Br. 11.

se a 2
ž tor

IZLAZI SVAKI ČETVRTAK

Cijena je listu nu godinu:
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her-
cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu
Goru K 15; za sve ostale zemlje
krouna 16; za Dubrovnik kruna 10;
na po i četvrt godine surazmjerno,
Pretplata i oglasi šalju se admini-
straciji lista a dopisi uredništvu,
Rukopisi se ne Vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne Primaju ge. —

Dubrovnik, 13. marta 1913.

God. XXII.

UDROTNIK |

POJEDINI BROJ 20 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 12 Para po
petitnom retku (Sitnijeh slova), Ako
ge više puta uvršćuju, onda po ci-
jeniku. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku.

Odgovorni urednik Antonije Benussi.

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr

Dubrovnik, 12. marta.
Pogoršan položaj. Kroz prošlu
nedjelju javnost je bila u nekoliko
umirena sa glasovima koji su davali

prilično sigurna znaka, da će brzo

da isčezne svaki pogibao po svjet-
ski mir. Kroz ovu nedjelju ponova

. vidimo znakove koji baš ne mogu

da nas uvjere o brzom stišavanju
kritičnog stanja. Ta vajna demo-
bilizacija Rusije i Austrougarske,
koja je imala, gotovo nekako si-
gurno, da počne u prošli četvrtak,
potpuno je zapela. Prama petro-
gradskom  ,Novoe Vremja“ nije
imala nikako ni da bude, barem
ne sa strane Rusije. U carskom
manifestu na dan jubileja Roma-
novih o tome nema ni riječi. Sve
ono što se je govorilo, da će toga
dana biti određeno za demobiliza-
ciju, to je samo zbog toga, što je
bečka Presse sa ostalim listovima
razglasila i rastrubila, a u stvari
ništa o tome positivno nije bilo
određeno. To najbolje pokazuje
sadržaj ruskog carskog manifesta.

Da mir na Balkanu, a sigurno
i u Evropi, nije još blizu vidi se
i po tome što balkanske savezne
države otežu sa odgovorom, kog
bi imale da dadu velikim silama,
kao posredniku između njih i Tur-
ske, I osvojenje Janine po Grcima
prilično dosta utječe na politički
evropski položaj, a sigurno da će
još više utjecati pad Skadra i Je-
drena, što će svakako brzo da
bude. Izgleda baš radi pada ovih
gradova da se i oteže sa odgovo-
rom balkanskog saveza velikim
silama, jer se ide za time, da se
Evropu stavi pred gotove činjenice
prije nego se počne ugovarati o
miru. Sigurno, da to, svakome ne
ide u račun, i s toga i pogoršava
položaj.

Arbanaški kongres u Trstu.
Prošao je i ovaj kongres koji je
svršio potpunom blamažom ne za
Arbanase za koje se zna ko su i
što su, već za onaj dio Evrope
koji je, za svoj račun, htio da od
ovog divljeg i planinskog naroda
silom napravi nekakav tobože kul-
turni elemenat sposoban za samo-
stalan opstanak. Poslije kongresa,
kao da taj dio Evrope sam pre-
mišlja kakvu je ludost i blamažu
uradio, kad je Arbanase i to naj-
viđenije doveo na kongres. Da
kakvi moraju biti oni kod kuće,
kad su se ovi najviđeniji pokazali
ovakovi, da čak izdavaju na kon-
gresu, ko ih i zašto ih drži i plaća.

Srbija i konkordat s Rimom.
Iz Beograda depešira redovni do-
pisnik ,Srbobranu“ ovo:

»S veoma upućene strane do-
znajem, da se u Rimu marljivo
nastavlja indirektnim putem sondi-
ranje odnosno konkordata, i da su
konstatirane dobre  dispozicije u

.. Vatikanu Čim postavljena komisija
svrši proučavanje materijala, što

će valjda biti za mjesec dana, po-
«čeće direktni pregovori sa Rimskom
Stolicom. Postoje dobri izgledi,
da će se moći osigurati za srp-
sku katoličku crkvu starosloven-

ska odnosno glagolska služba.
U tom pogledu pokazuju mjero-
davni krugovi u Beogradu na os-
novu dobivenih informacija iz Rima
veliko pouzdanje.

Kako se sad misli, sijelo srpske
katoličke mitropolije biće u Skoplju,
gdje je sad već jedan katolički
biskup, a drugi je u Prizrenu. Na
mjerodavnim se mjestima već po-
čelo misliti i na personalna pitanja,
i vode se neobavezni pregovori
s nekojim odličnim katoličkim sve-
štenicima u Dalmaciji, između kojih
bi se imao izabrati novi mitropo-
lita. U Skoplju će se urediti i pot-
puna katolička teologija i pozvaće
se za profesore stručnjaci iz jugo-
slovenskih zemalja u Austro-ugar-
skoj. Mjerodavni krugovi misle sva
Pitanja, koja se odnose na uređe-
nje katoličke crkve u Srbiji, odje-
dnom pripremiti tako, da se u
najkraće vrijeme poslije sporazuma
sa Rimom može riješiti sve, što je
potrebno?

Ovdje ćemo: naglasiti, da sa o-
vom stvari rukovodi ministar pro-
svjete i crkvenih djela, odlični srp-
ski naučnik i političar, naš zemljak
g. Ljuba Jovanović. Želimo mu
što bolji i skoriji uspjeh u ovom
ovako važnom pitanju, koje Srbiji
može biti samo od koristi.

Pitanje granica. Ugledni , Tpr.
Tsacuuk“ javlja, da je na inter-
venciju sila, koje su prijateljski
raspoložene prema savezu, Srbiji
osiguran teritorij na desnoj obali
Vardara. — ,IIpaBna“ javlja, da
je jedan aktivni ministar izjavio,
da će sve oblasti, koje su Srbi
zauzeli, osim manjih djelova, gdje
se mora rektificirati granica, pri-
pasti Srbiji.

Ko je apamwupao ApuayToky KomMeJuJy
IBAHJ ,,CBBANGAKCKH KOHTPRC“,
TpcT 9. mapra,

OBzamiva noGpo uuopmucana ,E-
WHHOCT“ €BO ITA IIHIIE O TOME HA30BH
»KOoHrpecy“:

Hecnana_ApHayTcKa miana 3Bana
»CBeaji6ancku_Kourpec“, kojy cy ay-
CTPujeKuM HOBLEM IIJIAEHH apGanacku
KOMEJujaHTH OJIUTPABAJIH NOJ = ynpa-
BOM GuBIIer NupKyc-gupekropa Tuke,
3aBpluujia ce jyue GaukeromM Kora je
oner Aycrpuja mraruga.

OBa komezuja «kojoj nema napa y
uujezuoj ucropuju, 3aBpiuujta_je y-
IpaB onako, Kako je 3acnyauna, —
jegHuM J>KACHHM NIKAHNAJIOM M eMA-
CkupaweM nornjakeuux zyua. Jlanac
CaB cBujer 3Haje O/iKy)a H KO pacnu-
pyje Ty apuayTcKy  MP)KIbY  IpOTHB
JyrocnaBena jep ce je na «omrpecy
pekao rjije je ynemena uujema oBa
CTBAp.

Meljy Tum apnayTuma urak ce je ua-
mao jena nomremakoBuhi no umeny
Tepeunuje Toku, Koju je oz ojiGopa
enepruuHo 3axrjesao oGpasnoxeme je
Ju 3aucrTa O16Op npumuo oz Aycrpuje
50.000 «pyua «ao iro To ynopno
TB Tptuhancku jucer ,Indipendente“.

Tome nomuTeiwaky sa6panuo je npejr-
CjENHUK NAJBE TOBOPHTH H GHJIH Gu TA,
jep je OTKPHO IBHXOBY CPAMOTY, M HA-
nose m3Ganujiu, na muje cam y maj-
BeheM Oropuewy narnycruo cajiy. Ilo-
miTO ce je na TO JIMIJA yoacHa ra-
JlaMa 4 Ca cBujy crpana ce je nouego
muraru: Ko je ilnaiuuo  xonapec?

npencjenuuk Pank Gej Komuna Bu-

nehu na Behuna uJaHoBa wamjepaBa
OCTABHTH KOHrpe€C yCTaje u usjaBipyje
na je 34 koHrpec zapoBaja 1000 kpyna
jeona ocoća «oja je y upujamepcitley
Ca Hekum aycidpujekuum  MuHucizpom
a upyry 1000 kpyHa 1a cy nokyrmuju
ApHayTu caMu meijy coG6om.

Zlaxne oco6a koja je 67musy aycrpuj-
CKOM MuHHCTpy! A KO je mao ocrage
HOBILE KAL Ce 8HA ZA OBa KOME/Mja
Kolura 15,000 kpyHa u ax je jasna
Taja, zra je CKOPO CBHMA  uIAHOBHMA
KOHTpeca mrahaHo Ha ad no 6 kpyna?

Mu cmO IIATMJIH CBY OBY KOMO/Mjy
OnroBapa  TprihancKa  ,Eguuocr“ a
rsaBHu joj je opranusarop jedan 8u-
COKU 4UHOBHUK iHpilhaHCKe Opocaene
zonuuuje.  IlpencjenaBao je dopme
panu Apnayr Komuna a pykoBojimo je
NujeJy CTBAp HHDKMIBEP XecJep 34 Kora
CBH TBpne za je TO ofuuup eene-
pPannoza winaća.

OBaj ce je ucru Xecnep ca oHum
UHHOBHHKOM IpKABHE NOJuNuje npo-
THBHO, Za npencjenunuk  zaje oGanje-
IIT€IbA O TOME: KO je zao noBan 3a
KOHrpec.

Uanak oBor ojviuuno ypeljenor
Jera Ha IIpumopjy 3aBpniyje:

Ila kan um je uBujer — uuTun-
reHiuja — oBaka a akBa je Tex ua-
onmaka Ta ayuayTcKa Maca koja Tpaxu
»801UK) U nešzasucky Ap6annjy ?“

Hrvatima - Srbima - Slovencima,

Pitanje našeg universiteta opet je
na dnevnom redu. Kao uvijek do sada
resolucije- počeše + sada iskrsavati po
štampi: pročitasmo nekoliko mršavih
protesta pojedinih grupa po univer-
sitetima i po ostalim gradovima. Nas
ne mogu zadovoljiti resolucije, mi
hoćemo nešto više.

Jer nas jako bole sve one patnje
našeg dvoimenog naroda, jer žarko i
istinski ljubimo ovaj potlačeni narod,
jer mu želimo dobra iznad svih ličnih
i stranačkih interesa, ne možemo i
ne dopušta nam savjest, da mirno
prelazimo preko svih povreda i ku-
šenja prava, koja je u dalekoj i ne-
dalekoj historiji krvlju stekao (a ne-
davno na balkanskim poljanama istim
junaštvom oslobodio je svoju potište-
nu braću); ne ćemo da mučke pri-
mamo ove velike udarce, koje nam
Beč i Pešta danomice spremaju i daju
već moramo kao sinovi ovog naroda,
koji je svojim žrtvama branio tuđe
interese, a danas, njemu uskraćuju i
otimlju svako pravo, dok se za Ar-
naute zauzimlju i čak hoće da u krv
zagazi radi njih — biti prvi na o-
branu mukom i znojem stečenih
amaneta. ;

U ovo doba, kad divlji Arnauti
dobijaju autonomnu Albaniju, kad
Talijanci dobijaju pravo na svoj uni-
versitet u jugoslavenskom "Trstu, mi
moramo tražiti bezodvlačno, krjepko,
sa svim srestvima priznanje polože-
nih ispita i dobivenih diploma u
našemu Zagrebu.

Pozivljemo sve naše zastupnike,
sve vođe svih stranaka i svu javnost,
da se energično preduzmu svi potre-
biti koraci, pa bili i najskrajniji, da
ovo pitanje odmah riješi. To tražimo
mi, jugoslaveni, u ovoj monarhiji: u
ime svojih brava i u ime dužnosti,
koje imamo prama monarhiji. Fraza
i obećanja ne trebamo: hoćeme čine.

Mrzeći one banalne izjave, s koji-
ma svršava obično cio naš starinski
i komodni patriotizam i jer hoćemo
djela, a ne prazne riječi, tražimo, da
i ovaj put ne ostane samo na štam-
panim protestima.

U ime časti i postenja, u ime slo-
bode i svih svetinja ovog mukotrpnog
narođa pozivljemo cio narod, da traži
konačno riješenje ovog pitanja, koje

je za nas vitalne naravi. Uzmak ili
nezauzetnost, još u ovome času, biće
Za nas mnečast, nepoštenje, nacijonalna
sramota 1

Spasimo naša prava | Spasimo ži-
vot: to nas mole djeca naša, naši si-
novi i kćerke.

Cijela akademska omladina svih
frakcija, poduprta od cijelog naroda,
treba da jedinstveno povede jednu
odlučnu akciju.

Ni: budimo Hrvati, budimo Srbi,
budimo Slovenci: ljudi, dostojni tog
imena, ili ostanimo ,marva“ i »Ka-
mad“, kako nas veoma rado zovu
naši Švabe.

Pitanje veprociteta
universiteta pitanje je
nalne časti.

Spasimoj nacijonalnu
simo obraz!

ŠIBENIK, marta 1918.
Šibenička Akademska

zagrebačkog
naše nacijo-

čast! ,spa-

Omladina.

Kronika.

Neue Freie Presse spada svakako
među ene listove koji se broje kao.
»uvaženi evropski list“,  ,ugledni
svjetski“ itd. itd. Sjem toga, to je
list koji hoće da tumači ,javno mni-
jenje u monarhiji“, a drže ga i tuma-
čem austrijske politike. Svakako
Pressa dava toj politici u nekoliko i
direktivu.

Listovi koji hoće da uživaju tako
velik glas, i da faktično imaju sva ta
svojstva, treba, nema o tom sumnje,
da se i drže na visini koju takvi za-
daci zahtjevaju, treba da su uvijek,
nepomično, na stepenu koji zauzima
jedan vgledan, mjerodavan, svjetski
list. Netačnost u informacijama, eg-
zaltiranja u prosuđivanju, malo po-
greške i neopreznost, stvari su koje,
ako se više od jedanput ponove, dižu
listu sve gore navedene atribucije, i
list postaje teke ozbiljan. List pako,
koji se često i krupno blamira, gubi
svaki ugled i svaku mjerodavnost, a
u slučaju, ako je list uprkos svega
ioga, još pun pretensija i na ozbilj-
nost i na uglednost, onda u očima
svijeta postaje najmanje — smiješan.
Tu sudbinu doživljuje bečka Neue
Free Prosse.

Mi smo na ovome mjestu nekoliko
puta zabilježili blamažu ,uglednog“
bečkog lista. Njegove je blamaže do
sada vrlo rado bilježio bečki konku-
rent: die Zeit, ali ovoga je puta Pressa
pobudila opći smijeh u svoj evropskoj
štampi. Zabilježićemo i mi najnoviji
rekord bečkog lista, i popratićemo ga,
kao i svi naši čitaoci, jednim lijepim
i slatkim smijehom. Ovo je dana
»Pressa“ donijela jedan vrlo služben
članak o Vojsci i mornarici, u kom
govori o ženama u vojnoj službi.

Taj ,graciozni“ članak svršava :
»Odluka vojne uprave došla je prili-
čno nenadano i biće da je na to
djelovalo to, što je sličan predlog se-
natora Duca Melbista-Berso Thum
našao povoljan odziv u talijanskim
zakonodavnim tijelima.“ Kad ime tog
tobožnjega senatora čitamo njemački.
izlazi: Du Kamel bist aber so dum...

Da ovako bude nasamaren jedan
»uvaženi svjetski list“ (1) — e, toje
previše i za šaljivi listić.

*

Ovo dana je opet pripisala Turcima
jedan uspjeh. ,N. Fr. Presse“ napro-
sto je potopila nekoliko Srba, s ve-
likom radošću. Donijela je nemoguću
vijest iz Carigrada, da je turska kr-
starica ,Hamidie“ uhvatila transport
srpskih četa u Svetogorskom zalivu“
— transport je išao iz Soluna za Drač,
i potopila tri broda sa nekoliko hi-
ljada srpskih vojnika, 24 manja i 10
velikih topova,

Da im nije radost pomračila pamet
redaktori ,Presini“ sami bi vidjeli,
kolika je to glupost. Brodovi idu iz
Soluna za Drač, a Turci dočekuju —
u atoskom zalivu, koji je daleko na
istoku i savim izvan puta. Osim toga
svak zna da se mizerna turska kr-
starica krije da kako ne nabasa na
grčku flotu, a ,Pressa“ je dovodi u-
pravo pod nos Grcima.

I ne samo daje ,Pressa“ tu glupu
vijest donijela, nego je još dala ogro-
man komentar, pripisujući joj skoro
veću važnost nego bitci kod Kuma-
nova. I što je najkomičnije, te buda-
laštine predstavlja ,Pressa“ kao mi-
šljenje  ,stručnjaka“, Čitavu jednu
stranu ispunila su ražmatranja je-
dnog njenog »pomorskog oficira“,
koji ne samo da zna, da je napadaj
»Hamidie“ izveden sa velikom smje-
lošću, nego zna i to, daje ovaj jedan
turski brod bio u stanju da paralizira
dalje ratne operacije,

I ovako piše list koji pretenduje
biti tenorom austrijske politike !

Postupanje sa vojnicima.

Zastupnici Pernerstorfer, Seitz Se-
liger i družina podnijeli su na sje-
dnici parlamenta od 7. ov. mj. ovu
interpelaciju zbog postupanja sa po-
zvanom  reservnom momčadi:

Gospodine ministre!

Vi ste izvoljeli, u odgovoru na in-
terpelaciju zastupnika Adlera, Perner-
storfera, Seitza i drugova dne 11. fe-
bruara, da zlo stanje, na! koje se
je kroz čitavu javnost tužilo, ili opo-
rečete ili ste prosto sveli na neznatne
pokrete. Mi ćemo predpostaviti, da
ge to Vaše držanje ima tumačiti time,
što dovoljno nijeste izvješteni o sta-
nju u kojem žive obitelji pozvanih u
vojsku. S toga mi smatramo našom
dužnošću, da Vam stavimo do znanja
nekoliko primjera, koji su nama po-
znati.

Mi primamo već od mnogo sedmica
svakog dana na tucete pisama, u ko-
jima se tuže dijelom sami reserviste
a dijelom njihova domaća čeljad. U
Svim ovim pismima stoje naročito
ove pritužbe:

1). Da momčad nije dovoljno op-
skrbljena sa odijelom i obućom, tako
da su kroz nekoliko sedmica nosili
svoje civilno odijelo, da se vrlo malo
brinulo da ih se očuva od studeni:

2). da se je za stanovanje momčadi
vodila vrlo malena briga; da su sta-
novi bili prenatrpani i da su napra-
vljene barake u najvišem dijelu vrlo
pogibeljne po zdravlje;

3). da momčad prosto gladuje, jer
je hrana rdava, a kupovanje životnih
namirnica nemoguće je, zahvaljujuć
kajišarstvu trgovaca, tim više što
momčad prima najmanju nadnicu što
u vrijeme mira postoji;

4). da momčad ne radi vojne vje-
Žbe, već se beskorisno muči jedan
dio sa kojekakvim paradama, vje-
žbama u pozdravljanju, sa izvijanjem
puške i tome slično, a drugi opet dio
zloupotrebljuje se sa onim radom,
koji bi kao civilna osoba radio;

5). da se za najmanji povod uda-
raju teške kazne, da _ momčad s ne-
promišljenosti svojih starijih mora da
toliko izdrži, što je jedva moguće je-
dnom rekrutu od svoje 21. godine
života, a kamo li ocu obitelji od svojih
preko 90 godina, da se mnogo do-
maćina — koje se ovim zlostavljanjem
samo provocira, — navodi da nešto
nepromišljena kažu, te ih se predaje
garnizonskom sudu;

6). da kod mnogih oboljenja, koja
su naravno posljedice ovog zlog stanja,
vojni ljekari vide uvijek samo pre-.
tvaranje, bolest ili dockan ili nikako