Br. 16. Dubrovnik 18. aprila 1912. God. XXI. IZLAZI SVAKI ČETVRTAK Cijena je listu nu godinu: li \ ko. re Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- : cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za svo ostale zsmlio krouna 16 ; za Dubrovnik kruna 10; na po i četvrt godino surazmjerno, : Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi #8 ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — |" d | POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova), Ako se više pula uvršćuju, onda po ci- jeniku. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća ge od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr. Prvi koraci i Naše su narodne prilike već poznate svakome. Glasovana 0- snova organizacije i određeni na- čin vladanja u stranci, neće ih pomaknuti ni za sami korak una- prijed. I pored naše najbolje želje ipak ne možemo da ugledamo ba- rem nešto utješljiva na obzorju one budućnosti, koju nam sprema ta vajna osnova rada, a još ma- nje, ako svrnemo pogled na pro- šlost mlitavu i baš ne časnu u svakom smjeru, u svakom pravcu našeg narodnog života, što naža- lost doživismo pod istim sistemom upravljanja, na posve jednakoj po- dlozi preživjelih načela. | Hoćemo li dakle prekrštenih ruka da gledamo svojim očima, kako s dana na dan propada i rasiplje se naše narodno biće? Ne, — to ne smijemo i ne možemo ? Du- žnost nam je da ustanemo na 0- branu ugroženog našeg života, da proučimo u pojedinim krajevima našim sve ono što nas sapinje u napretku, sve što nas ljuto vrijeđa i boli, sve ono što nam ne da da se pomaknemo i da živimo svojim životom. To smo rekli i istakli nekoliko puta, a sada još jednom ponavljamo u najozbiljni- jem smislu. Nama je prije svega da uhvatimo u jedno kolo sve one elemente željne rada i svijesne na- rodnih potreba. Mi otvoreno po- zivamo svijesnu braću naše po- krajine, da se pridruže našoj skromnoj četi radnika na naro- dnom polju, da zajednički vi- damo naše krvave rane. Svaki pojedinac u svome mjestu boravišta neka povede brigu i o- dredi malo truda oko organizacije mjesnih skupina, u duhu organi- zatorne osnove odbora sedmorice, koja je poštovanim čitaocima ,Du- brovnika“ dobro poznata, pa neka žrtvuje ponešto svoga na opšte dobro. Kad se ustanovi jedna mje- sna skupina voljnih i čestitih ra- denika, neka se to odmah oglasi u javnosti, na izgled drugoj braći i na patrijotski poticaj. Naš list, koji je potakao ovo važno pitanje za sređenje naših žalosnih prilika, — Dubrovnik — stavlja se ma raspoloženje svima i svakome u tom pravcu. Mi po- uzdano očekivamo, da će nam se naš svijesni rod odazvati dušom i srcem, tim više, što mi ne idemo da išta rušimo, cijepamo i pred- bacujemo stare grijehe, bilo kojoj viđenijoj ličnosti u našoj stranci, jer smo svi mi bili do sada gri- ješni i nehotice nemarni, gotovo bezbrižni u izobilju pouzdanja u svoju snagu i prirođenu narodnu otpornost. Uzdali smo se u moć pravo- slavlja, koje je u mnogome oču- valo Srpstvo, ali danas, u savre- menim prilikama i to nije dovoljno. Srpska narodna misao odavna ide preko vjerskih granica, a danas ih nikako ni ne poznaje; time i pre- staje ona identičnost pojmova vjere omladina. i narodnosti. Uzdali smo se u hi- storiju i stare predaje naše, koje nas do sada sačuvaše od narodne propasti, ali i to više popuštava ; pritiskoše nas mnogi jadi, nevolje i svako uboštvo, te se po sebi nametnuše preče životne potrebe, opstanak i borba za opstankom, a u toj borbi potamiše ideali, ne- stade pjesme i junačkog nadmetanja. Spas Srpstva počiva danas na drugoj osnovi, na sićnom radu oko obezbijeđenja života i životnih uslova, oko jačanja i širenja -srp- ske svijesti, oko društvenog, eko- nomskog i kulturnog podizanja naroda. Naša je zadaća — ustraj- no svestrani rad. U narodnom pogledu, uz svijest srpsku, razvi- jajmo iskreno i bratski osjećaj za- jednice sa braćom Hrvatima, mi- sao narodnog jedinstva, jer u toj misli leži maša zajednička budu- ćnost. Nastalo je vrijeme, da se više ne možemo dijeliti od naše braće Hrvata, kojima ćemo najbolje pomoći sa podizanjem i jačanjem naše snage, naše srpske svijesti. Srpska svijest više je usađena u duši narodnoj pomoću vjere i na- rodnih predaja, koje i ako su do- nekle ohladnjele, ipak pritežu mno- go više s toga, što su nešto svoga, što su gotovo prirođene i posve- ćene u davnoj prošlosti, dok se je historija Hrvata u glavnome okre- tala oko stranih događaja, izložena utičajima zapadnog tuđeg svijeta. Kada se u dovoljnom broju na- đemo i upoznamo, potreba je da se sastanemo na određenom roči- štu, i sporazumijemo kako moramo udesiti naš daljni zajednički rad, u potpunoj slozi, jednim pravcem. U javnoj skupštini neka se otvo- reno i iskreno raspravlja o našim potrebama. Ta skupština morala bi da pokaže svima da smo još živi, morala bi da postane dostojnom manifestacijom naše snage i sloge. Ko god osjeća u sebi da je s nama, neka bude s nama i na djelu! Gonimo cilj za ciljom ato su nama potrebe maloga čovjeka u prvom redu, dok se ne odužimo sebi i rodu. Mala četa Srba u Spljetu, sre- dištu narodnog i političkog života naše pokrajine, već je osnovala svoju ,Slogu“ i nastoji, da se pri- stalice srpske stranke organizuju na podlozi osnove odbora sedmo- rice. U toj četi nije izostao ni je- dan viđeniji Srbin. Čast i prizna- nje starijim, koji su odavna če- znuli za ovom skromnom ustano- vom i sada upotrebili priliku da je ostvare. Zadarska napredna omladina pretresala je osnovu organizacije, koju je odbor sedmorice bio pre- dložio srpskoj skupštini u Zadru, i osvojila je sa odobrenjem njeno stanovište. Srpska omladina napose vijećala je o istoj osnovi i doni- jela jednak zaključak. Veseli nas ovaj lijepi glas o našoj zajedni- čkoj, srpskoj i hrvatskoj napre- dnoj omladini, koja je tim brat- skim radom pokazala još jedan dokaz jače svijesti i osjećaja zaje- dnice, onog moralnog čuvstva, koje snaži i sprema bolju budu- ćnost našem zajedničkom narodu. Uvažavamo taktičnu ozbiljnost i one srpske omladine, koja je sa srpskog gledišta promatrala osnovu i donijela svoj povoljni zaključak. Mi osjećamo da se jedan mlaz tople krvi pokrenuo u našim ži- lama. I kad sva omladina jednim glasom ustane i zavapi slogu i rad, neće više biti govora o našoj zemlji, o našem narodu, da je ze- mlja pusta a narod mrtvački. Svakako ima mjesta, što smo se, pretresajući naše unutrašnje pri- like, dotakli u ovom mutnom ča- su, zle sudbine naše braće preko Velebita. Ovo je doista utješljiva pojava sa strane zajedničke naše napredne omladine. Pošto je pi- tanje narodnog jedinstva u našem programu istaknuto otvoreno i či- sto, a uz to sveosve iskreno, ni- jesmo smjeli da mučke mimoiđe- mo, iz kakvih pretjeranih obzira prema pojedinim separatističkim elementima, istupanje one kite mladosti, koja već u svojoj svije- sti nazire sem budućnosti i zaje- dničku sadašnost. Nama nije do toga, da se na svaki. način usvoji . ona. organiza- torna osnova, koju predložismo, već naprosto da se radi. Ako se mi neprestano na tu osnovu po- zivamo, to je s toga što nam se čini da odgovara bolje našim po- trebama, i to jer smo ipak prisiljeni da idemo i radimo nekim odre- đenim pravcem, ako se mislimo ikad okupiti i složiti u radu. Kad dode vrijeme, koje željno očeku- jemo, onda će pravi predstavnici naroda odlučiti o. svemu. Znamo samo, da smo mi progovorili iz srca, a mlađana srca našeg kraja potpuno su shvatila naše misli, naše težnje. Nikada kao sada ni- jesmo se osjetili bliži našoj omla- dini i njoj posvećujemo ovom prilikom posljednje riječi, U času gorkog iskušenja našeg zajedničkog naroda u ' posestrimi Banovini, samo nas radost obu- zimlje, što vidimo našu uzdanicu gdje daje dokaza čiste narodne svijesti i prama sebi i prama ro- du svome. Borba teška predstoji našem na- rodu, borba sirote proti moćnom gospodaru, a mi je možemo izdr- žati samo u slozi i pomoću usta- vom nam zajamčenih prava. Kad branimo sebe i svoju krv, svetinje naše i pogaženu slobodu, da smo na okupu! Sloga stvara čudesa, a mi zahtjevamo mnogo manje od toga. Mi zahtjevamo da smo ravni jedan drugome: u ovoj državi, u koju nas je sudbina zajednički smjestila, .. . . mi težimo da nam se skine. s vrata ono poniženje, koje nas predstavlja kao narod podređene fele. I zato okupljajmo se i radimo oko jačanja svoje svijesti i ekonomske snage. Naša borba ne smije da bude bez glave, luda, na čudu... , nč, ona mora da bude svijesna, postepena, i u- strajna. Sredimo naše unutrašnje prilike, mi koji smo u tom po- gledu toliko zaostali: odgajajmo narod da ne bude više ničiji rob, da ne postane za svakoga pred- met bezobzirna baratanja i uživa- nja, nego neka postane svoj. Po- mozimo mu da se podigne, okri- jepi, ojača a ne iskvari; nastojmo da se upozna sa poštovanjem mo- rala i svakog dobra sa prezirom zloće i onih koji ga uništuju; gle- dajmo da uzmogne živiti i prepo- rađati se u duhu svog napretka. Ne kidajmo one niti koje ga vezuju sa prošlošču, već ih kitimo slavnim uspomenama naše muče- ničke prošlosti i ako u njoj ima mnogo zle sudbine. Zato se sjatimo i organizujmo dok još imamo vremena, dok nas ne pregaze događaji! Sve zajedno, a poglavito našu omladinu, očekujemo da se oglase i rade. Kponuxa. Meruna je, za npeKO TEeHJEHIHO3ZHHX H Hecnanux npeGauuBaia, npeko rmpo- 34PHHX NAMĆJIETCKHX KAMIAIbA, TPE- Ca BHIIE TIVTA MYKOM, a KAIKAJA H NpujesupomM rmIpeJa3HTu, aji uMa CJIy- daja, kan Tpe6a NonoBno jaasnocr y- IIO3OpaBaru Ha TaKOBe nmucanuje, koje MA KOJIHKO JA HX HHKO IAMETAH HE yBaxyje, MOTY KAJHKAJL La y HApOLY nocujy uenoBjepeive u 3arjepajy na- POL y CYyMIby, IA la 3anade H y 3a- 61y1y. Mu cMo ce yBujek TaKO BJIA- NaJIH NIpeMa CIJBETCKOM ,Našem Je- dinstvu“, a BragraheMo ce 4 y anpujeji. Mma HeKkOJIHKO TOJIHHA, zA Ce Taj JI4CT pa3šmehe u zgecHo u JiujeBo c jy- TOCIIABEHCTBOM. AJIH y HCTO 21064, LOK Ce TOM (HPMOM CIJKH Y CBAKE CBPXE, HeMa jejuora 6poja, a ga y iwbeM He naljenu uajćesoGsupuunjux manazaja ua Cp6ujy. Termuxo HaM MOxe ui y rga- BY, KAKO Ce MOE CaBjecHO CIKHTH jyrocnaBenckoj uneju — Kako ce To CaMO.,N. J., 3Hazge Ha oco6uT HauuH XBaJIHCATH — HajKeLIHHM HANAJLAIPEM ua Cp6ujy u Ha cBe O 10j, a HEKHM EMQAHTHUKHM H3HOCEIbCM pPOXKHMA y Ilpuoj Topu; uanajuTu jenny cprcky NP»KABY, 4 IPYTy XBAJIHTH; Y HApOlLY cujaru Mpiy rpema jenuoj cJaBeH- CKOj Ip»KaBu, a npema 1pyroj J6y6aB; NOTNOMATATH — AHTATOHH3AM, PYIIHTH CIOTy H Jby6aB. Hujecmo hyuu, a a He GHCMO 3HAJIH KAKO H 3aIITO Ce TO nuuie y ,Jedinstvu“, aim nam muuje CACBHM PABHOLJIIHO, Na Ce TAKBOM nucanujomM Tpyje 1yiuy Hapojuy. Camo PYibaBO CPlI€, y KOM HHje MpBHIE 0- cjeuaja npeMa jenuHcrBy jyauux Cja- BeHa, MOXe u3JiujeBaru rmpeko uatjaBa u sapljana nepa oHakBe GJbyBOTHHE. Kao nam je, za u caMu mucuu Tujex naMenera uujecy Kaupu TOJIHKO pa3- MHCJIHTH Ja NpennocraBe, na he u ja- HH HApol jeuHOM 3anuTaTH : 34p Gani CBE TAMO LIPHO, a OHaMO cjajuo? H ona he TaKOBA NITAMIIA HMATH CaMO TaKBe pesyrare cBoje mucuje, za he Hapou 3aBecru y 3a61y1y, a ozrajaru ra y najsehoj uuuepenrHocru rnpe- Ma NudepeHuupai»y HCTHH€ OJL JAM, EBO u OBHX Jama, KAL Cy cBaunje ouu yrnpre y Xpsarcky ,N. J.“ naj- uuuuunuje, y ume Tux zorahaja y BanoBuHu, Hanaza Cp6ujy TOGose»uM 3TPAXKAIBEM, KAKO CE MOXe CpGuja rpiuru c MaljapuMa y OBHM TENIKUM nauma. Ko Huje npouurao usrgejahe My TO HeBjepojarno, a KO je npouurao nomuciuhe «ao u Mu, na je TakBO IIHCAH€ IIKAHJLAJIO3HO. Heka Wesnarna, uucro TproBauka usnoxCa maljapcke po6e y Beorpaly, Koja C1yu jenuHo y Nu/beBe mo3Ha- Baiba TPrOBauKkux Kkyhia, a KOjy M3JIO- Oy 4 caMu GeorpajicKH JIHCTOBH, TEK aKO je CIIOM€Hy, CaMO TeK€ KPOHHYAp- CKH OMJBEXE, TAKY HEBHHY HE3HATHOCT »N.J.“ Bjema 0 BeJIHKO 3BOHO H TIHIC HaOe3063upuuju yBOJIHH uaHaK 1poru Cp6uju, KAO za ce TOTAJIHO M HEIIO- NpaABJBHBO H8HeBjepuja uaponnoj “- meju. BymGacruunum dpasama narmajra CPIICKY KPAJBEBHHy, JA CE TOGO JBY- Gu u rpma c Mahapma u To ynpaBo y Bpujeme KoMucapujare y XpBarekoj, nonmmehe joj u nojBasbyje cBera u cBauera npunucyjyhu Toj u31oxu He- KY OCOGHTy XHCTOPHUHY BAKHOCT, A CpGujua usnajcTBO HP HEBAJBAJICTBO. Ma KaKBH UMbeBH TaKBE mucanje Guju, nocjeruhemo ,N. J.“ ga Gu HIIAK C TAKBHM HCNAJHMA TpEGAJO je- ZHOM IIpecraTu M AKO C HuHETA _Zpy- Tor, a TO 360r yrJena iqraMne u 3a- nahie HOBHHApCKe, a ue Gu Guo u CYBHIIHO HMATH HP MAJIO CMMHJIOBAK:A npeMa Hapojiy, ma My ua cmiy Gora H€ HAMETATH TAKBE UJIAHKC HP CHJIHTH ra, Za uHTa TaKBE namneTe, Koju nocru3aBajy cBe npyru ycnjex og o- HOTA, INTO TA HOBHHCTBO HMA H MOpA Na IOCTHTHE. * "YnpaBa crpanke npaBa y flajmanuju y cBojoj usBaupeznoj cjexuuiuu, ap- XaHoj y Crubery na 10. os. Mjeceia pacnpaB/bajyh O npuaukaMa y XpBarT- ockoj, nonmujena je jenuormacuy peco- nyuujy, y Kojoj upyra Tauka rgacu: »CTpauka npaBa y llaumanuju y OBHM CynGOHOcHHM WacoBuma, ruje y- HHIITEEM TIpABA XPBaTCKHX IMjenoMe Hapoly npujeru rnoruG6ao, uspaxaBa CBOjy _HCKPEHY IIPHNpABHOCT, Na y za- Haliboj ozviyuHoj noguruukoj 6op6u Pazu 3ajeguuuku u cmopasyMHo ca CBHM IPYTHM, XPBATCKHM H CPIICKUM, CTPAHKAMA Y NOMOBHHH, H FOjH UBpcTy Haly, na he ce cBe napojide crpanke CIOKHTH y 3ajeNHHUKOM LjEJOBAIY Ha OGpaHy yrpOxeHe NOMOBHHE“, M ako u3a3BaHO CHJIOM NpuluKA, aJIH OTET — KpPB Huje Boja! IIpasaniu TpeGa za ynamre, za cy nananiie npuiuke y XpBarckoj oBa- KOBE Gani CTOra, WTO rocnonapu nu- jecy HHKAKO MOJIM JA TpOGaBe CJOry CBHX ONO3HIHjOHHX CTPAHAKA y Xp- Barckoj. M came 3Bauuune ,Narodne Novine“ ue Kpujy, za je KOMeCapujar YBEJEH 34TO INTO Cy H NpaBaniH CTy- TIHJIH y 3ajenuuuky aKuujy ga CoxHo CA OCTAJIHM CTpAHKAMA CTyIlE HA M3- Gope. Jlak/e cMeTa uM cora, Yy TOME je TJIaBHH PA3J10r. Tpe6a jezuom Guru ua uucry, u BjepoBaru onoj uaponnoj: «Ko neke Gpara 3a Gpara, xohe Tyljuna 3a ro- cnozapa. Politički pregled. Iz Česke. Kako praška ,Union“ javlja, otputovali su česki vrhovni maršal i predsjednik narodno-političke komisije u Beč, da konferiraju s mi- nistrom predsjednikom i s ministrom finansija, na koji način da se izbjegne + finansijska bijeda. Ako bi pregovori do maja mogli da urode dobrim plo- dom, te postigli pozitivni resultat, onda se misli podignuti zajam, da ge finansije saniraju barem do kraja go- dine. Vlada bi u tom slučaju garan- tirala otplatu. Novac, što sada upravi stoji na raspoloženje dovoljan je samo do maja mjeseca, te ako do tada ne pođe za rukom naći sredstava, onda će Česka biti prisiljena da zaustavi sva plaćanja.