Br. 35.

Dubrovnik, 29. avgusta 1912.

God. XXI.

“= IZLAZI SVAKI ČETVRTAK
Cijena je listu na godinu:
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her-
cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu
Goru K 15; za sve ostale zemlje
krouna 16; za Dubrovnik kruna 10;
na po i četvrt godine surazmjerno,
Pretplata i oglasi šalju se admini-
straciji lista a dopisi uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju se. —-

DUBROVNIK

POJEDINI BROJ 20 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po ci-
jeniku. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća ge od petitnog
retka 20 para. ?

Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Odgovorni urednik Antonije Benussi.

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković.

Dubrovnik, 28. avgusta
Balkan, taj stari i podmukli vul-
kan, davao je kroz posljednje go-
dine, gotovo neprekidno, prilike
riješavanju svog osjetljivog i opa-
snog riješavanja. Balkansko pitanje
zapinje Evropi decenijama kao jaka
kost u grlu, ali se nikada nije
pristupilo rješavanju toga pitanja,
jer je Balkan ona interesna svera,
kroz koju se ukrštavaju interesi
agresivne prirode gotovo svih ev-
ropskih sila. Prirodno je, da ni-
jedna evropska sila, pa čak ni
države saveznice, do sada nijesu
smjele da se zakače o ovo tuga-
ljivo pitanje i da jednom izvedu
na kraj i njegovo riješenje. Svaki
takav korak dolazio bi odmah u
sukob sa interesima ostalih, te
niko nije smio da na sebe uzme
ni rizik ni odgovornost, a nije za
iu akciju ni osjećao se dovoljno jak
i pripravan a da bi mogao raču-
nati na siguran uspjeh. Da bi se
očuvala ičija nasrtljivost na Bal-
kanu, ili još bolje, da bi se
lakše na tu nasrtljivost pripremili

iza nju dobili vremena, izdana “.

je poznata. deviza status quo.

Međutim prilike na Balkanu
razvijale su se postepeno tako, da
je svake godine bilo sve većeg
izgleda, da će Evropa morati, i
ako proti volji, da počne sa rje-
šavanjem balkanskog pitanja. Ne-
sređenost i razvratnost u  unutar-
njem razvoju Turske bila je po-
sljedica svakidašnjeg progona krš-
ćanskog elementa u turskim  pro-
vincijama. Tu nesređenost  ispa-
štala je jadna raja u svojoj krvi.
Uz progone najodvratnije vrsti, re-
dali su se. pokolji i pojedinačka
ubijanja. Prosvjećena Evropa to je
mimo i hladnokrvno podnosila a
sve za ljubav tobožnjeg status
quo-a, Razvratnost Turske dovela
je do pobuna u njoj samoj, i na-
tjerala Arnaute da se bune i osile
na onaj način i do one mjere do
koje su danas došli. Na svrhu do-
šao je tursko-talijanski rat, a usljed
njega nastao je u evropskoj Turskoj
takav darmar, da se nije moguće
snaći. Bune se Arnauti, buni se
raja, buni se i sama turska  voj-
ska. Sve navješta propast Turske.
Prirodno je, da je u ovakovim
prilikama teško naći izlaza, a još
leže sačuvati državu od propasti,
od koje nije lako izbjeći. Turski
državnici muče se da nađu tome
načina, i u poslednje vrijeme kao
da se nečemu dosjetiše.

Ni rđava vojna ne može tako
brzo da pospješi državnu propast
koliko razvratnost u samoj državi.
Jedini je spas, da se na koji bilo
Način nađe i udesi nešto, što će
o uišati unutarnju bunu i opet o-
kupiti nezadovoljnike. U lažnim
obećanjima Turska je izvrstan maj-
stor, ali ta obećanja počela su i
u njoj da gube staru naivnu vjeru,
te u tome se ne postiže prijašnjeg
uspjeha. Okrenulo se nečem dru-
some: uz obećanja, Turska je po-

čela da izazivlje razbojničkim na-

Cinom susjedne balkanske države,
nebi li ušla sa kojom u rat, i tako
od domaćeg rata stvorila preko-

granični rat, koji bi sigurno i je-
dino mogao da udavi domaću
bunu radi tobožnje obrane države
od opasnih susjeda. To je jedini raz-
log radi kojeg je došlo do poznatog
neprijateljskog stanja između Tur-
ske i Crne Gore. Radi toga je i
došlo do onog strašnog  masakri-
ranja Bugara_u Kočani, .i kako
posljednje vijesti javljaju, do po-
kolja Srba u Staroj Srbiji.

Crna Gora već se. pripravila i
zatvorila svoju granicu prama Tur-
skoj sa jakom * vojskom.  Navje-
štanje rata sa strane Turske, i ako
je ona sama izazivač, predstoji ne-
izbježivo. Pokolj Bugara i Srba
izazvao je takovu narodnu  uzbu-
đenost u obe države, da svak sa-
mo traži rat. Velike sile šalju
svoje predstavnike balkanskim
državama, da očuvaju mir, i one
se toga strogo drže, ali sa turske
strane izazivlje se na tako bruta-
lan način, da je teško predvidjeti
ikakvo mirno riješenje, a prilike
se razvijaju tako brzo i tako silno
da će one silom povući balkanske
države u krv. To je neminovan
događaj, koji će svakako i Evro-
pu marati izvući iz svoje lažljive
fomule status quo-a. Što će tada
da bude? Pitanje teško i ježljivo.
Prognoza događaja tačno. predska-
zuje veliku krv na Balkanu. Crni
oblaci tu su se nagomilali, i nema
vjetra koji će ih  rastjerati. Za-
grmiće strašno a još će se stra-
šnije provaliti kroz crnu noć. Za-
tim će osvanuti svjetao i vedar
dan i pokazaće čisti i novi status
quo-balkanskih naroda. To je vjera
mučeničke i napaćene duše.

Hawie uceJbeHHUKO IMTAIbE.

JenHo OJ HajBa«Hujux, a Io cBo-
jum  yoKaCHHM NOCIBC/HLAMA CBAKAKO
u najcynGonocuuje Hane Hapojno rIu-
Tatbe, 6e3 cBake cymMibe je name uce-
JBEHHUKO TIHTAIbE.

Ckopo 30 ronuna Hani Hapoji us
CBujy Haluux KpajeBa OJIMJIa3H CTAJIHO
y AmepuKky, a MH HH TJIABE HC JHTO-
CMO, KAMO JIH JA 3ama3HCMO CTpALIHC
NOCIBCJIHILE TOTA HAIIET KOGHOT 0-
JIHJIAXKOHA.

Tek LeceTu  KOHIpeC CprIICKHX 3€-
M/BOPAJIHHUKHX 3anipyra KOju je onp-
au y 3emyny rojuue 1907. uanmo
ra je na uHeBuu pe, mporsacuo ra
34 ONINTE HAIIC HAPOJIHO TIHTAIBE M
3aKIbBYuHO je, za ce pujeriei»y Ibcro-
BOM NIpHCTyTIH.

Oz Tora BpeMeHa craJHo je oHo
npoyuaBano, a Maja mjecena 1910. ro-
nune noce6uo je jeguo usacnaHcTBo
oi 3 Juna usacnaro y Amepuky meljy
HAII HAPOJI, H TO OL CTpAHEe CaBe3a
CPIICKHX  3EMJbOPAJIHMUKHX  3AApyTa,
Tipuspenuuka u Cpneke Banke y 3a-
rpe6y, koje je onjije GopaBujio Hau3-
mjene 2 rnyue roje. HenaBuo ce
BPATHO ONOHJ/I NOCIBE/IBH UWJIAH TOFA
usacnancrBa r. Jlasa XopBar, cekpe-
Tap CaBe34 CPIICKHX 3EM/BOPAJHHUKHX
zaupyra, Koju je onjije u najnye Omo,
TO jecr ou maja rojuue 1910., ma cBe
NO CAL JAKE Buje TyHE TOJUHE.

Csu usBjeniraju, a HAapOYHTO IBETOBH
U IIHCMEHH H.YCMCHH O 2KHBOTY H TIPH-
JIHKAMA HAMIera napona 'y Amepunu,
nperpecanu cy najnomuuje u najcrBap-
uuje npen nyuum cjejanuaMa peuenux
ycranoBa. Buhe o roj Baxuoj u Be-
JIHKOj CTBAPH FOBOpA Hu Ha OBOTOJIH-

IIH€M KOHTPECY CPIICKHX 3EMJBOPAJILHH-
UKHX 344PyTa, KAKO Gu CE y MITO NIHPE
penoBe mauier uapoja ynujeno npaBo
H HCTHHHTO, CHTYPHO H NOTNyHO Ca-
3HdIbe O TOM KaKO je HaleM Hapony
y Amepuiu, a Hapouuro_ o cBuMa 0-
HHM  CTpatiiiuM  NOCIBOJIANAMA, KOje
cy naj/iy6;be pane 3azaJe uujegom na-
IIeM HAPOJINOM KHBOTY y CBHMA Kpa-
jeBuMa yC/be/ JI NOT HM JAKOVMHOT M-
CemuBaibpa ca poljene name 3emM.be,
Haut Kojom nema 6ogbe, Jbernnuie u 60-
raruje AMepuke, au, pasymuje ce, 3a
one, Kofi xolic ;vy zeku la paze. Hame
CTaIb€ He caMO y Amepuiu, Beli u OB-
nje, CTBOpeNO yCIBEJITOJIHKOF Hanier
NenpomMuiuubeHior  ucemaBara u jom
HenpomMuunubenujer xuBora u y Ame-
puuu u oBuje, TaKO je O3GuubHO, za
He cMujeMO uu uaca uacuru, Beli "am
TpeGa cBumMa J6yCKH NOJetu, Ia yuu-
HHMO CBC OHO LITO TOL CC MOE H 34
Npykuuje CxBaTaibe TOra IuTaIba u ga
O36uubani pau na pjemaBaiwy u puje-
IICIbY IbCFOBOM.

Pau, Koju je 34METHYT HApOuuTO
y OBE ABHje NOCIBCJIbE  TOJIHHC CA
Crpane peuenux ycraHOBa, Ha OCHOBY
CTCHEHHX H NOXBATAHHX BEZA C HAPO-
zom y Amepuuu, noka3ao je Beh 1o-
Ca BujiHOor ycnjexa u y MHNIJbEIY. H
y ocjekawy u y pay mMnore Hale
Opake. A nanpezak y TOM ripaBliy 663
CyMiWbe hie u3 gana y gan cBe Bekiu u
Beliu GuBaTu, jep Ha Hapojn cuJHO y-
THNAXy H yTHUy ynyTe H NoyKE, Koje
CY He CAMO. yCMEHO  zaBaHe CKOpO 2
TOJHHC HA TOJIHKHM NPOZABAIBHMA IO
uujegoj AMepuuu y cBuMa jauumM na-
miuM Kosonujama;“Beh koje ce-u uuaue
CTAJIHO NIAJBY M-Yy HApOlL yGanyjy, He
Gu Jiu-ce Tako umro jave 3aragacao
XKHBOT HAII HAPOLHH H y Amepuuu u
KPeHyO IyTeM IpyrumM.

H npuBpeHH JIHCTOBH Ce uHTajy Ca)
cByna cBe jaue u jaue, a onpxaBajy
ce og najuoBujer BpemeHa u noyuna
Hapojwua cujea cBakor mjecena, 3a
Koja ce pegoBHo ula6Yy TOTOBA TIpe-
LABaIba M CBE OCTAJO, IITO je moTpe-
Guo, a pagu ce Ha OCTBApHBaiby H
IpPyTHX 3]PABHX MHCJIH H IOCIIOBA y
NpuIOr 4 y KOPHCT IITO NOBOJBHHJET
pujenieiva TOTa  BEJHKOT HP BAXKHOT
NIHTAIbA.

IlpBo je u Hala CBE: 3ayCTABJbATH
napoji oBnje u KOJIHKO HaM je TON y
MOil H CHA3H, HE JATH MY HH 34 XKHBY
rjaBy na une y Amepuky, jep je A-
Mepuka OL nouerka Gulla 34 Hac u
Hanly Hapojny CTBAp ueMep, a caj
nam je cBaku nau CBe uemMepuuja u
ueMepiuja, jep »KuBHM OuuMa MOKEMO
Na FJenaMO H PyKAaMA IHNAMO CBE
Behiy mpornacr Haniy pai ie Ha cBu-
Ma crpaHama.

Agu uu odo, iro je onamo ronaj-
BHINC JIVNO H JIAKOVMHO NOTEKIO H
IITO HaM Ce OHJje 3ATEKJIO, MH HE
cmujeMo, pasymuje ce nanycruTu, Beti
Gparcku IIPHXBATHTH TAKO, LA CBAKO
KO je onuje, pa3yMHO XKUMBH H paluH,
na ce Tpy/u, za npuBpebyje, ra mireju
u iro npuje cBaku CcBOMe Kpajy Hu
cBojoj Kyhu za ce BpaTu. CBe miro ce
Pa3yMHO YILTCJIH, TpeCa uyBaTH Kao
OUH y TJIABH H JJIATATH HA IHTEJUbY H
y yrBpljuBame CBOTa OMA H  OMA-
3JIJKA, HIH HA KYIOBAIBE MH NPHKY-
IIJBHBAWE ZEMJBE HT]. 3A TOJIHKE XH-
JbAJE PAZOPeHHX, PACKONAHHX H yra-
IICHHX CPIICKHX OTIbHIITA YyCIBCJI AME-
puke, TO je najmawe, uuMe Gu MOrJIH
Ja ce okopucruMo. Kam y Mopy, Mp-
Buna y cBujery Guo 6u u To cBe
IpeMa TOJIHKOM 3/1Y HALIEM OTY/L, AJIH
Kan upykuuje uje, Gosbe je koj pa-
3YMHOF' CBujeTa Hu MIITA HETO HMIITA.

Ham je nokauk Guo yBujek u o-
crahe sa yBujek: Ocrajmo ruje cmo!
Jep Kon cBoje Kylie, Ma H y3 CyBy
KOpy. xsbeGa, Gospe je uero urjije ua
cBujery, a napouuTo Goe Hero y
Amepniiu,

Berchtoldov predlog.

U zamišenoj i vrlo opasnoj mutlja-
vini na Balkanu, odjednom je au-
strijski ministar vanjskih poslova
iskrsnuo sa jednim predlogom, koji
je na sebe povukao pažnju cijele
Evrope. Ta velika pažnja bila je po
sebi i prirodna stvar, jer u današnjem
kaosu, kad se Evropa još ne osjeća
sigurna da zagazi u događaje osu-
dnog značenja, a prilike se istovre-
meno razvijaju na taj način, da taj
odsudni časfizgleda neizbježiv, onda je

* prirodna stvar, da i jedan predlog,

kao što je onaj ministra Berchtolda,
mora privući na sebe opću pažnju,
jer se njime ide za tim, da se nađe
neki izlaz sadašnjem mutnom, ozbilj-

nom i vrlo pogibeljnom stanju. Pre-

dlog ministra Bechtolda, koji ide za
decentralizacijom Turske, primile su
velike silei sa zadovoljstvom isa ne-
kom reservom. U ovakovim  prilika-
ma, kao što su danas, nadmudrivanje
igra glavnu ulogu, i za to je bila uz
zadovoljstvo potrebna i reserva. Ko-
liko je ona bila potrebna dovoljno je
to, kad se kaže, da sve velesile osim
Njemačke, danas, nakon kratka vre-
mena, od svoje reserve pokazuju o-
tvoreno nezadovoljstvo prama Ber-
chtoldovu predlogu, ne krijući nimalo,
da one u njemu nazrijevaju neke su-
mnjive račune. Uz to i same balkan-
ske države, ne polažu u taj predlog
ni vjere ni povjerenja, već ga ozna-
čuju nekim diplomatskim trikom, koji
ide jedino na štetu interesa balkan-
skih država i njihovog razvoja.
Ovdje prenosimo članak uglednog
beogradskog Tpzosuncko2 ['nacnuka,
po kome se može vidjeti kako je
Berchtoldov predlog primljen u Srbiji.

Članak glasi: Kad bi se. kurjak
javio da čuva ovce, a lisica piliće,
kad bi se oglašeni zlikovac javio za
čuvara javne bezbjednosti — bio bi
manji apsurd i slabiji cinizam, nego
li kad graf Berchtold uzima inicija-
tivu, da obezbjedi narodnostima u
Turskoj slobodu i autonomiju, a da
balkanskim državama savjetuje slogu
i mir!

Diplomatski predstavnici austro-
ugarski učinili su kod Velikih Sila
korak, da se na Portu djestvuje da
primjeni princip decentralizacije i da
se balkanskim državama savjetuje da
ge čuvaju remećenja mira: Naročito
od Sadove Balkansko Poluostrvo ima
nesreću da uživa pojačanu naklonost
i pažnju Austro-Ugarske. Posljedice
te pažnje bile su austrijske teorije
»Hinterlanda“ i čuvanja mira, razne
reformne akcije, okupacije i aneksije,
koje su najzad dovele Austro-Ugar-
sku na Bakansko Poluostrvo da o-
datle prijeti daljim osvajanjima/ dru-
gih ,Hinterlanda“. S toga ona vje-
čito vojuje protiv Gledstonovog prin-
cipa ,Balkan balkanskim narodima“.
Ti su narodi tu imali svoje stare dr-
žave i imaju ih danas obnovljene;
oni su pokazali sve pogodbe za sa-
mostalan život i za kulturnu ulogu ;
njihove države za vrijeme od neko-
liko decenija prelaze put koji su stare
države prelazile vjekovima i s puno
osnova mogu zahtjevati svoje mjesto
na suncu i svoje pravo da opredje-
ljuju svoju sudbu. Njima je najmanje
potrebno da im ,donosi kulturu“, u-
pustva i savjete Austro-Ugarska, a
još manje da se mješa u njihove do-
maće stvari.

Otkud i našto ta vječita ,iskrena“
staranja Austro-Ugarske da se mješa
u balkanske stvari? Ona se čas brine
o našem ekonomskom stanju, čas o
našem političkom položaju, čas joj
smeta srpsko-bugarski carinski savez,
čas uvodi reforme u Turskoj, čas o-

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr

Det interveniše, kao vjekovna zašti-
inica Arnauta, u Malisorskoj pobuni.
Samozvana prijateljica Balkana neće
da uvidi koliko su neugodne njene
ljubaznosti balkanskim narodima,
Berehtoldov predlog je najnoviji znak
te austrijske, ,nezainteresovane“ pa-
žnje prema Balkanu.

Suđeći po štampi, korak grofa Bereh-
tolda primljen je povoljno u Berlinu
i u Rimu, a u Londonu, Parizu i
Petrogradu s izvjesnom — opravda-
nom — rezervom. Mi ne znamo šta
će reći Bugari, Turci i Greci, ali mi
smo mu protivni bez ikakve rezerve.
Dovoljno je da se taj predlog tiče
Balkana, a da dolazi iz Beča pa da
ga mi odbaciti moramo a-limine. Ci-
jela istorija austrijske politike na Bal-
kanu uči nas đa treba zazirati najviše
od njezinih poklona. Ako se nađe još
koji lakovjeran državnik ili političar,
da povjeruje uvjeravanjima sa Bal-
placa o austro-ugarskoj nesebičnosti
prema balkanskim narodima, taj bi
već takim vjerovanjem dokazao da
je slab državnik i rđav političar.

U posljednje vrijeme se mnogo go-
vorilo o srpsko-bugarskom zbliženju,
pa čak i o sporazumu, za tim opet
0 srpsko-grčkom sporazumu i bugar-
sko grčkom, što bi sve imalo da znači,
da balkanske države spremaju bal-
kanski savez. Austro-Ugarska, koja
se plaši svakoga zbliženja između
balkanskih država, trudi se na sve
načine da se od toga obezbjedi i na-
šla je kao zgodan način decentraliza-
ciju Turske t. j. stvoriti austrijskom
inicijativom ' neku vrstu autonomne
Maćedonije i autonomne Albanije;
načiniti dvije nove oblasti u granicama
koje ne odgovaraju ni admistrativnoj
podjeli Turske, ni istoriji, ni etno-
grafiji, ni geografiji. Te tako stvorene
oblasti koje bi pobrkale u zlonamjer-
noj smjesi, one krajeve na koje po-
lažu istorijska i etnografska prava
Srbi, Bugari, Grci i Arnauti, stvoriće
nove rasprave i nove kavge među
balkanskim narodima, spremiće zgo-
dan teren austrijskim spletkama i
mješanjima.

Divide et impera udruženo sa Drang
nach Osten.

Plan je vješt, ali suviše providan,
te ne možemo vjerovati da Sile Troj-
nog Sporazuma neće odmah uvidjeti,
da decentralizacija Turske po austrij-
skom receptu znači sječenje turske
teritorije na onake kriške, kakve će
biti zgodne da ih prigrabi Austro-
Ugarska. X

Berhtoldov predlog treba da na
Balkanu ima samo jedan odgovor:
ako ne odmah balkan. federaciju, a
ono jeden jak, čvrst srpsko-bugarski
sporazum, koji će biti brana tudin-
skoj najezdi i moćni činilac na Bal-
kanu za rješavanje svih balkanskih
pitanja u pravcu balkanske samostal-
nosti i načela ,Balkan balkanskim
narodima“. ž

Srbija, Bugarska i Crna Gora od-
govoriće i neophodnim zahtjevima
svojih životnih interesa, i neodložnim
potrebama balkanske samostalnosti i
ako što brže stupe u čvrstu zajednicu
prema svim eventualnostima od tur-
ske krize i od ovake vrste mješanja,
kakvo bi htijela opet izvesti Austro-
Ugarska predlogom grofa Berchtolda.

a

Naši dopisi.

Osječko Pozorište. |
Osjek. 25. VIII. 1919,
Osječko pozorište, koje je teškom
mukom i upravo rijetkim Požrtvova-
njem ovdješnjih vrlih rodoljuba, otrag
pet godina dana bilo osnovano, došlo
je pod konac lanjske sezone do takove
krize, koja je više nego ikad prijetila

|
j
j
I

šk