Br. 12.

Dubrovnik 21. marta 1919.

God. XXI.

| IZLAZI SVAKI ČETVRTAK
Cijena je listu na godinu:
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her-
cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu
Goru K 15; za sve ostale zemlio
kruna 16; za Dubrovnik kruna 10;
na po i četvrt godine surazmjerno,
Pretplata i oglasi šalju se admini-
straciji lista a dopisi uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju se. —

DUBROVNIK

POJEDINI BROJ 20 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
potitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po ci-
jeniku. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr.

Posljedna riječ o osnovi odbora sedmorice.

Pošto smo već iznijeli program
i direktivu rada, ne preostaje nam
ništa drugo, od osobite važnosti
za Širu javnost, nego da se još
dotaknemo načina određenog pri
izborima zastupnika na carevinskom
vijeću i zemaljskom saboru.

U oči izbora, u svakom  izbor-
nom srezu, imale su se najprije
da sazovu mjesne skupštine čla-
nova stranke. Svakom  biraču,
kao članu stranke, zajamčeno je
time pravo da u svojoj mjesnoj
skupštini zajednički vijeća i odlu-
čuje u pogledu osobe, koju cijeni
da bi najzgodnija bila za kandi-
data stranke. Za toga kandidata
imao se je založiti naročito  iza-
brani predstavnik, u ime odnosne
mjesne organizacije, na zajedni-
čkom sastanku sa ostalim pred-
stavnicima mjesnih organizacija u
srezu.  Sastancima predstavnika,
pod presjedanjem jednog člana
Upravnog Vijeća određenog  ,ad
hoc“, bila je namjenijena zadaća,
da iznesu kandidata i da ga pred-
lože Upravnom Vijeću na pro-
glašenje.

Upravno Vijeće, ako nije imalo
što osobita da prigovori predlo-
ženoj osobi, bilo je dužno da se
odazove zaključku predstavnika, i
da: ga proglasi u glavnom  stra-
načkom organu. Drukčije, u slu-
čaju nesporazuma sa predloženim
kandidatom, Upravno Vijeće mo-
ralo je da sazove Narodnu Skup-
štinu, kojoj je bilo ostavljeno, da
po svojoj suverenoj moći u na-
rodnim pitanjima konačno i odluči.

Na mjesnim skupštinama i na
Narodnoj Skupštini, odlučivala je
apsolutna većina glasova, a na sa-
stancima predstavnika uzimao se
je u obzir broj članova pojedinih
mjesnih organizacija, te je svaki
predstavnik vrijedio sa svojim gla-
som prama broju upisanih članova
u dotičnoj mjesnoj organizaciji.

Resumirajući sve redom, osim
iznimnih slučajeva u kojima je
imala Narodna Skupština, da na
predlog Upravnog Vijeća posre-
duje sa svojom odlukom, izbori
su imali slijediti u pogledu po-
stavljanja, predlaganja i proglaše-
nja kandidata, sasvim jednostavno:

1. mjesne skupštine odnosnog
izbornog sreza imale su pravo
postavljanja ;

2. predstavnici mjesnih skupšti-
na, pravo odlučivanje i predlaganja;

3. Upravno Vijeće dužnost pro-
glašenja stranačkih kandidata. .

Dakle i na mjesnim skupštinama
i na sastancima predstavnika, koji
su odlučivali uopšte o kandida-
tima, birači su uživali prvu i gla-
vnu riječ. Što je pak bilo prepu-
šteno Upravnom Vijeću, da ono
proglasuje u javnim organima kan-
didate stranke, neće zaista niko
razuman zamjeriti. Tako je kod
Svih stranaka. Ono pravo, što
je u osnovi pridržano Uprav-
nom Vijeću, da, u slučaju nespo-
razuma radi predloženih kandidata,

uputi riješenje Narodnoj Skupštini,

nije nikakvo ograničenje slobod-
nog glasovanja i biranja, nego
umjesno ograđene proti mogućno-
sti, da u stranci ne iskrsne koji
kandidat, koji stranci ne pripada i
koji nije za stranku. A i tada U-
pravno Vijeće ne bi imalo prava
da postavi svoj ,veto“, već jedino
dužnost da sazove skupštinu na-
roda, koja je, a to zar niko neće
poreći, najprije pozvana da odluči.

Da mi nijesmo doživjeli sličnih
slučajeva, valjda bi bilo i suvišno
o tome raspravljati. Ali mi svi
dosta toga pamtimo, a i dan da-
nas takova su pitanja aktuelna i
akutna u našoj stranci. Ono su
iznimni slučajevi, koje spominje
S 29. osnove odbora sedmorice.
Ali je dužnost Uprave, da upu-
ćuje svoje članove na vršenje iz-
bornog prava, i to koliko je mo-
guće na korist same stranke i di-
scipline u njoj. Birač je slobodan
da glasuje kako hoće, to zavisi
od njegove svijesti, a slobodno
mora biti i Upravi stranke, u do-
voljno opravdanim slučajevima, da
ne prima tako slijepo svakog kandi-
data u svoje krilo, barem dotle dok

mu to Narodna Skupština ne naloži.“

Narodna skupština, koja bira i
skida uprave, u kojoj su zastupani
svi slojevi naroda u Pokrajini,
mora da je doista i najkompeten-
tnija u tom pogledu; njoj najviše
pristoji ta delikatna zadaća i ona je
jedino kadra da ju riješi na opšte
dobro. Kod dobro sprovedene, sve-
strane organizacije, u kojoj je na-
rodna skupština najglavniji faktor,
pitamo, da li bi moglo biti mjesta
kojoj protivnosti njenim zaključci-
ma sa strane pojedinih ličnosti ili
ma kojih mjesnih organa? Mo-
glo bi to da bude, ali vrlo teško.
Elem, kad bi Narodna Skupština,
koja bi predstavljala Srpstvo na
Primorju, odlučila na primjer, da
jedna bilo koja osoba ne pristaje
za kandidata stranke, mučno bi
bilo naći kojeg svijesnog birača,
da ustane otvoreno proti tome i
da se u oči cjelom Srpstvu istakne
proti odredbama skupštine i protiv
onih prava koje je i on sam do-
nekle pomogao da se sankcionišu.

Narodna Skupština najveći je
organ stranke, koji rješava suve-
reno o svim narodnim pitanjima,
i njoj su podređeni svi organi
stranke. Da je do sada, u starijoj
organizaciji stranke tako bilo, ne
bi naše opšte prilike bile onakove
kakove nažalost jesu: razdor i
rasulo! Bokeški izbori, te i zagor-
ski prošlih godina, dali su_nam
dosta brige, dovoljno žalosti. U-
pravni Odbori bili su nešto i ni-
šta; odlučivali su po svojoj volji,
bez odgovornosti; sklapali kom-
promise sa raznim strankama a
bez narodnog učestvovanja, a po-
nekad i proti narodnim interesima.
Kud će te više nego ovo: u ne-
kim minulim izborima, uz prista-
janje stranačke uprave, rame uz

rame sa ovejanim pravaškim  ste-
klišima, borili su se srpski birači
pod devizom, koja je bila upu-
ćena na narod odnosnog kotara
u hiljade proglasa, a bila joj je
glavna karakteristika: ,Znaj na-
rode, u srpske majke za te mlije-
Ispričavali su se i
uvažilo im se s toga, što su po
srijedi bili neki slični kompromisi,
kojima su nasjeli naše perjanice.

Mi želimo i čeznemo za brat-
skom slogom i evo nas da ginemo
u tome pravcu, ali nam nikako u
pamet ne ide, odkuda da mi uvi-
jek izvlačimo tanji kraj, ito u
svakoj zgodi koja se eventualno
pomoli? Što je naša dosadanja
Uprava uradila, da se nemilo žr-
tvovanoj većini srpskoj u Skra-
dinskoj Općini barem u nečemu
pomogne ?.. Ovo su grijesi koji
traže okajanja.. a to može biti je-
dino u svestranoj, složnoj organiza-
ciji, i u ustrajnom naprednom radu.

Za naše prilike od potrebe je
stroga disciplina, za asanaciju naših
jada treba da se svaki od nas
žrtvuje. Samo tačno vršenje du-
žnosti prema rodu može da osnaži
i podigne stranku, a nikako borba
oko prava i časti. Prava pojedinih,
ma koji bili, treba da se gube u
dužnostima prama stranci; upravni
organi moraju postati središtima
stranačkog rada i života, a Naro-
dna Skupština jedina vrhovna moć.

Odbor sedmorice, koji je u
svojoj osnovi povjeravao svu moć
skupštini, ostavio je sve dužnosti
ostalim organima, a naročito U-
pravnom Vijeću. Pa i položaj po-
slanika u stranci dovoljno je uva-
žen. Nije ih doduše riješio svih
obzira i obaveza prama stranci i
odgovornosti prema skupštini, kao
što je to učinjeno u zadarskoj
osnovi, ali je vodio ozbiljnog ra-
čuna o njihovom iznimnom, odli-
čnom položaju u stranci.

Ima podosta paragrafa u osnovi
sedmorice, koji se osvrću na neke
potrebite formalnosti i na unutra-
šnji red, što valjda nekim moglo
da se pričini suvišnim i od spo-
rednog značaja. Ali onaj koji po-
znaje naše prilike, kada promisli
na nesređenost našeg narodnog
života, na borbu: ličnosti, koja sve
to više zapostavlja narodne inte-
rese, i na različite istupe staleškog
trvenja, koje kao da nije pošte-
dilo ni najpoglavitije, donekle i
temeljne, podloge Srpstva, taj nam
neće i ne može prigovarati. Sve
ono što nažalost istakosmo sada
i prije, učinismo od nevolje a ne
iz obijesti, jer je za maš narod od
nedoglednih posljedica svako daljne
otezanje u sprovađanju jedne sa-
vremene,  sveopšte organizacije.
Samo čvrsta organizacija može da
doskoči našoj bijedi i da nas ba-
rem u tome složi, kako ćemo za-
jednički nastojati da se naše na-
rodne svetinje ne prospu, da se
naše lijepo ime sačuva, a da se
naši odnosi izmire u toliko u ko-
liko idu za opštim dobrom naroda
i njegovog napretka.

I ako ima još svijesti u narodu
bi će volje, bi će osjećaja one du-
žnosti, na koju se moramo oba-
zrijeti obzirom na obraz, na naše
slavne predaje, na naš cijeli: rod
i na krvne veze koje nas spajaju
sa ostalom braćom i u široj našoj
postojbini. Ko bi inače mogao da
predvidi sve razne slučajeve ne-
sporazumljenja, svađe itd., i da im
nađe povoljan izlaz riješenju ?

Organizacija je kadra da samo
ponešto doprinese sređenju naših
neprilika, ali nije u stanju da ih
sasvim ukloni, bar ne tako brzo.
Ali svakako, jedna dobro sprove-
dena, svestrana organizacija naroda,
može ipak da odgoji duhove i da
riam dohrani bolji mlađi naraštaj,
i u tome je naš spas.

Rekoše, da je organizatorna
osnova odbora sedmorice, osim
njene pretjerane svestranosti . . ..
rekoše i predbaciše nam da je u-
dešena više za jedno prosto, obi-
čno udruženje nego za stranačke
potrebe. Je li doista tako, neka
sude poštovani čitaoci, a inače,
baš bi željeli da doznamo, koja
je to velika razlika između jednog
političko-narodnog udruženja i po-
litičko-narodne stranke ? Zar nije
i svaka stranka, koja namjerava

da se organizuje na osnovi realne

politike rada i nastojanja oko ži-
votnih interesa naroda, jedno oveće
udruženje, u kojemu razni staleži
narodnog bića zajednički teže za
narodnim dobrom i napretkom ?
li je valjda politika u užem smi-
slu, politika izbora i jagme za
ustavnim častima, jedini glavni u-
slov narodnog opstanka, te su
neki od naših prvaka htjeli da
ograniče samo na takovu politiku
sve životne energije Srba na Pri-
morju ?!

Mi to nijesmo zamišljali na taj
način, i sada, na kraju, pošto mi-
slimo da smo dovoljno pretresli
ovo naše žalosno pitanje, svečano
izjavljujemo, da je odboru sedmo-
rice_na spljetskom sastanku povje-
rena ova zadaća: da imajuć pred
očima žive potrebe u narodu,
izradi osnovu svestrane savre-
mene organizacije srpske naro-
dne stranke na Primorju, u na-
prednom duhu današnjeg vijeka.

Da li je odbor sedmorice ispu-
nio onu zadaću, koju je na sebe
uzeo, neka sudi javnost.

CprncKO COKOJICTBO.

On Haier  pegoBHor gonucuuKka
u3 Beorpana npumMamo :

IIpome nenjeme, 10. MapTa, Op-
»xaHa je penoBHa rojiMnliea CKYNIITKHA
CaBe3a CokoJickux JipyuuraBa JlyuaH
Cunuu. Ha cKymiuTHHH Cy, OJ 26, KO-
JIHKO HX uMA y CpGuju, Guma 3acry-
IibeHA 23 COKOJICKA IPYILTBA. CKyn-
wruHu je npencjegaBao caBe3sHu npeje-
cjenuuk Gpar CreBa TogopoBnh.

Ilomro je npezcjejiiuK OTBOpHO CKY-
IIIUTHHY, CABE3HH CeKPETAP GpaT Cper.
OGpanoBuh  npouurao je roguuiwH
uaBjeruraj CaBe3a, y KOME je IeTAJBHO
M3HeCČH CAB pajL CaBe3HH Kpo3 1911.
ronuHy. M3 Tora usBjemuTaja BagumMo
OBE NOJATKE:

Ha xkpajy 1911. romune Guno je
y CaBe3sy 26 upyiuraBa ca 1839 una-
HOBa (MyiuKHX) usna 18 roguHa, On
KOjux 817 Bjex6aua; sarum 907 uza-
HOBA NonMJaTKA On 14. zo 18 rogue,
1282 mymxe njene or 7. go 14. ro-
NuHe, 259 ugaHuua XKEHCKOT  OJIGOPA,
247 unanuna BjexGaua 189 umanoBa
CTpyuHor oni6opa u 420 »encke ujele.

Ilocauje uaBjeuraja yrnpaBe npouu-
TaH je u3Bjeluraj O TEXHHUKOM PANy
CaBesa u onua ussjemuraj Gnarajuuka.
M3 uaBjemuraja Gnarajuuka  BHJHMO:
na je CaBe3 npumuo kpo3 1911. ro-
NuHy 22.634 nuuapa, a yrpoumo je
16.559:25 nuuapa, 43 uera u3/a3H a
je yao y 1912. roguHy ca _aKTHBOM
on 6.074:75 nuHapa.

CBa Tpu oBa usBjeniraja npuMJbeHa
cy jenuorjacHo.

Ilo ToM je yaer y nperpec npojekr
uaMjeHa 4 JONyHa CABE3HHX CTATYTA,
Koje cy npuxBatiene jeguorJacHo, oHa-
KO KAKO HX je ynpaBa IpeluoxHJa.

Ilomro je cBe TO Guo cBpineno,
npeuwio ce Ha u360p yrnpaBe CaBe3a.
Y ympaBy cy usaGpana oBa muna: 3a
npencjenuuka 6par CreBa TonopoBuii,
aKaleMHK; 34 nonnpencjenuuka lp.
Murom BopucaB;eeBuh u Boja 2Kona-
BAHOBHh; 34 CekpeTapa Cper. M. O-
6panoBuh; sa Gnarajuuka Muha Tle-
TpOBHh; 34 Hayeuuka P. XodmaH, #
34 3acTaBuuka AraHacuje IlonoBuii.

Y eBeHryajujama Guo je roBopa
u o cneTy y IlIpar.

OBa ckyrmiurTuua nokašsaja Ham je
nocra gujenux u pljaBux crpaHa, cBa-
KaKO MHOTO BuLIE JIHjenux HO pljaBux.
IIpuje cBera: Hampenak, BeIuK u CHA-
XKAH HATIPEJAK Y 1YXyY ZUPABOT COKOJI-
CKOF NOKpeTA; mo TOM: ja« uurepec
34 OBaj MJIAJIH IIOKĐET; JAJBE: HECY-
MIbHB ycnjex, KOjH, y OBAKO KPATKOM
BPeMeHy, HuHjeJLaH  CJIABEHCKH  HAPOJL
uuje mocrurao, u najnocauje: BeJuKy
IHCUHIJIHHY y penoBuMa BjexGaukum,
a c1a6y y mMeycoGHuM  OJIHOCHMA.
Mma nmocra pašsjora KOju OBO NOCIBE-
libe onpaBnajy, a jom Buuie uasrnena
na he ce eHeprnuHO VKJIAATH Ca CO-
KOJICKOF Tujeja cBe turo je Tpyno u
HE3JLPABO. Y BPXOBHMA COKOJICKHM HMA
BPJ10 34y3€THHX M CHCpTHUHHX JBYJIM.
Fbuma Tpe6a nycrHTH KPHJA H ATK
HM IIOJICTPEKA JA NOBLE CBE COKOJE
IyTeM CJAB€, uacr4 u noHoca. Mu
IbHMA, y IIPBOM PELy, OBO H IOCBE-
hyjeMo, u ynyhyjeMO uM, 3šajenuo ca
OCTAJIHM COKOJIHMA, jeJIHO TONJIO GpaT-
CKO — 31paBo!

Ma Tlonropuse, y LlpHoj Topu, npu-
MaMO, Ja ce je u TaMO OCHOBAJIO Cpri-
CKO  Cokozcko  JIpyiuTBo  ,llyimaH
Cunuu“. OBa uac je Bujecr BpJo 0-
GpanoBaja, jep je cokojcka muzeja y
Lipuoj Topu MHoro 3aocTaJa 3a ocra-
Jom GpahomM CjoBeuma u Cp6uma.
Meruna, y Hey pyky, cBaku je [lp-
HOTOBAL OJL Npupone poljeu coKo u
BHTE3, AJIH OIIET OCHHBAIbE COKOJICKHX
UpyKHHA H KOJ IbHX HMA BCJHKOF
3nauaja, jep he ce ma Taj nauun, y3
cBe oHo iro he LIpuoropan uahu y
COKOKCKOH YIPYK€HY, A IITO OJFO-
Bapa IberOBOM jYHAUKOM H BHTEIIKOM
1yXy, CyBMIIE NOJIHHH COKOJICKH  1yX
u paumuupuTu cokojcka ureja, koja ce
3GparuMjbyje a Huiura ue pasnBaja,
Hero NpuiuKe, a HetuTo Tyha Bjenira
pyKa 3uaga je za KOJMKO y camoj
Lipuoj Topu usasoBe nomahy cBahy,
TOJIHKO JA ONET IPE OCTAJEM Cpr-
CTBOM Nipama TOj cnoGojnoj cpnekoj
3EMJBH  H3430B€  HEPACIIOJIOKEIBE JLO
OHHX FpaHulia, Koje HuKAKO HE Croje
Y CArJACHOCTH Ca MHTEpeCuMA Orke
cpricke CTBapH. OCHHBAIbe COKOJICKUX
IpyXuHa u Niupeie cokoJcke ueje
CHIYPHO he NocTuHH CBOjy CBpXy ma
36paruMu cBe One, uuroBa je cBakja
NyNIMAHHHY OJ HEONXOJHE NoTpEGE,
HAPOuHTO Y JAHANI6HM TENIKHM NpH-
JIHKAMA IO CPIICKY ONHY CTBAP.

Mu c panoluihy nošupaBibaMo ocHu-
BAE IIPBOT  COKOJICKOT  IPYITBA y
IUpnoj Topu, Te *KEJIHMO JA COKOJICKA
ujeja yxBaTu 1uro jauer Maxa na KO-
PHCT OMOBHH€ H yomluTE CpnerBa,