pe...

Br. 49.

Dubrovnik, 5. decembra 1912.

God. XXI.

IZLAZI SVAKI ČETVRTAK

Cijena je listu na godinu:
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her-
cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu
Goru K 15; za sve ostale zemlje
krouna 16; za Dubrovnik kruna 10;
na po i četvrt godine surazmjerno,
Pretplata i oglasi šalju se admini-
straciji lista a dopisi uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju ge. —

l

DROTNIK

POJEDINI BROJ 20 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 para po
petitnom retku (sitaijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po ci-
jeniku. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para. j

Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Odgovorni urednik Antonije Benussi.

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Oracića i dr

Rat na Balkanu i Evropa.

Na samu pomisao kakvog jačeg
zapleta na Balkanu zadrhtala je ne-
koliko puta , miroljubiva“ Evropa.
A kad pred mialo više od mjesec
dana zapucaše prve puške i je-
knuše prvi topovi, zadrhtala je po-
nova, jer je kO bila sigurna, da će
drske i nemirne balkanske državice
izvući batina od Turske velike i
silne imperije, a onda jagma oko
plijena imala je da izazove evrop-
ski rat. Ali od jednom našla se je
Evropa zaprepašćena i iznenađena
pred silom, snagom i junaštvom
onih malih balkanskih država, koje
je u rat natjerala ideja slobode i
osjećaj dužnosti otkupljivanja svo-
je braće iz vjekovnog ropstva. Ta
ideja i dužnost dali su oružju ta-
kovu snagu, da je pred njom mo-
rala da se smrvi i silna turska
carevina. Ta snaga pokazala se je
tolika, da je pred njom morao
uzvaći i onaj dio Evrope što je
bio vičan da diktira i imponira.

Ovaj slavni rat vodi se još
uspješno. U glavnom izvršen je
njegov plan. Sada se stoji pred
posljednim danima, jer se vać vode
pregovori o miru, koji će možda
biti gotova stvar, kroz vrlo kratko
vrijenie. I bas u ovome momentu,
kada bi sve imalo da priđe svome
kraju, i da balkanske države do-
biju ono što su svojim oružjem
izvojevale i svojom krvlju isplatile,
ponovo je zadrhtala , miroljubiva“
Evropa, jer joj davo mirovati ne da.
U svojoj tradicijonalnoj  osvajala-
čkoj težnji, izmislila je neka pita-
nja, koja mogu da izvedu tako
krvav zaplet, pred kojim bi dosa-
danji balkanski rat, mogao da bude
tek blijeda sjena.

U posljednjem času, kad se vode

između Turske i balkanskog sa-
Veza pregovori o miru, došlo je
u najoštriju mjeru pitanje nezavi-
nosti Albanije i srpskog slobo-
bodnog pristaništa na Jadranskom
moru. Jednovremeno, kada se u
Valoni, i ako ne baš sa nekim
oduševljenjem i jednodušnošću,
Proglasuje nezavisnost nove države
u Evropi, srpska vojska osvaja i
Zauzimlje "primorje, te tobožnje
nove Albanije.
Pitanje srpskog pristaništa ne-
Zavisnosti Albanije sada gotovo
baca u pozadinu sve ratne doga-
daje, koji su se ovo mjesec dana
Odigrali na Balkanu. Ova pitanja
kao da nijesu postala obični pre-
dmet diplomatskih diskusija i ne-
Sporazuma. Ona su mnogo jača,
tako jaka da se već k6 osjeća
Miris baruta radi njih. Novine do-
nose ono koliko smiju i koliko im
je dopušteno da donesu. Ali sve
Ono, što se kroz javnost proturuje
kao neke mjere predostrožnosti,
samo je obična maska priprava za
jedan strašni rat.

I u najtežim. momentima evrop- <

ska diplomacija ne može da se
Prođe bez nekog cinizma, varanja
! prepredenosti. Tako donekle tre-
a da bude, jer se jedan vlada

prama drugome. U najtežim mo-
mentima neprestano se naglasuje
mir, daju se izjave lojalnosti i na-
stojanja da se ne izazove oružani
konflikt, a s druge strane, kroz
zemlje vrvi vojska kao mravinjak,
preduzimlju se , preventivne“ mjere
i misli se — o miru.

Dok se na evropski položaj
gleda svakog minuta kao na ka-
kav barometar, te ga se prosuđuje
čas sa puno optimizma, čas isto
toliko pesimizma, dotle Rusija mo-
bilizuje korove i baca ih na zapa-
dne granice, Austrija izvodi mjere
»predostrožnosti“, jednako i Nje-
mačka i Francuska i Engleska.
I sve se ovo radi u interesu mira
i u interesu napretka čak i onih,
koji do jučer Evropi nijesu bili ni
rod ni pomoz bog!

Odavna je Balkan bio prikrivena
žeravica, pred kojom je Evropa
drhtala da i u njoj ne izazove po-
žar. Ta žeravica je ovo dana ra-
zbuktala u grdan plamen, koji je
imao i morao da se na svome
ognjištu i ugasi, ali , miroljubiva“
Evropa to ne dopušta, već jednako
čarka, da ugarak pane i na njeno
ognjište i da izazove i u njoj požar.

Baš ako joj se hoće, neka je.
Istorija borbe zabilježiće nove kr-
vave događaje ali i — nova iz-
nenađenja.

Vijesti sa ratišta.

Beograd, 28. novembra. Sa bojišta
nema nikakovih  zvaničnih vijesti.
Vijesti, koje donose novine, javljaju
da su srpske čete drinske divizije
zauzele bez odpora Elbasan, Tiranu
i Drač. Obrazovan je novi okrug
primorski sa sjedištem u Draču.

U osvojenim krajevima.

Beograd, 28. Obrazovamo je do
sada usve 11 okruga na osvojenom
zemljištu, koje zaprema 76.000 četv.
kilometara. Osim ranije javljenih, o-
brazovani su još okrugi primorski,
bitoljski i ohridski. Uvedene su pri-
vremene vlasti.

Nekoje novine javljaju, da  bitolj-
skim načelnikom - postaje književnik
Branislav Nušić, koji je bio ranije
konsul u Bitolju.

Telegrafska veza sa Bitoljem još se
oporavlja, jer za vrijeme bitke bila
je posve razorena. Zbog toga vijesti
iz Bitolja kasno stizavaju.

Posljednjih dana stižu srpskim
vlastima brojne deputacije iz Mace-
donije, moleći, da vojska okupira
mjesta koja još nisu zauzeta, te da
uspostavi red. U svakoj od tih de-
putacija imade mnogo Turaka i bo-
sanskih izseljenika Muhadžira.

Beograd, 29. Uvedeni su monopol-
ski predmeti u nove krajeve. Poja-
čane su carinare u Sandžaku.

Vlada je izdala naređenje, da za
sada ne dozvoljava nikakvo prela-
zenje iz jedne vjere u drugu, pa niti
prelazenje u pravoslavlje onih Srba
ili Arnauta, koji su u zadnje vrijeme
na silu ili iz praktičnih razloga prešli
islamu. Ovom naredbom -želi se za-
priječiti razvijanje vjerskih agitacija
i prigovora, kao da Srbija pogoduje
prelaz na pravoslavlje.

Zabranjen ulaž listovima.

Beograd, 29. Zabrenjen je ulaz
svim srpskim listovima u Austro-U-
garsku monarhiju,

Ranjenici i zarobljenici.

Beograd, 29. U Beogradu imade
sada oko 3500 ranjenika. Dovedeno
je 142 turskih oficira i mnogo voj-
nika, zarobljenih u Bitolju. 5000 bi-
toljskih zarobljenika dovedeno je u Niš.

Deset srpskih bolničara pošlo je u
Sofiju, da pomažu Bugarima. Prija-
vilo se iz cijeloga rata samo 500 bo-
lestnih vojnika. Građani Kumanova
poslaše Crvenom Krstu 11.000 dinara
iz harnosti za oslobođenje.

Kralj Petar svakog dane posjećuje
ranjene, darivajući i razgovarajući se
dugo s njima.

Izrađuju se jnnilarne marke sa
slikama oslobođenih varoši.

Okupljanje turskih četa.

Beograd, 29. ,Tribuna“ javlja, da
se turske čete iz svih još neokupi-
ranih strana i dio četa pobjeglih sa
Bitolja koncentrišu u Janjini, gdje
imade do 50.000 Turaka.

Položaj mirniji.

Beograd, 29. Opći se položaj ovde
prosuđuje mirnije, naročito pod doj-
mom eomuniquć ,Nordeutsehe Zei-
tung-a“ i uloge posredovanja, koju
je preuzela Njemačka. :

Srbija svoje stanovište u pitanju
izlaza na more ne mijenja ni u čemu,
jer smatra to životnim pitanjem, ali
u pitanju autonomije Albanije, prepu-
šta odluku sporazumu velevlasti, na-
dajući se, da će time sa svoje strane
zadovoljiti željama za mirno riješenje
spornih pitanja.

Pregovori za mir sa Vurskom vode
se dalje. Sinoć su se bile proniele vi-
jesti, da su Turci odbili predloge sa-
veznike, ali su vijesti nepotvrđene.
Nasuprot pregovori su produženi.

Zauzeće Debra.
Beograd, 29. Prema noćašnjoj zva-

* ničnoj vijesti iz Skoplja, juče je srp-

ska vojska, koja je već ranije došla
pred Debar, ušla u varoš poslije u-
porne borbe. Oko Debra skupili su
se ostatci turske dobjegli sa Bitolja
i Arnauti iz debarskog kraja i Male-
sije. Turci i Arnauti razbijeni su.
Varoš je oduševljeno dočekala srp-
sku vojsku. Muslimansko stanovni-
štvo varoši i okoline izjavilo je svoju
pokornost.
Nema otpora.

Beograd, 29. Padom Debra satrven

je svaki otpor sve do mora.
Predaja Turaka.

Beograd, 29. Čitavi odredi razbi-
jene turske vojske bitoljske nepre-
stano se predaju zajedno sa oficirima.
Juče su se predala dva bataljona,
jedan u Resnu a drugi u Ohridu.

Ratui pljen u Bitolju.

Beograd, 29. Po definitivnim po-
dacima zaplijenili su Srbi kod Bito-
lja 66 turskih topova, velik broj pu-
šaka, municije, ratnog materijala i
mnogo magazina punih hrane i o-
dijela.

Upokorenje Ljume.

Beograd, 29 Iz Skoplja javljaju da
je nakon posljednjeg sukoba kod
Vezirovog Mosta srpska vojska po-
švema zauzela cijelu Ljumu. Liju-
mljani, najljući Arnauti, predali su
sve oružje i pristali na to, da
predadu. sve one, koji su ih pod-
strekivali na ustanak, a osim toga
dalo je svako selo po jednog taoca.
Time je ovom dijelu srpske vojske
otvoren posve put moru.

. Kraljevska djeca,

Beograd, 30. Princ Dorđe povratio
se je juče u Beograd. Princeza Je-
lena poslana je zasebnim vozom u
Topolu da vidi kraljevu zadužbinu.
Princeza se istog dana vrnula u
Beograd,

Zarobljenici kod Bitolja.

Beograd, 30. U Bitolju je zaro-
bljeno do sada 20.000 od onih turskih
vojnika koji su razbijeni bili, pa se
razbježali. Među njima ima i 100
viših oficira.

Sudbina turskog oružja.

Beograd, 30. Zaplijenjeni turski
topovi popravljaju se u Kragujevcu,
prepravlja se municija, činjene sv
probe koje su pokazale odlične re-
zultate. Sa turskim topovima biće
srpska artiljerija skoro udvostručena.

Isa Boljetinac.

Beograd, 30. Povodom glasova da
će biti Boljetinae, koji je u brdima
uhvaćen i strijeljan, današnja ,Štam-
pa“ kaže da je to neistinito i da ne
odgovara intencijama vlade i vojnih
komandanata. Boljetinac se nije o-
dupro Srbima, nije vojsci nanio štete
niti je organizovao veći ustanak. Biće
interes države Boljetinca, koji je po-
pularan, priznati.

Pisanje ,Politike“.

Beograd, 30. Današnja ,Politika“
konstatuje kako u pravoj Albaniji
nije pukla albanska puška na srpsku
vojsku koja je dočekivana dobro.
Arnaute je vezala u cjelini dosad
samo privilegija anarhije, u kojoj su
plaćeni agenti  organizovali bune,
stvarajući diplomatske probleme. Srp-
ska vojska presjekla je! ove konce.
Zatosada Arnautipolažu mirno oružje.
Njihove bune su bezpredmetne, jer

.će dobiti sve slobođe, dozvoljene u

civilizovanoj državi, koje će ih o-
plemeniti. %
Pisanje ,Tribune“.
Beograd, 30. ,Tribuna“ s pohva-
lom komentuje naredbu vlade da se
zabranjuje sada mijenjanje vjere i
prelaženje u pravoslavlje, te kaže:
»Ovo je plemenit gest kojim se sprje-
čava prozelitizam s jedne strane, a
s druge pokazuje da Arnautima, koji
su sada mislili dodvoriti se prelazom
u pravoslavlje iz muslimanstva, i ka-
tolicima nije to potrebno nego će i
bez toga biti zaštićeni.“
O Albaniji.
Beograd, 30. Prema povjerljivim
izvještajima pri proglašenju avtono-

mije Albanije u Valoni samo je ma-

nji dio Arbanasa učestvovao, a veći
dio nije se uopšte poveo za Kemal-
bejom.

Pisanje vladine ,Samouprave“.

Beograd, 30. Večerašnja vladina
»Samouprava“ donosi dva saopštenja
u kojima kaže: ,Dok su se prono-
sile evropskom štampom razne sen-
zacione vijesti kao da ruski poslanik
g. Hartvig radi u Beogradu nesu-
glasno politici svoje vlade i dolazi
mnogo u audienciju kralju i vodi
srpsku politiku, sve te vijesti nismo
smatrali vrijednim osvrtanja. Ali'smo
se sada uvjerili da te vijesti nisu
prolazne nego one imaju dublji smjer,
hoteći prikazati za sadašnje dogođaje
odgovornom jedino Srbiju, a onda i
Rusiju. Te su vijesti išli da dokažu
kao da Srbija brani svoje životne
interese ne za to što su njeni nego
za to što prima ruske savjete. Zato
moramo izjaviti, da g. Hartvig nije
poslije zajedničkog diplomatskog po-
sjeta o kraljevu rođendanu bio ni
jedan put kod kralja; da u Mini-
starstvo inostranih djela dolazi kad
ima nalog od svoje vlade, a u srp-
ske poslove apsolutno se ne miješa,
jer srpska vlada ne bi dopustila ta-
kvo miješanje ni jednom poslaniku

ma koje prijateljske sile. G.“ Hartvig.

radi samo i isključivo u duhu in-
strukcija svoje vlade. Naposljetku
kaže ,Samouprava“: ,Prema intri-
gama ovake vrste evropski svijet

može lako suditi sa_ kakvim nevolja-
ma imamo da se borimo kad branimo
svoje interese.“

U drugom saopštenju, javljajući
da će vojska, koja je na raspolože-
nju, poći na Čataldžu, piše ,Samo-
uprava“: ,Pregovori između Turske
i balkanskih pobjednika su započeli,
i bilo je izgleda da će se brzo svr-
šiti, ali je Turska od jednom počela
razvlačiti stvar. Turska takim svojim
držanjem nagoni saveznike da joj
zadaju posljednji udar i da otjeraju
Turke i iz Carigrada. Balkanske dr-
žave nijesu htjele tjerati do kraja i
izlagati Tursku krajnjem i najtežem
udareu, ali Turci hoće da se Pitanje
O Životu njihove imperije još sada
riješi. Ona neće da umotri da bal-
kanske države nisu htjele ići dalje
nego što je trebalo da bi se riješilo
njihovo pitanje. Ona ih dakle nagoni
da podu dalje i da izazovu pitanje
ne samo o Balkanu nego o cijeloj
turskoj imperiji. Opšti/zadatak rata
Poziva i srpsku i grčku vojsku u
Albaniji i Maćedoniji da. uzmu uče-
šća u operacijama kod Carigrada, te
da i one uvećaju sebi slavu povra-
ćanjem Carigrada hrišćanskoj erkvi,
One će se što prije spremiti ne gu-
beći ni vremena ni troška. Turska
vlada nagoni ih da porade na defi-
nitivnom riješenju Istočnog Pitanja.
Božja je volja da tako bude. Tada će
tek bit zapečaćen mir, a Turci biti
prebačeni u Aziju.“

Ova saopštenja pobuđuju veliku
pažnju, jer su upućeni krugovi avje-
reni da su saveznici čvrsto odlučili
da posljednjim udarcem izazovu rije-
šenje cijelog Istočnog Pitanja “i tako
da spriječe sve intrige koje se u po-
sljednje vrijeme pletu i povodom ko-
jih turska vlada misli da će zavlaće-
njem pregovora poboljšati svoj položaj.

Ranjenici sa Bitolja,

Beograd, 1. decembra, Sinoć dove-
zeno je 450 ranjenika sa Bitolja, te
su razmetnuti po raznim bolnicama.
U samom Bitolju otvoreno je više
bolnica za teško ranjene.

Organizacije u novim krajevima.

Beograd, 1. Uprava u Bitolju orga-
nizuje se, te je varoš podijeljena u
više kvartova. Nastavlja se popisiva-
nje plijena po magazinima.

U Beogradu se organizuju odredi
žandarmerijskih četa za nove krajeve,
One će zamijeniti čete trećeg poziva
u čuvanju reda. Odredi imadu po 50
džandara; na čelu su im isprobani
podčasnici džandarmerijski. Nekoliko
odreda već je pošlo u nove krajeve.
Upisivanje u džandarme već je veliko.

Neistinite vijesti.

Beograd, 2. Vijesti, koje su se
proširile, da će biti pozvani pod oru-
žje regruti za 1918, posve su neisti-
nite. Vojno ministarstvo izjavljuje, da
nema potrebe pozivati ni regrute za
1912, a imade još mnogo obvezanika,
koji nijesu ni bili uvršteni među borce.

Razno.

Beograd, 2, U beogradskoj tvrđavi
imade sada zarobljeno 819 Arnauta,
1990 Turaka, 111 oficira. U beograd-
skim bolnicama, u kojima je bilo
preko 3000 ranjenika, umrlo je do
sada 29, od toga 12 Turaka i Arna-
uta. Ozdravljenih je pušteno 1500.

— Pjekjučer neki Zarobljeni Arna-
uti, videći stražara bez oružja, nava-
liše na njega da ga uguše, ali su bili
savladani. :

— Nekoje novine javljaju, da pre-
stolonasljednjk dolazi do skora na
par dana u Beograd, ali ta vijest nije
potvrđena. :

Prema drugim vijestima, ubrzo bi
imao izaći ukaz odlikovanja prosto-

lonasljednika i ostalih junačkih bo-

===>