Br. 43. Dubrovnik, 24. oktobra 1912. God. XXI. l "IZLAZI SVAKI ČETVRTAK Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje krouna 16; za Dubrovnik kruna 10; napći četvrt godine surazmjerno, Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. “a Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po ci- jeniku. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Odgovorni urednik Antonije Benussi. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr AYEPOBUAHH! lNy6poBuuk u Bajkau! — JIBa Cy CTyrna Ha uBujema ckpajisumM oGanaMA BpeMeHA M MCTOpHje Hapoja namiera, ua kojuma Bjepa orana HAIIHX 3ATETHY HETPETOMHBH MOCT Kyna ješnujaxy yJauH, rAacHHUH, NOCIAHHIH CHYIKJLEHHX, OHHjeMJBEHHX HEGPOjeHHX IIOKOJBEIbA, IITOHO npekaiaxy NoKJoHe, yrjexe, nae u MOJIHTBE M3 CNOGOJHOT H KPII- hanckor /lyGpoBuuka OHumMa Koju aHOMHIIE yMHpaxy 3a Xpucra u nJaKAXY HAL MPTBOM CnoGozoM cBojom. Venou TOr yzecHor JyKa, Te uy recne 1yre Koja naBjeluranie »xe- re 6ynyhiuocr4 — Trenujame jegua jenuua Gyjuua KPBH H Cy3a, Koja, kan naro CpGujy, Byrapcky u Busanr uujenmu, pa3Gu ce y nemohu ceMoHH CcBoje, O ruraurcku KyK LIpuoropekor Apapara u o Herpe- goGurie Geueme CBerora Byraxa. AYEPOBUAHH! Tako je uaru rpax 6uo oupehen ou Bora ga Gyne eBantjeockum CamapuraeM Kpruhianckora nyka og Tpe6uia no-Llapurpaza. Ako ce jon “oBjeuancrBo He ouyxu /ly6poBuuky 360r caMu- nocru romukujex BjeKOBAa, 34T0o MunocpnaH Gu B r, jep My ynujenu na Bulu y uacy cmpru cBoje, rije ce paja CuoGona Onujex, 34 koje o noruGailie, AYE5POBUAHH! On oHora cyijenora uaca na no nanac, oGesBnamikemu J[y6poB- HK ocrane BujepaH rpanuuujaMa cBojum: Bujepaun_ Bory, Bujepau_ Hapoay, Bujepan Hneany csome — a raj Hnean Gu u jecr — QGeno6oan- Tek POGOBa — Tjewuren Cysa. AYSPOBUAHM! “ Jan Tpšaju Bjeuue Gop6e Kpuuhancrsa e Henpujaremem ua- LICI. POA, NOTOTIMIC = ONET KPBI6Y 3ajuibe HeocioGoljene = re/ube GaJIKAHCKHX BEMAJBA. ' H ero /ly6poBnuk, KAO y zueBuMa BynacTu, npeHy ce u saBaru, jep y jenu crapojrasne Bese yrjexa u cysa Hnaie — Camora Ce6e. DYE5POBUAHH! Y ume Te cBere sanyxGuHe oraua Hanidjex, nosuB;6eMo Bac, za IpyXKuTE OneT MeJIeM caMHsIocTH H TIoMohu OHuma Koju joru ysujek ymupy 3a Kpcr uacnu u Cno6oay 3naruy! lly6posunue! Tlosuj pane Gpahu, e za um TBOj gapak peue: 080 Tu uwame, «ao onna, nauwa Bjepa, uauwe Cpue — nauwe Xpnan! lly6poBuuk, 13. okro6pa 1912. OJLBOP a cauynjbate mpunora fpyurey Wpeenor Hpera GankaHcKWx KpuikaKcKKX Hapona, Tipencjennuiu : Jlyue y008. 3ope, — Zip. Menxo “lunepuja. Brarajuuk : Tajuuuu : llym Huko Busanosuh — Zip. Gpana Kynuwuh. Menko Clannosuh UJAHOBH: TOCNOBE: 3opka BaGuh, Mapuja BapGuh, Mapuua BepnoBuii, JbyG6uua marq. Bona, Onra By6aso, Hanka UuHrpuja, Jiparouna /le Buyau, Mapu MI. Teran, (pauka BuBuh, Anene Fpauuh, Heseuka ze FpucoroHo, Aje- KCaupa HsauuueBuh, Muje Karuh, Muuu KnexeBuh, JIHuka Kopgaer, iKe Jlonuwxuh, Iloje MapTreKkuHu, 30pka Muauuuh, Mape ns. Mupoue- Bu-Copro, Mapuua Ileposuh, Mapuja Ilunaro, Jere Flysu3eBuh, Majsuna Paquh, 3arka Ceca, JloGpuua Cmojuuh, Muna CBujoKkoc, Karuua Kner. BojnoBuh, Fopne Byseruh, Jlyue 3ope. TOCNOJA: Casa nporo BapG6uh, Aurouuje BeHycu, JIyko Boran, JIykO marq. Bona, Jip. Meuko Uunrpuja, /ip. HBo /le Buynu, Jocun /luMOBuh, lip. Banno na. Ipanu, Hso ne Fpucorono, /lym Huko buBanoBuii, Crujeno Busuh, sIyko KonpuBuua, /lp. Crujeno KuexeBuh, /ip. Ppano Kysuuuh, M AHryH Kan. Jlujenonuju, /lp. Bnaxo MarujeBuh, AuTyu MujeTuhi, /Ip. Joso Muju, Muxanr Muauuuh, /ip. Huko nji. MupoiwmeButi Copro, HBo Tlekac, lp. Auryu _ Ilysbe3u, BuuKo Pakuuuja, Menm«ko CrankoButi, /ip. Bune CsumoKkoc, AuTyu_Crangunrep, MBo lllyG6epr, Muxo BakeTu, HBO : KHe3 BojuoBuh. Npuno3u neka ce majby On6opy, ua Yrgy Ilnauna — HajbemkoBuhesa yjuua 6p. 283. : uju Guarajuuky r. Jlym Huxy BuBanoBnhy. Ne Rat za slobodu. Poslije deset dana iza kako je Crna Gora navijestila rat Turskoj te od to doba do danas pokazala čuda od junaštva i pregalaštva, pređoše i vojske ostalih balkanskih država na tursko zemljište ispuni- vši prije sve formalnosti navije- štanja rata. U petak poslije podne srpski kraljevski poslanik u Carigradu predao je Porti ovu notu, kojom se je sa strane Srbije navijestio Turskoj rat: Pošto Svijetla Porta nije odgo- vorila na identičnu notu koju su vlade Bugarske, Grčke i Srbije ima- le čast predati joj 30. septembra (13. okt.) i pošto je situacija, koja je i inače vrlo ozbiljna, jer je Tur- ska uzaptila srpsku municiju i gr- čke lađe protivno međunarodnom pravu, postala još više opasnom usljed napada na srpske i bugar- ske predstraže od strane otoman- skih trupa i usljed prekida diplo- matskih odnosa izazvanog od stra- ne Porte vrijeđajući međunarodne principe, Vlada Nj. V. Kralja Sr- bije vidi se sa žaljenjem prinuđena da pribjegne oružanoj sili — osta- vljajući otomanskoj vladi svu od- govornost za prekid odnosa između Srbije i Otomanskog Carstva. Čast mi je izvijestiti Carsku vladu da se od ovog trenutka Srbija smatra u ratnom stanju sa Turskom i da ću ja napustiti Carigrad u naj- kraćem vremenu, smatrajući moju misiju kao svršenu. Otomanski po- danici koji stanuju u Srbiji, a koji bi željeji napustiti zemlju slobodni su otići, a oni koji bi pretpostavili da ostanu, mogu računati na za- štitu zakona. Jednake gotovo note poslale su i ostale savezne države i odmah stupile u ratnu akciju. Dok je cio kulturni svijet sa zadivljenjem pratio junačka i velika djela malene crnogorske vojske, dotle je svak sa nekim: neodoljivim nestrpljenjem iščekivao kada će i ostale balkanske države da sleduju primjer Crne Gore. I ako vrijeme od deset dana nije bio baš tako velik razmak, ali ipak to je sva- kome izgledalo mnogo dulje nego što u stvari jest. I kolikogod se je u masi nastojalo veliko nestr- pljenje da se ublaži računom, da sve to mora da bude tako po utvrđenom planu, i da osamljeno ratovanje Crne Gore ima svog uz- roka i razloga, ipak je većinu po- čela obuzimati neka skepsa i ču- đenje čemu ostale države miruju. Prvi sigurni glas da su sve države zagazile u rat skinuo je svakom sa srca neki teret. U Crnoj Gori izazvao je neopisivo oduševljenje. Na glas da je Srbija objavila rat, ,lleruibcku Buje- cHHK“ donosi: Telegrafska žica donijela je ra- dosnu vijest, da je i Srbija obja- vila Turskoj rat. Glas o tome mu- njevitom brzinom raznio se po cijeloj našoj zemlji i s najvećim oduševljenjem je primljen. Rato- borni duh naše vojske ta radosna i tako nestrpljivo i željno isčeki- vana činjenica još više će raspaliti, kako bi svoju započetu akciju na- stavila još s mnogo većim uspje- sima, koji nas i onako u punoj mjeri zadovoljavaju, jer je uspjeh naše vojske od samog početka pa do dana današnjeg bio potpun i na opšte zadovoljstvo. Neprijateljstva između Srbije i Turske još su ranije počela upa- dima turske vojske i Arnauta na zemljište bratske Srbije te je stvarno rat ranije počeo, a sad je i slu- žbeno proklamovan. I Grčka je pošla za Srbijom, a i Bugarska. Tako se o opštem ratu na Balkanu može govoriti kao o svršenoj stvari“. U ,Tuacy LIpuoropna“ od su- bote čitamo. — Njegovo Veličanstvo Gospo- dar jučer je blagoizvolio telegrafski saopštiti vojsci istočnog odreda da su bratske nam kraljevine Srbija i Bugarska, kao i kraljevina Grčka, naše saveznice, stupile u rat sa Turskom. To prijatno i veselo iz- vješće general Vukotić saopštio je našoj hrabroj vojsci, koja ga je prihvatila sa velikim oduševljenjem i propratila burnim , Živio!“ Balkan je jednodušno udrio pu- tem: u rat za slobodu. Cio hu- mani svijet koji ima iskre osjećaja prama napaćenoj raji u Turskoj, pozdravlja ovu junačku borbu i želi joj najbolji uspjeh. Ali se ipak neko nalazi, ko se do sada name- ćao i umišljao kao neki diktator i odlučan procjenjivač političkih svjetskih razvoja, da sada na naj- odvratniji, podli i niski način ustane proti balkanskim državama, i da njihovu borbu za slobodu ocjenjuje i iznosi na takav način, da iza- zivlje gnušanje i prezir kod civi- lizovanog svijeta. To vam je či- iutsko bečka štampa sa _,N. F. Presse“ na čelu. Kad se uzme u obzir da taj list stoji vrlo blizu vladinim krugovi- ma, i da je isti taj list u nekim svjetskim historičkim momentima bio tumač osjećaja i rada vladinih krugova, onda ovakovo njegovo sadašnje ponašanje mnogo znači. Mi, čitajući onako nisko i podlo pisanje, puno gnjeva i srdžbe, iz- vodimo jedini zaključak, da su se neki prevarili u računu, jer su mi- slili da polete preveć visoko, pa nikako da se dignu sa ravnice. I kad vidješe na čemu su, sada se uskomešali po malo prijetnjom i sikćanjem. To je vrlo dobar znak, imi mu se od srca radujemo. Do sada smo imali dosta prilike da se uvjerimo, da najbolje stojimo onda, kada se ta štampa na nas ljuti, pa se ne ćemo ni ovog puta prevariti, da bijes ,N. F. Presse“ stoji kao predznak bolje budućno- sti i dobra sadašnjeg stanja. Balkan se je digao i junački, bez štednje, lije svoju krv na oltar slobode. Pravedna stvar ide u su- sret sigurnoj pobjedi. Zora je za- rudila i dan će da zabijeli, pa ko- likogod izvjesna štampa siktala iz svojih otrovnih ždrijela. koko Vijesti koje primamo sa ratišta vrlo su utješljive. Napredovanje vojske saveznih država u svim li- nijama napreduje. Turci bi htjeli da se održe i obrane, za to davaju sve moguće otpore i napinju svu snagu, ali pred silom moraju da odstupaju, i to svukuda, na svim linijama. Njihovi porazi već su počeli biti takova karaktera, da je kroz tursku vojsku počela da se povlači panika, te uzmiču bezobzira natrag. Savezne vojske jednako prodiru naprijed, te najviše kroz 10—15 dana doći će do glavnog . sudara kod Skoplja i Jedrene, gdje će biti. konačno odlučena bojna sreća krstu ja li polumjesecu. Sa ratišta primili smo ova telegralska izvješća : Beograd, 19. Kralj Petar pročitao jučer po podne iza pet sati vojsci ratnu proklamaciju koja je danas štampom obnarodovana cijeloj Srbiji i koja je bila saslušana vanrednim zanosom. Odmah poslije toga dan je nalog svoj vojsci da pređe granice. Pred večer počela vojska svom sna- gom prodirati u Tursku. Raška armija prva, prešla odmah kad Ristovca, vranjska vojska prešla granicu i za- uzela Bujanovci. Most koga su bra- nili 500 turaka zauzet je. Turci u san- džaku pale mostove. Jutros vojska postepeno napreduje. Bugari na liniji Jedrene zauzeli postaju Karamustafa. Cetinje, 20. Danas osvojen Plav. Cetinje, 20. Poslije krvava boja Crnogorci osvojili Plavu i Gusinje. Turci izgubili 900 a Crnogorci“ 500 ljudi. Niš, 21. Srbi osvojili Bujanovae, koji leži 15. kilometara daleko od granice. Prvi ušao general Živković koji je zauzeo Veluvaroš. Vojska napreduje u Novompazaru. Sofija. 21. Turci bombarduju Varnu i Burgas. Atena, 21. Grčke torpiljarke blo- kirale albansku obalu, a vojska prešla * granicu sa velikim uspjehom. Osvojila Elasonu. Sve pobjede grčke zvanično se potvrđuju. Niš, 21. Sve tri srpske armije na- stupaju s uspjehom. Druga armija zauzela jutros Carevo selo i važan položaj Sultan-tepe na planini te na- stupa ka Egri-palanci. Prva i treća armija nastupaju s uspjehom prama Kumanovu, Prištini i Novompazaru. Pri zauzeću Podujeva zapljenjeno je dosta ratnog materijala. Turci otje- rani sa utvrđenja Rujan i Starac te se povlače prama Tabanoveu i Ku- manovu. Od jučer su donijeti u Ri- stovac tri ranjena oficira i 60 vojnika. Beograd, 21. Iz Kuršumlije javljaju da je u subotu pred mrak nekoliko srpskih četa jurišem zauzelo opkope Podujeva koje su u noći Turci osta- vili povukav se na jug. Jučer zau- zeto samo Podujevo, nađena bataljon- ska zastava, 80 velikih šatora, 10.000 kilograma peksimita, više sanduka municije i ostalog. Zarobljenici ka- zuju da je do sada u onom kraju sudjelovalo: dva puka nizama, šest tabora Arnauta i tri baterije topova. Arnauti su se odselili sa porodicama iz okolice ostaviv dosta stoke i hrane. U osvojenom oblasti Srbi su odmah obrazovali novi srez labski i imeno- vali starješinu. U Podujevu srpska vlast već uvedena. Srpska vojska o- 1 sa (d