PI

i potrebnog stepena, kad ne bi

“5
Ka

psa

Br. 45.

———

Dubrovnik, 7. novembra 1912.

God. XXI.

sa
| IZLAZI SVAKI ČETVRTAK
:

pi

Cijena je listu nu godinu: |
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- |
cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu |
| Goru K 15; za sve ostale zemlje |
/ krouna 18; za Dubrovnik kruna 10;
na po i četvrt godine surazmjerno, |
Pretplata'i oglasi šalju se admini- |
straciji lista a dopisi uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju se. —

1

==.

DROVNIK

> POJEDINI BROJ 20 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para
potitnom retku (sitnijeh slova). A o
se više puta uvršćuju, n.. ci- |
jeniku. — Za priposlana, iz, ava i |
javne zahvale plaća se od petitnog |
retka 20 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Odgovorni urednik Antonije Benussi.

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr

Sve bliže cilju.

Vijesti koje nam stižu sa ratišta
na Balkanu, tješe nas, jačaju, na-
dimlju nam grudi. Srpska vojska
kreće se pobjedonosno. U glavnim
sudarima dala je neprijatelju tako
jak udarac, da se sada brzo i bez
jačih otpora kreće i napreduje
k cilju. Na more! na _Adriju! pje-
vao je veliki srpski pjesnik, i srp-
ski vojnik tek što nije stigao na
obale plavog Jadrana, da okusi
gorko-slanu vodu nedogledne pu-
čine i novog srpskog Primorja.
Svi uslovi potpunog razvitka i na-
predka  Srbijinog, kolikogod se
krili u samoj dosadanjoj uskoj i
malenoj zemlji, oni nikada ne bi
mogli da poskoče do onog pravog

imali svog glavnog osnova i jam-
stva koje sex krije u nedoglednoj
pučini morskoj. Srpska vojska se
krenula i eto je za kratko vrijeme
da stigne jedan od svojih najgla-
vnijih ciljeva. Da otvori put na
more, da Srbija i Srpstvo lakše
odane, lakše ojača, lakše zavjet
svoj ispuni. Obuzeta snagom stare
slave, srpska se vojska krenula
* poput strašnog vihora. Vjekovni
san se izvršuje. U Dušanovom
. Skoplju. vije se _ sada ponosno srp-
ski barjak. Udaren je tu pod ci-
jenu skupe krvi Srbinove i za to
se vije ponosnije, sigurnije. Unuk
velikog Vožda osloboditelja doživio
je da svečano uđe u carev grad,
da sa svojim sinom, mladom Ssrp-
skom nadom, u sebi ponavlja stare
stihove a nova djela: ,tčće voda
kud je tekla, srpska majka to je
rekla!“ A srpska vojska svjesna
osvoje dužnosti i poziva, krenula
je dalje da posluša pjesnika: na
omore! na Adriju! Uz put će da
dade pomoć svome bratu Crno-
gorcu, pa da zajedno okuse vode
sa novog srpskog Primorja. Čujemo
ih, već su nam blizu. Gotovo ču-
jemo kako im srce kuca, a i oni
čuju naša srca, jer nam kucaju sve
silnije, silnije. . .

Na dohvatu tupog topa i tanke
puške ispružile se dvije ruke. Za
čas nađoše se na bratskijem gru-
dima orošenim i bojnom osvetni-
čkom krvlju i bratskim suzama
radosti Srbijanac i Crnogorac.
«Onamo, onamo, na Prizren _mo-
Tamo oružani poć!“ šaptali su u
bratskom zagrljaju. 1 složna braća

javljaju velikom pjesniku, da stvara
novu pjesmu jer stare se zavjet
ispunio. I mi ovamo čujemo te

glase i srce nam kuca sve silnije,

Silnije. . .
*

Onamo pred gordim Stambulom
bije se boj. U samom Stambolu
kao da drhti Aja Sofija, drhte u
njoj one dvije svijeće, jer dogori-
jevaju, a kao kroz maglu nad njo-
me drhti zlatni krst. Bugarski junak
Silno se kreće i već kuca na Stam-
bolska vrata. Gordom Turčinu u
sce odjekuje i on strepi, strepi
Pred svojoj propasti, smrti. |

saz

Oko Jedrene tutnje uz bugarske
i srpski topovi, složno, bratski.

A Evropa gleda, sluša, ledi se
i skameniva: Bože! baš mora da
sam nešto teško griješila !. ..

Stara, klasična Grčka krenula se.
Na putu se susreće sa Srbinom.
»Od tebe sam naučila da treba
kidati lance ropstva“, prvi joj je
pozdrav u susretu. | oni se složno
kreću, brzo stižu cilju i nalaze se
pred vratima ponosnog Soluna, da
silnom Turčinu vrati skorašnji zajam.

šk

Još preostaje samo malo vre-
mena. Iz vjekovnog ropstva, muka
i patnje iskrsla je džinovska snaga,
silna, nesalomljiva. Iz neprekidne
mržnje i pakosti stvorila se sloga
i bratstvo i to ujedinjeno kreće
sve bliže cilju. Još malo vremena
i cilj će se postignuti, a mi ovamo
zavidićemo, ali ćemo biti opet sretni
i veseli, jer čujemo srce, da nam
nešto neobično silno kuca, kuca...

Sa ratišta stigla su ova izvješća:
Potpuna pobjeda Bugara nad Na-
zim-pašinom vojskom.

Stara Zagora. 1. nov. Poslije opšte
borbe sa glavnom turskom
koja je iznosila otprilike 150.000 lju-
di, na liniji Bunar-Hisar i Lule Bur-
gas i koja je trajala tri dana, Bugari
su porazili tursku vojsku te  primo-
rali Turke da napuste svoje utvrđene
položaje. Bugarske trupe energično
gone neprijatelja, koji se povukao“ u
neredu ka Seraju i Corlu. Bugari su
zaplijenili mnogo topova, zastava,

. municije i druge trofeje kao i mnogo

zarobljenika. Napuštajući Lule Bur-
gas Turci su zapalili selo Ajvali i
posjekli sve hrišćansko stanovništvo.
Isto tako zapalili su selo Maraš, za-
padno od Jedrene. U kraju Melnika
'Furci su zapalili sva bugarska sela.
U Lule Burgasu Bugari su zaplijenili
i dva nova voza sa hranom i muni-
cijom. Bugarski su gubitci neznatni.
Turci strijeljaju vojnike.

Sofija, 1. U Carigradu Turci su
strjeljali 200 vojnika  Hrišćana iz
vojske koja je bila u Lozengradu,
optužujuć ih za poraz.

Uspjesi Grčke.

Athena, 1. Grčki torpiljer broj 12
prodro je u pristanište solunsko i sa
uspjehom lansirao dva torpeda, koja
su brobušili tursku oklopnjaču .Fe-
thi- Bulend“. Ratna lađu tonući na-
valila se je na desnu stranu. Neko-
licina od vojske potopilo se. (Grčka
torpiljarka nedirnuta se vratila u
Katerinu.

Atena, 1. Grci su zaposjeli ostrvo
Samothraki. Grčke trupe zauzele su
jučer Grevenu bez otpora.

Atena, 1. Grčke trupe uspješno
napreduju prama Solunu. Svaki čas
isčekuje se sjedinjenje grčke i srpske
vojske koje će zajednički poći na
Solun. Veza između Soluna i Bitolja.
Turcima je sasvim ukinuta, jer Veria,

varoš na toj prugi u rukama je grčkim. -

Atena, 1. Grci su bez otpora za-
uzeli Prevesu.
Crnogorski uspjesi.

Rijeka, 1. Jučer cio dan trajalo je
bombardovanje 'Taraboša i Skadra.
Prilikom  bombardovanja Skadra u
varoš je pao veći broj granata. Narod
je bježao u katoličku crkvu da se
zakloni.

silom.

Murićani, 1. Sinoć je došao u štab
generala Maartinovića vođa i barjaktar
škreljski Vat Maraš, do sada jedini
prijatelj Turske, koji se držao nepri-
jateljski prama Crnoj Gori, predao se
potpuno i izjavio svoju odanost pra-
ma Kralju Gospodaru i njegovoj voj-
sci. Ovaj preokret nastao je poslije
turskog poraza na Pulaju i kad je
odjeljenje naše vojske koja operira
preko Bajane prekinula komunikaciju
između Skadra i San Giovanni di
Medua. ;

Plav, 1. Vasojevićka brigada, po-
slije duže borbe, zauzela je Manastir
Visoke Dečane. Tom prilikom ne-
prijatelj je imao GQ mrtvih i 80 ra-
njenih. Crnogorski gubitci su bili 13
ranjenih, od kojih su dvojica umrli
u bolnici.

O radu i napredovanju srpske voj-
ske. — Kralj Petar u Skoplju.

Beograd, 3. Jučer poslije podne
bio je svečan ulazak Kralja Petra u
Skoplje. Doček je bio veličanstven.
Na stanicu su izašli: prestolonaslje-
dnik, prine Đorđe, general Putnik,
vrhovna komanda, predstavništvo op-
štine, uprava grada, svi strani _kon-
suli u svečanoj uniformi, po tri naj-
starija srpska i egzarhijska sveštenika
veliki rabin te masa stanovništva
svih vjera i narodnosti. Cijela je va-
roš okićena srpskim zastavama. Kralj
je imao stići točno u tri sata. Vrijeme
do pred dolazak bilo je oblačno i
močvarno, ali kad je voz ušao u sta-
nicu, sunce se pomoli obasjavajuć
Šarplaninu svu u. snijegu. Voz je
dočekala i muzika svirajući hinmnu.
Kralj je lagano izašao iz voza a za
njime princesa Jelena, skromno odje-
vena kao bolničarka, prine Pavle,
Andra Nikolić, Ljuba Jovanović i
cijelo dvorsko časništvo. Kralj je po-
ljubio prestolonasljednika pa Đorđa,
te primio raport komandanta i obišao
počasnu četu. Upravnik varoši Gavri-
lović predstavio je Kralju predsta-
vnika opštine Hadži Ristića, koji o-
duševljeno u ime oslobođenog Skoplja
zaželi dobrodošlicu i podnese mu so
i hljeb. Kralj je na to izjavio radost
što je dočekao ući u staru srpsku
prijestonicu, te izjavio nadu, da sada
u varoši vlada red, pozvao stanovni-
štvo da se vrati redovnim poslovima.
U ime turskog poslaništva pozdravio
je Kralja Resad, bivši predsjednik
opštine, završujući govor sa izrekom:
Turci na sablji zadobili Skoplje i na
sablji ga izgubili. Kralj mu se zahva-
lio i rekao, da će tursko stanovništvo
slobodno življeti i razvijati se pod
njegovem upravom jednako kao i
srpsko. Kralju su zatim predstavljeni
konsuli i ostali odličniji. Cijelo ovo
vrijeme pozdravljala se je prineesa
Jelena sa odličnicima, koji su odu-
ševljeni njenom skromnosti i požrt-
vovanjem. Uz burno klicanje: Živio
Kralj Petar! Živio Kralj Osloboditelj!
odvezao se je Kralj sa prinčevima i
pratnjom kroz ulice, koje su bile pre-
pune naroda, do erkve Sv. Spasa.

Pred crkvom dočekala je kralja
litija a pozdravio ga je srpski mitro-
polit Vikentije, zatim  egzarhistički
mitropolit Neofit, koji je zaželio, da
savezničke vojske produže oslobođenje
hrišćana u staroj srpskoj crkvi. Zatim
je bilo u crkvi blagodarenje kome su
svi prisustvovali. Po  blagodarenju
iz crkve odvezao se je Kralj sa
prinčevima u svoj stan, a narod
ga je svukuda ushićeno pozdravljao.
U cijelom varoši narod jednako po-
zdravljao i vojsku koja se povlačila
u kasarne. Ovom prilikom po uli-
cama Skoplja bila je masa naroda,

veoma mnogo iz okolice, računa se

do 100.000 duša, pa ipak se nije de-
sio ni kakav i najmanji incidenat.

Srpski mitropolit Vikentije, pozdra-
vljajući Kralja, kazao je ove riječi:
Kad je Bog htio da izbavi koji narod
poslao mu je dobre vođe. Izrailu je
poslao Mojsiju, Srbima Nemanju i
Sv. Savu, prije stotinu godina Kara-
dorđa a sada Tebe Petra. Bog koji
daje pobjede po pravdi, učinio Te
pobjednikom, Bog koji upravlja: sud-
bom naroda doveo Te u carsko Sko-
plje. Neka je hvaljen gospod od sad
do vijeka! Hrišćani slavnog Dušano-
vog grada željni su slobode, pravde,
kulturnog napretka i poretka. Hri-
šćani sve tri savezne nacije uvjereni
su da si im Ti donosilac slobode i
pravde. Kulturni napredak Srbije u-
vijek je služio jemstvom da sa sje-
vera treba da svane sloboda i sva-
nula je. Unuče Karadorđev! svih pet
stoljeća gledaju Te danas sa zahval-
nošću, a sva buduća pokoljenja po-
minjat će Tvoje i savezničko djelo.
Tvoj djed, prvi je'počeo na Balkanu
izvoditi veliko djelo oslobođenja. Pred
tri nedjelje Ti si osvetio veličanstveni
hram na Topoli. Taj mermerni hram
obradovaće duh velikog Vožda, ali
će još više obradovati veliki hram
Slobode, koji podižeš, pobjedniče Ku-
manova i Kosova. Tvoja vojska ne
da se zaustaviti u pobjedama sve dok
se srpskom narođu ne osigura mir.
Tvoj slobodoumni i pravedni sistem
pravde, pokazaće se onako isto nad-
moćan nad nesavremenim omraznulim
sistemom neprijateljskim, kao što se
je Tvoja pokazala u ratu fizički nad-
moćnija nad neprijateljem.
—Vijerni-i junački savezniče! Ti si
u savezničkom duhu preduzeo svoje
djelo i izveo ga prije nas. Za nedje-
lju dana tvoja vojska porazila je ne-
prijatelja i nagnala ga u bjegstvo.
Saveznici mogu biti zadovoljni srp-
skim Kraljem i srpskom vojskom.
Ti, koji si božji ugodnik, u stanju si
sada da pružiš pomoć saveznicima na
jugu i istoku. Blagosljivam Tvoje
veliko oslobodilačko djelo viteški i
pobožni Kralju !

Beograd, 3. Kako iz Skoplja ja-
vljaju, prve čete srpske vojske naišle
su pred Prizrenom na otpor Turaka,
koji je organizovan zajedno sa Arna-
utima. Bitka je trajala do na večer.
Kad su stigla pojačanja, neprijatelj
je natjeran u bijeg, te je srpska voj-
ska ušla u Prizren oduševljeno do-
čekana od naroda. Arnauti su se ve-
ćinom predali a vlasti su od njih
primile oružje.

Beograd, 3. Osvojen je Markov
grad. U njem je bilo svega dva ba-
taljona redovne vojske. Kako se čuje,
sada se Arnauti sabiru kod Dibra.
Među Arnautima kruži glas, da se je
u Dibru sklonio Džavid paša, koji
želi organizovati Dibru. Kad se zna
da je Džavid-paša bio ubijen u Sko-
plju, to se drži da je ovaj glas pu-
šten samo da okupi Arnaute, kod
kojih vlada uvjerenje da je Džavid
paša nesavladljiv junak.

Beograd, 3. Poslije zauzeća Mitro-
vice, zaplijenjena je jedna topovska
zastava, jedan top, četiri topovska
kara, 29 municijonskih kola, 3000
sanduka posadske municije, 3 mili-
jona metaka. Nađena su tri magazina
municije još neprebrojene, 500 pušaka,
6 vagona brašna, 1 vagon riže, 500
sanduka dvopeka, 5 velikih šatora,
mnogo bolničkog i apotekarskog ma-
terijala, mnogo telegrafskog i inže-
njerskog materijala.

Beograd, 3. Naknadno se javlja:
Armija generala Stepanovića u ra-
znim bojevima do Štipa zaplijenila je
130 turskih topova. — U Kumanovu
je nađen fijaker Zeki paše ali bez
konja. — Ovdašnje novine javljaju
da Iso Boljetinac nije ubijen, već da

se je u Prištini predao sa 10.000
Arnauta, koji su predali oružje te su
poslati kućama.

Beograd, 3. Uprava fondova počela
je otvarati filijale u novooslobođenim
krajevima. U cijeloj Srbiji, od početka
rata, vlada takav red, da nije bilo
nijednog većeg nereda niti zločina.

Beograd, 3. Privatni prilozi za na
stradale i pomoć bolnicama u Beo
gradu do sada iznose pola milijona
dinara.

Beograd, 3. Sinoć je dopremljeno
100 turskih zarobljenika u Beograd
— Sada Srbija ima u rukama novih
250 kilometara željeznice, koja je već
potpuno uređena i činovnici imenovani

Beograd, 3. Jedna uvažena ličnost
izjavila je novinarima, da će Skup
ština doskora vijećati o zakonu ane-
ksije Stare Srbije. Osnovaće se osam
novih okruga: novopazarski, kosov-
ski, skopski, prizrenski, veleski, de-
barski i primorski. Predsjednici op
ćina biće za sada od vlade imenovani,
zastupstva će se birati s razmjerno
prama narodu. Apelacijoni sud u
Skoplju i činovništvo popuniće se
pensijonircima, čime će olakšati i bu
džet. Urediće se i sistem pensije.

Beograd, 3. Beogradske novine
donose članke, kojima pozdravljaju
brzo izbijanje Srbije na more, koje
joj omogućuje slobodno disanje. Oče
kuje se, da će do par dana doći voj
ska pred Skadar i poći k Draču na
more.

Beograd, 3. Prema privatnim vije
stima iz Skoplja, tamo je, kao i u
Prizrenu, otkriveno do 60 turskih o
ficira iz prizrenskog garnizona. Ovi
oficiri, među kojim imai njemačkih
bili su se posakrivali, pa su se po
slije predali. Vlast poziva sve na
predaju i ko se naredbi ne pokori
predaće ga se ratnom sudu. Stano
vništvo sada priča, da su sami mla
doturci tako dražili Arnaute i siste
matski radili na istrijebljenju hrišćana,
da bi ih za deset kodina sigurno bilo
sasvim nestalo da nije došlo do rata.
O tome su strani konsuli izvještavali
svoje vlade, ali one nijesu ništa po-
duzimale. Još za vrijeme dok je tra
jala kumanovska bitka brzojavio je
Feti paša u Solun i Skoplje, da su
Turci pobijedili. Ova vijest je zani-
jela Turke a uplašila hrišćane, koji
su se svi pozatvarali. Ruski konsul
je s opasnošću spasavao lhrišćane
Kad su Turci uzmicali spasao je iz
zatvora više stotina hrišćana. Na svo-
jim kolinia spasao je i valiju na koga
su Arnauti pucali, ranili ga a sekre-
tara ubili. Sada skupilo u Skoplju
10.000 Arnauta, plašeći se osvete
stanovnika sa sela.

Beograd, 3. Jedan zarobljeni tur
ski oficir izjavljuje, da poslije Kuma-
nova Turci su mogli željeznicom da
odvedu samo 10 brdskih topova. Srp
ska artiljerija je tako djelovala, da
apsolutno nije bilo fizički moguće
izdržati. Nijedna bitka do sada nije
dala tako golem procenat žrtava ar-
tiljerije kao u ovom ratu.

Beograd, 3. Sada se sahranjuju hi-
ljade lješeva koje se kupi po bojištu.
Njih se spaljuje, jer se je nabralo
strahovito mnogo pasa i gavranova.
Imade gudura prenatrpanih po deset
redova lješeva jedno vrh drugoga.

Beograd, 4. U Velesu i okolici or-
ganizovana je uprava koju pomaže
dobrovaljačka žandarmerija. U varoši
je zavladala posvemašnja sigurnost.
U novu općinsku upravu ušlo je 4
Srba, 4 Turčina, 3 Bugarina, po 1
Grk i Jevrejin.

Beograd, 4. Iz Skoplja javljaju, da
Turci, po aekim imformacijama, or-
ganizuju otpor u Dibri, kamo su po-
šli potučeni komandanti bez vojske.

ku dy