vuci Br. 39. Dubrovnik, 26. septembra 1912. God. XXI. [ IZLAZI SVAKI ČETVRTAK | Cijena je listu na godinu: | Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- \ cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu | Goru K 15; za sve ostale zemlje krouna 16; za Dubrovnik kruna 10; na po i četvrt godine surazmjerno. \\ Pretplata i oglasi šalju se admini- \ straciji lista a dopisi uredništvu. | Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- | kovna pisma ne primaju se. — DUBROVNIK POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po ci- jeniku. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Odgovorni urednik Antonije Benussi. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr Ozbiljne prilike na Balkanu. — Rat na pragu. U Beogradu, 21. septembra. Ima dosta pojava i pitanja, zna- čajnih po unutrašnji život Srbije, o kojima bismo trebali. izvijestiti čita- oce Dubrovnika“ u cilju utvrđivanja i jačanja kulturnih i nacionalnih veza i boljeg upoznavanja života, rada i nastojanja oko unapređenja narodnih i državnih interesa ove podmlađene i slobodne srpske zemlje. Ali, kako sve pojave i sva pitanja interne pri- rode padaju sada i gube se pred po- javama i pitanjima iz oblasti spoljaš- nje politike, držimo da nećemo po- griješiti, ako i ovom prilikom poklo- nimo svoju pažnju političkim prili- kama na Balkanu, čije postupno i stalno pogoršavanje sve više dobija karakter neodložnih i sudbonosnih komplikacija. Danas je situacija na Balkanu kri- tičnija no što je ikada ranije bila. Ključ situacije je u Turskoj, a tamo se prilike razvijaju suprotno težnjama i nastojanjima oko očuvanja mira. Skoro je izvjesno, da se požar, onaj toliko očekivani balkanski požar, neće moći otkloniti. Ako smo dobro informisani, a držimo da jesmo, u poliličkim krugovima sviju balkan- skih država, pa čak i same Turske, vlada uvjerenje, da će Srbija, Crna Gora, Bugarska i Grčka biti primo- ' rane, da ubojnim oružjem uzmu u zaštitu svoje sunarodnike u Otoman- skoj Imperiji. Kad bi se prilike u Turskoj poboljšale i stanje tamošnjih nezaštićenih hrišćana popravilo, akcija balkanskih hrišćanskih država ne bi imala svoj raison d čtre, ali prilike u Turskoj kreću na gore, stanje ta- mošnjih krišćana svakog dana biva nesnošljivije, i, logično tome, opasnost rata na Balkanu sve izrazitija. Po- traje li ovako još samo dvadeset dana, rat će biti neminovan. Turska je skroz razrivena i bo- lesna država, koja boluje od prije nekoliko decenija. Činjeni su mnogi pokušaji, da se od te dugotrajne bo- lesti izliječi, ali su svi pokušaji ostali bez uspjeha. Izvjesni, i to baš ev- ropski djelovi Turske i suviše su truli. Najveći evropski kapaciteti sla- Žu se u tome, da za Tursku nema lijeka dok joj se ne amputiraju oni truli djelovi. Što amputacija do sada nije učinjena, treba pripisati stalnoj neslozi, ko ima to da učini. Sada se je, izgleda, većina u tome složila i stvorila odluku, da to izvrše domaći ljekari. Ako je to tačno, onda se Operacija može očekivati kroz mjesec dana. Ona će se, u tom slučaju, iz- Višiti bez narkoze. Opasnost balkanskog rata je na Pragu. Ovdje se skoro ni o čemu drugome i ne govori nego o toj opa- snosti. Odijeljeno od sviju drugih mogućnosti, nikada za balkanske hrišćanske države nijesu bile povolj- Nije prilike da raščiste s Turskom. Koliko nam izgleda, i njihovi odlu- Čujući državnici u to su uvjereni, i baš zato su, ako je vjerovati dosta pouzdanim glasovima, međusobno po- dijelili interesne svere i uglavili spo- razum o zajedničkoj akciji, što dru- gim riječima znači — naravno u Pretpostavci da su glasovi o tome tačni — da će četiri balkanske dr- žave: Srbija, Crna Gora, Bugarska i Grčka preduzeti akciju protivu Tur- Ske na četiri fronta i skoro jedno- vremeno, osiguravši tako apsolutnu Premoć svoga oružja i pun uspjeh svoje akcije. O ovome smo se raspitivali kod dobro verziranih političara. Katego- ričnu potvrdu nijesmo dobili, ali su nam date izjave, koje ne negiraju postojanje sporazuma, koje dozvolja- vaju vjerovati, da je sporazum svr- šeno djelo. S te strane bio bi, dakle, osiguran uspjeh akciji balkanskih krišćanskih država. Pitanje je samo još u tome: dali se ne bi koja druga država umiješala u balkanske stvari i po- kušala da zaštiti ,svoje legitimne in- terese“ ?| — Odgovor na ovo pitanje stoji kao jedini razlog što su do sada balkanske hrišćantk» države bile pri- morane, da, i ako teška srca, slušaju jauk i gledaju klanje svojih suna- rodnika u Turskoj. Ali izgleda, da je odgovor na to pitanje potpuno sa- zrio. Ovdje se vjeruje, a to vjero- vanje ima svog dubokog opravdanja, da će se ostaviti puna sloboda bal- kanskim hrišćanskim državama, da one, jednom za uvijek, raščiste s Tur- skom, i da će sile Trojnog Sporazuma svako drugo uplitanje suzbiti oruža- nom snagom. Time se tumači i skon- centrisanje cjelokupne ubojne pomor- ske snage Francuske, a time se ob- jašnjavaju i mnoge druge pojave iz oblasti međunarodne politike. Komplikacije na Balkanu, po na- šem mišljenju, zasnovanom na dosta pouzdanim informacijama, skoro su neminovne. Spriječiti se ne mogu, ma da se mogu odložiti za nekoliko dana ili nedjelja, a najviše za neko- liko mjeseci. Naše je uvjerenje da su komplikacije na pragu. Sada nastaje pitanje: hoće li se komplikacije lokalizovati, ograničiti na Balkan? Hoće li one dovesti do međunarodnih zapleta ? — Odgovore na ovo treba prepustiti vremenu. Sr- bija i Srpstvo nemaju razloga da se toga plaše! Pod uticajem mogućnosti kompli- kacija na Balkanu u Srbiji je nastala izvjesna nervoznost. Češće se čarši- jom pušta vijest, kako će Bugarska danas“ ili ,sutra“ upasti u Tursku, kako je srpska vlada naredila opštu mobilizaciju vojske, kako je vlada naredila Direkciji Državnih Željeznica, da stanovit broj željezničkih vagona drži u pripravnosti za eventualni pre- voz trupa, kako je ministarstvo vojno okupiralo sve mlinove u zemlji radi liferovanja ogromne količine brašna it. d. Međutim, poslije se utvrdi, da od svega toga nema ničeg uistini. A ipak te vijesti djejstvuju na gra- đanstvo, najviše na novčane zavode, jer svako stoji pod uticajem mogu- ćnosti takvih vladinih koraka; svako takova šta očekuje. Znamo sasvim pouzdano, da se ovdje još nijesu preduzele nikakve vanredne mjere, sjem što je bila iz- data zabrana izvoza cerealija, koja je doenije dignuta, ali znamo i to, da su posvršavane sve prethodne pripreme, da Srbija što lakše, što brže i sa što manje teškoća uđe u događaje, ako bi je ovi povukli za sobom. Ove mjere predostorožnosti same se sobom razumiju ; njih oprav- davaju sadašnje ieške i kritične pri- like na Balkanu, gdje su u pitanju veliki vitalni interesi Srbijini i Srpstva. Srbija ide u susret događaja pot- puno sprema nesravnjeno spremnija no što je ikada do sada bila. Njena je vojska odlično i najmodernije na- oružana, a pri tom stoji na navećoj visini svoga poziva. Po mišljenju mnogih vojnih avtoriteta, koji su imali prilike da koliko toliko upo- znaju srpsku vojsku, ona danas pred- stavlja vrijednost prvoga reda. Od velike je važnosti po moral srpske vojske još i to, što je ona, od naj- prostijeg vojnika, vd običnog redova, pa do Vrhovnog Komandanta, pro- žeta čistim patriotizmom, pod čijim uticajem je spremna da se sva žrt- vuje za Otadžbinu i oslobođenje svoje neoslobođene braće. A svako kretanje srpske vojske izvan granica Srbije vodi onamo, gdje žice patriotizma moraju biti najjače zategnute. Ma šta se dogodilo i ma kako se stvari razvijale, ništa se na Balkanu neće riješiti bez učešća Srbije i pro- tivu njenih interesa. To govorimo na osnovu sasnanja iz apsolutno vjero- dostojnih izvora. A sada se nalazimo neposredno pred događajima, koji će, s razloga što će zasijecati i u srpske interese, povući za sobom i Srbiju. Srbi treba da budu spremni na sve, jer će se, ako svi znakovi ne varaju, kroz kratko vrijeme riješavati izvjesan dio, a možda i cjelokupno srpsko pitanje. E. A »Ilpocsjeruna“ npocJaBa. CapajeBo, 22. IX. paru ,Dubrovniče!“ xuraM na Te uaBjecrum o jenmuoj ou najsehux 10 Caga KYJITYPHHX C/lAaBa — HE CaMO BocaHcko-XepieroBaukux Cp6a, Hero o jemuoj oz najsehux onhux Cpn- CKHX KYJITYPHHX CJIABA — O NIPOCIABH NECETFOJIHINIBHUE KYJITYPHOT IPYIITBA »IlpocBjera“. Ho sanpaBo He 3Ham, KaKO hy za nouneM, C Kojera kpaja, muvo npuje u jaue na ucrakHem, jep Becembe je CH/iHO, yuelihe Orpomno, OJLJ1ICBJBCIG€ HEOIIHCHBO, PE y30paH, PAL CMHIIUbEH, TPE3BEH, O3GHJbAH ; YTHCLIH MHOTOGpOjHH H BEJIHUAHCTBEHH. Crora MOJIHM IT. UHHTAOLE, JA OBO MAJIO pezaka y3My CaMO KaO Guujeny CJIHKY CBera OHOTA, ILTO je OBO JaHa nowxuBjeo uexep Capajeno. Joui y merak mnoueno je no Capa- jeBy jaue kperawe, jep eh o nojine CTH3AJIH CY NpBH H HajMHJIHju TOCTH — cnoGojia 6paka u3 cnoćonue Cp- Guje, Koja je mocmaja u3acnanuke u ILO KBAHTHTETY M NO KBAJIHTETY KAKO Ce CAMO 3AKEJbETH H OJI Ib€ OYEKHBATH MOxe. Ilopen crapna BerepaHa CrTO- jama HoBakoBuha nocaja je HeKOJIHKO AKAJLEMHKA, YHHBEP3HTETCKHX Npode- COPA, IIPEJICTABHHKE CKOPO CBHX KYJI- TypHHX M XYMAHHTAPHHX YCTAHOBA H3 uujege CpG6uje — nocnaja je ušacnaH- CTBO Hapojiie Bojcke — Cokoje — u IbHXOBy My3uKy. Ilouek je Guo BeJu- UAHCTBEH, JLA CE BEJIHUHAHCTBEHHjH HH 3AMHCJIHTH HE MOE. C ibHMA CY CTHTJIH MP H3ACIAHHLIH CpG6a u cprnckux ycraHoBa u3 BojBo- nune u PBanoBune, Crape CpGuje u Makenonuje. Y Beuep IlaK CTHTJIH CY TBOjH M3ZACJAHHLIH MH NPEICTABHMIH, nparu Dubrovniče, ca TBOjoM My3H- KOM H Ca H34C/IAHHLIHMA XEplIETOBHHE. Jipyrux usacnanuka ca TIpamopja uuje Ha KAJIOCT GMJIO KAO HH H3ACJIAHHKA — pne Tope: H jemuo u 1pyro rp- nuo je ynajlo CBaKOM Yy OKO H TO HAM HA NHKY H NOHOC HE MOXE IA TIO- Cgyu. M Bac cy yrIpaB BEJIHUaHCTBEHO NOUEKAJIH. Ca craHHLe Ce ynyTuma 0- rpomHa noBopka Cokoja u TloGparuma, M3ACJIAHHKA H CHJIHA, HEIIPETJIEJIHA MACA cBujera, npenBoljeHa BanioM My3HKOM Koja je GypHo u OJLYUIEBJBEHO TIO3IIpA- BJbeHa. Ilosopka je Guma yrnpaB Be- JIHuaHcTBeEHa_ u aKkO je Guo 10 caru y Hou u ako je Kuma zocra jako nagasa. OJyIIEeBIBEHOM CBHjeTy HHLITA TO cmerano uuje. Tlo CBHM JIOKAJIHMA OIIAKAJIA CE CHJIHA MACA TOCTH H H3A- CJIAHHKA, KOjH Cy GMJIH yIIpPAB pa3šlpa- TaHH JIOHEKOM H BCCeJbEM. CaMO_ MA- JIEHH CyMPAYAK ONAXKAO CE HA BECe- JIHM JIHUUMA: KHINA TIJBYINTH KAO M3 Ka6na u npujeru za he ga omere oBy HApOlHY KYJITYPHY C/ABY. CyTpu naH y jyTpo npoGy/umo me Ynapawe Bane MysuKke, koja je onako IO KHNIH H GnaTy oGuzasnsia rpaoM npahena CBYKYAa CHIHOM MACOM, bpe- HETHUHHM TIJBECKAIHEM, IIO3JLPABI6BA KEM u noKnuuaMa : ,2KuBjenu /ly6poBua- HH!“ Tana cy novena na CTuy u3a- CIIAHCTBA #3 pa3uux mjecra Bocne. Ha- pouurTo je Jola BeJHKA MACA CeJbAKA, Ce/bAKHIbA, Cokoma, [loGparuma, ro- cnotja, rocnoiuua u NIKOJICKE OMJIA- NuHe. CBe ycraHoBe, cBa mMjecTa, cBH CTAJIEKH ZACTYIIAHH CY y BO/IHKOM 6pojy. TauHo y 10 c. npencjenuuKk ,Ilpo- cBjere“ nosnpaBuo je rocre u usacsa- HHKE y CBeuaHoj caJu ,/IpyiuTBeHor JloMa“ H IpelOxHO YACHHIITBO IIPO- CIaBe : 34 npencjenuuka Crojana Ho- BaKOBuha, 34 nognpencjenauke usa- CJlaHHKE yHHBep3HTeTa, ,MaTuue Cpn- cke y Hosom Cany u Ily6poBHuky, Te NIPeICTABHHKE OCTAJIHXKYJITYPHHX YCTAHOBA H3 ZPYTHX CplICKHX KpajeBa. Hme Crojaua_ HoBakoBuha rnosnpa- Bibe€HO je bpeHernuuum u Gypnum TIJBECKAIPEM H KJIMILAEM. OH je rana jemuuM KPATKHM AJIH KPACHHM H Be- JIHUAHCTBEHHM TOBOPOM 3AXBAJIHO Ce Ha #360py, IIOMEHYO BAXKHOCT H 3a- NATAK HAPOJHE KYJITypE H ZAO pujeu UI. "phuhy, koju je y ume on6opa NO3ApaBuo usacnanuke, Koje je non- MEHL€ CKYIINITHHH TIpeZCTABHO. Taja Cy CIHjEJMJIH OTIIOSNPABH Ca CTpaHe H3ACJIAHHKA H IIPENCTABHHKA H TIpEJI- CTABHHLA; — HE CMujeM 34GopaBuTu na cy 6pojue Guge 3acrynaHe u = cBe XKEHCKC KYJITYPHe H XyMaH€ yCTAHOBE: Kao ,Kono Cpnekux Cecrapa“, ,/lpy- INTBO Kibaruibe Jby6uue“, ,Cpncku IKencku CaBe3“, ,/loGporBopHe 3a- npyre Cpnkuia“ ur. Y ume Ilpu- MOpcKHX Hu JlyGpoBaukux ycraHoBa ornosupaBuno je JIp. KuexeBuh, Koju je3a TO GHO 34MOJbEH MH OBJALITEH OJL OJIHOCHHX NPEJCTABHHKA, JA CE OT- NO3ZIpaBu He Gu ojBeh ojysbuJiu. ITo- 3IpaBH M OTNO3ZAPABH H3BPILEHH Cy nocTojaHcTBEHO M O36MIBHO KAO KOJI Enrge3a, dbuHo u yryaljeHo Kao Koj ČDpaHlly33, TAHHO H IIPELH3HO KAO KOJI Ebemana, OLJIUEB/JBEHO H CPUAHO KAO KO Cp6a. Tum cam cBe Ka3ao. Ha- IOMEHYTH_MOpaM jOLI na Cy GuJIE OCHM CpnCcKHx yCTAHOBA 34CTyNaH€ HE CAMO cpneko MyciumaHcku ,Tajper“ nero u XpBarcku ,Hanpenak“, ,/IpyuurBo Xp- BATCKHX KibHKCBHHKA“ u JeBpejeka »BEHEBOJIEHTHA“. M3aa cBeuane cjenuune crujenuo je OTKPHBOIbE CIIOMEH-IJIOHA ,[IpocBje- “ THHHX“ NOGpOoTBOpa y ,IIpocBjeTuHoM IloMy“, a Tana ce pa3BHJIa CHJIHA TO- BOpKA. TpH COKOJANIA NIPEIBOJHJA Cy INOBOpKy. 3a IbHMA : Ce/baK GapjakTap Ha nomamMHy HoraTy ; 34 i>HM jOlI IBa- NECeT KOIBAHHKA COJbAKA, CBE jyHaK GOJ6H OJL GOJbETA, CBE KOIB CHJIHHjU On Cujiuujer; Bana My3uKa, yBujek no3šupaBsbena ; Capajescka ,Cnora“; Kopnopanuje u3 Bocne ; Jlo6porBopne 3anpyre ; Tlo6parumcTBa; OMJIA/IHHA ; 3ZAHATJIMjCKA HP TPFOBAYKA IPYIUTBA ; ITIpocBjera; TIlpuBpeja; CaBesu 3a- upyra; Texauu; My3uKka Ilymana Cun- HOT; CoKkoJani4ne u CoKOJuK..... KO 6u cBe u36pojuo u uaGpojuo. Ha- pouuTo je Guo ynpaB 1uBHo BunjeTH OHY CHJIHY MACY COJBAKA H CEJbAKHIDA, Koju cy cBojoj ,IlpocBjeru“ Ha CJaBy nowi njemuke Ha onake, ca Top6oM M CTPYKOM HA JIeljuMA O CBOM PyXy, Tpyny u Kpyxy. Ila Ce BH/IH IHXOBO OLJIIEBJbEIb€, NOBOJBHO je Za Hamo- MEHEM Jla CAM y NOBOpLIH BHIHO H CeJ6BAHKY — MajKy Ca ue1OM y Hapyujy. V 1 car no my xoreny ,Eypoma“ 6uo je GaHker ,IIpocBjere“ ca mpeko 300 rocru. Ha Gankery je majo Buie OJJIIEBJBEHHX 31PaABHA, H3MELy KOjuX je naj;bemnua 3upaBuna y njecmu, Kojy je njecuuk IllauTuh nojurao C. Ho- BakoBuhy. Ha Gankery je caxyrbena 3HaTHAa CBOTA 34 ,IlpocBjery“. Camu Ily6poBuuk zao je npeko 500 K. Ilocnuje nogne umaja je Guru Be- JIHKA HAPOJIHA CBEUAHOCT IIOJL BEJIPHM He6oM, aji ce mopasa npeHujeru y »ApyrurBeHu lom“ paju Kulue. Tamo je Guma cujna Maca cBujera, Koja je 6ypuo onoGpaBaja Tlosopuniiom /lu- JIETAHTCKOM JIpy1UTBy TIPEKO IIPEULCTABE »Xajuyk Beko“. Y ucTO 1o6a novena je y npocropujama IIpocBjeruor Casje- TA 4HKETA O HAPOIHOM IpOCBjehHBAHy, ranje je JIp. B. opoBuhi upao onHo- CHH pepepar. OBa ankera uuje Guma OHO IITO je MOpaja GuTu, jep je orau CPIICKOT HApOjIHOT npocBjehiuBawa u uajkoMneTenTuuju CpGuH _3a TO, 2Ku- BOjuH Ilauuh mMopao npBuM BJAKOM na ornyryje, jep... Heko ce u cjenike nama. Hnak je pacnpaBa Guma u 3a- HHMJ6HBA M CTBAPHA H NOyUHA, A HA- CraB;beHa je jyrpoc y 9 caru ca pe- depaTom r. Ilasna TlonoBuha. Cunoh je 6uo koMepc y ,lpyurBenom /lomy“ ca njeBaieM ,CJIore“, KOHLEPTOM My- 3uKe ,llyuwaH Cugiu“, IllanruheBum KOMANOM ,Iloji MATJIOM“ HM HTPAHKOM. Jyrpoc je Guo cBeuano pasBnjase 6apjaka Cpnekux Cokoja #3 Ty3Je u Bpuke. MomeHaT BeJIHUAHCTBEH H LUD - J6HB. 3aTuM je Guo moMeH yMPJIHM noGpoTBopuma ,llpocBjere“, coKoJicKa NOBOpKA TpanoM, GauKeT capajeBckux CpGa rpaijana, peko Kor je KOHuEp- TuHpaJia Cpricka My3HKa #3 JlyGpoBnaka. OBOM IIPMJIHKOM MOpaM HCTahH rO- CTOJBYGHBOCT H IATPHOTH3AM FOCII. Je- branoBuha BJaciuka xoren Enpone. Tor nauna mouacruo je Rauwuy MysuKy, Te je no3sBao a My Gyle rocr. 3na- uaj Bane My3HKE TaKO je 3Hao ouu- jemuTH, a J6YG6aB u BOJbA KOja BAJA Mey CaMHM MY3HKAHTHMA TE IBHXO- BHM YUHTC€/B€EM, a HA CBPXy Bpujenuo CBHpaib€ My3HK€ TAKO My Ce je 10- Naji0, za Huje MOTAO OJLOJ6BETH a na Taj gaH Baly My3HKY He NO30Be KaO cBor rocra. Mysuka je Taj 1no3HB pano NpuMuja u Gnarozapnjia. Ilo none cy Gume BjexGe CoKOJI- CKe XKyIIE, TE KOHLEpTH My3uKa. Ha ČuJIHNOBHha TPry KOHLEPTOBAJE CY oGje My3HK€; Te KOJIHKO jezHa TOJIHKO Npyra H3BpliMJe Cy CBoje nporpame BPJO Jujeno u TauHo, a cujaH ceujeT KOju je Ty la NpoMEHHPAO H BECEJIHO Ce, narpaljuBao ux je ca 6ypHum am1ay30M. Ornpahaie rocrH Beuepac u cyrpa. Bara Mysuka_OTnyTOBaJa Beuepac y 10//, caru. Henparuo jy je cunau HapO/I, COKOJIH, Te ynpaBa ,[Ipocsjere“, Pacranak je Guo KOJIHKO TOXKAK TO- JIHKO CplauaH, GpaTCKH HP IHPJ6HB. 3a IlyGpoBuaHe, MHCJIHM, OBA CBeua- HOCT OCTahe yBMjeK yrOlHa HP HOeH3- GpucuBa ycnomeHa. Tum ce cBpilnaBa OBA BCJIHUAHCTBEHA MaHudecranuja cprcke Kyirype. B.M. Dubrovnik i Slovenska Nauka u Bečkom Univerzitetu. Beč, 22. septembra. Uvjeren sam da će čitaocima našega »Dubrovnika“ biti po volji da čuju o proučavanju dubrovačke prošlosti što se čini u odjeljenju za Slovensku Fi- lologiju na Bečkom Univerzitetu. Za zimski semestar ove 1912.-13., škol. god. Dubrovniku je posvećena naročita pažnja. Tako, čuveni naučnik i istoričar prof. Dr. Konstantin Jire- ček predavaće u ovom tečaju ,Isto- riju Dubrovačke Republike“, i ta će njegova predavanja biti besplatna. Dr. Jireček je stekao za proučavanje dubrovačke prošlosti posebnijeh za- sluga pretraživanjima po dubrovačkom arhivu, te se može misliti koliko će ta njegova predavanja biti i značajna i zanimljiva. 7 u