vuci

Br. 39.

Dubrovnik, 26. septembra 1912.

God. XXI.

[ IZLAZI SVAKI ČETVRTAK
| Cijena je listu na godinu:
| Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her-
\ cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu
| Goru K 15; za sve ostale zemlje
krouna 16; za Dubrovnik kruna 10;
na po i četvrt godine surazmjerno.
\\ Pretplata i oglasi šalju se admini-
\ straciji lista a dopisi uredništvu.
| Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
| kovna pisma ne primaju se. —

DUBROVNIK

POJEDINI BROJ 20 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po ci-
jeniku. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Odgovorni urednik Antonije Benussi.

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr

Ozbiljne prilike na Balkanu. — Rat na pragu.

U Beogradu, 21. septembra.

Ima dosta pojava i pitanja, zna-
čajnih po unutrašnji život Srbije, o
kojima bismo trebali. izvijestiti čita-
oce Dubrovnika“ u cilju utvrđivanja
i jačanja kulturnih i nacionalnih veza
i boljeg upoznavanja života, rada i
nastojanja oko unapređenja narodnih
i državnih interesa ove podmlađene
i slobodne srpske zemlje. Ali, kako
sve pojave i sva pitanja interne pri-
rode padaju sada i gube se pred po-
javama i pitanjima iz oblasti spoljaš-
nje politike, držimo da nećemo po-
griješiti, ako i ovom prilikom poklo-
nimo svoju pažnju političkim  prili-
kama na Balkanu, čije postupno i
stalno pogoršavanje sve više dobija
karakter neodložnih i sudbonosnih
komplikacija.

Danas je situacija na Balkanu kri-
tičnija no što je ikada ranije bila.
Ključ situacije je u Turskoj, a tamo
se prilike razvijaju suprotno težnjama

i nastojanjima oko očuvanja mira.

Skoro je izvjesno, da se požar, onaj
toliko očekivani balkanski požar,
neće moći otkloniti. Ako smo dobro
informisani, a držimo da jesmo, u
poliličkim krugovima sviju balkan-
skih država, pa čak i same Turske,
vlada uvjerenje, da će Srbija, Crna

Gora, Bugarska i Grčka biti primo- '

rane, da ubojnim oružjem uzmu u
zaštitu svoje sunarodnike u Otoman-
skoj Imperiji. Kad bi se prilike u
Turskoj poboljšale i stanje tamošnjih
nezaštićenih hrišćana popravilo, akcija
balkanskih hrišćanskih država ne bi
imala svoj raison d čtre, ali prilike
u Turskoj kreću na gore, stanje ta-
mošnjih krišćana svakog dana biva
nesnošljivije, i, logično tome, opasnost
rata na Balkanu sve izrazitija. Po-
traje li ovako još samo dvadeset dana,
rat će biti neminovan.

Turska je skroz razrivena i bo-
lesna država, koja boluje od prije
nekoliko decenija. Činjeni su mnogi
pokušaji, da se od te dugotrajne bo-
lesti izliječi, ali su svi pokušaji ostali
bez uspjeha. Izvjesni, i to baš ev-
ropski djelovi Turske i suviše su
truli. Najveći evropski kapaciteti sla-
Žu se u tome, da za Tursku nema
lijeka dok joj se ne amputiraju oni
truli djelovi. Što amputacija do sada
nije učinjena, treba pripisati stalnoj
neslozi, ko ima to da učini. Sada se
je, izgleda, većina u tome složila i
stvorila odluku, da to izvrše domaći
ljekari. Ako je to tačno, onda se
Operacija može očekivati kroz mjesec
dana. Ona će se, u tom slučaju, iz-
Višiti bez narkoze.

Opasnost balkanskog rata je na
Pragu. Ovdje se skoro ni o čemu
drugome i ne govori nego o toj opa-
snosti. Odijeljeno od sviju drugih
mogućnosti, nikada za balkanske
hrišćanske države nijesu bile povolj-
Nije prilike da raščiste s Turskom.
Koliko nam izgleda, i njihovi odlu-
Čujući državnici u to su uvjereni, i
baš zato su, ako je vjerovati dosta
pouzdanim glasovima, međusobno po-
dijelili interesne svere i uglavili spo-
razum o zajedničkoj akciji, što dru-
gim riječima znači — naravno u
Pretpostavci da su glasovi o tome
tačni — da će četiri balkanske dr-
žave: Srbija, Crna Gora, Bugarska i
Grčka preduzeti akciju protivu Tur-
Ske na četiri fronta i skoro jedno-
vremeno, osiguravši tako apsolutnu
Premoć svoga oružja i pun uspjeh
svoje akcije.

O ovome smo se raspitivali kod
dobro verziranih političara. Katego-
ričnu potvrdu nijesmo dobili, ali su

nam date izjave, koje ne negiraju
postojanje sporazuma, koje dozvolja-
vaju vjerovati, da je sporazum  svr-
šeno djelo.

S te strane bio bi, dakle, osiguran
uspjeh akciji balkanskih krišćanskih
država. Pitanje je samo još u tome:
dali se ne bi koja druga država
umiješala u balkanske stvari i po-
kušala da zaštiti ,svoje legitimne in-
terese“ ?| — Odgovor na ovo pitanje
stoji kao jedini razlog što su do sada
balkanske hrišćantk» države bile pri-
morane, da, i ako teška srca, slušaju
jauk i gledaju klanje svojih suna-
rodnika u Turskoj. Ali izgleda, da
je odgovor na to pitanje potpuno sa-
zrio. Ovdje se vjeruje, a to vjero-
vanje ima svog dubokog opravdanja,
da će se ostaviti puna sloboda bal-
kanskim hrišćanskim državama, da
one, jednom za uvijek, raščiste s Tur-
skom, i da će sile Trojnog Sporazuma
svako drugo uplitanje suzbiti oruža-
nom snagom. Time se tumači i skon-
centrisanje cjelokupne ubojne pomor-
ske snage Francuske, a time se ob-
jašnjavaju i mnoge druge pojave iz
oblasti međunarodne politike.

Komplikacije na Balkanu, po na-
šem mišljenju, zasnovanom na dosta
pouzdanim informacijama, skoro su
neminovne. Spriječiti se ne mogu,
ma da se mogu odložiti za nekoliko
dana ili nedjelja, a najviše za neko-
liko mjeseci. Naše je uvjerenje da
su komplikacije na pragu.

Sada nastaje pitanje: hoće li se
komplikacije lokalizovati, ograničiti
na Balkan? Hoće li one dovesti do
međunarodnih zapleta ? — Odgovore
na ovo treba prepustiti vremenu. Sr-
bija i Srpstvo nemaju razloga da se
toga plaše!

Pod uticajem mogućnosti kompli-
kacija na Balkanu u Srbiji je nastala
izvjesna nervoznost. Češće se čarši-
jom pušta vijest, kako će Bugarska
danas“ ili ,sutra“ upasti u Tursku,
kako je srpska vlada naredila opštu
mobilizaciju vojske, kako je vlada
naredila Direkciji Državnih Željeznica,
da stanovit broj željezničkih vagona
drži u pripravnosti za eventualni pre-
voz trupa, kako je ministarstvo vojno
okupiralo sve mlinove u zemlji radi
liferovanja ogromne količine brašna
it. d. Međutim, poslije se utvrdi, da
od svega toga nema ničeg uistini.
A ipak te vijesti djejstvuju na gra-
đanstvo, najviše na novčane zavode,
jer svako stoji pod uticajem mogu-
ćnosti takvih vladinih koraka; svako
takova šta očekuje.

Znamo sasvim pouzdano, da se
ovdje još nijesu preduzele nikakve
vanredne mjere, sjem što je bila iz-
data zabrana izvoza cerealija, koja
je doenije dignuta, ali znamo i to,
da su posvršavane sve prethodne
pripreme, da Srbija što lakše, što
brže i sa što manje teškoća uđe u
događaje, ako bi je ovi povukli za
sobom. Ove mjere predostorožnosti
same se sobom razumiju ; njih oprav-
davaju sadašnje ieške i kritične pri-
like na Balkanu, gdje su u pitanju
veliki vitalni interesi Srbijini i Srpstva.

Srbija ide u susret događaja pot-
puno sprema nesravnjeno spremnija
no što je ikada do sada bila. Njena
je vojska odlično i najmodernije na-
oružana, a pri tom stoji na navećoj
visini svoga poziva. Po mišljenju
mnogih vojnih  avtoriteta, koji su
imali prilike da koliko toliko upo-
znaju srpsku vojsku, ona danas pred-
stavlja vrijednost prvoga reda. Od
velike je važnosti po moral srpske
vojske još i to, što je ona, od naj-

prostijeg vojnika, vd običnog redova,
pa do Vrhovnog Komandanta, pro-
žeta čistim patriotizmom, pod čijim
uticajem je spremna da se sva žrt-
vuje za Otadžbinu i oslobođenje svoje
neoslobođene braće. A svako kretanje
srpske vojske izvan granica Srbije
vodi onamo, gdje žice patriotizma
moraju biti najjače zategnute.

Ma šta se dogodilo i ma kako se
stvari razvijale, ništa se na Balkanu
neće riješiti bez učešća Srbije i pro-
tivu njenih interesa. To govorimo na
osnovu sasnanja iz apsolutno vjero-
dostojnih izvora. A sada se nalazimo
neposredno pred događajima, koji će,
s razloga što će zasijecati i u srpske
interese, povući za sobom i Srbiju.

Srbi treba da budu spremni na
sve, jer će se, ako svi znakovi ne
varaju, kroz kratko vrijeme riješavati
izvjesan dio, a možda i cjelokupno
srpsko pitanje. E.

A
»Ilpocsjeruna“ npocJaBa.
CapajeBo, 22. IX.
paru ,Dubrovniče!“ xuraM na Te
uaBjecrum o jenmuoj ou najsehux 10
Caga KYJITYPHHX C/lAaBa — HE CaMO
BocaHcko-XepieroBaukux Cp6a, Hero
o jemuoj oz najsehux onhux Cpn-
CKHX KYJITYPHHX CJIABA — O NIPOCIABH
NECETFOJIHINIBHUE KYJITYPHOT IPYIITBA
»IlpocBjera“. Ho sanpaBo He 3Ham,
KaKO hy za nouneM, C Kojera kpaja,
muvo npuje u jaue na ucrakHem, jep
Becembe je CH/iHO, yuelihe Orpomno,
OJLJ1ICBJBCIG€ HEOIIHCHBO, PE y30paH,
PAL CMHIIUbEH,  TPE3BEH,  O3GHJbAH ;
YTHCLIH MHOTOGpOjHH H BEJIHUAHCTBEHH.
Crora MOJIHM IT. UHHTAOLE, JA OBO
MAJIO pezaka y3My CaMO KaO Guujeny
CJIHKY CBera OHOTA, ILTO je OBO JaHa
nowxuBjeo uexep Capajeno.

Joui y merak mnoueno je no Capa-
jeBy jaue kperawe, jep eh o nojine
CTH3AJIH CY NpBH H HajMHJIHju TOCTH
— cnoGojia 6paka u3 cnoćonue Cp-
Guje, Koja je mocmaja u3acnanuke u
ILO KBAHTHTETY M NO KBAJIHTETY KAKO
Ce CAMO 3AKEJbETH H OJI Ib€ OYEKHBATH
MOxe. Ilopen crapna BerepaHa CrTO-
jama HoBakoBuha nocaja je HeKOJIHKO
AKAJLEMHKA, YHHBEP3HTETCKHX Npode-
COPA, IIPEJICTABHHKE CKOPO CBHX KYJI-
TypHHX M XYMAHHTAPHHX YCTAHOBA H3
uujege CpG6uje — nocnaja je ušacnaH-
CTBO Hapojiie Bojcke — Cokoje — u
IbHXOBy My3uKy. Ilouek je Guo BeJu-
UAHCTBEH, JLA CE BEJIHUHAHCTBEHHjH HH
3AMHCJIHTH HE MOE.

C ibHMA CY CTHTJIH MP H3ACIAHHLIH
CpG6a u cprnckux ycraHoBa u3 BojBo-
nune u PBanoBune, Crape CpGuje u
Makenonuje. Y Beuep IlaK CTHTJIH CY
TBOjH M3ZACJAHHLIH MH NPEICTABHMIH,
nparu Dubrovniče, ca TBOjoM My3H-
KOM H Ca H34C/IAHHLIHMA XEplIETOBHHE.
Jipyrux usacnanuka ca TIpamopja uuje
Ha KAJIOCT GMJIO KAO HH H3ACJIAHHKA
— pne Tope: H jemuo u 1pyro rp-
nuo je ynajlo CBaKOM Yy OKO H TO HAM
HA NHKY H NOHOC HE MOXE IA TIO-
Cgyu. M Bac cy yrIpaB BEJIHUaHCTBEHO
NOUEKAJIH. Ca craHHLe Ce ynyTuma 0-
rpomHa noBopka Cokoja u TloGparuma,
M3ACJIAHHKA H CHJIHA, HEIIPETJIEJIHA MACA
cBujera, npenBoljeHa BanioM My3HKOM
Koja je GypHo u OJLYUIEBJBEHO TIO3IIpA-
BJbeHa. Ilosopka je Guma yrnpaB Be-
JIHuaHcTBeEHa_ u aKkO je Guo 10 caru
y Hou u ako je Kuma zocra jako
nagasa. OJyIIEeBIBEHOM CBHjeTy HHLITA
TO cmerano uuje. Tlo CBHM JIOKAJIHMA
OIIAKAJIA CE CHJIHA MACA TOCTH H H3A-
CJIAHHKA, KOjH Cy GMJIH yIIpPAB pa3šlpa-
TaHH JIOHEKOM H BCCeJbEM. CaMO_ MA-
JIEHH CyMPAYAK ONAXKAO CE HA BECe-
JIHM JIHUUMA: KHINA TIJBYINTH KAO M3
Ka6na u npujeru za he ga omere oBy
HApOlHY KYJITYPHY C/ABY.

CyTpu naH y jyTpo npoGy/umo me
Ynapawe Bane MysuKke, koja je onako
IO KHNIH H GnaTy oGuzasnsia rpaoM
npahena CBYKYAa CHIHOM MACOM, bpe-
HETHUHHM TIJBECKAIHEM, IIO3JLPABI6BA KEM
u noKnuuaMa : ,2KuBjenu /ly6poBua-
HH!“ Tana cy novena na CTuy u3a-
CIIAHCTBA #3 pa3uux mjecra Bocne. Ha-
pouurTo je Jola BeJHKA MACA CeJbAKA,
Ce/bAKHIbA, Cokoma, [loGparuma, ro-
cnotja, rocnoiuua u  NIKOJICKE OMJIA-
NuHe. CBe ycraHoBe, cBa mMjecTa, cBH
CTAJIEKH ZACTYIIAHH CY y BO/IHKOM 6pojy.

TauHo y 10 c. npencjenuuKk ,Ilpo-
cBjere“ nosnpaBuo je rocre u usacsa-
HHKE y CBeuaHoj caJu  ,/IpyiuTBeHor
JloMa“ H IpelOxHO YACHHIITBO IIPO-
CIaBe : 34 npencjenuuka Crojana Ho-
BaKOBuha, 34 nognpencjenauke usa-
CJlaHHKE yHHBep3HTeTa, ,MaTuue Cpn-
cke y Hosom Cany u Ily6poBHuky,
Te NIPeICTABHHKE  OCTAJIHXKYJITYPHHX
YCTAHOBA H3 ZPYTHX CplICKHX KpajeBa.
Hme  Crojaua_ HoBakoBuha rnosnpa-
Bibe€HO je bpeHernuuum u Gypnum
TIJBECKAIPEM H KJIMILAEM. OH je rana
jemuuM KPATKHM AJIH KPACHHM H Be-
JIHUAHCTBEHHM TOBOPOM 3AXBAJIHO Ce
Ha #360py, IIOMEHYO BAXKHOCT H 3a-
NATAK HAPOJHE KYJITypE H ZAO pujeu
UI. "phuhy, koju je y ume on6opa
NO3ApaBuo usacnanuke, Koje je non-
MEHL€ CKYIINITHHH TIpeZCTABHO. Taja
Cy CIHjEJMJIH OTIIOSNPABH Ca CTpaHe
H3ACJIAHHKA H IIPENCTABHHKA H TIpEJI-
CTABHHLA; — HE CMujeM 34GopaBuTu
na cy 6pojue Guge 3acrynaHe u = cBe
XKEHCKC KYJITYPHe H XyMaH€ yCTAHOBE:
Kao ,Kono Cpnekux Cecrapa“, ,/lpy-
INTBO Kibaruibe Jby6uue“, ,Cpncku
IKencku CaBe3“, ,/loGporBopHe 3a-
npyre Cpnkuia“ ur. Y ume Ilpu-
MOpcKHX Hu  JlyGpoBaukux  ycraHoBa
ornosupaBuno je JIp. KuexeBuh, Koju
je3a TO GHO 34MOJbEH MH OBJALITEH
OJL OJIHOCHHX NPEJCTABHHKA, JA CE OT-
NO3ZIpaBu He Gu ojBeh ojysbuJiu. ITo-
3IpaBH M OTNO3ZAPABH  H3BPILEHH Cy
nocTojaHcTBEHO M O36MIBHO KAO KOJI
Enrge3a, dbuHo u yryaljeHo Kao Koj
ČDpaHlly33, TAHHO H IIPELH3HO KAO KOJI
Ebemana, OLJIUEB/JBEHO H CPUAHO KAO
KO Cp6a. Tum cam cBe Ka3ao. Ha-
IOMEHYTH_MOpaM jOLI na Cy GuJIE OCHM
CpnCcKHx yCTAHOBA 34CTyNaH€ HE CAMO
cpneko MyciumaHcku ,Tajper“ nero u
XpBarcku ,Hanpenak“, ,/IpyuurBo Xp-
BATCKHX  KibHKCBHHKA“ u JeBpejeka
»BEHEBOJIEHTHA“.

M3aa cBeuane cjenuune crujenuo je
OTKPHBOIbE CIIOMEH-IJIOHA  ,[IpocBje-

“ THHHX“ NOGpOoTBOpa y ,IIpocBjeTuHoM

IloMy“, a Tana ce pa3BHJIa CHJIHA TO-
BOpKA. TpH COKOJANIA NIPEIBOJHJA Cy
INOBOpKy. 3a IbHMA : Ce/baK GapjakTap
Ha nomamMHy HoraTy ; 34 i>HM jOlI IBa-
NECeT KOIBAHHKA COJbAKA, CBE jyHaK
GOJ6H OJL GOJbETA, CBE KOIB CHJIHHjU
On Cujiuujer; Bana My3uKa, yBujek
no3šupaBsbena ; Capajescka ,Cnora“;
Kopnopanuje u3 Bocne ; Jlo6porBopne
3anpyre ; Tlo6parumcTBa; OMJIA/IHHA ;
3ZAHATJIMjCKA HP TPFOBAYKA IPYIUTBA ;
ITIpocBjera; TIlpuBpeja; CaBesu 3a-
upyra; Texauu; My3uKka Ilymana Cun-
HOT; CoKkoJani4ne u CoKOJuK.....
KO 6u cBe u36pojuo u uaGpojuo. Ha-
pouuTo je Guo ynpaB 1uBHo BunjeTH
OHY CHJIHY MACY COJBAKA H CEJbAKHIDA,
Koju cy cBojoj ,IlpocBjeru“ Ha CJaBy
nowi njemuke Ha onake, ca Top6oM
M CTPYKOM HA JIeljuMA O CBOM PyXy,
Tpyny u Kpyxy. Ila Ce BH/IH IHXOBO
OLJIIEBJbEIb€, NOBOJBHO je Za Hamo-
MEHEM Jla CAM y NOBOpLIH BHIHO H
CeJ6BAHKY — MajKy Ca ue1OM y Hapyujy.

V 1 car no my xoreny ,Eypoma“
6uo je GaHker ,IIpocBjere“ ca mpeko
300 rocru. Ha Gankery je majo Buie
OJJIIEBJBEHHX 31PaABHA, H3MELy KOjuX
je naj;bemnua 3upaBuna y njecmu, Kojy
je njecuuk IllauTuh nojurao C. Ho-
BakoBuhy. Ha Gankery je caxyrbena

3HaTHAa CBOTA 34 ,IlpocBjery“. Camu
Ily6poBuuk zao je npeko 500 K.

Ilocnuje nogne umaja je Guru Be-
JIHKA HAPOJIHA CBEUAHOCT IIOJL BEJIPHM
He6oM, aji ce mopasa npeHujeru y
»ApyrurBeHu lom“ paju Kulue. Tamo
je Guma cujna Maca cBujera, Koja je
6ypuo onoGpaBaja Tlosopuniiom /lu-
JIETAHTCKOM JIpy1UTBy TIPEKO IIPEULCTABE
»Xajuyk Beko“. Y ucTO 1o6a novena
je y npocropujama IIpocBjeruor Casje-
TA 4HKETA O HAPOIHOM IpOCBjehHBAHy,
ranje je JIp. B. opoBuhi upao onHo-
CHH pepepar. OBa ankera uuje Guma
OHO IITO je MOpaja GuTu, jep je orau
CPIICKOT HApOjIHOT npocBjehiuBawa u
uajkoMneTenTuuju CpGuH _3a TO, 2Ku-
BOjuH Ilauuh mMopao npBuM BJAKOM
na ornyryje, jep... Heko ce u cjenike
nama. Hnak je pacnpaBa Guma u 3a-
HHMJ6HBA M CTBAPHA H NOyUHA, A HA-
CraB;beHa je jyrpoc y 9 caru ca pe-
depaTom r. Ilasna TlonoBuha. Cunoh je
6uo koMepc y ,lpyurBenom /lomy“
ca njeBaieM ,CJIore“, KOHLEPTOM My-
3uKe ,llyuwaH Cugiu“, IllanruheBum
KOMANOM ,Iloji MATJIOM“ HM HTPAHKOM.

Jyrpoc je Guo cBeuano pasBnjase
6apjaka Cpnekux Cokoja #3 Ty3Je u
Bpuke. MomeHaT BeJIHUAHCTBEH H LUD -
J6HB. 3aTuM je Guo moMeH  yMPJIHM
noGpoTBopuma ,llpocBjere“, coKoJicKa
NOBOpKA TpanoM, GauKeT capajeBckux
CpGa rpaijana, peko Kor je KOHuEp-
TuHpaJia Cpricka My3HKa #3 JlyGpoBnaka.
OBOM IIPMJIHKOM MOpaM HCTahH rO-
CTOJBYGHBOCT H IATPHOTH3AM FOCII. Je-
branoBuha BJaciuka xoren Enpone.
Tor nauna mouacruo je Rauwuy MysuKy,
Te je no3sBao a My Gyle rocr. 3na-
uaj Bane My3HKE TaKO je 3Hao ouu-
jemuTH, a J6YG6aB u BOJbA KOja BAJA
Mey CaMHM MY3HKAHTHMA TE IBHXO-
BHM YUHTC€/B€EM, a HA CBPXy Bpujenuo
CBHpaib€ My3HK€ TAKO My Ce je 10-
Naji0, za Huje MOTAO OJLOJ6BETH a na
Taj gaH Baly My3HKY He NO30Be KaO
cBor rocra. Mysuka je Taj 1no3HB pano
NpuMuja u Gnarozapnjia.

Ilo none cy Gume BjexGe CoKOJI-
CKe XKyIIE, TE KOHLEpTH My3uKa. Ha
ČuJIHNOBHha TPry KOHLEPTOBAJE CY
oGje My3HK€; Te KOJIHKO jezHa TOJIHKO
Npyra H3BpliMJe Cy CBoje nporpame
BPJO Jujeno u TauHo, a cujaH ceujeT
KOju je Ty la NpoMEHHPAO H BECEJIHO Ce,
narpaljuBao ux je ca 6ypHum am1ay30M.

Ornpahaie rocrH Beuepac u cyrpa.
Bara Mysuka_OTnyTOBaJa Beuepac
y 10//, caru. Henparuo jy je cunau
HapO/I, COKOJIH, Te ynpaBa ,[Ipocsjere“,
Pacranak je Guo KOJIHKO TOXKAK TO-
JIHKO CplauaH, GpaTCKH HP IHPJ6HB.
3a IlyGpoBuaHe, MHCJIHM, OBA CBeua-
HOCT OCTahe yBMjeK yrOlHa HP HOeH3-
GpucuBa ycnomeHa.

Tum ce cBpilnaBa OBA BCJIHUAHCTBEHA
MaHudecranuja cprcke Kyirype. B.M.

Dubrovnik i Slovenska Nauka

u Bečkom Univerzitetu.

Beč, 22. septembra.

Uvjeren sam da će čitaocima našega
»Dubrovnika“ biti po volji da čuju o
proučavanju dubrovačke prošlosti što
se čini u odjeljenju za Slovensku Fi-

lologiju na Bečkom Univerzitetu.

Za zimski semestar ove 1912.-13.,
škol. god. Dubrovniku je posvećena
naročita pažnja. Tako, čuveni naučnik
i istoričar prof. Dr. Konstantin Jire-
ček predavaće u ovom tečaju ,Isto-
riju Dubrovačke Republike“, i ta će
njegova predavanja biti besplatna.
Dr. Jireček je stekao za proučavanje
dubrovačke prošlosti posebnijeh za-
sluga pretraživanjima po dubrovačkom
arhivu, te se može misliti koliko će

ta njegova predavanja biti i značajna

i zanimljiva.

7

u