Br. 14.

DUBROVNIK“

Bl 2.

jek Guao HecHocHo, na npeMa Tome u
na cy noGyue na BanuKany usBupale
_u3 THX VHYTPALI>HX GAJIKAHCKHX TIPH-
JIHKA; AJIH CE HE JA CNOpHTH HH TO,
* pa cy noGyne Haja3ujie Nojicrpeka y
TIOTHILAIBHMA CA CTPAHE, Y IOTHILAIBHMA
uuju H3BOpu HHjecy mukana Gunu uu-
crux no6yna. AKO cajta, OBOrT mnposbeka,
nouHe Ha BaJiKaHY BP34HO KOJIO, HE
TpeGa TpaxuTH y3pOKe CaMO y Hecpe-
ijenocTu = GAJIKHHCKHX  NIpHJIHKA, BeH,
NOFJIABHTO, Y CTpaHHM MH  CaBpllIEHO
TeHgrennjujosnuM  uurpurama. A, ysa
CBe TO, OBE FOJuHe Tpeća TpaxuTu,
u TaMO he ce Hauu, jenaH OJI.rJaBHHX
y3spoka  KOMNJIHKALMjaMA y  pa3Bojy
TaJIHjaHCKO-TyPCKOT paTa.

ITipuje nekoJuKo nama zoHuo je je-
naH O yrenuujux GeorpajicKux JIM-
croBa unrepBjy ca r. Hukosom Ilamu-
heM, Boom  Branajyie  Panukajmne
CrpaHke H  HHHIHjaTOpOM  ZAHAIIEbE
CNOJbALIIb€ TOJIHTEKE Cp6ujune, 0 Io-
JIMTHUKHM IIPMJIHKAMA M O MOTyhHO-
cruMa KOoMnjiuKatuja ua Bankany. O
TOME HHTEpBjyBy OBlLje Ce mocTA rO-
BOpMJio, a cBakakO je ua ce6e ckpeHyo
naxiy y jaBHOCTH 4 u3BaH CpOuje.*

Tipomue nenjese u3sBpiieHo je ma
Llerur>y ucKoraBare nernega Krbarai»e
3opke, cynpyre Kpasba Ilerpa, Kpa-
JbeBe njene KuexeBuha Annpuje u
Kneruiuue MugeHe. Y3 BEJuKO ca-
yuehe /Iopa u napona y LIpmoj To-
pu CNpOBeleHH Cy NOCMpTHH OCTATILH
ca Ileruta npeko Koropa, 3emenuke
u BocHe u XepueroBune, rIpeHeceHu
y Cp6ujy u y Tonogckoj 3a1yx«Ouuu
Kpaba Ilerpa Nponnior ueTBpTKa cBe-
uaHo caxpaieHu. IlocMpTHe OcTaTKe
nonparniu cy no 3eMyHma — ocum
usacnanuka Kpasba Ilerpa r. Ilomo-
Buha — Kao usacnanuuu Kpasba Hu-
KOJIE H NPHOFOpCKE BJIAJIE T. T. UPHO-
TOPCKH MHHHCTAP CIOJBANIH>HX IIOCIOBA
Tperosuh, KpasbeB  renepaJi-ahyTaHT
MaprunoBuhi, Blauka 3axymcKu_ Ku-
puno u majop Jbymosuh. IlosuBy o/r
crpane cpnekora JIBopa u cprcke BIra-
IE, Na NPHOFOpCKO H34CJIAHCTBO NpATH
NOCMpTHe OCTATKE O IIOPOJIHUHE FpO-
Guune y TonoJiH, Hujecy ce OJla3BaJIH
ca Llerua. 3aluTo ?...

Kao Ham je Iuro cMO Ipumopašu
CTABHTH IIHTAIb€ HA Kpajy OBOT KPO-
Huuapckor usjarama, a jou »xajinje
INTO Ham Ocjehaju naTp4OTH3Ma, »KeJBe
na ce nonpaB;bajy a He peMeTe onHocu
usmehy gBujy cpnckux KpajbeBuna, He
NO3BOJBABAjY A NAJIEMO O/ATOBOP HA
TO nurawe. Hekuma je, u3rjega — #3
Kojux pasjiora, HHje TEIIKO IOFO/ATH
— MHOTO CTAJIO NO NOJPKABAHA HE-
NO3BOJBEHOT  IIPXKABHOT = CeTIAPATK3IMA.
Jemuo heMo unak Ka3aru: uuje Cpr-
CTBO KPHBO, IITO CE Hehe ZA KJAIA
JIAKHHM MJLOJIHMA!

*

Ha kpajy OBOr IHCMA ZO3BOJIHTE
na ynpasuMo cBuma Cp6uma, u jeme
u npyre xpunihaHcKe  UpKB€e, TOTJIe
WeCTHTKE  IIPMJIHKOM  CBMjETJIHX TIpA-

# Va oBO TIHCMO TIPHMHJIH CMO H OBAj HRTEPBjY,
Te Ham je ao WITO HaM NnpocrTop He nonyiuira
na ra usHeceMo.

smuka XpucroBa Backpceia. lao Bor
na uro npuje, c nama 3ajenno, noue-
Kajy M BCJIHKH AH CPIICKOT HAPOJIHOT,
ONIITET, BACKPCA, NA Ja CIIOKHO  3A-
njeaMo: /la BackpCHe CpIICKH HApOJ,
na ce pa36jeruy BparoBu iberoBu u
na Gjexe OJ Juna ieroBa!

Heka je cBuMa CpeTHO Backpcete!

JIyry1uKH.

Politički pregled.

Ugarska kriza. - U odsudnom času.
Ugarska kriza, koja je bila došla u
vrlo akutno stanje ponajviše usljed
poznate rezolucije mađarskih mini-
stara, prama kojoj su se ograničavala
prava vladareva u pitanju saziva re-
serve i rekruta, konačno je riješena.
Način kako je ona riješena pobuđuje
veliki interes u javnosti, a naći će
sigurno velikog i jakog komentarisa-
nja i u svjetskoj javnosti.

U petak je vladar primio u audjencu
ugarskog ministra predsjednika grofa
Khuen-Hederv&ry-a. Sa  potresenim

“glasom kazao mu je ovo: Već šezdeset

godina vladam, a četrdeset i pet go-
dina je što sam okrunjeni kralj U-
garske. Za čitavo to vrijeme vladao
sam ustavno i budno pazio nad u-
stavom. Mogu reći iskreno, da Ugar-
ska nije nikada imala, a i ne može
imati boljeg prijatelja od mene. I sada,
nakon svega toga, duboko me raža-
lošćuje, što se izlazi preda me s ta-
kovim željama, koje tangiraju moja
vladarska prava. Boli me što u ka-
snoj starosti nailazim na takovo ne-
povjerenje, kao da bih htio okrnjiti
zakone zemlje... Ne bude li taj re-
zolucijoni zahtjev povučen, tad... pa
vi poznajete prilike... ne preostaje
mi ništa drugo već..... i ovdje vla-
dar napravi rukama gest, kojim je
jasno pokazao da misli na abdikaciju
na prijestolje.

»Ako hoćete računati s time, na-
stavio je vladar, tad uklonite konfli-
kat, što je nastao usljed resolucije i
to brzo, odmah...“

Iza ovoga Khuen je sazvao odmah
na okup ministre, a resultat je bio:
da su Khuen i ministarski njegovi
drugovi, obzirom na sijedog vladara
i na interes države, odustali od po-
znate rezolucije. :

Time je kriza riješena, a Khuenovo
ministarstvo je ostalo.

Štrajk u Engleskoj. Ogromni štrajk
ugljenokopača u Engleskoj počea je
pomalo da jenja, te su se već neko-
liko hiljada radnika vratili na posao.
U parlamentu je usvojen zakon o
minimalnoj plaći, te će se radnicima
i ako ne potpuno ipak izaći u susret.
Očekuje se, da će štrajk do brzo pot-
puno svršiti.

Trojni savez. Ruski službeni list
,Rosija“, govoreći u jednom svom
uvodnom članku o trojnom savezu,
kaže: Grof Aehrenthal, koji u svom
prvom početku nije valjao kao osobiti
pristaša saveza sa Italijom, konačno
se ispostavio kao odličan prijatelj

Italije, što mu je donijelo svu silu
prekora od strane austrijske štampe.
Javno mnijenje u Italiji ovu je pro-
mjenu zapazilo. Posljedica toga je
bila, da se čitava talijanska štampa
u posljednje vrijeme zauzimlje za to,
da se mora savez i saveznička vjer-
nost prema monarhiji pod svaku ci-
jenu sačuvati.

Komesarijat u Hrvatskoj. Prama
vijestima iz Beča, a koje se pozivlju
na vjerodostojnost izvora, javlja se
da je, usljed zaključka ministarskog
vijeća od subote, ban Cuvaj imenovan
kraljevskim komesarom Hrvatske. O
ovim glasovima nema zvanične po-
tvrde, a neke vijesti demantuju ime-
novanje Cuvaja komesarom Hrvatske.
U ostalom ne bi bilo nikakvo čudo,
jer je u Hrvatskoj sve moguće.

Talijansko-turski rat. I ako akcija,
koju poduzimlju velike sile, da se
dođe do mira između Turske i Ita-
lije, ne pokazuje nikakva uspjeha,
ipak se od nje ne odustaje. Sada do-
laze vijesti, da je Italija spremna da
sasluša želje i uvjete sa turske strane.
Poznato je da su obje strane u svo-
jim zahtjevima nepopustljive, te je
teško da i ovo išta pomogne. Jedino
ova nastojanja oko tobožnjeg nekog
izmirenja produljuju rok akciji tali-
janskog brodovlja, koje stoji spremno
da udari na obale evropske Turske.
I dok talijanska vojska ne pokazuje
nikakvu jaču djelatnost u Tripolita-
niji, dotle se sa velikom nestrpljivo-
šću isčekuju vijesti o akciji talijan-
skog brodovlja, koje stoji u pripremi
i gotovo je da vrši naredbu koja joj
se odredi.

Sa turske strane preduzele su se
sve mjere, da se glavnija i značajnija
mjesta na moru odupru navali tali-
janskog brodovlja.

U javnoj štampi prevlađuje mišlje-
nje, da će o uskrsnim svecima tali-
jansko brodovlje početi da energično
operira pram svom utvrđenom planu.
Ako do toga dođe, kao što izgleda,
u vidu su i neminovni zapleti na
Balkanu.

Domaće vijesti.

Spljet, 24. III. Primamo : Danas u
osam sati pred podne, krenuo je je-
dan svečani, tužni sprovod, iz zapa-
dnog okrajka znamenite Dioklecija-
nove polače,... iz donekle obnovlje-
nog predjela, ... sa onog ćoška, što
no se najvećma ogledava u naše vi-
lovito more.

Stare Dioklecijanove zidine, izgu-
biše danas jednog od najznačajnih
svojih stanara.

Pokojni Giovanni Savo, uvaženi i
čestiti šef vlastite trgovačke firme,
prenešen je danas u Sustjepansko
grobište.

I ako pristalica Autonomne stranke,
uživao je sa svojih krijeposti, sve-
opće poštovanje ne samo rodnog grada
nego i cijele prostrane okolice. Na-
ročito brojio je između svojih ponaj-

boljih prijatelja, sve otmenije Srbe u
okružju.

Kao što te velebne historijske zi-
dine prkosiše vremenu, i dan danas
u toku vjekova ostadoše nepomične
na udivljenje svijetu, tako i njegovo
poštenje, njegov značaj, njegova do-
brota ne popusti nikada u cijelom
vijeku dugog mu radeničkog života.

Rodio se u onoj stranci, koja je
negda i sa našom drugovala, rame
uz rame boreći se proti izvjesnim,
tadašnjim  političko-narodnim  stru-
jama, kojima je bila zadaća uništenje
talijanske prevlasti i na žalost ne-
gacija Srpstva. Ovaj potonji uzrok
okupio je bio u jedno kolo sa stran-
kom od starine i primorske Srbe,
koji ustadoše jednodušno na obranu
svojih narodnih svetinja, proti svih
mogućih faktora i proti vlastitoj za-
sljepljenoj braći. Stranka od starine ?
Ko se ne sjeća te stranke, koja je
toliko bila omilila narodu, a naročito
našoj Zagori? U tome imenu nije se
slavila autonomna stranka kao tako-
va, a još manje talijanska kultura
nč!.. pod tim imenom izbivala je
zebnja za ekonomskim upropašćiva-
njem naroda, pomoću strogih i do-
nekle nepravedno upotrebljenih za-
kona ; pod tim imenom tinjala je ve-
lika tuga jednog sirotog naroda, koji
je prestao da žive patrijarhalno u
zanosu starih predaja naroda, kojemu
su popucale strune na tankim gu-
slama a zamukao glas i uvenula pje-
sma! Ona pjesma koja je još vazda
šaputala: Miloš i Marko...

Pokojni Savo, pobratim našeg ne-
zaboravnog Don Jakova Grupkovića,
nije ga na dugo preživio. Laka mu
crna zemlja a cijeloj rodbini naše naj
iskrenije žalovanje.

Iz Kotora. Dne 28. pr. mj. održata
je X. glavna skupština Srpske Bo-
keške Štedionice u Kotoru, na kojoj
su pročitani izvještaji : saveznog re-
visora, upravnog i nadzornog odbora
o stanju i radu ovoga zavoda prošle g.

Kao što se može vidjeti iz bilansa
za g. 1911. ovaj zavod usprkos nekih
zlih jezika, nerodice, oskudice novea
koje je vladalo po svijem većim no-
včanim tržištima i visoke kamatne
stope, on je i prošle godine pokazao
lijepi uspjeh te je bilo čiste dobiti
K 31.086. Skupština je tekla u naj-
boljem redu, primljeni su svi izvje-
štaji jednoglasno i to bez ikakve
opaske. Osobito nam je bilo milo
čuti izvještaj društvenih revizora, koji
su pregledali sve knjige te je sve
nađeno u potpunom redu što služi
na čast upravi a osobito knjigovođi
g. Dušanu Mijatoviću. Preporučujući
svijem Bokeljima i prijateljima Boke
ovaj naš najstariji novčani zavod, mi
mu želimo da i unaprijed kao i do
sada posluži cilju, komu je namijenjen.

Ipak se kreće. U nedljelju sastali
su se Srbi grada Spljeta, te su jedno-
glasno zaključili da se u Spljetu o-
snuje srpsko udruženje ,Srpska Slo-
ga“. Društvu je cilj da svoje članove

odgaja u prosvjetnom i literarnom
duhu. Promicateljni odbor podnijeće
ovo dana društvena pravila na odo-
brenje vlasti.

Na ovom sastanku pokazali su
spljetski Srbi rijetku jednodušnosi,
te su uz osnivanje ovog svog društva
pristupili svi organizovanju stranke,
Izabran je i mjesni odbor stranke,
Bilo sretno |

— Iz Zadra nam javljaju, da se
tamo srpska omladina prenula iz mr-
tvila i da radi na provađanju orga-
nizacije po osnovi naerta odbora se-
dmorice. Na jednom svom povjerlji-
vom sastanku prihvaćen je koliko
program toliko osnova organizacije
odbora sedmorice, a prama našem
listu izjavljeno je odobravanje i soli-
darnost u stanovištu i držanju prama
našoj stvari na Primorju.

Izvješćuju nas sa više strana, da
se u mesi osjeća pokret organizovanja,
a da naša omladina počinje mahom
da uzimlje u tome udjela.

Mi sa radošću bilježimo ove gla-
sove, želeći da se sa započetim radom
pode naprijed te napokon dode do
onog uspjeha, koji će pokazati da je
u Srbima na Primorju još onog sta-
rog života jedinstva i bratstva, da
Srbin još živi da je junak.

Srpska Banka u Zagrebu. Dne 95,
marta 0. god. održana je u Zagrebu
glavna skupština Srpske Banke u
Zagrebu, na kojoj su pročitani izvje-
štaji upravnog i nadzornog odbora o
stanju i radu Banke u prošloj godini.
Prema tim izvještajima radila je Banka
u prošloj godini sa osobitim uspjehom.
Stanje na kraju 1911. godine bilo je
ovako: blagajna; 609,614.28 K, zaj-
movi 8,000.835:82 K, ulozi na štednju ,
11,916.77446 K. Ukupan promet za
prošlu godinu po tekućim računima
iznosio je 151,907.635-88 K, a onaj sa
efektima, valutama i raz. 4,407.531:07
K. Cjelokupni promet bančin za 1911.
godinu bio je 520,879.521:12 K. Čista
dobitka bilo je 446.653:12 K.

Po predlogu Upravnog Odbora u-
neseno je u rezervni fond 60.000 K
i određeno je na ime dividinde 14 K
od akcije. Osim toga riješeno je da
se s obzirom na sve veći i širi rad
Banke povisi kapital Banke od 4!/, na
6 miliona kruna i da se izmjene neke
tačke u pravilima zavoda.

* Jiparo PanoBuuhi c Kamenor 35.
ujraH yreme;bau ,Cpricke 3ope“ y ]ly-
6poBunky. Tocn. Mapko Cramuuuh
c KameHor muue HaM: ,Ilox npu-
THCKOM HALIC TELIKE XKAJIOCTH jaB/BAM
Bam za CMO H3FyOHJIH HaBujeK CBHMA
HAM MMJIOF MH Iparor noKOjHor Jlpara
PagoBuuha, cuda _nok. Joka PajoBaika
u m. Pyxe PazoBunh poij. PapoBuih.
Ilokojuu je /Iparo pobjeu r. 1856. a
npemMuHyo 10. 28. beGpyapa o r. Guo
je KAO M MHOTH HALIH CHHOBH IOMO-
pau, na ce je Moro Gopuo u Myuuo
y »uBorTy. Ilokojuuk je Guo u umaH
Cpncke 3eMJBOpAJ. 3ZANpyTe, penoBHH
ujaH_,Cpricke 30pe“, upKBeHH TYTOp,
a nenaBHo je usa6paH u 3a ceockor
rjlaBapa. —

Mu cMo cBH Ha Kamenom Teliko
paxaTormhenu  cMphy  Hesa6opaBior
Ham nok. JIpara, na ja ce HekOJuKO
OLJXKHMO IberoBOj  6uaroj yCnoMeHu
nocnacMo ,Cpnekoj 3opu“ K 60 —
na € THMeE nonurHeMo Tpajan Cno-
MEHHK Nok. JIpary meljy yTeMe/aHuma
»Cpneke 3ope“. — XBana Gpahu,
KOju ce ua gocrojaH HauuH O/yxuiie
nok. JIpary.

Mićun M. Pavićević:

KOSOVSKA NOĆ.

Nad bojnim Kosovom zagraktaše vrani gavrani
Dok noć ježiva, mrtačka i smrt krvoločna
Ne zgnječi krvnički bremenom od neba do tala
Kosovo ravno, krvavo polje slavno,
I sita na njemu erna jata vrana.
Noć je. Nebrojenim dana veće nema,
Ječe ranjenici, viju vukovi gladni;
“Uz krik divlji jejina, sova, ćukova
Sitnica mutna valja blijede leševe,
Valja sakatine, vrti glavama rusim :
Udaraju i zvekeću na lešima toke i oklopi;
Cvili kraj Sitnice mlada Kosovka djevojka.
Na beskrajnom polju drugog glasa nije.
Iž mora krvi na ljiljkovim krilima noći
Diže se smrt teturajući pjana i sita
Krvi i mesa otaca, braće, sinova
Bezbrojnih, koji čekaju neukopani, zaklani
Humak, suzu, uspomenu, zahvalnost, osvetu.
Noć mrtačka, grobna preklapa brda i polja,
Preklapa vode, mora, sela i varoši, ;
Povaljane barjake, oborene, polomjene čadore,
Crna k?o pred Miloša vjerom Brankovića nevjera;
A sa m&h4la lasastih smrt se pjana grohoće,
Suhe koštine do neba zapanjenog diže,
Koštinam' pljeska, i mahnito u glas kriješti;
Valja se glasina da do kraja svijeta zagluši,
Pa da se vijek bude ježiti za vjekom.
Sve se snebilo, skamenilo; pa brda i polja
Zakukaše. Zakukaše mora, varoši i sela;

Zapišti, zavrišti kuknjava, plač i lelek.
Daleko, daleko u okolo nesta veselja

“Pod tugom, plačem, rikom, prijetnjom, kletvom.

Plače stara pusta Jugovića majka,
Plače u crnim dvorima carica Milica.
Na Kosovu leže mrtve dvije vojske,
Leže mrtva dva cara. Plaču dva carstva.
Opojen pobjedom, al? od napora i sječe
Svladan gromovni lldirim Bajazit spava
Dubokim, tvrdim snom pod prodrtim šatorom.
Pred šatorom oružan oklopnik zgrožen straži,
Kroz noć teška mu stopa tutnji tupo.
U pola noći gluhe Ildirimu Bajazitu
Čaća car Murat na san dođe veseo,
Sjajan u ovijeću i u kolu Urija mladih ;
Leti čestit i blažen da poljubi sina.
AP k'o da čli nešto. Stade, za sobom se obazre,
Osluhnu, preblijeđe: ,osveta!“ jauknu, ustrese se,
Pade. Trgnu se, probudi se Ildirim Bajazit.
Ni pod Jedrenom Ildirim se Bajazit ne ganu,
Ni pod krvavom Konijom, ni na Kosovu bojnu,
Gdje su hiljadama nalijetali konji, junaci,
Zemlja se tresla i brda, i tutnjila nebesa,
A silnih panulih na polju boraca
Oči caklene na smrti dreždale put neba.
Nigdje se Ildirim ne ganu; ali se sade
Na tu riječ Ildirim ustrese, prepade.
Jaka zmaja tajna svlada strava,
Zasja zlatna cara Laza glava.

Na cvjetnu nedjelju 1912.

D. ANDRO MURAT.

STARI MOTIVI. Cetinje 1912.

Mladi crnogorski pjesnik izdao je opet
malu zbirku pjesama kojoj je nadjenuo ime
Stari motivi, jer nam u njoj prikazuje ne-
koliko sličica iz prošlosti Crne Gore. Uzeo je
naime osam junaka iz herojskoga vremena
Crne Gore, o kojima narod još uvijek priča
i pjeva, pa nam je tu narodnu tradiciju o
njima prepjevao na svoj način i tako stvorio
osam lirsko-epskih pjesama, od kojih je samo
prva nešto duža te se sastoji baš od četiri
pomanje pjesme. Pjesme se čitaju vrlo lijepo,
jerje P. umio da pogodi pravi ton: kratkim,
krepkim potezima on nam crta te mrke ju-
nake koji su tako malo štedjeli svoj i tudi
život, pa je s te strane harmonija među pre-
dmetom i formom potpuna, premda je P. dao
svojim pjesmama sasvim drukčiju metričnu
formu nego li je ima narodna pjesma: sve
su pjesme naime ispjevane u rimovnim
kvartinama od stihova sa 10, 11 ili 12
slogova.

Ali zato što se je stegao u okove rimovanijeh
stihova, vidi se da je P. gdjegdje nešto ka-
zao baš samo rime radi, n. pr. na str. 13 za
»dva gorostasna i memljiva zida“ rečeno je
da su ,trofeji gordi ratnih piramida“ gdje se
baš ne razumije u kakvoj logičkoj (a i gra-
matičkoj) svezi stoje trofeji s piramidama ;

ili na str. 15 čita se ,a za njim četa osve-
tnika stupa,... preskaču grotla ponora i
rupi“, gdje je sigurno lijepo kazano da ti
osvetnici preskaču grotla ponori, ali kakvo je
junaštvo preskakati grotla (1) "up? 10 mogu
i miši! Isto je tako na str. 22. samo zbog
rime kazano da ,top gudi“ mjesto ,top riče“,
ana str. 25 ,grakću gavrani jezivo: ga-ga...;
jer treba da se sklopi rima ,sa obijesnih
aga“.

I njegova dikcija na više mjesta odveć je p%
šabloni: da su junaci lavovi, tigri, gromovi
— to smo već tako često čuli, da od pjesnišć
smijemo već tražiti nekakvih novih figus:
a što je u tome pogledu u P-ća novo ne“
dovoljava: ,i sa strehe raskravljeni snijeg
pada, kao na dnu razrivene duše, srea gl“
menovi prevreloga bola, jada“, (str. 1) —
raskravljeni snijeg ne odgovara nikako g!“
menovima prevreloga bola, jer glavna stva!
u ovome isporedivanju ne može da bude “
što oboje pada, već bi trebalo da je u jedna
kom efektu što se postizava, a taj je kod
raskravljenoga snijega i kod grumenova P"*“
vreloga bola sasvim drukčiji! Neugodno di?
figura na str. 8: ,Sunce u pramen se tame
svilo i stidljivo, ko nerandža među grane “
jutarnjoj sumaglici lice skrilo“, — da sun?
stidljivo skriva svoje lice, to je figura, bf
bi se imala..... stidljivo sakriti! 1 insč
dikcija nije svuda birana i ne odgovara #05“