Br. DI. Dubrovnik, 19. decembra 1912. God. XXI. IZLAZI SVAKI ČETVRTAK Cijena je listu na godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlie krouna 16; za Dubrovnik kruna 10; na pd i četvrt godine surazmjerno, Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- kovna pisma ne primaju se, — DROVNIK POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća so 12 para po potitnom retku (sitnijeh slova). Ako se višo puta uvršćuju, onda po ci- jeniku. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku, Odgovorni urednik Antonije Benussi. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr Situacija. Š Dubrovnik, 18. decem. Sinoć je iz Beča stigla depeša koja kaže da se sadašnja politička situacija vrlo mirno prosuđuje, jer da je znatan preokret na bolje. U zagušljivoj atmosferi, u kojoj se nalazi gotovo čitava Evropa usljed balkanskog rata, politička situacija više priliči jednom bole- sniku u velikoj ognjici, o kome treba svaki dan izdavati neku vrst “buletina e da se donekle umiri njegova zabrinuta okolina. Tako nam izgledaju telegrami, koji ssva- kog dana prelijeću iz glavnih gra- dova velikih evropskih sila. "Već u prvi mah, kad su bal- kanske države zvanično naredile cjelokupnu mobilizaciju svoje bojne sile, a Crna gora zagazila u ne- ravni rat sa mnogo jačom Turskom, Evropu je uhvatila neka čudna vrst ognjice, jer je njezin sud o vođe- nju rata kao i o konačnom njenom uspjehu bio odmah u početku sa- svim drukčiji nego što se je u stvari razvijalo. Jedan dio Evrope, stalan u pobjedu turskog oružja, već je imao gotove planove i ra- čune, kako će prama malenim i drskim balkanskim državama da ..se pokaže gotovo milosrdan, te-ih pred turskom silom uzeti pod svoju ,Zaštitu“. Stvar se je okrenula sa- svim drugojačije i mnoge zapre- pastile a svakoga zadivila. Zapre- pastila je-one koji su na račun poraza saveznih balkanskih država imali da provedu svoj davno za- snovani plan: preko Balkana na Istok, a zadivila je svakoga, jer niko nije ni izdaleka znao da pro- sudi, kako je oružje u rukama na- rodnog vojnika mnogo jače nego ono u rukama umjetnog vojnika; kako dužnost prama narodu i do- movini sa mnogo jačeg poleta srće u smrt od dužnosti prama kralju i državi. Balkanska vojska saveznih dr- žava nije pošla u boj za kralja i državu, već za svoj narod isvoju domovinu; a domovina je ondje gdje je narod. I s toga danas Evropa stoji pred nečuvenim po- bjedama, koje jedan dio nje ne može nikako da shvati. ; I kad je oružje u rukama naro- dnog vojnika, i dužnost prama narodu i domovini odnijela po- bjedu, Evropa se je odjednom našla u jednoj situaciji, koja je Prijetila_opštim evropskim poko- ljem. Pobjede balkanskih država nenadano pomrsiše račune jednom dijelu Evrope, koji je u tome vidio ne samo ugrožene svoje umišljene interese, već se osjetio i uvrijeđen U svome ponosu što mora u neku tuku kapitulirati pred onim, kojima je do jučer diktirao na svoj način kako će da živi, ako i kukavno živiti misli. Da se očuva ponos trebalo je naći bilo kakvu zakučicu i od nje napraviti nešto velika i strašna što se rješava jedino ratom. l prvo pogibeljno pitanje našlo se. Albanija, za koju njemački leksi- \ koni donose, da je, u potpunom smislu riječi, jedina divlja zemlja: u Evropi, nalazi u jednom dijelu Evrope odjednom svog protektora, koji joj nenadano daje svjedočbu kulture i prava na samostalni ra- zvitak. Malo je teško ovo vjero- vati ali ,neki viši interesi“ tako nalažu. Po pitanju Albanije, odmah je iskrslo drugo, i to tako zamašno, da je Albaniju za čas bacilo u po- zadinu. Za vrijeme pobjedonosnog prodiranja srpske vojske kroz svoju staru domovinu, usljed prekinulih veza saobraćaja, nije se za neko- liko vremena ništa znalo što je sa austrijskim konsulom u Prizrenu, Prohaskom. To' je bilo dosta da putem bečke i peštanske štampe prođe kroz čitavu svjetsku javnost nevjerojatnih i bajosnovnih tvrđe- nja o konsulu Prohaski. On je, prama tim glasinama, nekoliko puta bio ubijen, iznakažen, mučen itd. Radi tih glasova dolazilo je ši- ljanje nota austrijske vlade srpskoj a čak je bio u izgledu i rat, koji je morao da rasčisti tajnovito pi- tanje konsula Prohaske. I na svrhu što je bilo od svega toga? Kon- sulu Prohaski nije povrijeđena ni kosa na glavi, i kad se je bilo sa stvari na čisto, udrile bečke i pe- štanske novine u grdnju na kon- sula, a teško prigovaraju vladi, kako je bila tako netaktična da propušta onakove glasine, koje u sebi nemaju ni truna istine, i radi česa najviše trpi ugled. I na taj način, one iste novine, koje su do jučer prijetile ratom radi Prohaske, danas ćute kao zalivene i konsula više nikako ni ne spominju. Istovremeno sa ova dva pitanja iskrslo je i treće: pitanje srpske luke na Jadranskom moru. Srpska vojska u vojni oslobađanja svog naroda i svoje stare domovine, pobjedonosno je stigla i na neka- dašnje srpsko primorje. Na sablji ga je otela ne Evropi već Turskoj sa kojom ratuje, ali jedan dio Evrope nikako neće da zna za srpsku luku na starom srpskom zemljištu Jadranskog mora, već se poinadio i prijeti ratom igrajuć ulogu vuka pred janjetom, okri- vljujuć Srbiju da ona provocira rat što ne pušta iz ruke ono što je negda njeno bilo a što je sada uz cijenu krvi na sablji ponova dobila. U Londonu se vode pregovori između delegata balkanskih save- znih država i turskih. Pitanje Pro- haske je potpuno riješeno. Ostaju još ona druga, o kojima će save- zni delegati, jer su tu na okupu, sigurno da traktiraju. Do brzo se sastaju i predstavnici velikih sila da i oni kažu svoju u pitanju Al- banije i srpske luke, jer je u tome kluč situacije koja se danas nalazi u velikoj ognjici. Iz raspoloženja delegata saveznih država i predsta- vnika velikih sila, izašao je jučer buletin koji u današnjoj situaciji vidi preokret na bolje. Vederemo. bODGa KON Gnacapia M Jbeuwa Ha CPNGKOM MODY. (IIucmo ,Dubrovniku“). fipu3speuH, G. zen. Cprieka je Bojcka y HEKOJIHKO TIpa- BAlA Iponupana «a CpnckoM mMOpy, koje je nocauje Kocosa u nana BaJ- TUHHEBE BJIALABHHE OCTAJIO y pyKaMA a3ujara u upyrux ryljunana, u3y3HMa- jyiu onaj yaaunu us7a3 ma Apujy KOJ bapa u Yuma, y3eT oz crpane LIpuo- ropana y pary 1877/78 ronune. Cananni»e nponupaise cpricke Bojeke Guo je neoGuuno remiko. Babamo ce npoGujara u 3ay3uMaru onaj miupoKu nojac rmraHHHCKOTF, HENpOXOJIHOF 3€- MJbuliTa or Ilpuspena go mopa no HajstomeM BpeMeHy, y Kuiuiu, Koja je naznaja gan u Hoh, Kpo3 cuujer u CTYy 1, TIyTeBUMA _KPO3 KOjA HUKAJL HHCY NpOnia KOJA H TONOBH, a KOjuMA je- Ba mpoja3su o rmnjema«k u KO, Kpo3 NBBIbE, CIAGO HACEJBEHE OGNACTH, y KOjuMA HeMa xpaHe Hu 3a Bojuuke, HH 34 CTOKY; KPO3 IbYTH ApHAyTIYK, NOJIJIHBIBA MP NOJIJTOJIA —ApHAyTCKA njeMeHa, Koja 34 523 roje Hucy HHKAJL NOKOPMJIH Typuu, a Koje cy Cat 3aBojeBajiu M MEKHMA YUHHHJIH naumu jyuauu Illymanuuuu u BaJbeBiiu. ApHayTu, uyBIuH ojr LlaBu1-mami4Hux BojuuKa u ap6ananikux_Gauu603yKa Mce BosbeTununa, Koju Cy KPO3 OBa mjremeHa Gjerajmu Ha jyr, sa xpa6pocrT H W3JPAUBHBOCT CprICKE BOjCKE ABAJIH cy joj caMo cropajinuHe ornope Kpo3 JbyMy, Magecujy, Kasuni u Mar, asu cy carpsenu nociiuje ojera/ y cujexue IJIaHHH€, H3 KOjuX Can ca 36eroBuma, »KeHaMa u Hejauu, u37a3e u NOKOpHO ce npenajy cprckumM nocanama y Ap- HAyTJIYKy. JbyM/baHH CY IIAK NpONy- CTHJIH TJIABHC KOJIOHE, A IIOCIb€ M3 3A- cjega HANagaJIH KOMOPY, CaHHTETCKE onpele, y6ujaju u MyuHJIH paieHuKe HT. TipaMopcku onpeu 3a Can BoBauu- MenoBy ogHocHo GaTasboHu V. ryka upyror nosuBa uapojue Bojcke IpuH- cke zguBusnje npemohno je y ceny /ly- uu u 16. noBem6pa y jyrpy kpenyo Ha Mjer. Y 10. cax. npuje none npu- MjeTH HALI KOIAHHUKH ECKALPOH LA je oko 1000 ApnayTa 4 TypCKHX XAaH- napa mocjego mojoxaje, u TO Bplo jake KOJI Cnacapua, Ha JbeBoj oGaju lUpuma Hu jenau npuponuu penyr y nosuuu J[puma. Kowaunuka nmarposa — H3BHJHHLA ZNOYEKAHA je BATPOM OJL ApnayrTa, rnocsbe uera je namia mjena- nuja saysena rnoy3nane mogoxaje u cnpemMuaa ce 3a 60j, koju je y 10!/, cax. 3amouega KOHna, «cjaxaBruu 3a njewmajnujeky 6op6y. Ilocnuje 6op6e, Koja je Tpajaa no 2 cax. no nojine, uenpujare/b je Gaueu y 6jercrBo, npBo ca Cracapua, a 34THM Ca Ipyror rmo- joxaja — penyra. Towewe nenpnuja- Te/6A BpilieHO je IJIOTYHCKOM BATPOM u on je Gjerao uamuuma npeko JIpuma Te Cy Ty CMJIHH ApHayTH NOTHHYJIH uiH ce ynaBuju y JIpumy. 3ayaeTo je u Ceno Mjer ca Kacapnom, koja je y NeHTPy NporTuBuuuKkor nogowaja. O- narje ce cuna6ujeBana panuje xpaHoM .H ONKOJBEHA TYyPCKA BOjCKA y CKAApy, re je 34y34MaibeM OBOF noJoxaja 3Ha- THO moMorJo Gparekoj, upuoropekoj .pojcuu. Cp6a peiveno je y oBoj 6op6u caMo rpojuna. JIpaie cpnckux Tpy- na y oBoj Gop6u Guo je Bpsio 1o6po. Ha ycnjexy ce uMa 34XBAJIHTH IP»KA- 156Y KOMAHJLAHATA: KaNeTAaHAa CreBana IlepoButia u. Hukozme Xpucruha. 3a- ysero je y TOME ce/iy u /locrTa Kpane. BopG6a je KomauHo 3aBpilena _y 3!/, caxara no moje. .Bojexa je npenohnuua y Mjery u cyrpa NaH NpOLyKMJIA MAPI KA CPIICKOM, CHIG€M MOPJY, CA] CBE KPO3 PABHHL, JbEBOM OGaJIOM JIpuma, KOju ce pasJiHo H 3HATHO yCIIOpaBAO Maplui, Be3 ornopa HLIJIO CE KPO3 APHAyTCKA — KATOJIH- "KA Cera m npeHohnjio ce y cejiy Tpo- umaHu. Ojarne cpreka TIpamopeka Boj- cKa KpeHysra je u3 Tponiana uoBemGpa y 7 c. usjyrpa. Ycnyr je cycpema u uere u3 12. myka ca aprusbepujom, Koja je rakolje xuranna Jbemuy. Hrak je V. nyk nyuaBcke nuBusnje npBu CTHFA0 ZO NpBuX Kyha cjeBepno or TBpljase Jbemia (ua Kaprama Allessio) MjecTa, YJLA/BEHOTF CAMO HEKOJIHKO KH- JIOMETAPA OL MOpA. Tspljasa Jbem Gjeme nocjezuyra TypckOM BOjCKOM, CaMO Ce Huje 3HAJIO KOJIHKH je Gpoj? Cpricka nipenxojiuuna, OJIMAX NPH JIACKY y HACEJBEHE MAXAJIC passujena y Gop6eHom rmopeTKy, crurta je npen caMy rpazcky kanujy ua 60 MeTapa. Ha rpagckum GezeMmumMa ro- jaBIBHBAJIH Cy Ce Typuu y macama, 6e3 rnyiiaka, MAXAJIH PyKAMA_y 3HAK npenaje, a 3a THM HCTAKJIH Gujesty 34- CTABY H IIOCIIAJIH HEKOJIHKO IKAHJLAPMA Kao nperoBapaue. Komanjanr Me/oB- CKkor oupena, I. 1nyKOBHHK MuJoBaH Ilrasuna Huje BjepoBao »xaH;rapMuMa, Beh je nocnao nBojuuy y rpan, na 11030By KOMAHJLAHTA, AJIH OH HMjE ZO- mao. Ha nporuB, Typuu cy xrjemu TOM ,lNpenajoM“ — Kao H y TOJIHKHM panujuM GuTKaMa — za npesape Cp6e u OcyJiu cy ca GeneMa y nojue jaky nyuiiaHy 4 TONOBCKY BaTpy. Hau Cy y 6p30 CBH NPHJIETJIH 39MIBM H O- TBOPHJIH I1AJ/b6y Ha GejemMe rpajicke, a jenaH GaTasboH je OKO 2 cara mo nojide 3ay3e0 Bpx 1lemep-Kacan cje- BEpO-HCTOUHO O/L Fpazna, Koju 1OMH- Hupa .rypckoM TRpljaoM. OKO 3 cax. yBenena je y 6op6y csa cpncka Boj- cka. Ila;bGa ca NoMenyrOr BuHca npu- Hynuga je rpagcky nocany Ha ozcTy- IIai€: MOCTOM ripeko JlpuMa, aju ux je Ty ouekaJa rIasb6a upHoropckux Tpyna, Koje cy ce y TOM TPeHYTKY IIO- jasuje ua necHoj oGasu JIpuma. JIpyre Gjeryuiue y cjesepo HCTOuHOM IpaBuy necerkoBaza je cprcka rnaG6a ca lle- Hep-Buca. Hexu cy ce og Typaka Bpa- haj y rpazt, a Upyru ce naBuiu y H3/IHBEHOM /IpuMy. VCIBEJL THX BEJIHKHX ry6uraka, Typuu ce o36uubHo pujeme Ha npeznajy, Barpa je mocreneHo cJa- Guma #43 rpaza u nHajsan ucrakolie Typuu 6ujemy 3acraBy, a KOMAHJAHT rpana m. nyKOBHuK AGuzuH-edennuja ca jecer opuuupa usaumao je cro Me- Tapa ucnpen TBpljase, ruje ra je npu- MHO OCBajau IpBe Cpricke rnpuMopcke Bapoluu Jbelnua, I. NyKOBHHK V. nyKa MugaoBaH Iliasuna, TypcK4 KOMAHJAHT nonynuo je npenajy 6e3 uKaKBHx y- CJIOBA IITO je npum/beHo. Onmax je u3BejeHna ujema Typcka nocana 6e3 opyxja u 3apoG;bena. Obunupuma cy OCTABIbEHE CaGubE. Cp6u cy 3apoGuju 43 Typcka opu- uupa, 102 nonoduuupa, 854 Bojuuka, cBera 1000 seynu. Y_Gop6u je yuecT- BoBajo 1000 Typaka peryzapue Boj- cke ca ngBa Tona. 3uauu na je mo- THHy/IO, ylaB/beHo y JIpuMy u paweHo oko 600 Typaka. Cpricku ryGuTuu cy: 8 morunyiux Bojuuka 12 pawenux BOjuuka, 1 pameHu nonopuuup u Te- ILKO pameHu KOMaHJIHp 3 ueTe, 3 Ga- TAJBOHA, PEJZEpBHH IOpyuHHK Bopije IlerpoBuh u3 Tonop noga. JIpxawe CBHX Oduuupa u BojuuKa CprcKuX y oBoj 6op6u Guo je moxBaJiHo, a ma- pOuuHTO Ce OJWIHKOBAO xpaGpolukiy pe- 1OB. 4. ueTe 4. Gara;bona_ Mugopaji MuxaunoBui. Ha rpan Jbem ucna- sbeHO je 279 TONOBCKHX METAKA, a GopGa je saBpinena y 5!/, cax. y Beue, Cpneka je Bojeka ogmMax ya y rpall y3 GYpHO KJIMIAIbE OJLJIIEBJBEHOT XpunihancKor craHoBuuimrBa. Y_rpay je sapoG;bena Boja 3acraBa, Ba Tora € MyuuuujoM, 2500 nyuiaka u 20.000 METAKA, 65 BeJIuKHX Iiaropa, 18 koma (Guno 6u u Bume, za Benuku 6poj KOIbA Huje u3ruuy.to y TpBijau) 120 OBana u zocra 6pamina. ITloruuyu u PatbeHu CpncKku BOjuuuu cy CBH #3 BAJBCBCKOT OKPJTA. CBH IIOTHHYJIH CA- XpaibeHu cy cBeuano y sajenumukoj rpoGnunu «oj Jbema. Onu nmpsu no- JIOXKHILE CBOje KHBOTE HA OGazmama Anpuje, na kojoj ce cax og Bojane no yroka pjeke IllkymGe y Janpan- cKO MOpe Buje noGjenuuuka Cpricka sacvaBa. CnaBa jyuaukuM BaJbeBnuma! M3 Jbema je 34 THM CIBEJLOBAJIO HA- CTYNIAHbE NAJBE HA ZANA, KA NPHCTA- HuiurTy Cunljuu-MenoBckoM (Can Bo- BaHu zu Mezya), u Ha jyr, Temikum npesa3s0M npeko usmuBene pjeke Mar KOR Iliane, rzije 3apoGbeno mMuoro Typaka, 3a TuM je 26. ocBojena crapa npecronuua Kpoja, Bapomu Tupa u nonocuu JIpau 29. moBemGpa — ma CTpax_Bparom. Kax je cpneka Bojcka usGuna na Anpnjy, KOIBAHMUH CY YTA3HJIH Y CPII- CKO MOPE, NOBAJIHJIH CAGIbE H JAKJICJIH ce na he ra Gpanuru oz cBakora. H xohie! Mean HMeanuh. Rat na Balkanu. Dok se u Londonu vode pregovori o miru, dotle na Balkanu puška i top nije potpuno umukao. Grčka, koja nije htjela da pristane na primirje s Turskom, vodi još neprestano borbu. Ovo dana stizale su razne vijesti o bojevima između grčke i turske voj- ske. Naročito iz Carigrada stizale su vijesti o velikim turskim pobjedama nad grčkom vojskom, čak je bila ra- sprostranjena vijest, da je turska flota potpuno uništila grčku. Takove se vijesti, naravno; nijesu potvrdile, i odmah je bilo jasno, da su tendeci- jozno puštene, e da bi to na koji na- čin uplivisalo na konferencu, koja se ovo dana drži u Londonu između turskih izaslanika i onih balkanskog saveza. Međutim, mnogo se više može po- kloniti vjere vijestima iz grčkog iz- vora, koje ne govore o tako velikim pobjedama nad Turcima, ali svakako ističu uspješno ratovanje i potiskiva- nje Turaka. Uz Grčku, koja je odlučno ostala u daljem vođenju rata, ne priznava- jući primirje, čuje se kad i kad glas o prkosu tvrdoga Skadra. Njegov komandant neće nikako da razumije za primirje te češće turska posada izvodi napade iz svojih pozicija, ali do sada bez uspjeha. I ako između Turske i saveznih država sada postoji primirje, prama kojem ne bi ni jedna ni druga strana smjela da dovodi više vojske ili da jača svoje pozicije, ipak izgleda, kao da se baš toga pravila neće 'Vurska da drži. Ona priprema maloazijsku vojsku i dovodi je sve bliže evrop- skoj obali, da joj bude blizu u slu- čaju nastavka rata. Pozicije oko Ča- taldže s dana u dan utvrđuje. Priro- dno je, da na taj način ne miruju ni balkanske države već da i one rađe sa istom mjerom. To će mnogo do- prinijeti, te konference u Londonu neće dugo trajati, naročito, ako se odmah u početku dođe do uvjerenja, da se ne pristaje na prve zahtjeve samo da se sa stvari odulji i da dobije vremena za prikupljanje vojske. U tom slučaju će balkanske savezne države odmah prekinuti sa konferen- cama i rat će se nastaviti sa svom žestinom. 1 vjerojatno je da će do toga i doći. Zahtjev balkanskog saveza biće da Turska digne svoju vojsku iz Jedrene i Skadra i da ih napusti. Na to teško Turska da pristane, jer barem do sada je u tome pitanju najviše upornosti pokazivala. I ako ona u tome odmah