno je uva- žen. Nije ih doduše riješio svih obzira i obaveza prama stranci i odgovornosti prema skupštini, kao što je to učinjeno u zadarskoj osnovi, ali je vodio ozbiljnog ra- čuna o njihovom iznimnom, odli- čnom položaju u stranci. Ima podosta paragrafa u osnovi sedmorice, koji se osvrću na neke potrebite formalnosti i na unutra- šnji red, što valjda nekim moglo da se pričini suvišnim i od spo- rednog značaja. Ali onaj koji po- znaje naše prilike, kada promisli na nesređenost našeg narodnog života, na borbu: ličnosti, koja sve to više zapostavlja narodne inte- rese, i na različite istupe staleškog trvenja, koje kao da nije pošte- dilo ni najpoglavitije, donekle i temeljne, podloge Srpstva, taj nam neće i ne može prigovarati. Sve ono što nažalost istakosmo sada i prije, učinismo od nevolje a ne iz obijesti, jer je za maš narod od nedoglednih posljedica svako daljne otezanje u sprovađanju jedne sa- vremene, sveopšte organizacije. Samo čvrsta organizacija može da doskoči našoj bijedi i da nas ba- rem u tome složi, kako ćemo za- jednički nastojati da se naše na- rodne svetinje ne prospu, da se naše lijepo ime sačuva, a da se naši odnosi izmire u toliko u ko- liko idu za opštim dobrom naroda i njegovog napretka. I ako ima još svijesti u narodu bi će volje, bi će osjećaja one du- žnosti, na koju se moramo oba- zrijeti obzirom na obraz, na naše slavne predaje, na naš cijeli: rod i na krvne veze koje nas spajaju sa ostalom braćom i u široj našoj postojbini. Ko bi inače mogao da predvidi sve razne slučajeve ne- sporazumljenja, svađe itd., i da im nađe povoljan izlaz riješenju ? Organizacija je kadra da samo ponešto doprinese sređenju naših neprilika, ali nije u stanju da ih sasvim ukloni, bar ne tako brzo. Ali svakako, jedna dobro sprove- dena, svestrana organizacija naroda, može ipak da odgoji duhove i da riam dohrani bolji mlađi naraštaj, i u tome je naš spas. Rekoše, da je organizatorna osnova odbora sedmorice, osim njene pretjerane svestranosti . . .. rekoše i predbaciše nam da je u- dešena više za jedno prosto, obi- čno udruženje nego za stranačke potrebe. Je li doista tako, neka sude poštovani čitaoci, a inače, baš bi željeli da doznamo, koja je to velika razlika između jednog političko-narodnog udruženja i po- litičko-narodne stranke ? Zar nije i svaka stranka, koja namjerava da se organizuje na osnovi realne politike rada i nastojanja oko ži- votnih interesa naroda, jedno oveće udruženje, u kojemu razni staleži narodnog bića zajednički teže za narodnim dobrom i napretkom ? li je valjda politika u užem smi- slu, politika izbora i jagme za ustavnim častima, jedini glavni u- slov narodnog opstanka, te su neki od naših prvaka htjeli da ograniče samo na takovu politiku sve životne energije Srba na Pri- morju ?! Mi to nijesmo zamišljali na taj način, i sada, na kraju, pošto mi- slimo da smo dovoljno pretresli ovo naše žalosno pitanje, svečano izjavljujemo, da je odboru sedmo- rice_na spljetskom sastanku povje- rena ova zadaća: da imajuć pred očima žive potrebe u narodu, izradi osnovu svestrane savre- mene organizacije srpske naro- dne stranke na Primorju, u na- prednom duhu današnjeg vijeka. Da li je odbor sedmorice ispu- nio onu zadaću, koju je na sebe uzeo, neka sudi javnost. CprncKO COKOJICTBO. On Haier pegoBHor gonucuuKka u3 Beorpana npumMamo : IIpome nenjeme, 10. MapTa, Op- »xaHa je penoBHa rojiMnliea CKYNIITKHA CaBe3a CokoJickux JipyuuraBa JlyuaH Cunuu. Ha cKymiuTHHH Cy, OJ 26, KO- JIHKO HX uMA y CpGuju, Guma 3acry- IibeHA 23 COKOJICKA IPYILTBA. CKyn- wruHu je npencjegaBao caBe3sHu npeje- cjenuuk Gpar CreBa TogopoBnh. Ilomro je npezcjejiiuK OTBOpHO CKY- IIIUTHHY, CABE3HH CeKPETAP GpaT Cper. OGpanoBuh npouurao je roguuiwH uaBjeruraj CaBe3a, y KOME je IeTAJBHO M3HeCČH CAB pajL CaBe3HH Kpo3 1911. ronuHy. M3 Tora usBjemuTaja BagumMo OBE NOJATKE: Ha xkpajy 1911. romune Guno je y CaBe3sy 26 upyiuraBa ca 1839 una- HOBa (MyiuKHX) usna 18 roguHa, On KOjux 817 Bjex6aua; sarum 907 uza- HOBA NonMJaTKA On 14. zo 18 rogue, 1282 mymxe njene or 7. go 14. ro- NuHe, 259 ugaHuua XKEHCKOT OJIGOPA, 247 unanuna BjexGaua 189 umanoBa CTpyuHor oni6opa u 420 »encke ujele. Ilocauje uaBjeuraja yrnpaBe npouu- TaH je u3Bjeluraj O TEXHHUKOM PANy CaBesa u onua ussjemuraj Gnarajuuka. M3 uaBjemuraja Gnarajuuka BHJHMO: na je CaBe3 npumuo kpo3 1911. ro- NuHy 22.634 nuuapa, a yrpoumo je 16.559:25 nuuapa, 43 uera u3/a3H a je yao y 1912. roguHy ca _aKTHBOM on 6.074:75 nuHapa. CBa Tpu oBa usBjeniraja npuMJbeHa cy jenuorjacHo. Ilo ToM je yaer y nperpec npojekr uaMjeHa 4 JONyHa CABE3HHX CTATYTA, Koje cy npuxBatiene jeguorJacHo, oHa- KO KAKO HX je ynpaBa IpeluoxHJa. Ilomro je cBe TO Guo cBpineno, npeuwio ce Ha u360p yrnpaBe CaBe3a. Y ympaBy cy usaGpana oBa muna: 3a npencjenuuka 6par CreBa TonopoBuii, aKaleMHK; 34 nonnpencjenuuka lp. Murom BopucaB;eeBuh u Boja 2Kona- BAHOBHh; 34 CekpeTapa Cper. M. O- 6panoBuh; sa Gnarajuuka Muha Tle- TpOBHh; 34 Hayeuuka P. XodmaH, # 34 3acTaBuuka AraHacuje IlonoBuii. Y eBeHryajujama Guo je roBopa u o cneTy y IlIpar. OBa ckyrmiurTuua nokašsaja Ham je nocra gujenux u pljaBux crpaHa, cBa- KaKO MHOTO BuLIE JIHjenux HO pljaBux. IIpuje cBera: Hampenak, BeIuK u CHA- XKAH HATIPEJAK Y 1YXyY ZUPABOT COKOJI- CKOF NOKpeTA; mo TOM: ja« uurepec 34 OBaj MJIAJIH IIOKĐET; JAJBE: HECY- MIbHB ycnjex, KOjH, y OBAKO KPATKOM BPeMeHy, HuHjeJLaH CJIABEHCKH HAPOJL uuje mocrurao, u najnocauje: BeJuKy IHCUHIJIHHY y penoBuMa BjexGaukum, a c1a6y y mMeycoGHuM OJIHOCHMA. Mma nmocra pašsjora KOju OBO NOCIBE- libe onpaBnajy, a jom Buuie uasrnena na he ce eHeprnuHO VKJIAATH Ca CO- KOJICKOF Tujeja cBe turo je Tpyno u HE3JLPABO. Y BPXOBHMA COKOJICKHM HMA BPJ10 34y3€THHX M CHCpTHUHHX JBYJIM. Fbuma Tpe6a nycrHTH KPHJA H ATK HM IIOJICTPEKA JA NOBLE CBE COKOJE IyTeM CJAB€, uacr4 u noHoca. Mu IbHMA, y IIPBOM PELy, OBO H IOCBE- hyjeMo, u ynyhyjeMO uM, 3šajenuo ca OCTAJIHM COKOJIHMA, jeJIHO TONJIO GpaT- CKO — 31paBo! Ma Tlonropuse, y LlpHoj Topu, npu- MaMO, Ja ce je u TaMO OCHOBAJIO Cpri- CKO Cokozcko JIpyiuTBo ,llyimaH Cunuu“. OBa uac je Bujecr BpJo 0- GpanoBaja, jep je cokojcka muzeja y Lipuoj Topu MHoro 3aocTaJa 3a ocra- Jom GpahomM CjoBeuma u Cp6uma. Meruna, y Hey pyky, cBaku je [lp- HOTOBAL OJL Npupone poljeu coKo u BHTE3, AJIH OIIET OCHHBAIbE COKOJICKHX UpyKHHA H KOJ IbHX HMA BCJHKOF 3nauaja, jep he ce ma Taj nauun, y3 cBe oHo iro he LIpuoropan uahu y COKOKCKOH YIPYK€HY, A IITO OJFO- Bapa IberOBOM jYHAUKOM H BHTEIIKOM 1yXy, CyBMIIE NOJIHHH COKOJICKH 1yX u paumuupuTu cokojcka ureja, koja ce 3GparuMjbyje a Huiura ue pasnBaja, Hero NpuiuKe, a HetuTo Tyha Bjenira pyKa 3uaga je za KOJMKO y camoj Lipuoj Topu usasoBe nomahy cBahy, TOJIHKO JA ONET IPE OCTAJEM Cpr- CTBOM Nipama TOj cnoGojnoj cpnekoj 3EMJBH H3430B€ HEPACIIOJIOKEIBE JLO OHHX FpaHulia, Koje HuKAKO HE Croje Y CArJACHOCTH Ca MHTEpeCuMA Orke cpricke CTBapH. OCHHBAIbe COKOJICKUX IpyXuHa u Niupeie cokoJcke ueje CHIYPHO he NocTuHH CBOjy CBpXy ma 36paruMu cBe One, uuroBa je cBakja NyNIMAHHHY OJ HEONXOJHE NoTpEGE, HAPOuHTO Y JAHANI6HM TENIKHM NpH- JIHKAMA IO CPIICKY ONHY CTBAP. Mu c panoluihy nošupaBibaMo ocHu- BAE IIPBOT COKOJICKOT IPYITBA y IUpnoj Topu, Te *KEJIHMO JA COKOJICKA ujeja yxBaTu 1uro jauer Maxa na KO- PHCT OMOBHH€ H yomluTE CpnerBa,