PI i potrebnog stepena, kad ne bi “5 Ka psa Br. 45. ——— Dubrovnik, 7. novembra 1912. God. XXI. sa | IZLAZI SVAKI ČETVRTAK : pi Cijena je listu nu godinu: | Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- | cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu | | Goru K 15; za sve ostale zemlje | / krouna 18; za Dubrovnik kruna 10; na po i četvrt godine surazmjerno, | Pretplata'i oglasi šalju se admini- | straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se. — 1 ==. DROVNIK > POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para potitnom retku (sitnijeh slova). A o se više puta uvršćuju, n.. ci- | jeniku. — Za priposlana, iz, ava i | javne zahvale plaća se od petitnog | retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Odgovorni urednik Antonije Benussi. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr Sve bliže cilju. Vijesti koje nam stižu sa ratišta na Balkanu, tješe nas, jačaju, na- dimlju nam grudi. Srpska vojska kreće se pobjedonosno. U glavnim sudarima dala je neprijatelju tako jak udarac, da se sada brzo i bez jačih otpora kreće i napreduje k cilju. Na more! na _Adriju! pje- vao je veliki srpski pjesnik, i srp- ski vojnik tek što nije stigao na obale plavog Jadrana, da okusi gorko-slanu vodu nedogledne pu- čine i novog srpskog Primorja. Svi uslovi potpunog razvitka i na- predka Srbijinog, kolikogod se krili u samoj dosadanjoj uskoj i malenoj zemlji, oni nikada ne bi mogli da poskoče do onog pravog imali svog glavnog osnova i jam- stva koje sex krije u nedoglednoj pučini morskoj. Srpska vojska se krenula i eto je za kratko vrijeme da stigne jedan od svojih najgla- vnijih ciljeva. Da otvori put na more, da Srbija i Srpstvo lakše odane, lakše ojača, lakše zavjet svoj ispuni. Obuzeta snagom stare slave, srpska se vojska krenula * poput strašnog vihora. Vjekovni san se izvršuje. U Dušanovom . Skoplju. vije se _ sada ponosno srp- ski barjak. Udaren je tu pod ci- jenu skupe krvi Srbinove i za to se vije ponosnije, sigurnije. Unuk velikog Vožda osloboditelja doživio je da svečano uđe u carev grad, da sa svojim sinom, mladom Ssrp- skom nadom, u sebi ponavlja stare stihove a nova djela: ,tčće voda kud je tekla, srpska majka to je rekla!“ A srpska vojska svjesna osvoje dužnosti i poziva, krenula je dalje da posluša pjesnika: na omore! na Adriju! Uz put će da dade pomoć svome bratu Crno- gorcu, pa da zajedno okuse vode sa novog srpskog Primorja. Čujemo ih, već su nam blizu. Gotovo ču- jemo kako im srce kuca, a i oni čuju naša srca, jer nam kucaju sve silnije, silnije. . . Na dohvatu tupog topa i tanke puške ispružile se dvije ruke. Za čas nađoše se na bratskijem gru- dima orošenim i bojnom osvetni- čkom krvlju i bratskim suzama radosti Srbijanac i Crnogorac. «Onamo, onamo, na Prizren _mo- Tamo oružani poć!“ šaptali su u bratskom zagrljaju. 1 složna braća javljaju velikom pjesniku, da stvara novu pjesmu jer stare se zavjet ispunio. I mi ovamo čujemo te glase i srce nam kuca sve silnije, Silnije. . . * Onamo pred gordim Stambulom bije se boj. U samom Stambolu kao da drhti Aja Sofija, drhte u njoj one dvije svijeće, jer dogori- jevaju, a kao kroz maglu nad njo- me drhti zlatni krst. Bugarski junak Silno se kreće i već kuca na Stam- bolska vrata. Gordom Turčinu u sce odjekuje i on strepi, strepi Pred svojoj propasti, smrti. | saz Oko Jedrene tutnje uz bugarske i srpski topovi, složno, bratski. A Evropa gleda, sluša, ledi se i skameniva: Bože! baš mora da sam nešto teško griješila !. .. Stara, klasična Grčka krenula se. Na putu se susreće sa Srbinom. »Od tebe sam naučila da treba kidati lance ropstva“, prvi joj je pozdrav u susretu. | oni se složno kreću, brzo stižu cilju i nalaze se pred vratima ponosnog Soluna, da silnom Turčinu vrati skorašnji zajam. šk Još preostaje samo malo vre- mena. Iz vjekovnog ropstva, muka i patnje iskrsla je džinovska snaga, silna, nesalomljiva. Iz neprekidne mržnje i pakosti stvorila se sloga i bratstvo i to ujedinjeno kreće sve bliže cilju. Još malo vremena i cilj će se postignuti, a mi ovamo zavidićemo, ali ćemo biti opet sretni i veseli, jer čujemo srce, da nam nešto neobično silno kuca, kuca... Sa ratišta stigla su ova izvješća: Potpuna pobjeda Bugara nad Na- zim-pašinom vojskom. Stara Zagora. 1. nov. Poslije opšte borbe sa glavnom turskom koja je iznosila otprilike 150.000 lju- di, na liniji Bunar-Hisar i Lule Bur- gas i koja je trajala tri dana, Bugari su porazili tursku vojsku te primo- rali Turke da napuste svoje utvrđene položaje. Bugarske trupe energično gone neprijatelja, koji se povukao“ u neredu ka Seraju i Corlu. Bugari su zaplijenili mnogo topova, zastava, . municije i druge trofeje kao i mnogo zarobljenika. Napuštajući Lule Bur- gas Turci su zapalili selo Ajvali i posjekli sve hrišćansko stanovništvo. Isto tako zapalili su selo Maraš, za- padno od Jedrene. U kraju Melnika 'Furci su zapalili sva bugarska sela. U Lule Burgasu Bugari su zaplijenili i dva nova voza sa hranom i muni- cijom. Bugarski su gubitci neznatni. Turci strijeljaju vojnike. Sofija, 1. U Carigradu Turci su strjeljali 200 vojnika Hrišćana iz vojske koja je bila u Lozengradu, optužujuć ih za poraz. Uspjesi Grčke. Athena, 1. Grčki torpiljer broj 12 prodro je u pristanište solunsko i sa uspjehom lansirao dva torpeda, koja su brobušili tursku oklopnjaču .Fe- thi- Bulend“. Ratna lađu tonući na- valila se je na desnu stranu. Neko- licina od vojske potopilo se. (Grčka torpiljarka nedirnuta se vratila u Katerinu. Atena, 1. Grci su zaposjeli ostrvo Samothraki. Grčke trupe zauzele su jučer Grevenu bez otpora. Atena, 1. Grčke trupe uspješno napreduju prama Solunu. Svaki čas isčekuje se sjedinjenje grčke i srpske vojske koje će zajednički poći na Solun. Veza između Soluna i Bitolja. Turcima je sasvim ukinuta, jer Veria, varoš na toj prugi u rukama je grčkim. - Atena, 1. Grci su bez otpora za- uzeli Prevesu. Crnogorski uspjesi. Rijeka, 1. Jučer cio dan trajalo je bombardovanje 'Taraboša i Skadra. Prilikom bombardovanja Skadra u varoš je pao veći broj granata. Narod je bježao u katoličku crkvu da se zakloni. silom. Murićani, 1. Sinoć je došao u štab generala Maartinovića vođa i barjaktar škreljski Vat Maraš, do sada jedini prijatelj Turske, koji se držao nepri- jateljski prama Crnoj Gori, predao se potpuno i izjavio svoju odanost pra- ma Kralju Gospodaru i njegovoj voj- sci. Ovaj preokret nastao je poslije turskog poraza na Pulaju i kad je odjeljenje naše vojske koja operira preko Bajane prekinula komunikaciju između Skadra i San Giovanni di Medua. ; Plav, 1. Vasojevićka brigada, po- slije duže borbe, zauzela je Manastir Visoke Dečane. Tom prilikom ne- prijatelj je imao GQ mrtvih i 80 ra- njenih. Crnogorski gubitci su bili 13 ranjenih, od kojih su dvojica umrli u bolnici. O radu i napredovanju srpske voj- ske. — Kralj Petar u Skoplju. Beograd, 3. Jučer poslije podne bio je svečan ulazak Kralja Petra u Skoplje. Doček je bio veličanstven. Na stanicu su izašli: prestolonaslje- dnik, prine Đorđe, general Putnik, vrhovna komanda, predstavništvo op- štine, uprava grada, svi strani _kon- suli u svečanoj uniformi, po tri naj- starija srpska i egzarhijska sveštenika veliki rabin te masa stanovništva svih vjera i narodnosti. Cijela je va- roš okićena srpskim zastavama. Kralj je imao stići točno u tri sata. Vrijeme do pred dolazak bilo je oblačno i močvarno, ali kad je voz ušao u sta- nicu, sunce se pomoli obasjavajuć Šarplaninu svu u. snijegu. Voz je dočekala i muzika svirajući hinmnu. Kralj je lagano izašao iz voza a za njime princesa Jelena, skromno odje- vena kao bolničarka, prine Pavle, Andra Nikolić, Ljuba Jovanović i cijelo dvorsko časništvo. Kralj je po- ljubio prestolonasljednika pa Đorđa, te primio raport komandanta i obišao počasnu četu. Upravnik varoši Gavri- lović predstavio je Kralju predsta- vnika opštine Hadži Ristića, koji o- duševljeno u ime oslobođenog Skoplja zaželi dobrodošlicu i podnese mu so i hljeb. Kralj je na to izjavio radost što je dočekao ući u staru srpsku prijestonicu, te izjavio nadu, da sada u varoši vlada red, pozvao stanovni- štvo da se vrati redovnim poslovima. U ime turskog poslaništva pozdravio je Kralja Resad, bivši predsjednik opštine, završujući govor sa izrekom: Turci na sablji zadobili Skoplje i na sablji ga izgubili. Kralj mu se zahva- lio i rekao, da će tursko stanovništvo slobodno življeti i razvijati se pod njegovem upravom jednako kao i srpsko. Kralju su zatim predstavljeni konsuli i ostali odličniji. Cijelo ovo vrijeme pozdravljala se je prineesa Jelena sa odličnicima, koji su odu- ševljeni njenom skromnosti i požrt- vovanjem. Uz burno klicanje: Živio Kralj Petar! Živio Kralj Osloboditelj! odvezao se je Kralj sa prinčevima i pratnjom kroz ulice, koje su bile pre- pune naroda, do erkve Sv. Spasa. Pred crkvom dočekala je kralja litija a pozdravio ga je srpski mitro- polit Vikentije, zatim egzarhistički mitropolit Neofit, koji je zaželio, da savezničke vojske produže oslobođenje hrišćana u staroj srpskoj crkvi. Zatim je bilo u crkvi blagodarenje kome su svi prisustvovali. Po blagodarenju iz crkve odvezao se je Kralj sa prinčevima u svoj stan, a narod ga je svukuda ushićeno pozdravljao. U cijelom varoši narod jednako po- zdravljao i vojsku koja se povlačila u kasarne. Ovom prilikom po uli- cama Skoplja bila je masa naroda, veoma mnogo iz okolice, računa se do 100.000 duša, pa ipak se nije de- sio ni kakav i najmanji incidenat. Srpski mitropolit Vikentije, pozdra- vljajući Kralja, kazao je ove riječi: Kad je Bog htio da izbavi koji narod poslao mu je dobre vođe. Izrailu je poslao Mojsiju, Srbima Nemanju i Sv. Savu, prije stotinu godina Kara- dorđa a sada Tebe Petra. Bog koji daje pobjede po pravdi, učinio Te pobjednikom, Bog koji upravlja: sud- bom naroda doveo Te u carsko Sko- plje. Neka je hvaljen gospod od sad do vijeka! Hrišćani slavnog Dušano- vog grada željni su slobode, pravde, kulturnog napretka i poretka. Hri- šćani sve tri savezne nacije uvjereni su da si im Ti donosilac slobode i pravde. Kulturni napredak Srbije u- vijek je služio jemstvom da sa sje- vera treba da svane sloboda i sva- nula je. Unuče Karadorđev! svih pet stoljeća gledaju Te danas sa zahval- nošću, a sva buduća pokoljenja po- minjat će Tvoje i savezničko djelo. Tvoj djed, prvi je'počeo na Balkanu izvoditi veliko djelo oslobođenja. Pred tri nedjelje Ti si osvetio veličanstveni hram na Topoli. Taj mermerni hram obradovaće duh velikog Vožda, ali će još više obradovati veliki hram Slobode, koji podižeš, pobjedniče Ku- manova i Kosova. Tvoja vojska ne da se zaustaviti u pobjedama sve dok se srpskom narođu ne osigura mir. Tvoj slobodoumni i pravedni sistem pravde, pokazaće se onako isto nad- moćan nad nesavremenim omraznulim sistemom neprijateljskim, kao što se je Tvoja pokazala u ratu fizički nad- moćnija nad neprijateljem. —Vijerni-i junački savezniče! Ti si u savezničkom duhu preduzeo svoje djelo i izveo ga prije nas. Za nedje- lju dana tvoja vojska porazila je ne- prijatelja i nagnala ga u bjegstvo. Saveznici mogu biti zadovoljni srp- skim Kraljem i srpskom vojskom. Ti, koji si božji ugodnik, u stanju si sada da pružiš pomoć saveznicima na jugu i istoku. Blagosljivam Tvoje veliko oslobodilačko djelo viteški i pobožni Kralju ! Beograd, 3. Kako iz Skoplja ja- vljaju, prve čete srpske vojske naišle su pred Prizrenom na otpor Turaka, koji je organizovan zajedno sa Arna- utima. Bitka je trajala do na večer. Kad su stigla pojačanja, neprijatelj je natjeran u bijeg, te je srpska voj- ska ušla u Prizren oduševljeno do- čekana od naroda. Arnauti su se ve- ćinom predali a vlasti su od njih primile oružje. Beograd, 3. Osvojen je Markov grad. U njem je bilo svega dva ba- taljona redovne vojske. Kako se čuje, sada se Arnauti sabiru kod Dibra. Među Arnautima kruži glas, da se je u Dibru sklonio Džavid paša, koji želi organizovati Dibru. Kad se zna da je Džavid-paša bio ubijen u Sko- plju, to se drži da je ovaj glas pu- šten samo da okupi Arnaute, kod kojih vlada uvjerenje da je Džavid paša nesavladljiv junak. Beograd, 3. Poslije zauzeća Mitro- vice, zaplijenjena je jedna topovska zastava, jedan top, četiri topovska kara, 29 municijonskih kola, 3000 sanduka posadske municije, 3 mili- jona metaka. Nađena su tri magazina municije još neprebrojene, 500 pušaka, 6 vagona brašna, 1 vagon riže, 500 sanduka dvopeka, 5 velikih šatora, mnogo bolničkog i apotekarskog ma- terijala, mnogo telegrafskog i inže- njerskog materijala. Beograd, 3. Naknadno se javlja: Armija generala Stepanovića u ra- znim bojevima do Štipa zaplijenila je 130 turskih topova. — U Kumanovu je nađen fijaker Zeki paše ali bez konja. — Ovdašnje novine javljaju da Iso Boljetinac nije ubijen, već da se je u Prištini predao sa 10.000 Arnauta, koji su predali oružje te su poslati kućama. Beograd, 3. Uprava fondova počela je otvarati filijale u novooslobođenim krajevima. U cijeloj Srbiji, od početka rata, vlada takav red, da nije bilo nijednog većeg nereda niti zločina. Beograd, 3. Privatni prilozi za na stradale i pomoć bolnicama u Beo gradu do sada iznose pola milijona dinara. Beograd, 3. Sinoć je dopremljeno 100 turskih zarobljenika u Beograd — Sada Srbija ima u rukama novih 250 kilometara željeznice, koja je već potpuno uređena i činovnici imenovani Beograd, 3. Jedna uvažena ličnost izjavila je novinarima, da će Skup ština doskora vijećati o zakonu ane- ksije Stare Srbije. Osnovaće se osam novih okruga: novopazarski, kosov- ski, skopski, prizrenski, veleski, de- barski i primorski. Predsjednici op ćina biće za sada od vlade imenovani, zastupstva će se birati s razmjerno prama narodu. Apelacijoni sud u Skoplju i činovništvo popuniće se pensijonircima, čime će olakšati i bu džet. Urediće se i sistem pensije. Beograd, 3. Beogradske novine donose članke, kojima pozdravljaju brzo izbijanje Srbije na more, koje joj omogućuje slobodno disanje. Oče kuje se, da će do par dana doći voj ska pred Skadar i poći k Draču na more. Beograd, 3. Prema privatnim vije stima iz Skoplja, tamo je, kao i u Prizrenu, otkriveno do 60 turskih o ficira iz prizrenskog garnizona. Ovi oficiri, među kojim imai njemačkih bili su se posakrivali, pa su se po slije predali. Vlast poziva sve na predaju i ko se naredbi ne pokori predaće ga se ratnom sudu. Stano vništvo sada priča, da su sami mla doturci tako dražili Arnaute i siste matski radili na istrijebljenju hrišćana, da bi ih za deset kodina sigurno bilo sasvim nestalo da nije došlo do rata. O tome su strani konsuli izvještavali svoje vlade, ali one nijesu ništa po- duzimale. Još za vrijeme dok je tra jala kumanovska bitka brzojavio je Feti paša u Solun i Skoplje, da su Turci pobijedili. Ova vijest je zani- jela Turke a uplašila hrišćane, koji su se svi pozatvarali. Ruski konsul je s opasnošću spasavao lhrišćane Kad su Turci uzmicali spasao je iz zatvora više stotina hrišćana. Na svo- jim kolinia spasao je i valiju na koga su Arnauti pucali, ranili ga a sekre- tara ubili. Sada skupilo u Skoplju 10.000 Arnauta, plašeći se osvete stanovnika sa sela. Beograd, 3. Jedan zarobljeni tur ski oficir izjavljuje, da poslije Kuma- nova Turci su mogli željeznicom da odvedu samo 10 brdskih topova. Srp ska artiljerija je tako djelovala, da apsolutno nije bilo fizički moguće izdržati. Nijedna bitka do sada nije dala tako golem procenat žrtava ar- tiljerije kao u ovom ratu. Beograd, 3. Sada se sahranjuju hi- ljade lješeva koje se kupi po bojištu. Njih se spaljuje, jer se je nabralo strahovito mnogo pasa i gavranova. Imade gudura prenatrpanih po deset redova lješeva jedno vrh drugoga. Beograd, 4. U Velesu i okolici or- ganizovana je uprava koju pomaže dobrovaljačka žandarmerija. U varoši je zavladala posvemašnja sigurnost. U novu općinsku upravu ušlo je 4 Srba, 4 Turčina, 3 Bugarina, po 1 Grk i Jevrejin. Beograd, 4. Iz Skoplja javljaju, da Turci, po aekim imformacijama, or- ganizuju otpor u Dibri, kamo su po- šli potučeni komandanti bez vojske. ku dy