pe... Br. 49. Dubrovnik, 5. decembra 1912. God. XXI. IZLAZI SVAKI ČETVRTAK Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje krouna 16; za Dubrovnik kruna 10; na po i četvrt godine surazmjerno, Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju ge. — l DROTNIK POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po petitnom retku (sitaijeh slova). Ako se više puta uvršćuju, onda po ci- jeniku. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. j Plativo i utuživo u Dubrovniku. Odgovorni urednik Antonije Benussi. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Oracića i dr Rat na Balkanu i Evropa. Na samu pomisao kakvog jačeg zapleta na Balkanu zadrhtala je ne- koliko puta , miroljubiva“ Evropa. A kad pred mialo više od mjesec dana zapucaše prve puške i je- knuše prvi topovi, zadrhtala je po- nova, jer je kO bila sigurna, da će drske i nemirne balkanske državice izvući batina od Turske velike i silne imperije, a onda jagma oko plijena imala je da izazove evrop- ski rat. Ali od jednom našla se je Evropa zaprepašćena i iznenađena pred silom, snagom i junaštvom onih malih balkanskih država, koje je u rat natjerala ideja slobode i osjećaj dužnosti otkupljivanja svo- je braće iz vjekovnog ropstva. Ta ideja i dužnost dali su oružju ta- kovu snagu, da je pred njom mo- rala da se smrvi i silna turska carevina. Ta snaga pokazala se je tolika, da je pred njom morao uzvaći i onaj dio Evrope što je bio vičan da diktira i imponira. Ovaj slavni rat vodi se još uspješno. U glavnom izvršen je njegov plan. Sada se stoji pred posljednim danima, jer se vać vode pregovori o miru, koji će možda biti gotova stvar, kroz vrlo kratko vrijenie. I bas u ovome momentu, kada bi sve imalo da priđe svome kraju, i da balkanske države do- biju ono što su svojim oružjem izvojevale i svojom krvlju isplatile, ponovo je zadrhtala , miroljubiva“ Evropa, jer joj davo mirovati ne da. U svojoj tradicijonalnoj osvajala- čkoj težnji, izmislila je neka pita- nja, koja mogu da izvedu tako krvav zaplet, pred kojim bi dosa- danji balkanski rat, mogao da bude tek blijeda sjena. U posljednjem času, kad se vode između Turske i balkanskog sa- Veza pregovori o miru, došlo je u najoštriju mjeru pitanje nezavi- nosti Albanije i srpskog slobo- bodnog pristaništa na Jadranskom moru. Jednovremeno, kada se u Valoni, i ako ne baš sa nekim oduševljenjem i jednodušnošću, Proglasuje nezavisnost nove države u Evropi, srpska vojska osvaja i Zauzimlje "primorje, te tobožnje nove Albanije. Pitanje srpskog pristaništa ne- Zavisnosti Albanije sada gotovo baca u pozadinu sve ratne doga- daje, koji su se ovo mjesec dana Odigrali na Balkanu. Ova pitanja kao da nijesu postala obični pre- dmet diplomatskih diskusija i ne- Sporazuma. Ona su mnogo jača, tako jaka da se već k6 osjeća Miris baruta radi njih. Novine do- nose ono koliko smiju i koliko im je dopušteno da donesu. Ali sve Ono, što se kroz javnost proturuje kao neke mjere predostrožnosti, samo je obična maska priprava za jedan strašni rat. I u najtežim. momentima evrop- < ska diplomacija ne može da se Prođe bez nekog cinizma, varanja ! prepredenosti. Tako donekle tre- a da bude, jer se jedan vlada prama drugome. U najtežim mo- mentima neprestano se naglasuje mir, daju se izjave lojalnosti i na- stojanja da se ne izazove oružani konflikt, a s druge strane, kroz zemlje vrvi vojska kao mravinjak, preduzimlju se , preventivne“ mjere i misli se — o miru. Dok se na evropski položaj gleda svakog minuta kao na ka- kav barometar, te ga se prosuđuje čas sa puno optimizma, čas isto toliko pesimizma, dotle Rusija mo- bilizuje korove i baca ih na zapa- dne granice, Austrija izvodi mjere »predostrožnosti“, jednako i Nje- mačka i Francuska i Engleska. I sve se ovo radi u interesu mira i u interesu napretka čak i onih, koji do jučer Evropi nijesu bili ni rod ni pomoz bog! Odavna je Balkan bio prikrivena žeravica, pred kojom je Evropa drhtala da i u njoj ne izazove po- žar. Ta žeravica je ovo dana ra- zbuktala u grdan plamen, koji je imao i morao da se na svome ognjištu i ugasi, ali , miroljubiva“ Evropa to ne dopušta, već jednako čarka, da ugarak pane i na njeno ognjište i da izazove i u njoj požar. Baš ako joj se hoće, neka je. Istorija borbe zabilježiće nove kr- vave događaje ali i — nova iz- nenađenja. Vijesti sa ratišta. Beograd, 28. novembra. Sa bojišta nema nikakovih zvaničnih vijesti. Vijesti, koje donose novine, javljaju da su srpske čete drinske divizije zauzele bez odpora Elbasan, Tiranu i Drač. Obrazovan je novi okrug primorski sa sjedištem u Draču. U osvojenim krajevima. Beograd, 28. Obrazovamo je do sada usve 11 okruga na osvojenom zemljištu, koje zaprema 76.000 četv. kilometara. Osim ranije javljenih, o- brazovani su još okrugi primorski, bitoljski i ohridski. Uvedene su pri- vremene vlasti. Nekoje novine javljaju, da bitolj- skim načelnikom - postaje književnik Branislav Nušić, koji je bio ranije konsul u Bitolju. Telegrafska veza sa Bitoljem još se oporavlja, jer za vrijeme bitke bila je posve razorena. Zbog toga vijesti iz Bitolja kasno stizavaju. Posljednjih dana stižu srpskim vlastima brojne deputacije iz Mace- donije, moleći, da vojska okupira mjesta koja još nisu zauzeta, te da uspostavi red. U svakoj od tih de- putacija imade mnogo Turaka i bo- sanskih izseljenika Muhadžira. Beograd, 29. Uvedeni su monopol- ski predmeti u nove krajeve. Poja- čane su carinare u Sandžaku. Vlada je izdala naređenje, da za sada ne dozvoljava nikakvo prela- zenje iz jedne vjere u drugu, pa niti prelazenje u pravoslavlje onih Srba ili Arnauta, koji su u zadnje vrijeme na silu ili iz praktičnih razloga prešli islamu. Ovom naredbom -želi se za- priječiti razvijanje vjerskih agitacija i prigovora, kao da Srbija pogoduje prelaz na pravoslavlje. Zabranjen ulaž listovima. Beograd, 29. Zabrenjen je ulaz svim srpskim listovima u Austro-U- garsku monarhiju, Ranjenici i zarobljenici. Beograd, 29. U Beogradu imade sada oko 3500 ranjenika. Dovedeno je 142 turskih oficira i mnogo voj- nika, zarobljenih u Bitolju. 5000 bi- toljskih zarobljenika dovedeno je u Niš. Deset srpskih bolničara pošlo je u Sofiju, da pomažu Bugarima. Prija- vilo se iz cijeloga rata samo 500 bo- lestnih vojnika. Građani Kumanova poslaše Crvenom Krstu 11.000 dinara iz harnosti za oslobođenje. Kralj Petar svakog dane posjećuje ranjene, darivajući i razgovarajući se dugo s njima. Izrađuju se jnnilarne marke sa slikama oslobođenih varoši. Okupljanje turskih četa. Beograd, 29. ,Tribuna“ javlja, da se turske čete iz svih još neokupi- ranih strana i dio četa pobjeglih sa Bitolja koncentrišu u Janjini, gdje imade do 50.000 Turaka. Položaj mirniji. Beograd, 29. Opći se položaj ovde prosuđuje mirnije, naročito pod doj- mom eomuniquć ,Nordeutsehe Zei- tung-a“ i uloge posredovanja, koju je preuzela Njemačka. : Srbija svoje stanovište u pitanju izlaza na more ne mijenja ni u čemu, jer smatra to životnim pitanjem, ali u pitanju autonomije Albanije, prepu- šta odluku sporazumu velevlasti, na- dajući se, da će time sa svoje strane zadovoljiti željama za mirno riješenje spornih pitanja. Pregovori za mir sa Vurskom vode se dalje. Sinoć su se bile proniele vi- jesti, da su Turci odbili predloge sa- veznike, ali su vijesti nepotvrđene. Nasuprot pregovori su produženi. Zauzeće Debra. Beograd, 29. Prema noćašnjoj zva- * ničnoj vijesti iz Skoplja, juče je srp- ska vojska, koja je već ranije došla pred Debar, ušla u varoš poslije u- porne borbe. Oko Debra skupili su se ostatci turske dobjegli sa Bitolja i Arnauti iz debarskog kraja i Male- sije. Turci i Arnauti razbijeni su. Varoš je oduševljeno dočekala srp- sku vojsku. Muslimansko stanovni- štvo varoši i okoline izjavilo je svoju pokornost. Nema otpora. Beograd, 29. Padom Debra satrven je svaki otpor sve do mora. Predaja Turaka. Beograd, 29. Čitavi odredi razbi- jene turske vojske bitoljske nepre- stano se predaju zajedno sa oficirima. Juče su se predala dva bataljona, jedan u Resnu a drugi u Ohridu. Ratui pljen u Bitolju. Beograd, 29. Po definitivnim po- dacima zaplijenili su Srbi kod Bito- lja 66 turskih topova, velik broj pu- šaka, municije, ratnog materijala i mnogo magazina punih hrane i o- dijela. Upokorenje Ljume. Beograd, 29 Iz Skoplja javljaju da je nakon posljednjeg sukoba kod Vezirovog Mosta srpska vojska po- švema zauzela cijelu Ljumu. Liju- mljani, najljući Arnauti, predali su sve oružje i pristali na to, da predadu. sve one, koji su ih pod- strekivali na ustanak, a osim toga dalo je svako selo po jednog taoca. Time je ovom dijelu srpske vojske otvoren posve put moru. . Kraljevska djeca, Beograd, 30. Princ Dorđe povratio se je juče u Beograd. Princeza Je- lena poslana je zasebnim vozom u Topolu da vidi kraljevu zadužbinu. Princeza se istog dana vrnula u Beograd, Zarobljenici kod Bitolja. Beograd, 30. U Bitolju je zaro- bljeno do sada 20.000 od onih turskih vojnika koji su razbijeni bili, pa se razbježali. Među njima ima i 100 viših oficira. Sudbina turskog oružja. Beograd, 30. Zaplijenjeni turski topovi popravljaju se u Kragujevcu, prepravlja se municija, činjene sv probe koje su pokazale odlične re- zultate. Sa turskim topovima biće srpska artiljerija skoro udvostručena. Isa Boljetinac. Beograd, 30. Povodom glasova da će biti Boljetinae, koji je u brdima uhvaćen i strijeljan, današnja ,Štam- pa“ kaže da je to neistinito i da ne odgovara intencijama vlade i vojnih komandanata. Boljetinac se nije o- dupro Srbima, nije vojsci nanio štete niti je organizovao veći ustanak. Biće interes države Boljetinca, koji je po- pularan, priznati. Pisanje ,Politike“. Beograd, 30. Današnja ,Politika“ konstatuje kako u pravoj Albaniji nije pukla albanska puška na srpsku vojsku koja je dočekivana dobro. Arnaute je vezala u cjelini dosad samo privilegija anarhije, u kojoj su plaćeni agenti organizovali bune, stvarajući diplomatske probleme. Srp- ska vojska presjekla je! ove konce. Zatosada Arnautipolažu mirno oružje. Njihove bune su bezpredmetne, jer .će dobiti sve slobođe, dozvoljene u civilizovanoj državi, koje će ih o- plemeniti. % Pisanje ,Tribune“. Beograd, 30. ,Tribuna“ s pohva- lom komentuje naredbu vlade da se zabranjuje sada mijenjanje vjere i prelaženje u pravoslavlje, te kaže: »Ovo je plemenit gest kojim se sprje- čava prozelitizam s jedne strane, a s druge pokazuje da Arnautima, koji su sada mislili dodvoriti se prelazom u pravoslavlje iz muslimanstva, i ka- tolicima nije to potrebno nego će i bez toga biti zaštićeni.“ O Albaniji. Beograd, 30. Prema povjerljivim izvještajima pri proglašenju avtono- mije Albanije u Valoni samo je ma- nji dio Arbanasa učestvovao, a veći dio nije se uopšte poveo za Kemal- bejom. Pisanje vladine ,Samouprave“. Beograd, 30. Večerašnja vladina »Samouprava“ donosi dva saopštenja u kojima kaže: ,Dok su se prono- sile evropskom štampom razne sen- zacione vijesti kao da ruski poslanik g. Hartvig radi u Beogradu nesu- glasno politici svoje vlade i dolazi mnogo u audienciju kralju i vodi srpsku politiku, sve te vijesti nismo smatrali vrijednim osvrtanja. Ali'smo se sada uvjerili da te vijesti nisu prolazne nego one imaju dublji smjer, hoteći prikazati za sadašnje dogođaje odgovornom jedino Srbiju, a onda i Rusiju. Te su vijesti išli da dokažu kao da Srbija brani svoje životne interese ne za to što su njeni nego za to što prima ruske savjete. Zato moramo izjaviti, da g. Hartvig nije poslije zajedničkog diplomatskog po- sjeta o kraljevu rođendanu bio ni jedan put kod kralja; da u Mini- starstvo inostranih djela dolazi kad ima nalog od svoje vlade, a u srp- ske poslove apsolutno se ne miješa, jer srpska vlada ne bi dopustila ta- kvo miješanje ni jednom poslaniku ma koje prijateljske sile. G.“ Hartvig. radi samo i isključivo u duhu in- strukcija svoje vlade. Naposljetku kaže ,Samouprava“: ,Prema intri- gama ovake vrste evropski svijet može lako suditi sa_ kakvim nevolja- ma imamo da se borimo kad branimo svoje interese.“ U drugom saopštenju, javljajući da će vojska, koja je na raspolože- nju, poći na Čataldžu, piše ,Samo- uprava“: ,Pregovori između Turske i balkanskih pobjednika su započeli, i bilo je izgleda da će se brzo svr- šiti, ali je Turska od jednom počela razvlačiti stvar. Turska takim svojim držanjem nagoni saveznike da joj zadaju posljednji udar i da otjeraju Turke i iz Carigrada. Balkanske dr- žave nijesu htjele tjerati do kraja i izlagati Tursku krajnjem i najtežem udareu, ali Turci hoće da se Pitanje O Životu njihove imperije još sada riješi. Ona neće da umotri da bal- kanske države nisu htjele ići dalje nego što je trebalo da bi se riješilo njihovo pitanje. Ona ih dakle nagoni da podu dalje i da izazovu pitanje ne samo o Balkanu nego o cijeloj turskoj imperiji. Opšti/zadatak rata Poziva i srpsku i grčku vojsku u Albaniji i Maćedoniji da. uzmu uče- šća u operacijama kod Carigrada, te da i one uvećaju sebi slavu povra- ćanjem Carigrada hrišćanskoj erkvi, One će se što prije spremiti ne gu- beći ni vremena ni troška. Turska vlada nagoni ih da porade na defi- nitivnom riješenju Istočnog Pitanja. Božja je volja da tako bude. Tada će tek bit zapečaćen mir, a Turci biti prebačeni u Aziju.“ Ova saopštenja pobuđuju veliku pažnju, jer su upućeni krugovi avje- reni da su saveznici čvrsto odlučili da posljednjim udarcem izazovu rije- šenje cijelog Istočnog Pitanja “i tako da spriječe sve intrige koje se u po- sljednje vrijeme pletu i povodom ko- jih turska vlada misli da će zavlaće- njem pregovora poboljšati svoj položaj. Ranjenici sa Bitolja, Beograd, 1. decembra, Sinoć dove- zeno je 450 ranjenika sa Bitolja, te su razmetnuti po raznim bolnicama. U samom Bitolju otvoreno je više bolnica za teško ranjene. Organizacije u novim krajevima. Beograd, 1. Uprava u Bitolju orga- nizuje se, te je varoš podijeljena u više kvartova. Nastavlja se popisiva- nje plijena po magazinima. U Beogradu se organizuju odredi žandarmerijskih četa za nove krajeve, One će zamijeniti čete trećeg poziva u čuvanju reda. Odredi imadu po 50 džandara; na čelu su im isprobani podčasnici džandarmerijski. Nekoliko odreda već je pošlo u nove krajeve. Upisivanje u džandarme već je veliko. Neistinite vijesti. Beograd, 2. Vijesti, koje su se proširile, da će biti pozvani pod oru- žje regruti za 1918, posve su neisti- nite. Vojno ministarstvo izjavljuje, da nema potrebe pozivati ni regrute za 1912, a imade još mnogo obvezanika, koji nijesu ni bili uvršteni među borce. Razno. Beograd, 2, U beogradskoj tvrđavi imade sada zarobljeno 819 Arnauta, 1990 Turaka, 111 oficira. U beograd- skim bolnicama, u kojima je bilo preko 3000 ranjenika, umrlo je do sada 29, od toga 12 Turaka i Arna- uta. Ozdravljenih je pušteno 1500. — Pjekjučer neki Zarobljeni Arna- uti, videći stražara bez oružja, nava- liše na njega da ga uguše, ali su bili savladani. : — Nekoje novine javljaju, da pre- stolonasljednjk dolazi do skora na par dana u Beograd, ali ta vijest nije potvrđena. : Prema drugim vijestima, ubrzo bi imao izaći ukaz odlikovanja prosto- lonasljednika i ostalih junačkih bo- ===>