Br. 18.

DUBROVNIK“:

sir.2.

Mys3uKe, ,JIujena Hania noMOBuHO!“
Manenaljeie u OJyINEBIbEIBE Gusto je
Y TOJHKO BEhE, IITO CY CEJBALU IPIKAJIH
npez co6oM Hore H Io yTBpijeHoM My-

:3HUKOM TEMI H JIHHAMHIH IyIUTAJIH

cBoje r/acoBe.

OBaKkBHX NpuMjepa, OBaKBHX MOME-
Hara Guo je MHOTO, Ha CBAKOM KO-
PaKy, a la H HE CIIOMHIBEMO CBE OHO
umro ce je zoraljalo y KparyjeBuy.
IIpuuajy crapu seynu, ga jom mukama
M HuKO Huje Guo TaKO HCKPEHO H TAKO
TOIJIO zouvekaH. JenaH crapau Ham je
Ka3d0, ga je TOM TIPHJIHKOM IIJIAKAO
Kao mazo zujere, a jezaH GuBiliu KO-
MATA, IIOBHATH CPIICKH YETHHK, peKAO
HaM je: ,Jom uukana uujecaM 3sama-
Kao; uujecaM mjakao HH OHJA KAL CY
MH KypllyMH nNpojasuniu Kpo3 Tujeso ;

Moje je cpne, Gparan moj, TBP1O; Ha _

MOjuM OuuMa HeMa Cy3a; au MIlAK,
€BO, BH/IHII, CA MH Cy3e ylapnile,
Cy3e paJOCHMIE M 2KAJIOCHHIIE; AX, ZA
Mu je caza ga cBy OBy Hamy 6pahy
3ATPJIHM H MKIBYOHM — JAKNIE Gu MH
Cuo; a one, 3nam, Gparan, one
Pieria “, Ta oHza Nikpruy 3y6uma,
CTHCHY IIECHHNE H 34BpHY OuHMA, za
Hac je jesa mojmunia.

OBakaB npujem crygemara sarpeGa-
uKOT yHHBEp3uTEya_uuje saMupucao
OHuMA, KOjuMA Halla CIOra M HApOJIHO
jemuHcrBo He najy MHpHO CNABATH, ma
Cy ymapuiu, mro Bam je, yBjepemu
CMO, NOGPO NOSHATO, y BEJIHKA 3BOHA,
npuuajyhu ocranoMe cBujeTy o cBoM
CTpaxy 4 O CBojum pijasuM CHoBumMa.
Anu Hea, HeKa BHUy, HeKA raaMe H
Hea ce “byre. Huje cBujer Buie uau-
BaH, H4TH je Hani napon aGxuuupao
Ha cBoja npama, ma zga.he ra motu
NOXBATHTH HSJIHB NAKOCTH IPOHIpAHKX
KOlKapa. Y ocranoM, OBOM. CBojoM
upeKoM Hamu nenpujaresvu cy am
Kašau ruje um je AxuroBa nera u
dera ce mranie. “awa 6pailicka »y6ae
uma je najeehu oemon. E, na aujeno,
Kaj je TAKO, He Tpe6a na mnoro pa-
3MHIIJBAMO NITA MOPAMO PALHKTH, MH
CpGu, u XpBaru!

Zao Bor na osa manu ecranuja ua-
POJIHE J6YCaBu Hu HaponHor jenuucrBa
Oyne jezaH. KaMeH BHIIE y TEMCJBHMA
JeENIEe srpaze sajenunuke mam Hapo-
line 6ynyhuocru !

*k

YnpaBo Kaj CMO OBO HEKOJIHKO pe-
NaKA, MOMEHTAJIHO Cnpujeuenu na ux
DPOLJKHMO H ANCOJIYTHO y HEeMOTy-
hHOCTH JA CBE OIIMIIEMO u u3HECeMO,
xrjetu a ZOBPINHMO, ZOMJIA Ham je
#3 noyszaHor usBopa jenua CKOpO He-
Bjepojarna Bujecr. Jla Gu ce Bujecr
Gosbe pa3symjena rpe6a za joj narmu-
NEMO MAJIH YBO/I.

Y uerBprak nocauje noge ormyTo-
BAJIH CY CTy1eHTH y 3arpe6. Y 3eMyny
HM HHjeCY UHIB€H€ HHKAKBE CMETIPE,
"aK HM HM IpTIbar Hujecy nmpersena-
BaH. Agu uum je BO3 OJMaKAO OJ
3eMyHa, "um ce crHry1o Ha npBy unyhy
CTaHHLy, 4 HemTO jomi u upuje Tora
Y NyTy, Ha CBE BaroHe u cBa ojijejeta,
y KOjuMa, €y Guma sarpe6auku cTy-
NeHTH, yzapene cy nmaomće. CrygeHTu
Cy Ha Taj nauuu_Guiu nmjom6upanu,
3AaTBOP€eHH, la Gu HX TAKO H30JIOBAHE
NOBYKJIH y 3arpe6, rnje ux je, BaJbJIa,
TpeGamo jeguora mo jezuora nuporny-
IUTATH KPO3 noJIHIujCKE PyKE.

CrTyzeHTu cy, sauujeru pa3roBopom,
TeK npex Huiujom npumujerujiu nira
je Cc ibuMma yuuiweHo. Amu ce nnujecy
HH 34 TPeHYTAK PAZMHLIJBAJIH, HETO CY

OJLMAX IOKMJAJIH CBE IJIOMGE M KAI.
je Bos crao y Hnhjuju uckOuujimu u3

Ibera, pa3BHBIIH KOJIO, KOje Cy HAay-
uuu y CpGuju, Koamuyhu ,2KuBjema
CnoGojua  XpBarcka!“ u ,2Kunjema
CpOuja!l“ To ucro yuuanu cy u y
Pymu. Kako cy nonyroBaju y 3arpe6
u ITA Cy C ibuma yuuuuu, jom uuje
No3naTo !
TpeGa iu OBOMe KaKAB KOMEHTAP ? |
JIyryiuuiKH.

Politički pregled.

Talijansko-turski rat. Talijansko
brodovlje povuklo se je iz Arhi-
pelaga, sigurno, da sada snuje neka-
kav novi plan iznenađenja. Bombar-
dovanje Dardanela ipak nije postiglo
onaj cilj kog su možda Talijani za-
mišljali i ako su odmah dali izjavu,
da je to bila jedna obična demostra-
cija proti Turskoj. Cio efekt bombar-

dovanja Dardanela još jedino može se
naći u tome, što je akcija talijanskog
brodovlja u prilično dovoljnoj mjeri
uznemirila Evropu i što je Turska
zatvorila i minirala Dardanele na na-
čin da od toga mnogo trpi trgovina.
Taj fakat izazvao je kod neutralnih
vlasti uzrujanost proti Turskoj, te
su već poduzeti koraci neke vrsti
presije, da turska vlada što prije u-
kloni mine i dade dovoljno mjesta
prolazu trgovine. Izgleda da će se u
tome uspjeti.

U prvi kraj bombardovanja Dar-
danela vijesti su dolazile, da je tali-
jansko brodovlje okupiralo neka tur-
ska ostrva u Arhipelagu, koja su
imala da služe kao ratna operacijona
basa talijanskim brodovima. Sada se
te vijesti oprovrgavaju već i time,
što se javlja da se je talijansko bro-
dovlje sasvim povuklo iz Arhipelaga
i otišlo na pučinu. Neki listovi «vide
u tome jednu vrstu presije Evrope
na Italiju, dok su drugi mnijenja, da
se je brodovlje povuklo za to jer da
snuje jednu jaču i odlučniju akciju.

Iz Tripolisa pak dolaze vijesti o
manjim i jačim okršajima. O .resul-
tatima njihovim ne može se ništa po-
zitivna kazati, jer su vijesti o tome
vrlo oprečne.

Srbija i Bugarska. Beogradski do-
pisnik ,Tana“ napisao je vrlo zani-
mljiv članak o odnosima Srbije i
Bugarske,

Mnogi smatraju, da je sporazum
između Srbije i Bugarske nemoguć,
ali on više nije jedna potreba, to je
stvarnost, koja se dade realizirati.
Uzrok je nesloga u Makedoniji, u
u kojoj su podjednako vladali čas
Srbi, čas Bugari. Stanovništvo Ma-
kedonije nije ni čisto srpsko ni čisto

bugarsko, i lako se asimilira i jednoj

i drugoj. Uzajamna propaganda stvo-
rila je šoviniste, koji su protivni sva-
koj ideji o sporazumu. Mnogo Srba
i Bugara staraju se a priori da po-
kažu nemogućnost svakog sporazuma.

»Srbija — završava dopisnik —
ima isto toliko prava na Makedoniju
koliko i Bugarska u pogledu eko-

nom ivetičkom.' Srbija je kao slobo-
dna zemlja činila sve da poboljša sta- '

nje svojih Srba u Makedoniji, kao
što je to činila Bugarska za svoje.
Bilo bi nepravično predbaciti Srbiji,
da nije htjela reforme. Srbija održava
pre svega politiku koja se osniva na
Principu: ,Balkan balkanskim naro-
dima.“ Ona želi da vodi akciju u ko-
rist slovenskog elementa u Turskoj
složno i zajednički sa Bugarskom.
Makedonsko pitanje mjesto da bude
uzrok nesloge, treba naprotiv da po-
stane najsolidnija spona saveza iz-
među Srbije i Bugarske.

Ekspoze ruskog ministra spoljnih
poslova. U petak je držao ruski mi-
nistar spoljnih poslova, Sazanov, svoj
ekspoze o izvanjskoj politici. Obzi-
rom na današnje mutno stanje u E-
vropi ovaj ekspoze svratio je na sebe
veliku pažnju, koja je pojačana time
što je u govoru bilo nekoliko pasusa
od značaja odnosno današnjih politi-
čkih prilika. U govoru je sa dosta
simpatije i srdačnosti govoreno o Ita-
liji i njenom odnosu prama Turskoj,
dok o susjedima Njemačkoj i Au-
strougarskoj kazano je više suho-
parno, tek toliko koliko zvaničnost
momenta zahtjeva.

U opće, utisak Sazonova govora je
taj, da se stoji pred blizim događa-

jima u kojima će Rusija uzeti veli-

kog saučešća.

Bugarska i događaji. ,Odeski Li-
stok“ donosi : Bugarska se sprema na
rat. Takav je utisak od svih mjera,
koje u ovaj mah preduzima bugar-
ska vlada. Baš sada pregledaju se i
popunjavaju jedan za drugim arse-
nali i magazini oružja. Svi su rezer-
visti već snabdjeveni tajnim nared-
bama sa označenjem mjesta, gdje ko
treba da se pojavi na dan mobiliza-

cije. Skoro svaki dan, artiljerija viši

praktično gađanje, ne žaleći municiju,
ito se čini dalje od varoši, da bi
bilo što manje šuma i razgovora u
građanstvu. Čak i željeznice stoje u
Pripremi. Na stanicama, gdje za vri-
jeme mobilizacije treba da se pojave
novi korpusi, na rezervnim šinama,
turobno stoje čitavi nizovi praznih

vagona. Čak bulevarska, ulična štam-
pa, koja vrlo voli senzacije, ćuti i
ne preživa ,pouzdane glasove“. Sta-
novništvo radosno dočekuje svaki
glas o pojavi italijanske flote u ma-

kedonskim vodama. Fakat bombar-.

dovanja Dardanela učinio je dobar
utisak. Sve “to nesumnjivo ukazuje
na to, da u Bugarskoj dozrijevaju
krupniji događaji.

Domaće vijesti.

»Naše Jedinstvo“ osvrće se na or-
ganizaciju Srpske Stranke, te preba-
cuje ,Dubrovniku“: ,da ne odgovara
istini što tvrdi skoro u svakome svo-
me broju poslije zadarske skupštine
da je spljetska osnova sastavljena od
odbora sedmorice, u koliko je sva-
komu poznato da je bila sastavljena
od trojice članova odbora.“ Čudna li
prigovora, sa još čudnovatije strane !
Osnova mosi ime odbora sedmorice,
pošto je odboru sedmorice bila povje-

: vena zadaća da ju izradi, i nije ni

od potreba bilo da svi odbornici li-
stom učestvuju u radu, a da ju se
označi odborovom osnovom. Većina je
odbornika primila tu osnovu kao svo-
ju, i to je dosta. Moralo se je valjda,
Pri spominjanju te osnove, vazda
istaknuti, da je ta osnova izrađena
bila samo od trojice, ili kako mu
drago i da su ostali članovi odbora
ostali pasivni? Doista ljubi istinu
poštovani dopisnik ,N. J.“, kad se
čak izlaže i smijehu u hator istine |
Da je zadarska organizacija primljena
jednoglasno od prisutnih članova
skupštine, i to ne stoji, pošto se je
nekoliko članova usteglo od glasova-
nja; neki su ostavili skupštinu prije
toga, i neki (bokeški) izjavili su se
da nijesu uoblašteni niti na to, da
zastupaju svoja središta. Koliko li je
članova glasovalo, i koji su to po
imenu? Odgovor ostavljamo gospo-
dinu dopisniku, da svak vidi kojim
je oduševljenjem uvažena osnova za-
darske skupštine. A i uglednom pro-
toprezviteru B. nije doista učinio do-
bru uslugu, što ga je spomenuo.
Neka ga samo upita, sa kojim srcem
je glasovao i zašto? A mi ćemo ča-
snom dopisniku postaviti ovaj čedni
upit: Koliko je članova zadarske
skupštine pravomoćno zastupalo svoja
središta ?

Novi hotel na Korčuli. Javljaju
nam: Na 12. maja uz prisustvo pre-
svjetlog g. Namjesnika grofa Attemsa
i mnogobrojne odlične pozvanike sli-
jediće svečani otvor novog modernog
»Hotel de la Ville“,

Hotel je posve ukusno uređen, pro-
viden svima komfortima koji se da-
nas zahtjevaju, fino rasvijetljen, a
tako i cijela obala pred njim.

Podignut je na obali, uz prekrasni
vidik mora i okolice pred sobom,
kakvoga rijetko gdje ima.

Primamo iz Benkovca. Kao što
Vam je poznayo, još od prošlog ljeta
neka pošast nemilice uništava domaću
perad u ovoj općini. Ima već čitavih
sela u kojim nema ni kokoši ni pjevca.
Ukupna šteta iznosi već koju stotinu
hiljada kruna a u buduće biće još
gore, ako se pošast ne bude ozbiljno
i općenito suzbijala, jer i tako već
osiromašeni težak neće imati ni tuke,
ni kokoši, ni jaja.

Da zapriječi propast tog ogranka
narodne privrede i videći da pomoć
od nikud ne dolazi, naša zadruga
zauzela se je svojski da ustanovi
uzroke i nadje lijeka te je u tome i
uspjela.

Pošast nije kolera, koja se ne po-
javljuje epidenično, nego je prouzro-
kovana od crvi i baš od ,Synganus
bronchealis“. Početak je u volji pak
prede u želudac, pluća i srce. Gora
je od kolere jer od zaražene peradi
ugine grdno mnogo a uz to gdje se
udomi tu i ostane.

Kad se je nazad 100 godina poja-
vila u Engleskoj, nije se moglo za
više godina ugojiti ni jedno pile ili tuče.

Ako se odmah liječi, brzo se uguši.
Netom perad stane kunjati treba je
hraniti isključivo sa mekom hranom.

Svako zrno je ubitačno. Najbolje
je ječmeno brašno u koje se stavi
dosta isječkanog lista od pelina.

Može se staviti sumpora 1-3 gr. na
glavu ili luka, ali pelin najbolje po-
maže. Ovu hranu valja davati iz jutra
na prazan želudac.

Za 2-8 dana biće sve zdravo i veselo.

Dobro je nasaditi dosta pelina po
dvorištu. Gdje ima dosta pelina po-
šast ne dolazi a perad se s njim
istinktivno čuva i liječi.

Dok traje pošast treba i kvočkama
davati mehku hranu sa pelinom jer
će inače pokrepati na jajima, kao što
se to ovdje događa.

Izmetine treba škropiti rastopinom
do 1% sumporne kiseline.

Dobro je držati perad na otvorenom
zvaku po danu i po noći jer se tako
manje zarazuje.

Ovo vam javljamo molbom da na-
rod poučite te tako zapriječite ogro-
mnu opću štetu.

Ako kome još koja pouka treba,
neka se slobodno obrati našoj zadrugi.

Srp. Zemlj. Zadruga u Benkovcu.

»Dan“ i ,Dubrovnik“. U zadnjem
broju (17) pobožnog spljeckog »Dana“,
između ostalih podvala, koje se Sr-
bima podmeću u pokrajini, naročito
pak srpskom pravoslavnom svešten-
stvu; kojemu se nuzgredice prebacuje
da je plaćeno od vlade iz crkovnog
fonda katoličke crkve, čita se i ovo:
»Eto vam i srpskog »Dubrovnika“,
koji od nekoliko mjeseci puni stupce
blasfemnim proizvodima bolnih mo-
ždana jednoga apostate i blatom se
nabacuje na katoličke dogme.“ Što
ovo znači, mi ne znamo. U ,Dubro-
vniku o kojekakvim dogmima nije
bilo niti spomena, Ali smo mi na
žalost odavna obikli tomu, da se je-
dan dio naših božijih ugodnika ne
osvrće više na istinu već na strast,
ne pripovijeda ljubav već mržnju, ne
sije mir, sklad i Život već nemir,
nesklad i svaki ljuski umet. Presvi-
jetlim biskupima preporučujemo ovu
vrstu neljudih u svešteničkom ruhu,
da ih osvijeste na korist vjere i ja-
vnog morala, ili da ju očiste iz svoga
tora, a da se ne okuži i ne otruje
dijelo stado.

Konavosko polje. Pišu nam iz
Konavala 30. aprila: Vidjelo se u
»Smotri dalmat.“ od 24, aprila t. g.
broj 38. neki dopis iz Cavtata, te se
odnosi na jadne nevolje polja u Ko-
navlima i tu se dižu tužbe na popla-
viće, koje su ovoga mjeseca aprila u
dva navratka posjetile bijedno polje
i narodu, svakako i sa druge strane
upropašćenu, nanesoše užasne štete.
Jadno polje! Godine 1884. Vlada je
poslala svoga strukovnjaka, da vidi
i prouči to pitanje o uređenju kona-
voskog polja, te izvidi i komisije sli-
jedile su dugo i dugo; tako da se
poslije dugogodišnjeg rada na papiru
oglasilo puku, da će ga sunce ogri-
jati, da će mu se naime polje urediti,
i kad je Bog hotio počeše radnje. Ali
kroz ovaj prilično dugi niz godina,
više je dopisa u smislu slavopjeva
Vladi i njenom daru izašlo u raznim
našim listovima, gdje se dokazivalo
Pipljivo da već odsle neće moći na
polje padati blato, a s Grude veliki
mecenas sokolio je sa dopisima malo
i veliko kako će u buduće ruže evje-
tati Konavljanima! — Već se radnja
započela, uredivaju se korita, rijeka
Ljute i Vodovađe, pritoci i potoci ko-
paju se, šire se, grade se na sve
strane; sve po planovima se radnja
izvodi, e da vodovodi bilo prirodni,
bilo sada po planu novouređeni, budu
kupiti i voditi tu silnu vodu, od Us-
koplja i Debeloga brijeda, u dubine
jazova, koji, dijelom doslije zatrpani,
sada opet valja da se posla late, te
da stanu tu vodu žderati, jer su inže-
nijeri svu silu izmjerili, te matemati-
čno dokazali, koju mjeru vode svaki
jaz ima da posrče, to jest, koliko na
minutu, na sat i na dan. Nad jazo-
vima veliki su zidovi namješteni, sve
tvrda radnja od jakog kamena, ce-
mentom zalivena, što će prkositi sva-
koj poplavnoj sili vode, koja obično
usrne u polje za kratko vrijeme. Sad
dakle, pošto su jazovi pročišćeni ure-
đeni i sve po naj boljim tehničnim
pravilima udešeno od strane pametnih
ljudi, sad, velju, gledalo se na sretni
uspjeh te radnje. — Stadoše padati
plahe kiše, i polje ponovno potone. —
Kako to? Dakle opet strah od vode

u Konavlima? Opet nedogledne štete
radi bijesne i nagle vode? — Da,
zaludu sve radnje, zaludu golemi tro-
škovil — Ovo se događalo otrag 20
godina, kad se štogod sretnoga na-
dalo od toliko razglašenijeh i dugo
čekanijeh popravaka. Pak sve sada
u batal. Bijedni Konavljani! Eto i
danas kukaju nad istim nevoljama
kao i prije, koje im niko ne iscijeli:
već sada gledaju ogromni trud i no-
vac, Vladin i njihovo, gdje se je naj-
lošije i najneuspješnije upotrebio, gle-
daju onu hrpu od preko 300.000
(trista hiljada) kruna, te se kao u
morsku dubinu na vijeke bacilo vragu
za dušu. — A zašto se sve ovo do-
godilo? Jer strukovnjaci, koji znadu
sve, tako su odredili i progovorili,
naime, da se na taj stanoviti način
ili plan izvrše radnje, pa bog; a na
opaske upućenih i na iskustvo starih,
koji su tijem radnjama dosta prigo-
varali, nije se niko osvrtao; paček je
bilo ljudi, koji su kazivali i dokazi-
vali, da bez tunela, koji bi se imao
probiti, ili pod Popovićima ili pod
Komajima, neće biti sreće za kona-
vosko polje. Ovo vam je jadni isto-
rijat jedinstvene i skroz neuspjele
vladine radnje u ovim stranama, gdje
narod i ovijeh dana, kaoi prije, kuka
i plače svoju nesreću bez privole ;
pak nećete da drugovđe traži zarade,
i da bježi sa svog ognjišta, ovaj na-
rod, koji bi, da je sreća, amo mogao
da zaradi i da živi udobno, jer na
prostorini i na dobroj zemlji? Dosta
je primjetiti, da od 19.000 stanovnika
amo u Konavlima, dvije hiljade se
nalazi po svijetu, jer na domu ne
može da se prehrani.... Ovo valja
liječiti, a bataliti neke parade, izložbe,
odlike i mrvice, koje neće narodu ma
nimalo koristi nanijeti. Ko gluh nije,
neka čuje! Konavljanin.

»Naše Jedinstvo“ i ,lleT. Bjecuux“,
Zaevrkutali proti ,Dubrovniku“ i
obećali da će još dosta da nacvrkuću.
Počekaćemo ih dok se dobro ne
isevrkuću.

Odjek iz Boke za našu organi-
zaciju. Od jednog prijatelja iz Boke
dobili smo ovo pismo:

Pošt. gosp. Uredniče |

Sa interesom pratim Vašu borbu
oko organizacije: čestitam Vam, imate
potpuno pravo. Ali!l Ja držim, da
Vam je još na zadarskoj skupštini
došlo na pamet — ali Boka?

U nas sve treba da ide kako njih
troje-četvero hoće, inače ništa ne va-
lja. Sve ostalo sitno je, ludo, proda-
noi Bog zna što još! Organizacija
kod nas uvijek će ostati na hartiji,
dokle god se ne batali stara praksa
počinjanja od onamo, gdje bi trebalo
svršiti sa predradujama a otpočeti
pravi i solidni rad. (Vrlo dobro, baš
i naša organizacija tako se počinje i
postepeno krči put kroz masu inarod
počinujući od naroda i tražeći prve
osnove u malom puku, jer tu nam
je snaga, ali koja nije ni najmanje
do sada bila odgojena, pa je i to uz-
rok da dosadanje organizacije, nijesu
postigli svoj cilj, pa kolikogod i ple-
menit bio. Op. Ur.)

Početi sa skupštinom, izabrati od-
bore, pododbore i Bog zna šta, a sitni
narod ne pitati ništa, ni ti ga prije
poučiti i odgojiti, nema nikakve prak-
tične vrijednosti niti se od naroda,
koji nema pojma ni da je živ, jer je
od svakoga zanemaren, može na taj
način tražiti ni poslušnostini neogra-
ničenog povjerenja. Treba prije zaći
po narodu, po selima, svako selo slo-
Žiti i organizovati i kad je gotovo
preći na općine, srezove i ostalo što
dovodi do skupštine, na kojoj će da
se nadu predstavnici naroda, narodne
mase, koja je svjesno znala koga i
zašto šalje. (Slažemo se potpuno, te
naš prijatelj može biti uvjeren da smo
već u tome pravcu počeli ida se do-
bro napreduje. Polagano, ali sigurno
krčimo put. Počeli smo u Gornjoj
Dalmaciji a doći će na red i Boka.
Op. Ur.)

Do sada je gotovo svaki načelnik
došao do svoje časti ili mu u našim
Životnim pitanjima bio predstavnik,
ne toliko voljom naroda koliko voljom
onih koji su u rukama imali općinski
aparat i suviše drugim, ne baš naj-