Br. 48. Dubrovnik, 28. novembra 1912. ren za God. XXI. IZLAZI SVAKI ČETVRTAK Cijena je listu nu godinu: DUBROVNIK. POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitnijeh slova). Ako ge više puta uvršćuju, onda po ci- jeniku. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od potitnog retka 20 para, Plativo i utuživo u Dubrovniku. Odgovorni urednik Antonije Benussi. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr Evropa pred sudbonosnim dogagjajima. Baš u vremenu, kada se pri- bližuje čas, da pobjedonosno oru- žje balkanskih saveznih država svrši svoj zadatak, i da bere plo- dove izvojštene junačkom krvlju, u Evropi se osjeća neko raspolo- ženje, koje bi značilo epilog ratu na Balkanu, a koji bi bio jači i strašniji od samog sadanjeg rata. [ u ovom momentu jednako i ne- prestano odjekuju odjeci sa svih strana: Mir pod svaku cijenu / Ali držanje i rad velikih sila u Evropi ponova potvrđuju, kako taj uzvik : mir / nije ništa drugo nego jedna maska. Pa čemu ovo komešanje ? Otkle i za koga prijeti kakva strašna 0o- pasnost, koja bi se mogla otklo- niti sa jednim ratom ? Pred ovim pitanjima, a sa saznanjem položaja, te razlogai uzroka svemu ovome, mora razboritu čovjeku pamet da slane. < U sadašnjem ratu sve savezne države ratuju sa potpunim uspje- hom i osivaruju plan, po kome su u rat i ugazile. Srpska vojska, za koju je Evropa, pa čak i nje- zin najbliži susjed, mislio, da nije vrijedna spomena, pokazala je i o svojoj spremi, uređenju i vrije- dnosti toliko dokaza, da je po- stigla onaj respekt koji joj i priliči. Onakove bitke kao što su: Ku- manovo, Prilip, Prizren, Bitolj, sa onakovom pobjedom sa srpske strane, stekle su priznanje i od onih, koji im baš ta priznanja ne- kako nerado daju, ali pred faktima ipak moraju. Ali Srbiji ovakove pobjede opet ne bi donijele nika- kve koristi, kad ona u svom ra- zvijanju ne bi imala slobodne ruke. Jedini način tome ostaje izlaz na more. I srpska vojska krenula je k moru kamo je stigla, jer neće da traži od nikoga ni milosti ni poklona. Svoje životno pitanje, more, stigla jei dobila pod cijenu Svoje junačke krvi. Ali baš u tome našao se je prvi uzrok, koji Evropu može da baci u krvavi vrtlog. Austrougarska nikako ne može da podnese, da Srbija steče slobodnog zemljišta na _moru, jer u tome vidi teku štetu po svoje interese. I tako su došli u sukob interesi: srpski, koji su životno pitanje za opsta- nak i razvoj nove, ojačane Srbije i Austrijski u kojima tog životnog Pitanja ne vidi niko, osim onih koji vole da se igraju rata. Uz ovo pitanje srpskog primo- ija, sa austrijske se strane ističe autonomija Albanije, te bi i to pi- tanje postalo neki casus belli. Na Svrhu je. došao sukob i radi au- strijskog konsula u Prizrenu, Pro- lraske, kojeg srpska vlada optužuje da je pucao na srpsku vojsku, kada je ulazila u Prizren, i da je sam bunio narod protiv srpske vojske. Radi prekinutih veza za nj se u Beču nije ništa znalo, a no- Vine bečke već su donosile, kako Su ga Srbi raskomadali. Na jednom došao glas da je živ i zdrav, i stvar se nešto utišala, ali je i ona bila postala neki casus belli. 1 dok se s jedne strane * zahtijeva i radi na održanju mira s druge se strane nalaze različite zakučice, ra- zne casus-e belli. Čemu sve to? »Mi znamo vrlo dobro gdje je zametak svemu tome, — kaže be- čki ,Arbeiter-Zeitung.“ To je po- litika aristokrata, koji ne dopuštaju da i seljak postane slobodan čo- vjek, jer neće da pred visokom gospodom pogne svoja leda. To je politika kapitalista, koji ne do- puštaju da i radnik ponosno i odvažno kao i gospodin napre- duje. To je politika birokracije i oficira, koji ne dopuštaju, da se isa jednim ,podanikom“ postupa kao slobodnim građaninom. Od ovih je postala ovakova politika, koja ne može da podnese, što i maleni susjed više ne zadovo- ljava da igra ulogu ovisnog vazala. I nju ništa ne bi moglo tako osna- žiti kao jedan rat, jer dažavnu re- akcijonarnu vlast ništa ne pravi reakcijonarnijim kao što to može jedna pobjeda na bojnom polju. Reakcija kod nas je doista i pre- već drska i ako ju ne kite pobje- dni lovor vijenci, ali bi se ona pokazala tek onda obijesna, kad bi se pobjedonosna vratila sa boj- nog polja. Austrijski radnik morao bi tada mnogo toga da dopusti, samo kad bi sretno uspjeli pla- novi onih koji se igraju rata.“ Dok se ovakovi glasovi raspo- loženja čuju iz Beča, dotle stižu neprestano vijesti o ozbiljnom i jakom naoružanju Rusije, koja svoje ogromne trupe šalje na granicu Njemačke i Austrije. Ovo držanje Rusije izazvalo je neku vrstu straha u Beču jer vladi bliski listovi ne- prestano naglasuju, kako bi rat Ruslje i Austrije bio najveća ma- hnitost. Uz Rusiju je danas Engleska i Francuska, uz Austriju Njemačka i donekle Italija. Prvi sačinjavaju trojni sporazum, kojemu se može dodati i balkanski savez, a drugi je trojni savez. I dok trojni spo- razum želi da slavodobitno oružje balkanskih država uživa potpuno plodove svoje krvi, dotle trojni savez ide za tim, da im ograniči krvavo stečenu dobit prolijevanja krvi za oslobođenje. Dok s jedne strane oružava Rusiju i njene sa- veznice glas savjesti i pravičnosti, dotle s druge strane dižu vojsku na oružje oni razlozi koje ,Ar- beiter-Zeitung“, bečki njemački list, navodi. Dok u Rusiji iskače u o- vom momentu popularnost ruskog naroda, i njegova gotovost da se založi za pravednu srpsku i u isto vrijeme slavensku stvar, dotle se ovamo prave ogromne demostra- cije proti ratu. Dok s jedne strane istupaju jedinice narodne, prožete čistom sunarodnom svijesti i iskre- nim prijateljstvom, dotle s druge strane aristokracija, kapitaliste, bu- rokracija i oficiri idu za time, da svoje želje i prohtjeve nametnu konglomeratu narodnosti, među sobom ne baš prijateljskih raspo- loženih i bez ikakve volje da se žrtvuju na račun pojedinih kasta i njihovih interesa. To su sve razlike o kojima kao da se u našoj državi baš ne vodi mnogo računa, a što će svakako biti od najglavnijih strana ako bi došlo do eventualnog rata. Sve te kaste u široj masi nijesu stekle ni- kakve simpatije, nego baš antipa- tije, a koliku to korist po državu donosi, pokazao bi najbolje je- dan rat. : Svakako Evropa sada stoji pred sudbonosnim časovima. Ako jedna. strana ne bude dosta obazriva i pametna, lako će se uvjeriti o po- grešnosti svojih računa. O cpnekomM IIpumopjy. Y nuramy jezue cprncke nesaBucHe“ oJyKe na Janpany u npai»y Aycrpo- yrapcke y TOM TIHTAHbY, yBaKeHH GeO- FPalCKH ,TproBHHCKH IT JIAaCHHK“ NOHO- CH OBaj uJaHaK: Y Hu3y HEJOTHUHOCTH H NHCXApPMO- uuja Koje je EBpona cBukJa Beli yo- uaBaTu y pujeuuma u njeuma c1y»K6ene Aycrpo-Yrapcke nagase ce jom Ba HOBA Npuora. IIpBu je y aycrpujekoM 3ay3uMaiby ia ce ua Bauxkauy CrBopu jejida moa ayToHoMHa npxaBa, koja Huana nuje nocrojana u KOjy HH laHaC, NOpe cBera nojGanama, He Tpax«u caM Ha- poz, jep 34 TaKBy Ap2KaBy He nocTOju jema KOMIAKTHA HapojiHa Maca Beti HM3 mjeMEHA, KOja uMajy pasšuuure TOKIbE H OGuIbEMKJA u NO je3uKky u no *KHBOTY u No pesuruju. Pasymuje ce na je pujeu o ayromomuoj AgGanuju, OHAKBOj 34 KAKBY C€ JAHAC YXBATHJIA Aycrpuja kao 3a cBoje murawe. llIrTO0 CBE FOBOpH NPOTHB OCHOBaHOTA Tpa- )K€EEA 34 NOCTAIbE jeJIHE TAKBE JIPIKABE, Kala Gu OHO JLOJIAZHJIO CA CTPAHE IPyTE KAKBe BeJIeCHJI€ — nperpecano je y jaBuocru noBoJbHo, u jom he ce, ema CyMib€, mperpecaru, umajyhu y pyuu no3šuruBHe uuibenuine. Mjecro TOra MH naHac yka3yjeMO Ha cBy nucxapmonujy IIOCJIA, KAJLA CE OH NIPEJL/JHMA OJI CTPAHE Aycrpo-Yrapcke. He moxe 6uru na Aycrpuja Tpaxu ayrouomujy AnGanuje 3aro uro joj je keba za ce ApGanacu pasBujajy, 6a- jaru, No HaueJy u Ha OCHOBH CaMO- CTAJIHOTA KyJITYPHOTA pajla. HM oBo ne MOKe GUTH BCJIHMO HA OCHOBy OHOTA nuro GuBa y camoj Aycrpo-Yrapekoj. Aycrpuja uma y ce6u uuTaB HuH3 ro- Kpajuna Koje cy caMO NpuBHJIHO ayTO- HOMH€; OHA NpONyILTA, JLAKIIE, NIPH- JIHK€ NA HA JLOMY CBOME yUHHH IPBY uy»uocr. Henpunuke y Heroj, 6yHe y Kpaiweckoj, usysere_ mMjepe y rmpu- MOPCKHM 3eMJBAMA — IIOKAZYjy CBE * Henpujuke Koje uCTHuy OTyNA IITO Aycrpuja pa3JIumuuTuM HapojiuMa cBojuM HC la JOBOJBHO MAXA Y CAMOYIIPABHOM onpenjemuBaiby. A mura je € ayToHo- Mijom y XpBarckoj u Crrasonuju? Tamo je ca Galu BaHpenHo craie, Ban 3a- KoHa. Illra je ca NpKBEHO-IIKOJICKHM ayronomujom Cp6a y Yrapckoj? Ona je cycneugoBana. Temiko je ne na3BarTu IWHHH3MOM IIOCTYIIAK, IIO KOME CE TDAXKH ayronomuja jegmor KOHCTPYuCAHOT ,HA- poza“ ua ryljeM 3eMJbHIITY, JOK Ce y BacruToj Kyhiu pyiue CBu OCHOBH HA 34KOHY MH yTOBOpy OCHOBAHOF AyTOHO- MHOF 2KHBOTA pa3JIHUHTHX HapoJlA! Npyra je uejoruunocr Aycrpnje y HaBony na Cp6uja ue rpe6a zra 3ayame y AnGanuju Ilpumopje Koje, Kao, uu- Kaja muje memo ru Guo. Mu emo yBjepeHu za aycrpujeka NoJuTuKa He TOBOpH TaKO 3aTO IITO Bjepyje y TO Hero iro joj rpe6a na ymHoxu 6poj cBojux HegoruuHocru. Hcropuja ka3yje jacuo za je y anGanckoM npumopjy GuHJIO NPKABHOTA IIOPETKA CAMO OHJLA . Kana cy Cp6u _y IbeMy rocnonapnjiH. Anu uma Apyro HEIiTo Ha IITO Baba NaHac CBpaTHTH NaKiy aycrpujekux NOJIHTHUAPA NA HE NOCTAHy CMHjeIIHH ca cBojux negornunoćru. Huje je — ruTaMO — oHo Ilpumopje Koje Ay- crpuja upxu? Huje je no eruorpad- CKOM M HCTOpujeKOM OGuIbexjy ? Tek je mpuje neBezeceT u HEKOJIHKO FOJIUHA Aycrpuja, no nany HanoJeoHoBy, /10- OMIra XHJbAJLJTOJIMINIbY CPIICKY_APIKABY — lly6poBuuk! Hema Hu jegan Bujek KAKO je npumuna Kao GakniHni nujeso Cpneko Ilpumopje on /ly6poBuuka na uo Kpajiwbe jyHe Trauke Kojy pau! Je JIH OHA Ty NO eTHOrpadbuju? Huje. Je Ju no ucropuju? Huje. Tla c Ka- KBOM /IOTHKOM OCIOpaBa OHA zaHac npaBo noGjenomocuoj cpnekoj Bojcuu na pa3Buje cpncky 3acraBy Ha Jazipa- HHMA, TAMO T/lje Ce TA 34CTABA NOHOCHO BMJIa H OHJLA Kana Aycrpuja uuje uu 3HaJa ra nocroju._MOpe Ha 3eMIbH ?! UynuoBarTo je 3aucTra, akO y Beuy mMucae na ce EBpona, npu GeuKomM no- MeHy ajiGancke ayToHomnje, nehe cje- THTH H HaJIHUuja ayToHOMHje y Žarpe6y, KapanoBuuMa u nase! HenojamnHo je, aKO 36uiba Bjepyjy ga he ce HcrnHTu- BATH CAMO CPIICKO eETHOFpadCKO H HC- TOpujekO mpaBo ua Jaipane, a na ce Hehe norpaxuTu u aycrpujcka Tanuja! OBOJIHMKO KAO HaNOMCHA ZA Ce He 6ojuMO HuKakBora Henpujare/ba, Koju ce Opyxa HemoruuHonihy u cnoruue HA BJACTHTE NOrpelike cBoje. Rat na Balkanu. Ovaj kratki ali krvavi rat na Bal- kanu kao da se brzo pribljižuje svo- me kraju. Srpska vojska pokazala se je odlična, te je svojom spremom, snagom i pobjedama zadivila svijet. O srpskoj vojsci pisali smo još mno- go prije rata i iznosili njene odlike i njemu spremu, a današnji događaji potvrđuju da u svoje vrijeme nijesmo ni pretjeravali ni uobražavali se. Po- bjede srpske vojske čak su daleko više pokazale i spremu i jakost njenu od onoga što smo mi kazivali. Po- bjede kod Kumanova, Prilipa, Pri- zrena i Bitolja zabilježiće povijest i smjestiti uz bok onih borba i pobjeda iz kojih vojno zvanje mora da erpi pouke i materijala za učenje. Izdržlji- vost srpskog vojnika stavlja će se za primjer a junaštvo i požrtvovnost već je u svijetu steklo ono priznanje i poštovanje koje je i zaslužilo. Srpska vojska izvojevavši nekoliko slavnih pobjeda sašla je većina more, kuda joj je glavni cilj bio, te je u glavno- me svršila svoj zadatak, jer je za- padnu tursku vojsku posve uništila i svoje zemlje i suplemenike turskog iga oslobodila. Još joj jedno ostaje, da pomalo čisti osvojene krajeve a time će biti brzo gotova. Svršivši Srbi svoj glavni zadatak, kreću se u pomoć na sve strane: Bugarima, Crnogorcima i Greima. Sa svojom braćom iz Crnegore već su se dva puta sreli, te se zajednički bore. Prvi put u novopazarskom sadžaku, drugi put na moru. I prvi i drugi sastanak bio je dirljiv, bratski, te im još više podigao junački duh. Crnogorska bratska vojska iznijela je dosta pobjeda obnavljajući i po- kazujući svoja stara i poznata juna- štva. I ona je izvršila gotovo cio za- datak. Još je ostao jedini utvrđeni Skadar, ali ćei on brzo da pane i Crnogorci će time da udare posljednji smrtni pečat turskoj vojsci u ovom ratu, 1 grčka vojska dastojno se od- mazdila Turčinu za god. 1897. I ona je u svojoj vojsci pokazala spreme i gotovosti, da junački prolije krv za slobodu. Dočekala je i da uđe u So- lun ida osvajajući turske pozicije sastana se sa srpskom i bugarskom vojskom. Po nesretnom grčko-tur- skom ratu god. 1897, kad je bojna sreća poslužila Turčina, grčka voj- ska izgubila je u očima Evrope svoju cijenu. Sa sadašnjim uspjesima ona je ponova stekla i simpatije i priznanje. Bugarska je pokazala, da ona vojna sprema njena, o kojoj se je kroz ovo posljednje vrijeme sa priznanjem go- vorilo doista u stvari odgovara toj ocjeni. Bojevi kod Mustafa-paše, Kir- kilise, Lule-burgasa, Jedrene i Ča- taldže, pokazali su doista veliku ja- kost bugarske vojske. Jedrene doista još nijesu pale, ali su potpuno opkoljene i njikov je pad neizbježan. Sada se vode bojevi oko Cataldže, posljednje tvrde obrane pred Carigradom. Uspjesi bugarske vojske kao i ostalih saveznika učinili su da je Turska već iznemogla. Obraćala se je za to velesilama zovući ih u pomoć za mir. U tome nije uspjela. Sada je bila prisiljena da se direktno okrene prama saveznim balkanskim državama, moleći ih za mir. Ali u- vjeti, koje su saveznice podnijele Turskoj takovi su, da Turska u Ev- ropi gotovo više neće postojati. Toški su to uvjeti, na koje Turskoj neće biti lako pristati, te kako vijesti ja- vljaju Turska ih je već odbila, a rat se nastavlja. Druge vijesti donose, da se pregovori za mir baš sada naj- ozbiljnije vode. Balkanske države ne odustaju od svojih zahtjeva, te je Turskoj prepušten rok od 7 dana, Ako kroz to vrijeme Turska ne da definitivan odgovor, onda će sve sa- vezne vojske poduzeti posljednji od- lučni juriš.na Jedrene i Čataldžu te ući u Carigrad, kada će Turska biti prisiljena, da prinii uvjete onako, kako joj to balkanske države budu diktirati. Prema današnjem stanju stvari, rat još ne bi morao dugo trajali, naj- više 15-20 dana. A i balkanske države ne smiju mnogo otezati sa posljednim odlučnim udarcem, jer bi time samo dale prilike, da Turska može dovesti vojske iz Male Azije. Rastrojstvo u Turskoj vojsci i malaksali joj duh usljed velikih pobjeda savezničke vojske ide u dovoljnoj mjeri u prilog da se sa Turcima što prije raskrste. Svako otezanje bilo bi na štetu po sigurnost uspjeha. Na to se već ra- čuna, te se prema tome pospješno i radi. I tako stojimo ne daleko svršetka. ovoga rata, koji je saveznim balkan - skim državama osvjetlao obraz i ste- kao zaslužno priznanje i poštovanje i kod onih, koji su o njima do jučer sa nekim prezrenjem i omalovažava- njem govorili. Nas sve ovo veseli i osjećamo se sretni da smo doživjeli. Vijesti sa rafišta. Skoplje, 21. nov. Vijesti iz Bitolja stižu polako. Komandanti su zauzeti pribiranjem trupa, njihovim prebro- javanjem i raspoređivanjem. Borba je trajala četiri dana bez prekida. Ne- prijatelj je razbijen na sve strane i za njim su se dale u potjeru naše trupe. Ona odijeljenja, koja su od Malovišta pošla duž Prespanskog je- zera, naišla su jutros na razbijene turske trupe, i sudeći po puenjavi naših topova, ona su ih tukla, u bjegstvu porobila. Veći odredi upu- ćeni su odmah ka Debru, gdje od nekog vremena vlada prava anarhija. Arnauti su razoružali nizamske od- rede koji su tu bili, ali su ge poslije