Br. 43.

Dubrovnik, 24. oktobra 1912.

God. XXI.

l
"IZLAZI SVAKI ČETVRTAK

Cijena je listu na godinu:
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her-
cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu
Goru K 15; za sve ostale zemlje
krouna 16; za Dubrovnik kruna 10;

napći četvrt godine surazmjerno,
Pretplata i oglasi šalju se admini-
straciji lista a dopisi uredništvu.

“a
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju se. —

POJEDINI BROJ 20 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po ci-
jeniku. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Odgovorni urednik Antonije Benussi.

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr

AYEPOBUAHH!

lNy6poBuuk u Bajkau! — JIBa Cy CTyrna Ha uBujema ckpajisumM
oGanaMA BpeMeHA M MCTOpHje Hapoja namiera, ua kojuma Bjepa orana
HAIIHX 3ATETHY HETPETOMHBH MOCT Kyna ješnujaxy yJauH, rAacHHUH,
NOCIAHHIH CHYIKJLEHHX, OHHjeMJBEHHX HEGPOjeHHX  IIOKOJBEIbA, IITOHO
npekaiaxy NoKJoHe, yrjexe, nae u MOJIHTBE M3 CNOGOJHOT H KPII-
hanckor /lyGpoBuuka OHumMa Koju aHOMHIIE yMHpaxy 3a Xpucra u
nJaKAXY HAL MPTBOM CnoGozoM cBojom.

Venou TOr yzecHor JyKa, Te uy recne 1yre Koja naBjeluranie »xe-
re 6ynyhiuocr4 — Trenujame jegua jenuua Gyjuua KPBH H Cy3a, Koja,
kan naro CpGujy, Byrapcky u Busanr uujenmu, pa3Gu ce y nemohu
ceMoHH CcBoje, O ruraurcku KyK LIpuoropekor Apapara u o Herpe-
goGurie Geueme CBerora Byraxa.

AYEPOBUAHH!

Tako je uaru rpax 6uo oupehen ou Bora ga Gyne eBantjeockum
CamapuraeM Kpruhianckora nyka og Tpe6uia no-Llapurpaza.

Ako ce jon “oBjeuancrBo He ouyxu /ly6poBuuky 360r caMu-
nocru romukujex BjeKOBAa, 34T0o MunocpnaH Gu B r, jep My ynujenu
na Bulu y uacy cmpru cBoje, rije ce paja CuoGona Onujex, 34 koje
o noruGailie,

AYE5POBUAHH!

On oHora cyijenora uaca na no nanac, oGesBnamikemu J[y6poB-
HK ocrane BujepaH rpanuuujaMa cBojum:

Bujepaun_ Bory, Bujepau_ Hapoay, Bujepan
Hneany csome — a raj Hnean Gu u jecr — QGeno6oan-
Tek POGOBa — Tjewuren Cysa.

AYSPOBUAHM! “

Jan Tpšaju Bjeuue Gop6e Kpuuhancrsa e Henpujaremem ua-
LICI. POA, NOTOTIMIC = ONET KPBI6Y 3ajuibe HeocioGoljene = re/ube
GaJIKAHCKHX BEMAJBA. '

H ero /ly6poBnuk, KAO y zueBuMa BynacTu, npeHy ce u saBaru,
jep y jenu crapojrasne Bese yrjexa u cysa Hnaie — Camora Ce6e.

DYE5POBUAHH!

Y ume Te cBere sanyxGuHe oraua Hanidjex, nosuB;6eMo Bac, za
IpyXKuTE OneT MeJIeM caMHsIocTH H TIoMohu OHuma Koju joru ysujek ymupy
3a Kpcr uacnu u Cno6oay 3naruy!
lly6posunue! Tlosuj pane Gpahu, e za um TBOj gapak peue:
080 Tu uwame, «ao onna, nauwa Bjepa, uauwe
Cpue — nauwe Xpnan!

lly6poBuuk, 13. okro6pa 1912.

OJLBOP
a cauynjbate mpunora fpyurey Wpeenor Hpera GankaHcKWx KpuikaKcKKX Hapona,
Tipencjennuiu :
Jlyue y008. 3ope, — Zip. Menxo “lunepuja.

Brarajuuk : Tajuuuu :

llym Huko Busanosuh — Zip. Gpana Kynuwuh. Menko Clannosuh

UJAHOBH:

TOCNOBE: 3opka BaGuh, Mapuja BapGuh, Mapuua BepnoBuii, JbyG6uua
marq. Bona, Onra By6aso, Hanka UuHrpuja, Jiparouna /le Buyau, Mapu
MI. Teran, (pauka BuBuh, Anene Fpauuh, Heseuka ze FpucoroHo, Aje-
KCaupa HsauuueBuh, Muje Karuh, Muuu KnexeBuh, JIHuka Kopgaer,

iKe Jlonuwxuh, Iloje MapTreKkuHu, 30pka Muauuuh, Mape ns. Mupoue-
Bu-Copro, Mapuua Ileposuh, Mapuja Ilunaro, Jere Flysu3eBuh, Majsuna
Paquh, 3arka Ceca, JloGpuua Cmojuuh, Muna CBujoKkoc, Karuua Kner.

BojnoBuh, Fopne Byseruh, Jlyue 3ope.

TOCNOJA: Casa nporo BapG6uh, Aurouuje BeHycu, JIyko Boran, JIykO
marq. Bona, Jip. Meuko Uunrpuja, /ip. HBo /le Buynu, Jocun /luMOBuh,
lip. Banno na. Ipanu, Hso ne Fpucorono, /lym Huko buBanoBuii, Crujeno
Busuh, sIyko KonpuBuua, /lp. Crujeno KuexeBuh, /ip. Ppano Kysuuuh,

M AHryH Kan. Jlujenonuju, /lp. Bnaxo MarujeBuh, AuTyu MujeTuhi, /Ip.
Joso Muju, Muxanr Muauuuh, /ip. Huko nji. MupoiwmeButi Copro, HBo
Tlekac, lp. Auryu _ Ilysbe3u, BuuKo Pakuuuja, Menm«ko CrankoButi, /ip.
Bune CsumoKkoc, AuTyu_Crangunrep, MBo lllyG6epr, Muxo BakeTu, HBO

: KHe3 BojuoBuh.

Npuno3u neka ce majby On6opy, ua Yrgy Ilnauna — HajbemkoBuhesa yjuua 6p. 283.
: uju Guarajuuky r. Jlym Huxy BuBanoBnhy.

Ne

Rat za slobodu.

Poslije deset dana iza kako je
Crna Gora navijestila rat Turskoj
te od to doba do danas pokazala
čuda od junaštva i  pregalaštva,
pređoše i vojske ostalih balkanskih
država na tursko zemljište ispuni-
vši prije sve formalnosti navije-
štanja rata.

U petak poslije podne srpski
kraljevski poslanik u Carigradu
predao je Porti ovu notu, kojom
se je sa strane Srbije navijestio
Turskoj rat:

Pošto Svijetla Porta nije odgo-
vorila na identičnu notu koju su
vlade Bugarske, Grčke i Srbije ima-
le čast predati joj 30. septembra
(13. okt.) i pošto je situacija, koja
je i inače vrlo ozbiljna, jer je Tur-
ska uzaptila srpsku municiju i gr-
čke lađe protivno međunarodnom
pravu, postala još više opasnom
usljed napada na srpske i bugar-
ske predstraže od strane otoman-
skih trupa i usljed prekida diplo-
matskih odnosa izazvanog od stra-
ne Porte vrijeđajući međunarodne
principe, Vlada Nj. V. Kralja Sr-
bije vidi se sa žaljenjem prinuđena
da pribjegne oružanoj sili — osta-
vljajući otomanskoj vladi svu od-
govornost za prekid odnosa između
Srbije i Otomanskog Carstva. Čast
mi je izvijestiti Carsku vladu da
se od ovog trenutka Srbija smatra
u ratnom stanju sa Turskom i
da ću ja napustiti Carigrad u naj-
kraćem vremenu, smatrajući moju
misiju kao svršenu. Otomanski po-
danici koji stanuju u Srbiji, a koji
bi željeji napustiti zemlju slobodni
su otići, a oni koji bi pretpostavili
da ostanu, mogu računati na za-
štitu zakona.

Jednake gotovo note poslale su
i ostale savezne države i odmah
stupile u ratnu akciju.

Dok je cio kulturni svijet sa
zadivljenjem pratio junačka i velika
djela malene crnogorske vojske,
dotle je svak sa nekim: neodoljivim
nestrpljenjem iščekivao kada će i
ostale balkanske države da sleduju
primjer Crne Gore. I ako vrijeme
od deset dana nije bio baš tako
velik razmak, ali ipak to je sva-
kome izgledalo mnogo dulje nego
što u stvari jest. I kolikogod se
je u masi nastojalo veliko nestr-
pljenje da se ublaži računom, da
sve to mora da bude tako po
utvrđenom planu, i da osamljeno
ratovanje Crne Gore ima svog uz-

roka i razloga, ipak je većinu po-

čela obuzimati neka skepsa i ču-
đenje čemu ostale države miruju.

Prvi sigurni glas da su sve
države zagazile u rat skinuo je
svakom sa srca neki teret. U
Crnoj Gori izazvao je neopisivo
oduševljenje. Na glas da je Srbija
objavila rat, ,lleruibcku  Buje-
cHHK“ donosi:

Telegrafska žica donijela je ra-
dosnu vijest, da je i Srbija obja-
vila Turskoj rat. Glas o tome mu-
njevitom brzinom raznio se po
cijeloj našoj zemlji i s najvećim
oduševljenjem je primljen. Rato-

borni duh naše vojske ta radosna
i tako nestrpljivo i željno isčeki-
vana činjenica još više će raspaliti,
kako bi svoju započetu akciju na-
stavila još s mnogo većim uspje-
sima, koji nas i onako u punoj
mjeri zadovoljavaju, jer je uspjeh
naše vojske od samog početka pa
do dana današnjeg bio potpun i

na opšte zadovoljstvo.

Neprijateljstva između Srbije i
Turske još su ranije počela upa-
dima turske vojske i Arnauta na
zemljište bratske Srbije te je stvarno
rat ranije počeo, a sad je i slu-
žbeno proklamovan.

I Grčka je pošla za Srbijom, a
i Bugarska. Tako se o opštem
ratu na Balkanu može govoriti
kao o svršenoj stvari“.

U ,Tuacy LIpuoropna“ od su-
bote čitamo.

— Njegovo Veličanstvo Gospo-
dar jučer je blagoizvolio telegrafski
saopštiti vojsci istočnog odreda da
su bratske nam kraljevine Srbija i
Bugarska, kao i kraljevina Grčka,
naše saveznice, stupile u rat sa
Turskom. To prijatno i veselo iz-
vješće general Vukotić saopštio je
našoj hrabroj vojsci, koja ga je
prihvatila sa velikim oduševljenjem
i propratila burnim , Živio!“

Balkan je jednodušno udrio pu-
tem: u rat za slobodu. Cio hu-
mani svijet koji ima iskre osjećaja
prama napaćenoj raji u Turskoj,
pozdravlja ovu junačku borbu i
želi joj najbolji uspjeh. Ali se ipak
neko nalazi, ko se do sada name-
ćao i umišljao kao neki diktator
i odlučan procjenjivač političkih
svjetskih razvoja, da sada na naj-
odvratniji, podli i niski način ustane
proti balkanskim državama, i da
njihovu borbu za slobodu ocjenjuje
i iznosi na takav način, da iza-
zivlje gnušanje i prezir kod civi-
lizovanog svijeta. To vam je či-
iutsko bečka štampa sa _,N. F.
Presse“ na čelu.

Kad se uzme u obzir da taj list
stoji vrlo blizu vladinim krugovi-
ma, i da je isti taj list u nekim
svjetskim  historičkim momentima
bio tumač osjećaja i rada vladinih
krugova, onda ovakovo njegovo
sadašnje ponašanje mnogo znači.
Mi, čitajući onako nisko i podlo
pisanje, puno gnjeva i srdžbe, iz-
vodimo jedini zaključak, da su se
neki prevarili u računu, jer su mi-
slili da polete preveć visoko, pa
nikako da se dignu sa ravnice. I
kad vidješe na čemu su, sada se
uskomešali po malo prijetnjom i
sikćanjem. To je vrlo dobar znak,

imi mu se od srca radujemo. Do

sada smo imali dosta prilike da
se uvjerimo, da najbolje stojimo
onda, kada se ta štampa na nas
ljuti, pa se ne ćemo ni ovog puta
prevariti, da bijes ,N. F. Presse“
stoji kao predznak bolje budućno-
sti i dobra sadašnjeg stanja.
Balkan se je digao i junački,
bez štednje, lije svoju krv na oltar
slobode. Pravedna stvar ide u su-
sret sigurnoj pobjedi. Zora je za-
rudila i dan će da zabijeli, pa ko-

likogod izvjesna štampa siktala iz
svojih otrovnih ždrijela.

koko

Vijesti koje primamo sa ratišta
vrlo su utješljive. Napredovanje
vojske saveznih država u svim li-
nijama napreduje. Turci bi htjeli
da se održe i obrane, za to davaju
sve moguće otpore i napinju svu
snagu, ali pred silom moraju da
odstupaju, i to svukuda, na svim
linijama. Njihovi porazi već su
počeli biti takova karaktera, da je
kroz tursku vojsku počela da se
povlači panika, te uzmiču bezobzira
natrag. Savezne vojske jednako
prodiru naprijed, te najviše kroz
10—15 dana doći će do glavnog

. sudara kod Skoplja i Jedrene, gdje

će biti. konačno odlučena bojna
sreća krstu ja li polumjesecu. Sa
ratišta primili smo ova telegralska
izvješća :

Beograd, 19. Kralj Petar pročitao
jučer po podne iza pet sati vojsci
ratnu proklamaciju koja je danas
štampom obnarodovana cijeloj Srbiji
i koja je bila saslušana vanrednim
zanosom. Odmah poslije toga dan je
nalog svoj vojsci da pređe granice.
Pred večer počela vojska svom sna-
gom prodirati u Tursku. Raška armija
prva, prešla odmah kad Ristovca,
vranjska vojska prešla granicu i za-
uzela Bujanovci. Most koga su bra-
nili 500 turaka zauzet je. Turci u san-
džaku pale mostove. Jutros vojska
postepeno napreduje. Bugari na liniji
Jedrene zauzeli postaju Karamustafa.

Cetinje, 20. Danas osvojen Plav.

Cetinje, 20. Poslije krvava boja
Crnogorci osvojili Plavu i Gusinje.
Turci izgubili 900 a Crnogorci“ 500
ljudi.

Niš, 21. Srbi osvojili Bujanovae,
koji leži 15. kilometara daleko od
granice. Prvi ušao general Živković
koji je zauzeo Veluvaroš. Vojska
napreduje u Novompazaru.

Sofija. 21. Turci bombarduju Varnu
i Burgas.

Atena, 21. Grčke torpiljarke blo-

kirale albansku obalu, a vojska prešla *

granicu sa velikim uspjehom. Osvojila
Elasonu. Sve pobjede grčke zvanično
se potvrđuju.

Niš, 21. Sve tri srpske armije na-
stupaju s uspjehom. Druga armija
zauzela jutros Carevo selo i važan
položaj Sultan-tepe na planini te na-
stupa ka Egri-palanci. Prva i treća
armija nastupaju s uspjehom prama
Kumanovu, Prištini i Novompazaru.
Pri zauzeću Podujeva zapljenjeno je
dosta ratnog materijala. Turci otje-
rani sa utvrđenja Rujan i Starac te
se povlače prama Tabanoveu i Ku-
manovu. Od jučer su donijeti u Ri-
stovac tri ranjena oficira i 60 vojnika.

Beograd, 21. Iz Kuršumlije javljaju
da je u subotu pred mrak nekoliko
srpskih četa jurišem zauzelo opkope
Podujeva koje su u noći Turci osta-
vili povukav se na jug. Jučer zau-
zeto samo Podujevo, nađena bataljon-
ska zastava, 80 velikih šatora, 10.000
kilograma peksimita, više sanduka
municije i ostalog. Zarobljenici ka-
zuju da je do sada u onom kraju
sudjelovalo: dva puka nizama, šest
tabora Arnauta i tri baterije topova.
Arnauti su se odselili sa porodicama
iz okolice ostaviv dosta stoke i hrane.
U osvojenom oblasti Srbi su odmah

obrazovali novi srez labski i imeno-

vali starješinu. U Podujevu srpska
vlast već uvedena. Srpska vojska o-

1
sa

(d