Br. 18. DUBROVNIK“: sir.2. Mys3uKe, ,JIujena Hania noMOBuHO!“ Manenaljeie u OJyINEBIbEIBE Gusto je Y TOJHKO BEhE, IITO CY CEJBALU IPIKAJIH npez co6oM Hore H Io yTBpijeHoM My- :3HUKOM TEMI H JIHHAMHIH IyIUTAJIH cBoje r/acoBe. OBaKkBHX NpuMjepa, OBaKBHX MOME- Hara Guo je MHOTO, Ha CBAKOM KO- PaKy, a la H HE CIIOMHIBEMO CBE OHO umro ce je zoraljalo y KparyjeBuy. IIpuuajy crapu seynu, ga jom mukama M HuKO Huje Guo TaKO HCKPEHO H TAKO TOIJIO zouvekaH. JenaH crapau Ham je Ka3d0, ga je TOM TIPHJIHKOM IIJIAKAO Kao mazo zujere, a jezaH GuBiliu KO- MATA, IIOBHATH CPIICKH YETHHK, peKAO HaM je: ,Jom uukana uujecaM 3sama- Kao; uujecaM mjakao HH OHJA KAL CY MH KypllyMH nNpojasuniu Kpo3 Tujeso ; Moje je cpne, Gparan moj, TBP1O; Ha _ MOjuM OuuMa HeMa Cy3a; au MIlAK, €BO, BH/IHII, CA MH Cy3e ylapnile, Cy3e paJOCHMIE M 2KAJIOCHHIIE; AX, ZA Mu je caza ga cBy OBy Hamy 6pahy 3ATPJIHM H MKIBYOHM — JAKNIE Gu MH Cuo; a one, 3nam, Gparan, one Pieria “, Ta oHza Nikpruy 3y6uma, CTHCHY IIECHHNE H 34BpHY OuHMA, za Hac je jesa mojmunia. OBakaB npujem crygemara sarpeGa- uKOT yHHBEp3uTEya_uuje saMupucao OHuMA, KOjuMA Halla CIOra M HApOJIHO jemuHcrBo He najy MHpHO CNABATH, ma Cy ymapuiu, mro Bam je, yBjepemu CMO, NOGPO NOSHATO, y BEJIHKA 3BOHA, npuuajyhu ocranoMe cBujeTy o cBoM CTpaxy 4 O CBojum pijasuM CHoBumMa. Anu Hea, HeKa BHUy, HeKA raaMe H Hea ce “byre. Huje cBujer Buie uau- BaH, H4TH je Hani napon aGxuuupao Ha cBoja npama, ma zga.he ra motu NOXBATHTH HSJIHB NAKOCTH IPOHIpAHKX KOlKapa. Y ocranoM, OBOM. CBojoM upeKoM Hamu nenpujaresvu cy am Kašau ruje um je AxuroBa nera u dera ce mranie. “awa 6pailicka »y6ae uma je najeehu oemon. E, na aujeno, Kaj je TAKO, He Tpe6a na mnoro pa- 3MHIIJBAMO NITA MOPAMO PALHKTH, MH CpGu, u XpBaru! Zao Bor na osa manu ecranuja ua- POJIHE J6YCaBu Hu HaponHor jenuucrBa Oyne jezaH. KaMeH BHIIE y TEMCJBHMA JeENIEe srpaze sajenunuke mam Hapo- line 6ynyhuocru ! *k YnpaBo Kaj CMO OBO HEKOJIHKO pe- NaKA, MOMEHTAJIHO Cnpujeuenu na ux DPOLJKHMO H ANCOJIYTHO y HEeMOTy- hHOCTH JA CBE OIIMIIEMO u u3HECeMO, xrjetu a ZOBPINHMO, ZOMJIA Ham je #3 noyszaHor usBopa jenua CKOpO He- Bjepojarna Bujecr. Jla Gu ce Bujecr Gosbe pa3symjena rpe6a za joj narmu- NEMO MAJIH YBO/I. Y uerBprak nocauje noge ormyTo- BAJIH CY CTy1eHTH y 3arpe6. Y 3eMyny HM HHjeCY UHIB€H€ HHKAKBE CMETIPE, "aK HM HM IpTIbar Hujecy nmpersena- BaH. Agu uum je BO3 OJMaKAO OJ 3eMyHa, "um ce crHry1o Ha npBy unyhy CTaHHLy, 4 HemTO jomi u upuje Tora Y NyTy, Ha CBE BaroHe u cBa ojijejeta, y KOjuMa, €y Guma sarpe6auku cTy- NeHTH, yzapene cy nmaomće. CrygeHTu Cy Ha Taj nauuu_Guiu nmjom6upanu, 3AaTBOP€eHH, la Gu HX TAKO H30JIOBAHE NOBYKJIH y 3arpe6, rnje ux je, BaJbJIa, TpeGamo jeguora mo jezuora nuporny- IUTATH KPO3 noJIHIujCKE PyKE. CrTyzeHTu cy, sauujeru pa3roBopom, TeK npex Huiujom npumujerujiu nira je Cc ibuMma yuuiweHo. Amu ce nnujecy HH 34 TPeHYTAK PAZMHLIJBAJIH, HETO CY OJLMAX IOKMJAJIH CBE IJIOMGE M KAI. je Bos crao y Hnhjuju uckOuujimu u3 Ibera, pa3BHBIIH KOJIO, KOje Cy HAay- uuu y CpGuju, Koamuyhu ,2KuBjema CnoGojua XpBarcka!“ u ,2Kunjema CpOuja!l“ To ucro yuuanu cy u y Pymu. Kako cy nonyroBaju y 3arpe6 u ITA Cy C ibuma yuuuuu, jom uuje No3naTo ! TpeGa iu OBOMe KaKAB KOMEHTAP ? | JIyryiuuiKH. Politički pregled. Talijansko-turski rat. Talijansko brodovlje povuklo se je iz Arhi- pelaga, sigurno, da sada snuje neka- kav novi plan iznenađenja. Bombar- dovanje Dardanela ipak nije postiglo onaj cilj kog su možda Talijani za- mišljali i ako su odmah dali izjavu, da je to bila jedna obična demostra- cija proti Turskoj. Cio efekt bombar- dovanja Dardanela još jedino može se naći u tome, što je akcija talijanskog brodovlja u prilično dovoljnoj mjeri uznemirila Evropu i što je Turska zatvorila i minirala Dardanele na na- čin da od toga mnogo trpi trgovina. Taj fakat izazvao je kod neutralnih vlasti uzrujanost proti Turskoj, te su već poduzeti koraci neke vrsti presije, da turska vlada što prije u- kloni mine i dade dovoljno mjesta prolazu trgovine. Izgleda da će se u tome uspjeti. U prvi kraj bombardovanja Dar- danela vijesti su dolazile, da je tali- jansko brodovlje okupiralo neka tur- ska ostrva u Arhipelagu, koja su imala da služe kao ratna operacijona basa talijanskim brodovima. Sada se te vijesti oprovrgavaju već i time, što se javlja da se je talijansko bro- dovlje sasvim povuklo iz Arhipelaga i otišlo na pučinu. Neki listovi «vide u tome jednu vrstu presije Evrope na Italiju, dok su drugi mnijenja, da se je brodovlje povuklo za to jer da snuje jednu jaču i odlučniju akciju. Iz Tripolisa pak dolaze vijesti o manjim i jačim okršajima. O .resul- tatima njihovim ne može se ništa po- zitivna kazati, jer su vijesti o tome vrlo oprečne. Srbija i Bugarska. Beogradski do- pisnik ,Tana“ napisao je vrlo zani- mljiv članak o odnosima Srbije i Bugarske, Mnogi smatraju, da je sporazum između Srbije i Bugarske nemoguć, ali on više nije jedna potreba, to je stvarnost, koja se dade realizirati. Uzrok je nesloga u Makedoniji, u u kojoj su podjednako vladali čas Srbi, čas Bugari. Stanovništvo Ma- kedonije nije ni čisto srpsko ni čisto bugarsko, i lako se asimilira i jednoj i drugoj. Uzajamna propaganda stvo- rila je šoviniste, koji su protivni sva- koj ideji o sporazumu. Mnogo Srba i Bugara staraju se a priori da po- kažu nemogućnost svakog sporazuma. »Srbija — završava dopisnik — ima isto toliko prava na Makedoniju koliko i Bugarska u pogledu eko- nom ivetičkom.' Srbija je kao slobo- dna zemlja činila sve da poboljša sta- ' nje svojih Srba u Makedoniji, kao što je to činila Bugarska za svoje. Bilo bi nepravično predbaciti Srbiji, da nije htjela reforme. Srbija održava pre svega politiku koja se osniva na Principu: ,Balkan balkanskim naro- dima.“ Ona želi da vodi akciju u ko- rist slovenskog elementa u Turskoj složno i zajednički sa Bugarskom. Makedonsko pitanje mjesto da bude uzrok nesloge, treba naprotiv da po- stane najsolidnija spona saveza iz- među Srbije i Bugarske. Ekspoze ruskog ministra spoljnih poslova. U petak je držao ruski mi- nistar spoljnih poslova, Sazanov, svoj ekspoze o izvanjskoj politici. Obzi- rom na današnje mutno stanje u E- vropi ovaj ekspoze svratio je na sebe veliku pažnju, koja je pojačana time što je u govoru bilo nekoliko pasusa od značaja odnosno današnjih politi- čkih prilika. U govoru je sa dosta simpatije i srdačnosti govoreno o Ita- liji i njenom odnosu prama Turskoj, dok o susjedima Njemačkoj i Au- strougarskoj kazano je više suho- parno, tek toliko koliko zvaničnost momenta zahtjeva. U opće, utisak Sazonova govora je taj, da se stoji pred blizim događa- jima u kojima će Rusija uzeti veli- kog saučešća. Bugarska i događaji. ,Odeski Li- stok“ donosi : Bugarska se sprema na rat. Takav je utisak od svih mjera, koje u ovaj mah preduzima bugar- ska vlada. Baš sada pregledaju se i popunjavaju jedan za drugim arse- nali i magazini oružja. Svi su rezer- visti već snabdjeveni tajnim nared- bama sa označenjem mjesta, gdje ko treba da se pojavi na dan mobiliza- cije. Skoro svaki dan, artiljerija viši praktično gađanje, ne žaleći municiju, ito se čini dalje od varoši, da bi bilo što manje šuma i razgovora u građanstvu. Čak i željeznice stoje u Pripremi. Na stanicama, gdje za vri- jeme mobilizacije treba da se pojave novi korpusi, na rezervnim šinama, turobno stoje čitavi nizovi praznih vagona. Čak bulevarska, ulična štam- pa, koja vrlo voli senzacije, ćuti i ne preživa ,pouzdane glasove“. Sta- novništvo radosno dočekuje svaki glas o pojavi italijanske flote u ma- kedonskim vodama. Fakat bombar-. dovanja Dardanela učinio je dobar utisak. Sve “to nesumnjivo ukazuje na to, da u Bugarskoj dozrijevaju krupniji događaji. Domaće vijesti. »Naše Jedinstvo“ osvrće se na or- ganizaciju Srpske Stranke, te preba- cuje ,Dubrovniku“: ,da ne odgovara istini što tvrdi skoro u svakome svo- me broju poslije zadarske skupštine da je spljetska osnova sastavljena od odbora sedmorice, u koliko je sva- komu poznato da je bila sastavljena od trojice članova odbora.“ Čudna li prigovora, sa još čudnovatije strane ! Osnova mosi ime odbora sedmorice, pošto je odboru sedmorice bila povje- : vena zadaća da ju izradi, i nije ni od potreba bilo da svi odbornici li- stom učestvuju u radu, a da ju se označi odborovom osnovom. Većina je odbornika primila tu osnovu kao svo- ju, i to je dosta. Moralo se je valjda, Pri spominjanju te osnove, vazda istaknuti, da je ta osnova izrađena bila samo od trojice, ili kako mu drago i da su ostali članovi odbora ostali pasivni? Doista ljubi istinu poštovani dopisnik ,N. J.“, kad se čak izlaže i smijehu u hator istine | Da je zadarska organizacija primljena jednoglasno od prisutnih članova skupštine, i to ne stoji, pošto se je nekoliko članova usteglo od glasova- nja; neki su ostavili skupštinu prije toga, i neki (bokeški) izjavili su se da nijesu uoblašteni niti na to, da zastupaju svoja središta. Koliko li je članova glasovalo, i koji su to po imenu? Odgovor ostavljamo gospo- dinu dopisniku, da svak vidi kojim je oduševljenjem uvažena osnova za- darske skupštine. A i uglednom pro- toprezviteru B. nije doista učinio do- bru uslugu, što ga je spomenuo. Neka ga samo upita, sa kojim srcem je glasovao i zašto? A mi ćemo ča- snom dopisniku postaviti ovaj čedni upit: Koliko je članova zadarske skupštine pravomoćno zastupalo svoja središta ? Novi hotel na Korčuli. Javljaju nam: Na 12. maja uz prisustvo pre- svjetlog g. Namjesnika grofa Attemsa i mnogobrojne odlične pozvanike sli- jediće svečani otvor novog modernog »Hotel de la Ville“, Hotel je posve ukusno uređen, pro- viden svima komfortima koji se da- nas zahtjevaju, fino rasvijetljen, a tako i cijela obala pred njim. Podignut je na obali, uz prekrasni vidik mora i okolice pred sobom, kakvoga rijetko gdje ima. Primamo iz Benkovca. Kao što Vam je poznayo, još od prošlog ljeta neka pošast nemilice uništava domaću perad u ovoj općini. Ima već čitavih sela u kojim nema ni kokoši ni pjevca. Ukupna šteta iznosi već koju stotinu hiljada kruna a u buduće biće još gore, ako se pošast ne bude ozbiljno i općenito suzbijala, jer i tako već osiromašeni težak neće imati ni tuke, ni kokoši, ni jaja. Da zapriječi propast tog ogranka narodne privrede i videći da pomoć od nikud ne dolazi, naša zadruga zauzela se je svojski da ustanovi uzroke i nadje lijeka te je u tome i uspjela. Pošast nije kolera, koja se ne po- javljuje epidenično, nego je prouzro- kovana od crvi i baš od ,Synganus bronchealis“. Početak je u volji pak prede u želudac, pluća i srce. Gora je od kolere jer od zaražene peradi ugine grdno mnogo a uz to gdje se udomi tu i ostane. Kad se je nazad 100 godina poja- vila u Engleskoj, nije se moglo za više godina ugojiti ni jedno pile ili tuče. Ako se odmah liječi, brzo se uguši. Netom perad stane kunjati treba je hraniti isključivo sa mekom hranom. Svako zrno je ubitačno. Najbolje je ječmeno brašno u koje se stavi dosta isječkanog lista od pelina. Može se staviti sumpora 1-3 gr. na glavu ili luka, ali pelin najbolje po- maže. Ovu hranu valja davati iz jutra na prazan želudac. Za 2-8 dana biće sve zdravo i veselo. Dobro je nasaditi dosta pelina po dvorištu. Gdje ima dosta pelina po- šast ne dolazi a perad se s njim istinktivno čuva i liječi. Dok traje pošast treba i kvočkama davati mehku hranu sa pelinom jer će inače pokrepati na jajima, kao što se to ovdje događa. Izmetine treba škropiti rastopinom do 1% sumporne kiseline. Dobro je držati perad na otvorenom zvaku po danu i po noći jer se tako manje zarazuje. Ovo vam javljamo molbom da na- rod poučite te tako zapriječite ogro- mnu opću štetu. Ako kome još koja pouka treba, neka se slobodno obrati našoj zadrugi. Srp. Zemlj. Zadruga u Benkovcu. »Dan“ i ,Dubrovnik“. U zadnjem broju (17) pobožnog spljeckog »Dana“, između ostalih podvala, koje se Sr- bima podmeću u pokrajini, naročito pak srpskom pravoslavnom svešten- stvu; kojemu se nuzgredice prebacuje da je plaćeno od vlade iz crkovnog fonda katoličke crkve, čita se i ovo: »Eto vam i srpskog »Dubrovnika“, koji od nekoliko mjeseci puni stupce blasfemnim proizvodima bolnih mo- ždana jednoga apostate i blatom se nabacuje na katoličke dogme.“ Što ovo znači, mi ne znamo. U ,Dubro- vniku o kojekakvim dogmima nije bilo niti spomena, Ali smo mi na žalost odavna obikli tomu, da se je- dan dio naših božijih ugodnika ne osvrće više na istinu već na strast, ne pripovijeda ljubav već mržnju, ne sije mir, sklad i Život već nemir, nesklad i svaki ljuski umet. Presvi- jetlim biskupima preporučujemo ovu vrstu neljudih u svešteničkom ruhu, da ih osvijeste na korist vjere i ja- vnog morala, ili da ju očiste iz svoga tora, a da se ne okuži i ne otruje dijelo stado. Konavosko polje. Pišu nam iz Konavala 30. aprila: Vidjelo se u »Smotri dalmat.“ od 24, aprila t. g. broj 38. neki dopis iz Cavtata, te se odnosi na jadne nevolje polja u Ko- navlima i tu se dižu tužbe na popla- viće, koje su ovoga mjeseca aprila u dva navratka posjetile bijedno polje i narodu, svakako i sa druge strane upropašćenu, nanesoše užasne štete. Jadno polje! Godine 1884. Vlada je poslala svoga strukovnjaka, da vidi i prouči to pitanje o uređenju kona- voskog polja, te izvidi i komisije sli- jedile su dugo i dugo; tako da se poslije dugogodišnjeg rada na papiru oglasilo puku, da će ga sunce ogri- jati, da će mu se naime polje urediti, i kad je Bog hotio počeše radnje. Ali kroz ovaj prilično dugi niz godina, više je dopisa u smislu slavopjeva Vladi i njenom daru izašlo u raznim našim listovima, gdje se dokazivalo Pipljivo da već odsle neće moći na polje padati blato, a s Grude veliki mecenas sokolio je sa dopisima malo i veliko kako će u buduće ruže evje- tati Konavljanima! — Već se radnja započela, uredivaju se korita, rijeka Ljute i Vodovađe, pritoci i potoci ko- paju se, šire se, grade se na sve strane; sve po planovima se radnja izvodi, e da vodovodi bilo prirodni, bilo sada po planu novouređeni, budu kupiti i voditi tu silnu vodu, od Us- koplja i Debeloga brijeda, u dubine jazova, koji, dijelom doslije zatrpani, sada opet valja da se posla late, te da stanu tu vodu žderati, jer su inže- nijeri svu silu izmjerili, te matemati- čno dokazali, koju mjeru vode svaki jaz ima da posrče, to jest, koliko na minutu, na sat i na dan. Nad jazo- vima veliki su zidovi namješteni, sve tvrda radnja od jakog kamena, ce- mentom zalivena, što će prkositi sva- koj poplavnoj sili vode, koja obično usrne u polje za kratko vrijeme. Sad dakle, pošto su jazovi pročišćeni ure- đeni i sve po naj boljim tehničnim pravilima udešeno od strane pametnih ljudi, sad, velju, gledalo se na sretni uspjeh te radnje. — Stadoše padati plahe kiše, i polje ponovno potone. — Kako to? Dakle opet strah od vode u Konavlima? Opet nedogledne štete radi bijesne i nagle vode? — Da, zaludu sve radnje, zaludu golemi tro- škovil — Ovo se događalo otrag 20 godina, kad se štogod sretnoga na- dalo od toliko razglašenijeh i dugo čekanijeh popravaka. Pak sve sada u batal. Bijedni Konavljani! Eto i danas kukaju nad istim nevoljama kao i prije, koje im niko ne iscijeli: već sada gledaju ogromni trud i no- vac, Vladin i njihovo, gdje se je naj- lošije i najneuspješnije upotrebio, gle- daju onu hrpu od preko 300.000 (trista hiljada) kruna, te se kao u morsku dubinu na vijeke bacilo vragu za dušu. — A zašto se sve ovo do- godilo? Jer strukovnjaci, koji znadu sve, tako su odredili i progovorili, naime, da se na taj stanoviti način ili plan izvrše radnje, pa bog; a na opaske upućenih i na iskustvo starih, koji su tijem radnjama dosta prigo- varali, nije se niko osvrtao; paček je bilo ljudi, koji su kazivali i dokazi- vali, da bez tunela, koji bi se imao probiti, ili pod Popovićima ili pod Komajima, neće biti sreće za kona- vosko polje. Ovo vam je jadni isto- rijat jedinstvene i skroz neuspjele vladine radnje u ovim stranama, gdje narod i ovijeh dana, kaoi prije, kuka i plače svoju nesreću bez privole ; pak nećete da drugovđe traži zarade, i da bježi sa svog ognjišta, ovaj na- rod, koji bi, da je sreća, amo mogao da zaradi i da živi udobno, jer na prostorini i na dobroj zemlji? Dosta je primjetiti, da od 19.000 stanovnika amo u Konavlima, dvije hiljade se nalazi po svijetu, jer na domu ne može da se prehrani.... Ovo valja liječiti, a bataliti neke parade, izložbe, odlike i mrvice, koje neće narodu ma nimalo koristi nanijeti. Ko gluh nije, neka čuje! Konavljanin. »Naše Jedinstvo“ i ,lleT. Bjecuux“, Zaevrkutali proti ,Dubrovniku“ i obećali da će još dosta da nacvrkuću. Počekaćemo ih dok se dobro ne isevrkuću. Odjek iz Boke za našu organi- zaciju. Od jednog prijatelja iz Boke dobili smo ovo pismo: Pošt. gosp. Uredniče | Sa interesom pratim Vašu borbu oko organizacije: čestitam Vam, imate potpuno pravo. Ali!l Ja držim, da Vam je još na zadarskoj skupštini došlo na pamet — ali Boka? U nas sve treba da ide kako njih troje-četvero hoće, inače ništa ne va- lja. Sve ostalo sitno je, ludo, proda- noi Bog zna što još! Organizacija kod nas uvijek će ostati na hartiji, dokle god se ne batali stara praksa počinjanja od onamo, gdje bi trebalo svršiti sa predradujama a otpočeti pravi i solidni rad. (Vrlo dobro, baš i naša organizacija tako se počinje i postepeno krči put kroz masu inarod počinujući od naroda i tražeći prve osnove u malom puku, jer tu nam je snaga, ali koja nije ni najmanje do sada bila odgojena, pa je i to uz- rok da dosadanje organizacije, nijesu postigli svoj cilj, pa kolikogod i ple- menit bio. Op. Ur.) Početi sa skupštinom, izabrati od- bore, pododbore i Bog zna šta, a sitni narod ne pitati ništa, ni ti ga prije poučiti i odgojiti, nema nikakve prak- tične vrijednosti niti se od naroda, koji nema pojma ni da je živ, jer je od svakoga zanemaren, može na taj način tražiti ni poslušnostini neogra- ničenog povjerenja. Treba prije zaći po narodu, po selima, svako selo slo- Žiti i organizovati i kad je gotovo preći na općine, srezove i ostalo što dovodi do skupštine, na kojoj će da se nadu predstavnici naroda, narodne mase, koja je svjesno znala koga i zašto šalje. (Slažemo se potpuno, te naš prijatelj može biti uvjeren da smo već u tome pravcu počeli ida se do- bro napreduje. Polagano, ali sigurno krčimo put. Počeli smo u Gornjoj Dalmaciji a doći će na red i Boka. Op. Ur.) Do sada je gotovo svaki načelnik došao do svoje časti ili mu u našim Životnim pitanjima bio predstavnik, ne toliko voljom naroda koliko voljom onih koji su u rukama imali općinski aparat i suviše drugim, ne baš naj-