Br. DI.

Dubrovnik, 19. decembra 1912.

God. XXI.

IZLAZI SVAKI ČETVRTAK

Cijena je listu na godinu:
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her-
cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu
Goru K 15; za sve ostale zemlie
krouna 16; za Dubrovnik kruna 10;
na pd i četvrt godine surazmjerno,
Pretplata i oglasi šalju se admini-
straciji lista a dopisi uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju se, —

DROVNIK

POJEDINI BROJ 20 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća so 12 para po
potitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se višo puta uvršćuju, onda po ci-
jeniku. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku,

Odgovorni urednik Antonije Benussi.

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr

Situacija.
Š Dubrovnik, 18. decem.

Sinoć je iz Beča stigla depeša
koja kaže da se sadašnja politička
situacija vrlo mirno prosuđuje, jer
da je znatan preokret na bolje.

U zagušljivoj atmosferi, u kojoj
se nalazi gotovo čitava Evropa
usljed balkanskog rata, politička
situacija više priliči jednom bole-
sniku u velikoj ognjici, o kome
treba svaki dan izdavati neku vrst
“buletina e da se donekle umiri
njegova zabrinuta okolina. Tako
nam izgledaju telegrami, koji ssva-
kog dana prelijeću iz glavnih gra-
dova velikih evropskih sila.

"Već u prvi mah, kad su bal-

kanske države zvanično naredile

cjelokupnu mobilizaciju svoje bojne
sile, a Crna gora zagazila u ne-
ravni rat sa mnogo jačom Turskom,
Evropu je uhvatila neka čudna vrst
ognjice, jer je njezin sud o vođe-
nju rata kao i o konačnom njenom
uspjehu bio odmah u početku sa-
svim drukčiji nego što se je u
stvari razvijalo. Jedan dio Evrope,
stalan u pobjedu turskog oružja,
već je imao gotove planove i ra-
čune, kako će prama malenim
i drskim balkanskim državama da

..se pokaže gotovo milosrdan, te-ih

pred turskom silom uzeti pod svoju
,Zaštitu“. Stvar se je okrenula sa-
svim drugojačije i mnoge zapre-
pastile a svakoga zadivila. Zapre-
pastila je-one koji su na račun
poraza saveznih balkanskih država
imali da provedu svoj davno za-
snovani plan: preko Balkana na
Istok, a zadivila je svakoga, jer
niko nije ni izdaleka znao da pro-
sudi, kako je oružje u rukama na-
rodnog vojnika mnogo jače nego
ono u rukama umjetnog vojnika;
kako dužnost prama narodu i do-
movini sa mnogo jačeg poleta srće
u smrt od dužnosti prama kralju
i državi.

Balkanska vojska saveznih dr-
žava nije pošla u boj za kralja i
državu, već za svoj narod isvoju
domovinu; a domovina je ondje
gdje je narod. I s toga danas
Evropa stoji pred nečuvenim po-
bjedama, koje jedan dio nje ne
može nikako da shvati. ;

I kad je oružje u rukama naro-
dnog vojnika, i dužnost prama
narodu i domovini odnijela po-
bjedu, Evropa se je odjednom
našla u jednoj situaciji, koja je
Prijetila_opštim evropskim poko-
ljem. Pobjede balkanskih država
nenadano pomrsiše račune jednom
dijelu Evrope, koji je u tome vidio
ne samo ugrožene svoje umišljene
interese, već se osjetio i uvrijeđen
U svome ponosu što mora u neku
tuku kapitulirati pred onim, kojima
je do jučer diktirao na svoj način
kako će da živi, ako i kukavno
živiti misli. Da se očuva ponos
trebalo je naći bilo kakvu zakučicu
i od nje napraviti nešto velika i
strašna što se rješava jedino ratom.
l prvo pogibeljno pitanje našlo se.
Albanija, za koju njemački leksi-

\

koni donose, da je, u potpunom

smislu riječi, jedina divlja zemlja:

u Evropi, nalazi u jednom dijelu
Evrope odjednom svog protektora,
koji joj nenadano daje svjedočbu
kulture i prava na samostalni ra-
zvitak. Malo je teško ovo vjero-
vati ali ,neki viši interesi“ tako
nalažu.

Po pitanju Albanije, odmah je
iskrslo drugo, i to tako zamašno,
da je Albaniju za čas bacilo u po-
zadinu. Za vrijeme pobjedonosnog
prodiranja srpske vojske kroz svoju
staru domovinu, usljed prekinulih
veza saobraćaja, nije se za neko-
liko vremena ništa znalo što je sa
austrijskim konsulom u Prizrenu,
Prohaskom. To' je bilo dosta da
putem bečke i peštanske štampe
prođe kroz čitavu svjetsku javnost
nevjerojatnih i bajosnovnih tvrđe-
nja o konsulu Prohaski. On je,
prama tim glasinama, nekoliko puta
bio ubijen, iznakažen, mučen itd.

Radi tih glasova dolazilo je ši-
ljanje nota austrijske vlade srpskoj
a čak je bio u izgledu i rat, koji
je morao da rasčisti tajnovito pi-
tanje konsula Prohaske. I na svrhu
što je bilo od svega toga? Kon-
sulu Prohaski nije povrijeđena ni
kosa na glavi, i kad se je bilo sa

stvari na čisto, udrile bečke i pe-

štanske novine u grdnju na kon-
sula, a teško prigovaraju vladi,
kako je bila tako netaktična da
propušta onakove glasine, koje u
sebi nemaju ni truna istine, i radi
česa najviše trpi ugled. I na taj
način, one iste novine, koje su do
jučer prijetile ratom radi Prohaske,
danas ćute kao zalivene i konsula
više nikako ni ne spominju.

Istovremeno sa ova dva pitanja
iskrslo je i treće: pitanje srpske
luke na Jadranskom moru. Srpska
vojska u vojni oslobađanja svog
naroda i svoje stare domovine,
pobjedonosno je stigla i na neka-
dašnje srpsko primorje. Na sablji
ga je otela ne Evropi već Turskoj
sa kojom ratuje, ali jedan dio
Evrope nikako neće da zna za
srpsku luku na starom srpskom
zemljištu Jadranskog mora, već se
poinadio i prijeti ratom  igrajuć
ulogu vuka pred janjetom, okri-
vljujuć Srbiju da ona provocira rat
što ne pušta iz ruke ono što je
negda njeno bilo a što je sada
uz cijenu krvi na sablji ponova

dobila.

U Londonu se vode pregovori
između delegata balkanskih save-
znih država i turskih. Pitanje Pro-
haske je potpuno riješeno. Ostaju
još ona druga, o kojima će save-
zni delegati, jer su tu na okupu,
sigurno da traktiraju. Do brzo se
sastaju i predstavnici velikih sila
da i oni kažu svoju u pitanju Al-
banije i srpske luke, jer je u tome
kluč situacije koja se danas nalazi
u velikoj ognjici. Iz raspoloženja
delegata saveznih država i predsta-
vnika velikih sila, izašao je jučer
buletin koji u današnjoj situaciji

vidi preokret na bolje. Vederemo.

bODGa KON Gnacapia M Jbeuwa
Ha CPNGKOM MODY.

(IIucmo ,Dubrovniku“).
fipu3speuH, G. zen.

Cprieka je Bojcka y HEKOJIHKO TIpa-
BAlA Iponupana «a CpnckoM mMOpy,
koje je nocauje Kocosa u nana BaJ-
TUHHEBE  BJIALABHHE OCTAJIO y pyKaMA
a3ujara u upyrux ryljunana, u3y3HMa-
jyiu onaj yaaunu us7a3 ma Apujy KOJ
bapa u Yuma, y3eT oz crpane LIpuo-
ropana y pary 1877/78 ronune.

Cananni»e nponupaise cpricke Bojeke
Guo je neoGuuno remiko. Babamo ce
npoGujara u 3ay3uMaru onaj miupoKu
nojac rmraHHHCKOTF, HENpOXOJIHOF  3€-
MJbuliTa or Ilpuspena go mopa no
HajstomeM BpeMeHy, y Kuiuiu, Koja je
naznaja gan u Hoh, Kpo3 cuujer u
CTYy 1, TIyTeBUMA _KPO3 KOjA HUKAJL HHCY
NpOnia KOJA H TONOBH, a KOjuMA je-
Ba mpoja3su o rmnjema«k u KO, Kpo3
NBBIbE, CIAGO HACEJBEHE OGNACTH, y
KOjuMA HeMa xpaHe Hu 3a Bojuuke,
HH 34 CTOKY; KPO3 IbYTH ApHAyTIYK,
NOJIJIHBIBA MP NOJIJTOJIA —ApHAyTCKA
njeMeHa, Koja 34 523 roje Hucy
HHKAJL NOKOPMJIH Typuu, a Koje cy
Cat 3aBojeBajiu M MEKHMA YUHHHJIH
naumu jyuauu Illymanuuuu u BaJbeBiiu.

ApHayTu, uyBIuH ojr LlaBu1-mami4Hux
BojuuKa u ap6ananikux_Gauu603yKa
Mce BosbeTununa, Koju Cy KPO3 OBa
mjremeHa Gjerajmu Ha jyr, sa xpa6pocrT
H W3JPAUBHBOCT CprICKE BOjCKE ABAJIH
cy joj caMo cropajinuHe ornope Kpo3
JbyMy, Magecujy, Kasuni u Mar, asu
cy carpsenu nociiuje ojera/ y cujexue
IJIaHHH€, H3 KOjuX Can ca 36eroBuma,
»KeHaMa u Hejauu, u37a3e u NOKOpHO
ce npenajy cprckumM nocanama y Ap-
HAyTJIYKy. JbyM/baHH CY IIAK NpONy-
CTHJIH TJIABHC KOJIOHE, A IIOCIb€ M3 3A-
cjega HANagaJIH KOMOPY, CaHHTETCKE
onpele, y6ujaju u MyuHJIH paieHuKe
HT.

TipaMopcku onpeu 3a Can BoBauu-
MenoBy ogHocHo GaTasboHu V. ryka
upyror nosuBa uapojue Bojcke IpuH-
cke zguBusnje npemohno je y ceny /ly-
uu u 16. noBem6pa y jyrpy kpenyo Ha
Mjer. Y 10. cax. npuje none npu-
MjeTH HALI KOIAHHUKH ECKALPOH LA
je oko 1000 ApnayTa 4 TypCKHX XAaH-
napa mocjego  mojoxaje, u TO Bplo
jake KOJI Cnacapua, Ha JbeBoj oGaju
lUpuma Hu jenau npuponuu penyr y
nosuuu J[puma. Kowaunuka nmarposa
— H3BHJHHLA ZNOYEKAHA je BATPOM OJL
ApnayrTa, rnocsbe uera je namia mjena-
nuja saysena rnoy3nane mogoxaje u
cnpemMuaa ce 3a 60j, koju je y 10!/,
cax. 3amouega KOHna, «cjaxaBruu 3a
njewmajnujeky 6op6y. Ilocnuje 6op6e,
Koja je Tpajaa no 2 cax. no nojine,
uenpujare/b je Gaueu y 6jercrBo, npBo
ca Cracapua, a 34THM Ca Ipyror rmo-
joxaja — penyra. Towewe nenpnuja-
Te/6A BpilieHO je IJIOTYHCKOM BATPOM
u on je Gjerao uamuuma npeko JIpuma
Te Cy Ty CMJIHH ApHayTH NOTHHYJIH
uiH ce ynaBuju y JIpumy. 3ayaeTo je
u Ceno Mjer ca Kacapnom, koja je y
NeHTPy NporTuBuuuKkor nogowaja. O-
narje ce cuna6ujeBana panuje xpaHoM

.H ONKOJBEHA TYyPCKA BOjCKA y CKAApy,

re je 34y34MaibeM OBOF noJoxaja 3Ha-
THO moMorJo Gparekoj, upuoropekoj

.pojcuu. Cp6a peiveno je y oBoj 6op6u

caMo rpojuna. JIpaie cpnckux Tpy-
na y oBoj Gop6u Guo je Bpsio 1o6po.
Ha ycnjexy ce uMa 34XBAJIHTH  IP»KA-
156Y KOMAHJLAHATA: KaNeTAaHAa CreBana
IlepoButia u. Hukozme Xpucruha. 3a-
ysero je y TOME ce/iy u /locrTa Kpane.
BopG6a je KomauHo 3aBpilena _y 3!/,
caxara no moje.

.Bojexa je npenohnuua y Mjery u cyrpa
NaH NpOLyKMJIA MAPI KA CPIICKOM,
CHIG€M MOPJY, CA] CBE KPO3 PABHHL,
JbEBOM OGaJIOM JIpuma, KOju ce pasJiHo

H 3HATHO yCIIOpaBAO Maplui, Be3 ornopa

HLIJIO CE KPO3 APHAyTCKA — KATOJIH-
"KA Cera m npeHohnjio ce y cejiy Tpo-
umaHu. Ojarne cpreka TIpamopeka Boj-
cKa KpeHysra je u3 Tponiana uoBemGpa
y 7 c. usjyrpa. Ycnyr je cycpema u
uere u3 12. myka ca aprusbepujom,
Koja je rakolje xuranna Jbemuy. Hrak
je V. nyk nyuaBcke nuBusnje npBu
CTHFA0 ZO NpBuX Kyha cjeBepno or
TBpljase Jbemia (ua Kaprama Allessio)
MjecTa, YJLA/BEHOTF CAMO HEKOJIHKO KH-
JIOMETAPA OL MOpA.

Tspljasa Jbem Gjeme nocjezuyra
TypckOM BOjCKOM, CaMO Ce Huje 3HAJIO
KOJIHKH je Gpoj? Cpricka nipenxojiuuna,
OJIMAX NPH JIACKY y HACEJBEHE MAXAJIC
passujena y Gop6eHom rmopeTKy, crurta
je npen caMy rpazcky kanujy ua 60
MeTapa. Ha rpagckum GezeMmumMa  ro-
jaBIBHBAJIH Cy Ce Typuu y macama,
6e3 rnyiiaka, MAXAJIH PyKAMA_y 3HAK
npenaje, a 3a THM HCTAKJIH Gujesty 34-
CTABY H IIOCIIAJIH HEKOJIHKO IKAHJLAPMA
Kao nperoBapaue. Komanjanr Me/oB-
CKkor oupena, I. 1nyKOBHHK MuJoBaH
Ilrasuna Huje BjepoBao »xaH;rapMuMa,
Beh je nocnao nBojuuy y rpan, na
11030By KOMAHJLAHTA, AJIH OH HMjE ZO-
mao. Ha nporuB, Typuu cy xrjemu
TOM ,lNpenajoM“ — Kao H y TOJIHKHM
panujuM GuTKaMa — za npesape Cp6e
u OcyJiu cy ca GeneMa y nojue jaky
nyuiiaHy 4 TONOBCKY BaTpy. Hau
Cy y 6p30 CBH NPHJIETJIH 39MIBM H O-
TBOPHJIH I1AJ/b6y Ha GejemMe rpajicke,
a jenaH GaTasboH je OKO 2 cara mo
nojide 3ay3e0 Bpx 1lemep-Kacan cje-
BEpO-HCTOUHO O/L Fpazna, Koju 1OMH-
Hupa .rypckoM TRpljaoM. OKO 3 cax.
yBenena je y 6op6y csa cpncka Boj-
cka. Ila;bGa ca NoMenyrOr BuHca npu-
Hynuga je rpagcky nocany Ha ozcTy-
IIai€: MOCTOM ripeko JlpuMa, aju ux
je Ty ouekaJa rIasb6a upHoropckux
Tpyna, Koje cy ce y TOM TPeHYTKY IIO-
jasuje ua necHoj oGasu JIpuma. JIpyre
Gjeryuiue y cjesepo HCTOuHOM IpaBuy
necerkoBaza je cprcka rnaG6a ca lle-
Hep-Buca. Hexu cy ce og Typaka Bpa-
haj y rpazt, a Upyru ce naBuiu y
H3/IHBEHOM /IpuMy. VCIBEJL THX BEJIHKHX
ry6uraka, Typuu ce o36uubHo pujeme
Ha npeznajy, Barpa je mocreneHo cJa-
Guma #43 rpaza u nHajsan ucrakolie
Typuu 6ujemy 3acraBy, a KOMAHJAHT
rpana m. nyKOBHuK AGuzuH-edennuja
ca jecer opuuupa usaumao je cro Me-
Tapa ucnpen TBpljase, ruje ra je npu-
MHO OCBajau IpBe Cpricke rnpuMopcke
Bapoluu Jbelnua, I. NyKOBHHK V. nyKa
MugaoBaH Iliasuna, TypcK4 KOMAHJAHT
nonynuo je npenajy 6e3 uKaKBHx y-
CJIOBA IITO je npum/beHo. Onmax je
u3BejeHna ujema Typcka nocana 6e3
opyxja u 3apoG;bena. Obunupuma cy
OCTABIbEHE CaGubE.

Cp6u cy 3apoGuju 43 Typcka opu-
uupa, 102 nonoduuupa, 854 Bojuuka,
cBera 1000 seynu. Y_Gop6u je yuecT-
BoBajo 1000 Typaka peryzapue Boj-
cke ca ngBa Tona. 3uauu na je mo-
THHy/IO, ylaB/beHo y JIpuMy u paweHo
oko 600 Typaka. Cpricku ryGuTuu cy:
8 morunyiux  Bojuuka 12 pawenux
BOjuuka, 1 pameHu nonopuuup u Te-
ILKO pameHu KOMaHJIHp 3 ueTe, 3 Ga-
TAJBOHA, PEJZEpBHH  IOpyuHHK Bopije
IlerpoBuh u3 Tonop noga. JIpxawe
CBHX Oduuupa u BojuuKa CprcKuX y
oBoj 6op6u Guo je moxBaJiHo, a ma-
pOuuHTO Ce OJWIHKOBAO xpaGpolukiy pe-
1OB. 4. ueTe 4. Gara;bona_ Mugopaji
MuxaunoBui. Ha rpan Jbem ucna-
sbeHO je 279 TONOBCKHX METAKA, a
GopGa je saBpinena y 5!/, cax. y Beue,

Cpneka je Bojeka ogmMax ya y
rpall y3 GYpHO KJIMIAIbE OJLJIIEBJBEHOT
XpunihancKor craHoBuuimrBa. Y_rpay
je sapoG;bena Boja 3acraBa, Ba Tora
€ MyuuuujoM, 2500 nyuiaka u 20.000
METAKA, 65 BeJIuKHX Iiaropa, 18 koma
(Guno 6u u Bume, za Benuku 6poj
KOIbA Huje u3ruuy.to y TpBijau) 120

OBana u zocra 6pamina. ITloruuyu u
PatbeHu CpncKku BOjuuuu cy CBH #3
BAJBCBCKOT OKPJTA. CBH IIOTHHYJIH CA-
XpaibeHu cy cBeuano y sajenumukoj
rpoGnunu «oj Jbema. Onu nmpsu no-
JIOXKHILE CBOje KHBOTE HA OGazmama
Anpuje, na kojoj ce cax og Bojane
no yroka pjeke IllkymGe y Janpan-
cKO MOpe Buje noGjenuuuka Cpricka
sacvaBa. CnaBa jyuaukuM BaJbeBnuma!

M3 Jbema je 34 THM CIBEJLOBAJIO HA-
CTYNIAHbE NAJBE HA ZANA, KA NPHCTA-
HuiurTy Cunljuu-MenoBckoM (Can Bo-
BaHu zu Mezya), u Ha jyr, Temikum
npesa3s0M npeko usmuBene pjeke Mar
KOR Iliane, rzije 3apoGbeno mMuoro
Typaka, 3a TuM je 26. ocBojena crapa
npecronuua Kpoja, Bapomu Tupa u
nonocuu JIpau 29. moBemGpa — ma
CTpax_Bparom.

Kax je cpneka Bojcka usGuna na
Anpnjy, KOIBAHMUH CY YTA3HJIH Y CPII-
CKO MOPE, NOBAJIHJIH CAGIbE H JAKJICJIH
ce na he ra Gpanuru oz cBakora. H
xohie! Mean HMeanuh.

Rat na Balkanu.

Dok se u Londonu vode pregovori
o miru, dotle na Balkanu puška i
top nije potpuno umukao. Grčka, koja
nije htjela da pristane na primirje
s Turskom, vodi još neprestano borbu.
Ovo dana stizale su razne vijesti o
bojevima između grčke i turske voj-
ske. Naročito iz Carigrada stizale su
vijesti o velikim turskim pobjedama
nad grčkom vojskom, čak je bila ra-
sprostranjena vijest, da je turska flota
potpuno uništila grčku. Takove se
vijesti, naravno; nijesu potvrdile, i
odmah je bilo jasno, da su tendeci-
jozno puštene, e da bi to na koji na-
čin uplivisalo na konferencu, koja se
ovo dana drži u Londonu između
turskih izaslanika i onih balkanskog
saveza.

Međutim, mnogo se više može po-
kloniti vjere vijestima iz grčkog iz-
vora, koje ne govore o tako velikim
pobjedama nad Turcima, ali svakako
ističu uspješno ratovanje i potiskiva-
nje Turaka.

Uz Grčku, koja je odlučno ostala
u daljem vođenju rata, ne priznava-
jući primirje, čuje se kad i kad glas
o prkosu tvrdoga Skadra. Njegov
komandant neće nikako da razumije
za primirje te češće turska posada
izvodi napade iz svojih pozicija, ali
do sada bez uspjeha.

I ako između Turske i saveznih
država sada postoji primirje, prama
kojem ne bi ni jedna ni druga strana
smjela da dovodi više vojske ili da
jača svoje pozicije, ipak izgleda, kao
da se baš toga pravila neće 'Vurska
da drži. Ona priprema maloazijsku
vojsku i dovodi je sve bliže evrop-
skoj obali, da joj bude blizu u slu-
čaju nastavka rata. Pozicije oko Ča-
taldže s dana u dan utvrđuje. Priro-
dno je, da na taj način ne miruju ni
balkanske države već da i one rađe
sa istom mjerom. To će mnogo do-
prinijeti, te konference u Londonu
neće dugo trajati, naročito, ako se
odmah u početku dođe do uvjerenja,
da se ne pristaje na prve zahtjeve samo
da se sa stvari odulji i da dobije
vremena za prikupljanje vojske. U
tom slučaju će balkanske savezne
države odmah prekinuti sa konferen-
cama i rat će se nastaviti sa svom
žestinom.

1 vjerojatno je da će do toga i doći.
Zahtjev balkanskog saveza biće da
Turska digne svoju vojsku iz Jedrene
i Skadra i da ih napusti. Na to teško
Turska da pristane, jer barem do sada
je u tome pitanju najviše upornosti
pokazivala. I ako ona u tome odmah