Br. 35. Dubrovnik, 29. avgusta 1912. God. XXI. “= IZLAZI SVAKI ČETVRTAK Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje krouna 16; za Dubrovnik kruna 10; na po i četvrt godine surazmjerno, Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. —- DUBROVNIK POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po ci- jeniku. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća ge od petitnog retka 20 para. ? Plativo i utuživo u Dubrovniku. Odgovorni urednik Antonije Benussi. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Dubrovnik, 28. avgusta Balkan, taj stari i podmukli vul- kan, davao je kroz posljednje go- dine, gotovo neprekidno, prilike riješavanju svog osjetljivog i opa- snog riješavanja. Balkansko pitanje zapinje Evropi decenijama kao jaka kost u grlu, ali se nikada nije pristupilo rješavanju toga pitanja, jer je Balkan ona interesna svera, kroz koju se ukrštavaju interesi agresivne prirode gotovo svih ev- ropskih sila. Prirodno je, da ni- jedna evropska sila, pa čak ni države saveznice, do sada nijesu smjele da se zakače o ovo tuga- ljivo pitanje i da jednom izvedu na kraj i njegovo riješenje. Svaki takav korak dolazio bi odmah u sukob sa interesima ostalih, te niko nije smio da na sebe uzme ni rizik ni odgovornost, a nije za iu akciju ni osjećao se dovoljno jak i pripravan a da bi mogao raču- nati na siguran uspjeh. Da bi se očuvala ičija nasrtljivost na Bal- kanu, ili još bolje, da bi se lakše na tu nasrtljivost pripremili iza nju dobili vremena, izdana “. je poznata. deviza status quo. Međutim prilike na Balkanu razvijale su se postepeno tako, da je svake godine bilo sve većeg izgleda, da će Evropa morati, i ako proti volji, da počne sa rje- šavanjem balkanskog pitanja. Ne- sređenost i razvratnost u unutar- njem razvoju Turske bila je po- sljedica svakidašnjeg progona krš- ćanskog elementa u turskim pro- vincijama. Tu nesređenost ispa- štala je jadna raja u svojoj krvi. Uz progone najodvratnije vrsti, re- dali su se. pokolji i pojedinačka ubijanja. Prosvjećena Evropa to je mimo i hladnokrvno podnosila a sve za ljubav tobožnjeg status quo-a, Razvratnost Turske dovela je do pobuna u njoj samoj, i na- tjerala Arnaute da se bune i osile na onaj način i do one mjere do koje su danas došli. Na svrhu do- šao je tursko-talijanski rat, a usljed njega nastao je u evropskoj Turskoj takav darmar, da se nije moguće snaći. Bune se Arnauti, buni se raja, buni se i sama turska voj- ska. Sve navješta propast Turske. Prirodno je, da je u ovakovim prilikama teško naći izlaza, a još leže sačuvati državu od propasti, od koje nije lako izbjeći. Turski državnici muče se da nađu tome načina, i u poslednje vrijeme kao da se nečemu dosjetiše. Ni rđava vojna ne može tako brzo da pospješi državnu propast koliko razvratnost u samoj državi. Jedini je spas, da se na koji bilo Način nađe i udesi nešto, što će o uišati unutarnju bunu i opet o- kupiti nezadovoljnike. U lažnim obećanjima Turska je izvrstan maj- stor, ali ta obećanja počela su i u njoj da gube staru naivnu vjeru, te u tome se ne postiže prijašnjeg uspjeha. Okrenulo se nečem dru- some: uz obećanja, Turska je po- čela da izazivlje razbojničkim na- Cinom susjedne balkanske države, nebi li ušla sa kojom u rat, i tako od domaćeg rata stvorila preko- granični rat, koji bi sigurno i je- dino mogao da udavi domaću bunu radi tobožnje obrane države od opasnih susjeda. To je jedini raz- log radi kojeg je došlo do poznatog neprijateljskog stanja između Tur- ske i Crne Gore. Radi toga je i došlo do onog strašnog masakri- ranja Bugara_u Kočani, .i kako posljednje vijesti javljaju, do po- kolja Srba u Staroj Srbiji. Crna Gora već se. pripravila i zatvorila svoju granicu prama Tur- skoj sa jakom * vojskom. Navje- štanje rata sa strane Turske, i ako je ona sama izazivač, predstoji ne- izbježivo. Pokolj Bugara i Srba izazvao je takovu narodnu uzbu- đenost u obe države, da svak sa- mo traži rat. Velike sile šalju svoje predstavnike balkanskim državama, da očuvaju mir, i one se toga strogo drže, ali sa turske strane izazivlje se na tako bruta- lan način, da je teško predvidjeti ikakvo mirno riješenje, a prilike se razvijaju tako brzo i tako silno da će one silom povući balkanske države u krv. To je neminovan događaj, koji će svakako i Evro- pu marati izvući iz svoje lažljive fomule status quo-a. Što će tada da bude? Pitanje teško i ježljivo. Prognoza događaja tačno. predska- zuje veliku krv na Balkanu. Crni oblaci tu su se nagomilali, i nema vjetra koji će ih rastjerati. Za- grmiće strašno a još će se stra- šnije provaliti kroz crnu noć. Za- tim će osvanuti svjetao i vedar dan i pokazaće čisti i novi status quo-balkanskih naroda. To je vjera mučeničke i napaćene duše. Hawie uceJbeHHUKO IMTAIbE. JenHo OJ HajBa«Hujux, a Io cBo- jum yoKaCHHM NOCIBC/HLAMA CBAKAKO u najcynGonocuuje Hane Hapojno rIu- Tatbe, 6e3 cBake cymMibe je name uce- JBEHHUKO TIHTAIbE. Ckopo 30 ronuna Hani Hapoji us CBujy Haluux KpajeBa OJIMJIa3H CTAJIHO y AmepuKky, a MH HH TJIABE HC JHTO- CMO, KAMO JIH JA 3ama3HCMO CTpALIHC NOCIBCJIHILE TOTA HAIIET KOGHOT 0- JIHJIAXKOHA. Tek LeceTu KOHIpeC CprIICKHX 3€- M/BOPAJIHHUKHX 3anipyra KOju je onp- au y 3emyny rojuue 1907. uanmo ra je na uHeBuu pe, mporsacuo ra 34 ONINTE HAIIC HAPOJIHO TIHTAIBE M 3aKIbBYuHO je, za ce pujeriei»y Ibcro- BOM NIpHCTyTIH. Oz Tora BpeMeHa craJHo je oHo npoyuaBano, a Maja mjecena 1910. ro- nune noce6uo je jeguo usacnaHcTBo oi 3 Juna usacnaro y Amepuky meljy HAII HAPOJI, H TO OL CTpAHEe CaBe3a CPIICKHX 3EMJbOPAJIHMUKHX 3AApyTa, Tipuspenuuka u Cpneke Banke y 3a- rpe6y, koje je onjije GopaBujio Hau3- mjene 2 rnyue roje. HenaBuo ce BPATHO ONOHJ/I NOCIBE/IBH UWJIAH TOFA usacnancrBa r. Jlasa XopBar, cekpe- Tap CaBe34 CPIICKHX 3EM/BOPAJHHUKHX zaupyra, Koju je onjije u najnye Omo, TO jecr ou maja rojuue 1910., ma cBe NO CAL JAKE Buje TyHE TOJUHE. Csu usBjeniraju, a HAapOYHTO IBETOBH U IIHCMEHH H.YCMCHH O 2KHBOTY H TIPH- JIHKAMA HAMIera napona 'y Amepunu, nperpecanu cy najnomuuje u najcrBap- uuje npen nyuum cjejanuaMa peuenux ycranoBa. Buhe o roj Baxuoj u Be- JIHKOj CTBAPH FOBOpA Hu Ha OBOTOJIH- IIH€M KOHTPECY CPIICKHX 3EMJBOPAJILHH- UKHX 344PyTa, KAKO Gu CE y MITO NIHPE penoBe mauier uapoja ynujeno npaBo H HCTHHHTO, CHTYPHO H NOTNyHO Ca- 3HdIbe O TOM KaKO je HaleM Hapony y Amepuiu, a Hapouuro_ o cBuMa 0- HHM CTpatiiiuM NOCIBOJIANAMA, KOje cy naj/iy6;be pane 3azaJe uujegom na- IIeM HAPOJINOM KHBOTY y CBHMA Kpa- jeBuMa yC/be/ JI NOT HM JAKOVMHOT M- CemuBaibpa ca poljene name 3emM.be, Haut Kojom nema 6ogbe, Jbernnuie u 60- raruje AMepuke, au, pasymuje ce, 3a one, Kofi xolic ;vy zeku la paze. Hame CTaIb€ He caMO y Amepuiu, Beli u OB- nje, CTBOpeNO yCIBEJITOJIHKOF Hanier NenpomMuiuubeHior ucemaBara u jom HenpomMuunubenujer xuBora u y Ame- puuu u oBuje, TaKO je O3GuubHO, za He cMujeMO uu uaca uacuru, Beli "am TpeGa cBumMa J6yCKH NOJetu, Ia yuu- HHMO CBC OHO LITO TOL CC MOE H 34 Npykuuje CxBaTaibe TOra IuTaIba u ga O36uubani pau na pjemaBaiwy u puje- IICIbY IbCFOBOM. Pau, Koju je 34METHYT HApOuuTO y OBE ABHje NOCIBCJIbE TOJIHHC CA Crpane peuenux ycraHOBa, Ha OCHOBY CTCHEHHX H NOXBATAHHX BEZA C HAPO- zom y Amepuuu, noka3ao je Beh 1o- Ca BujiHOor ycnjexa u y MHNIJbEIY. H y ocjekawy u y pay mMnore Hale Opake. A nanpezak y TOM ripaBliy 663 CyMiWbe hie u3 gana y gan cBe Bekiu u Beliu GuBaTu, jep Ha Hapojn cuJHO y- THNAXy H yTHUy ynyTe H NoyKE, Koje CY He CAMO. yCMEHO zaBaHe CKOpO 2 TOJHHC HA TOJIHKHM NPOZABAIBHMA IO uujegoj AMepuuu y cBuMa jauumM na- miuM Kosonujama;“Beh koje ce-u uuaue CTAJIHO NIAJBY M-Yy HApOlL yGanyjy, He Gu Jiu-ce Tako umro jave 3aragacao XKHBOT HAII HAPOLHH H y Amepuuu u KPeHyO IyTeM IpyrumM. H npuBpeHH JIHCTOBH Ce uHTajy Ca) cByna cBe jaue u jaue, a onpxaBajy ce og najuoBujer BpemeHa u noyuna Hapojwua cujea cBakor mjecena, 3a Koja ce pegoBHo ula6Yy TOTOBA TIpe- LABaIba M CBE OCTAJO, IITO je moTpe- Guo, a pagu ce Ha OCTBApHBaiby H IpPyTHX 3]PABHX MHCJIH H IOCIIOBA y NpuIOr 4 y KOPHCT IITO NOBOJBHHJET pujenieiva TOTa BEJHKOT HP BAXKHOT NIHTAIbA. IlpBo je u Hala CBE: 3ayCTABJbATH napoji oBnje u KOJIHKO HaM je TON y MOil H CHA3H, HE JATH MY HH 34 XKHBY rjaBy na une y Amepuky, jep je A- Mepuka OL nouerka Gulla 34 Hac u Hanly Hapojny CTBAp ueMep, a caj nam je cBaku nau CBe uemMepuuja u ueMepiuja, jep »KuBHM OuuMa MOKEMO Na FJenaMO H PyKAaMA IHNAMO CBE Behiy mpornacr Haniy pai ie Ha cBu- Ma crpaHama. Agu uu odo, iro je onamo ronaj- BHINC JIVNO H JIAKOVMHO NOTEKIO H IITO HaM Ce OHJje 3ATEKJIO, MH HE cmujeMo, pasymuje ce nanycruTu, Beti Gparcku IIPHXBATHTH TAKO, LA CBAKO KO je onuje, pa3yMHO XKUMBH H paluH, na ce Tpy/u, za npuBpebyje, ra mireju u iro npuje cBaku CcBOMe Kpajy Hu cBojoj Kyhu za ce BpaTu. CBe miro ce Pa3yMHO YILTCJIH, TpeCa uyBaTH Kao OUH y TJIABH H JJIATATH HA IHTEJUbY H y yrBpljuBame CBOTa OMA H OMA- 3JIJKA, HIH HA KYIOBAIBE MH NPHKY- IIJBHBAWE ZEMJBE HT]. 3A TOJIHKE XH- JbAJE PAZOPeHHX, PACKONAHHX H yra- IICHHX CPIICKHX OTIbHIITA YyCIBCJI AME- puke, TO je najmawe, uuMe Gu MOrJIH Ja ce okopucruMo. Kam y Mopy, Mp- Buna y cBujery Guo 6u u To cBe IpeMa TOJIHKOM 3/1Y HALIEM OTY/L, AJIH Kan upykuuje uje, Gosbe je koj pa- 3YMHOF' CBujeTa Hu MIITA HETO HMIITA. Ham je nokauk Guo yBujek u o- crahe sa yBujek: Ocrajmo ruje cmo! Jep Kon cBoje Kylie, Ma H y3 CyBy KOpy. xsbeGa, Gospe je uero urjije ua cBujery, a napouuTo Goe Hero y Amepniiu, Berchtoldov predlog. U zamišenoj i vrlo opasnoj mutlja- vini na Balkanu, odjednom je au- strijski ministar vanjskih poslova iskrsnuo sa jednim predlogom, koji je na sebe povukao pažnju cijele Evrope. Ta velika pažnja bila je po sebi i prirodna stvar, jer u današnjem kaosu, kad se Evropa još ne osjeća sigurna da zagazi u događaje osu- dnog značenja, a prilike se istovre- meno razvijaju na taj način, da taj odsudni časfizgleda neizbježiv, onda je * prirodna stvar, da i jedan predlog, kao što je onaj ministra Berchtolda, mora privući na sebe opću pažnju, jer se njime ide za tim, da se nađe neki izlaz sadašnjem mutnom, ozbilj- nom i vrlo pogibeljnom stanju. Pre- dlog ministra Bechtolda, koji ide za decentralizacijom Turske, primile su velike silei sa zadovoljstvom isa ne- kom reservom. U ovakovim prilika- ma, kao što su danas, nadmudrivanje igra glavnu ulogu, i za to je bila uz zadovoljstvo potrebna i reserva. Ko- liko je ona bila potrebna dovoljno je to, kad se kaže, da sve velesile osim Njemačke, danas, nakon kratka vre- mena, od svoje reserve pokazuju o- tvoreno nezadovoljstvo prama Ber- chtoldovu predlogu, ne krijući nimalo, da one u njemu nazrijevaju neke su- mnjive račune. Uz to i same balkan- ske države, ne polažu u taj predlog ni vjere ni povjerenja, već ga ozna- čuju nekim diplomatskim trikom, koji ide jedino na štetu interesa balkan- skih država i njihovog razvoja. Ovdje prenosimo članak uglednog beogradskog Tpzosuncko2 ['nacnuka, po kome se može vidjeti kako je Berchtoldov predlog primljen u Srbiji. Članak glasi: Kad bi se. kurjak javio da čuva ovce, a lisica piliće, kad bi se oglašeni zlikovac javio za čuvara javne bezbjednosti — bio bi manji apsurd i slabiji cinizam, nego li kad graf Berchtold uzima inicija- tivu, da obezbjedi narodnostima u Turskoj slobodu i autonomiju, a da balkanskim državama savjetuje slogu i mir! Diplomatski predstavnici austro- ugarski učinili su kod Velikih Sila korak, da se na Portu djestvuje da primjeni princip decentralizacije i da se balkanskim državama savjetuje da ge čuvaju remećenja mira: Naročito od Sadove Balkansko Poluostrvo ima nesreću da uživa pojačanu naklonost i pažnju Austro-Ugarske. Posljedice te pažnje bile su austrijske teorije »Hinterlanda“ i čuvanja mira, razne reformne akcije, okupacije i aneksije, koje su najzad dovele Austro-Ugar- sku na Bakansko Poluostrvo da o- datle prijeti daljim osvajanjima/ dru- gih ,Hinterlanda“. S toga ona vje- čito vojuje protiv Gledstonovog prin- cipa ,Balkan balkanskim narodima“. Ti su narodi tu imali svoje stare dr- žave i imaju ih danas obnovljene; oni su pokazali sve pogodbe za sa- mostalan život i za kulturnu ulogu ; njihove države za vrijeme od neko- liko decenija prelaze put koji su stare države prelazile vjekovima i s puno osnova mogu zahtjevati svoje mjesto na suncu i svoje pravo da opredje- ljuju svoju sudbu. Njima je najmanje potrebno da im ,donosi kulturu“, u- pustva i savjete Austro-Ugarska, a još manje da se mješa u njihove do- maće stvari. Otkud i našto ta vječita ,iskrena“ staranja Austro-Ugarske da se mješa u balkanske stvari? Ona se čas brine o našem ekonomskom stanju, čas o našem političkom položaju, čas joj smeta srpsko-bugarski carinski savez, čas uvodi reforme u Turskoj, čas o- Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr Det interveniše, kao vjekovna zašti- inica Arnauta, u Malisorskoj pobuni. Samozvana prijateljica Balkana neće da uvidi koliko su neugodne njene ljubaznosti balkanskim narodima, Berehtoldov predlog je najnoviji znak te austrijske, ,nezainteresovane“ pa- žnje prema Balkanu. Suđeći po štampi, korak grofa Bereh- tolda primljen je povoljno u Berlinu i u Rimu, a u Londonu, Parizu i Petrogradu s izvjesnom — opravda- nom — rezervom. Mi ne znamo šta će reći Bugari, Turci i Greci, ali mi smo mu protivni bez ikakve rezerve. Dovoljno je da se taj predlog tiče Balkana, a da dolazi iz Beča pa da ga mi odbaciti moramo a-limine. Ci- jela istorija austrijske politike na Bal- kanu uči nas đa treba zazirati najviše od njezinih poklona. Ako se nađe još koji lakovjeran državnik ili političar, da povjeruje uvjeravanjima sa Bal- placa o austro-ugarskoj nesebičnosti prema balkanskim narodima, taj bi već takim vjerovanjem dokazao da je slab državnik i rđav političar. U posljednje vrijeme se mnogo go- vorilo o srpsko-bugarskom zbliženju, pa čak i o sporazumu, za tim opet 0 srpsko-grčkom sporazumu i bugar- sko grčkom, što bi sve imalo da znači, da balkanske države spremaju bal- kanski savez. Austro-Ugarska, koja se plaši svakoga zbliženja između balkanskih država, trudi se na sve načine da se od toga obezbjedi i na- šla je kao zgodan način decentraliza- ciju Turske t. j. stvoriti austrijskom inicijativom ' neku vrstu autonomne Maćedonije i autonomne Albanije; načiniti dvije nove oblasti u granicama koje ne odgovaraju ni admistrativnoj podjeli Turske, ni istoriji, ni etno- grafiji, ni geografiji. Te tako stvorene oblasti koje bi pobrkale u zlonamjer- noj smjesi, one krajeve na koje po- lažu istorijska i etnografska prava Srbi, Bugari, Grci i Arnauti, stvoriće nove rasprave i nove kavge među balkanskim narodima, spremiće zgo- dan teren austrijskim spletkama i mješanjima. Divide et impera udruženo sa Drang nach Osten. Plan je vješt, ali suviše providan, te ne možemo vjerovati da Sile Troj- nog Sporazuma neće odmah uvidjeti, da decentralizacija Turske po austrij- skom receptu znači sječenje turske teritorije na onake kriške, kakve će biti zgodne da ih prigrabi Austro- Ugarska. X Berhtoldov predlog treba da na Balkanu ima samo jedan odgovor: ako ne odmah balkan. federaciju, a ono jeden jak, čvrst srpsko-bugarski sporazum, koji će biti brana tudin- skoj najezdi i moćni činilac na Bal- kanu za rješavanje svih balkanskih pitanja u pravcu balkanske samostal- nosti i načela ,Balkan balkanskim narodima“. ž Srbija, Bugarska i Crna Gora od- govoriće i neophodnim zahtjevima svojih životnih interesa, i neodložnim potrebama balkanske samostalnosti i ako što brže stupe u čvrstu zajednicu prema svim eventualnostima od tur- ske krize i od ovake vrste mješanja, kakvo bi htijela opet izvesti Austro- Ugarska predlogom grofa Berchtolda. a Naši dopisi. Osječko Pozorište. | Osjek. 25. VIII. 1919, Osječko pozorište, koje je teškom mukom i upravo rijetkim Požrtvova- njem ovdješnjih vrlih rodoljuba, otrag pet godina dana bilo osnovano, došlo je pod konac lanjske sezone do takove krize, koja je više nego ikad prijetila | j j I šk