Br. 11. se a 2 ž tor IZLAZI SVAKI ČETVRTAK Cijena je listu nu godinu: Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje krouna 16; za Dubrovnik kruna 10; na po i četvrt godine surazmjerno, Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu, Rukopisi se ne Vraćaju. Nefran- kovna pisma ne Primaju ge. — Dubrovnik, 13. marta 1913. God. XXII. UDROTNIK | POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 Para po petitnom retku (Sitnijeh slova), Ako ge više puta uvršćuju, onda po ci- jeniku. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku. Odgovorni urednik Antonije Benussi. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr Dubrovnik, 12. marta. Pogoršan položaj. Kroz prošlu nedjelju javnost je bila u nekoliko umirena sa glasovima koji su davali prilično sigurna znaka, da će brzo da isčezne svaki pogibao po svjet- ski mir. Kroz ovu nedjelju ponova . vidimo znakove koji baš ne mogu da nas uvjere o brzom stišavanju kritičnog stanja. Ta vajna demo- bilizacija Rusije i Austrougarske, koja je imala, gotovo nekako si- gurno, da počne u prošli četvrtak, potpuno je zapela. Prama petro- gradskom ,Novoe Vremja“ nije imala nikako ni da bude, barem ne sa strane Rusije. U carskom manifestu na dan jubileja Roma- novih o tome nema ni riječi. Sve ono što se je govorilo, da će toga dana biti određeno za demobiliza- ciju, to je samo zbog toga, što je bečka Presse sa ostalim listovima razglasila i rastrubila, a u stvari ništa o tome positivno nije bilo određeno. To najbolje pokazuje sadržaj ruskog carskog manifesta. Da mir na Balkanu, a sigurno i u Evropi, nije još blizu vidi se i po tome što balkanske savezne države otežu sa odgovorom, kog bi imale da dadu velikim silama, kao posredniku između njih i Tur- ske, I osvojenje Janine po Grcima prilično dosta utječe na politički evropski položaj, a sigurno da će još više utjecati pad Skadra i Je- drena, što će svakako brzo da bude. Izgleda baš radi pada ovih gradova da se i oteže sa odgovo- rom balkanskog saveza velikim silama, jer se ide za time, da se Evropu stavi pred gotove činjenice prije nego se počne ugovarati o miru. Sigurno, da to, svakome ne ide u račun, i s toga i pogoršava položaj. Arbanaški kongres u Trstu. Prošao je i ovaj kongres koji je svršio potpunom blamažom ne za Arbanase za koje se zna ko su i što su, već za onaj dio Evrope koji je, za svoj račun, htio da od ovog divljeg i planinskog naroda silom napravi nekakav tobože kul- turni elemenat sposoban za samo- stalan opstanak. Poslije kongresa, kao da taj dio Evrope sam pre- mišlja kakvu je ludost i blamažu uradio, kad je Arbanase i to naj- viđenije doveo na kongres. Da kakvi moraju biti oni kod kuće, kad su se ovi najviđeniji pokazali ovakovi, da čak izdavaju na kon- gresu, ko ih i zašto ih drži i plaća. Srbija i konkordat s Rimom. Iz Beograda depešira redovni do- pisnik ,Srbobranu“ ovo: »S veoma upućene strane do- znajem, da se u Rimu marljivo nastavlja indirektnim putem sondi- ranje odnosno konkordata, i da su konstatirane dobre dispozicije u .. Vatikanu Čim postavljena komisija svrši proučavanje materijala, što će valjda biti za mjesec dana, po- «čeće direktni pregovori sa Rimskom Stolicom. Postoje dobri izgledi, da će se moći osigurati za srp- sku katoličku crkvu starosloven- ska odnosno glagolska služba. U tom pogledu pokazuju mjero- davni krugovi u Beogradu na os- novu dobivenih informacija iz Rima veliko pouzdanje. Kako se sad misli, sijelo srpske katoličke mitropolije biće u Skoplju, gdje je sad već jedan katolički biskup, a drugi je u Prizrenu. Na mjerodavnim se mjestima već po- čelo misliti i na personalna pitanja, i vode se neobavezni pregovori s nekojim odličnim katoličkim sve- štenicima u Dalmaciji, između kojih bi se imao izabrati novi mitropo- lita. U Skoplju će se urediti i pot- puna katolička teologija i pozvaće se za profesore stručnjaci iz jugo- slovenskih zemalja u Austro-ugar- skoj. Mjerodavni krugovi misle sva Pitanja, koja se odnose na uređe- nje katoličke crkve u Srbiji, odje- dnom pripremiti tako, da se u najkraće vrijeme poslije sporazuma sa Rimom može riješiti sve, što je potrebno? Ovdje ćemo: naglasiti, da sa o- vom stvari rukovodi ministar pro- svjete i crkvenih djela, odlični srp- ski naučnik i političar, naš zemljak g. Ljuba Jovanović. Želimo mu što bolji i skoriji uspjeh u ovom ovako važnom pitanju, koje Srbiji može biti samo od koristi. Pitanje granica. Ugledni , Tpr. Tsacuuk“ javlja, da je na inter- venciju sila, koje su prijateljski raspoložene prema savezu, Srbiji osiguran teritorij na desnoj obali Vardara. — ,IIpaBna“ javlja, da je jedan aktivni ministar izjavio, da će sve oblasti, koje su Srbi zauzeli, osim manjih djelova, gdje se mora rektificirati granica, pri- pasti Srbiji. Ko je apamwupao ApuayToky KomMeJuJy IBAHJ ,,CBBANGAKCKH KOHTPRC“, TpcT 9. mapra, OBzamiva noGpo uuopmucana ,E- WHHOCT“ €BO ITA IIHIIE O TOME HA30BH »KOoHrpecy“: Hecnana_ApHayTcKa miana 3Bana »CBeaji6ancku_Kourpec“, kojy cy ay- CTPujeKuM HOBLEM IIJIAEHH apGanacku KOMEJujaHTH OJIUTPABAJIH NOJ = ynpa- BOM GuBIIer NupKyc-gupekropa Tuke, 3aBpluujia ce jyue GaukeromM Kora je oner Aycrpuja mraruga. OBa komezuja «kojoj nema napa y uujezuoj ucropuju, 3aBpiuujta_je y- IpaB onako, Kako je 3acnyauna, — jegHuM J>KACHHM NIKAHNAJIOM M eMA- CkupaweM nornjakeuux zyua. Jlanac CaB cBujer 3Haje O/iKy)a H KO pacnu- pyje Ty apuayTcKy MP)KIbY IpOTHB JyrocnaBena jep ce je na «omrpecy pekao rjije je ynemena uujema oBa CTBAp. Meljy Tum apnayTuma urak ce je ua- mao jena nomremakoBuhi no umeny Tepeunuje Toku, Koju je oz ojiGopa enepruuHo 3axrjesao oGpasnoxeme je Ju 3aucrTa O16Op npumuo oz Aycrpuje 50.000 «pyua «ao iro To ynopno TB Tptuhancku jucer ,Indipendente“. Tome nomuTeiwaky sa6panuo je npejr- CjENHUK NAJBE TOBOPHTH H GHJIH Gu TA, jep je OTKPHO IBHXOBY CPAMOTY, M HA- nose m3Ganujiu, na muje cam y maj- BeheM Oropuewy narnycruo cajiy. Ilo- miTO ce je na TO JIMIJA yoacHa ra- JlaMa 4 Ca cBujy crpana ce je nouego muraru: Ko je ilnaiuuo xonapec? npencjenuuk Pank Gej Komuna Bu- nehu na Behuna uJaHoBa wamjepaBa OCTABHTH KOHrpe€C yCTaje u usjaBipyje na je 34 koHrpec zapoBaja 1000 kpyna jeona ocoća «oja je y upujamepcitley Ca Hekum aycidpujekuum MuHucizpom a upyry 1000 kpyHa 1a cy nokyrmuju ApHayTu caMu meijy coG6om. Zlaxne oco6a koja je 67musy aycrpuj- CKOM MuHHCTpy! A KO je mao ocrage HOBILE KAL Ce 8HA ZA OBa KOME/Mja Kolura 15,000 kpyHa u ax je jasna Taja, zra je CKOPO CBHMA uIAHOBHMA KOHTpeca mrahaHo Ha ad no 6 kpyna? Mu cmO IIATMJIH CBY OBY KOMO/Mjy OnroBapa TprihancKa ,Eguuocr“ a rsaBHu joj je opranusarop jedan 8u- COKU 4UHOBHUK iHpilhaHCKe Opocaene zonuuuje. IlpencjenaBao je dopme panu Apnayr Komuna a pykoBojimo je NujeJy CTBAp HHDKMIBEP XecJep 34 Kora CBH TBpne za je TO ofuuup eene- pPannoza winaća. OBaj ce je ucru Xecnep ca oHum UHHOBHHKOM IpKABHE NOJuNuje npo- THBHO, Za npencjenunuk zaje oGanje- IIT€IbA O TOME: KO je zao noBan 3a KOHrpec. Uanak oBor ojviuuno ypeljenor Jera Ha IIpumopjy 3aBpniyje: Ila kan um je uBujer — uuTun- reHiuja — oBaka a akBa je Tex ua- onmaka Ta ayuayTcKa Maca koja Tpaxu »801UK) U nešzasucky Ap6annjy ?“ Hrvatima - Srbima - Slovencima, Pitanje našeg universiteta opet je na dnevnom redu. Kao uvijek do sada resolucije- počeše + sada iskrsavati po štampi: pročitasmo nekoliko mršavih protesta pojedinih grupa po univer- sitetima i po ostalim gradovima. Nas ne mogu zadovoljiti resolucije, mi hoćemo nešto više. Jer nas jako bole sve one patnje našeg dvoimenog naroda, jer žarko i istinski ljubimo ovaj potlačeni narod, jer mu želimo dobra iznad svih ličnih i stranačkih interesa, ne možemo i ne dopušta nam savjest, da mirno prelazimo preko svih povreda i ku- šenja prava, koja je u dalekoj i ne- dalekoj historiji krvlju stekao (a ne- davno na balkanskim poljanama istim junaštvom oslobodio je svoju potište- nu braću); ne ćemo da mučke pri- mamo ove velike udarce, koje nam Beč i Pešta danomice spremaju i daju već moramo kao sinovi ovog naroda, koji je svojim žrtvama branio tuđe interese, a danas, njemu uskraćuju i otimlju svako pravo, dok se za Ar- naute zauzimlju i čak hoće da u krv zagazi radi njih — biti prvi na o- branu mukom i znojem stečenih amaneta. ; U ovo doba, kad divlji Arnauti dobijaju autonomnu Albaniju, kad Talijanci dobijaju pravo na svoj uni- versitet u jugoslavenskom "Trstu, mi moramo tražiti bezodvlačno, krjepko, sa svim srestvima priznanje polože- nih ispita i dobivenih diploma u našemu Zagrebu. Pozivljemo sve naše zastupnike, sve vođe svih stranaka i svu javnost, da se energično preduzmu svi potre- biti koraci, pa bili i najskrajniji, da ovo pitanje odmah riješi. To tražimo mi, jugoslaveni, u ovoj monarhiji: u ime svojih brava i u ime dužnosti, koje imamo prama monarhiji. Fraza i obećanja ne trebamo: hoćeme čine. Mrzeći one banalne izjave, s koji- ma svršava obično cio naš starinski i komodni patriotizam i jer hoćemo djela, a ne prazne riječi, tražimo, da i ovaj put ne ostane samo na štam- panim protestima. U ime časti i postenja, u ime slo- bode i svih svetinja ovog mukotrpnog narođa pozivljemo cio narod, da traži konačno riješenje ovog pitanja, koje je za nas vitalne naravi. Uzmak ili nezauzetnost, još u ovome času, biće Za nas mnečast, nepoštenje, nacijonalna sramota 1 Spasimo naša prava | Spasimo ži- vot: to nas mole djeca naša, naši si- novi i kćerke. Cijela akademska omladina svih frakcija, poduprta od cijelog naroda, treba da jedinstveno povede jednu odlučnu akciju. Ni: budimo Hrvati, budimo Srbi, budimo Slovenci: ljudi, dostojni tog imena, ili ostanimo ,marva“ i »Ka- mad“, kako nas veoma rado zovu naši Švabe. Pitanje veprociteta universiteta pitanje je nalne časti. Spasimoj nacijonalnu simo obraz! ŠIBENIK, marta 1918. Šibenička Akademska zagrebačkog naše nacijo- čast! ,spa- Omladina. Kronika. Neue Freie Presse spada svakako među ene listove koji se broje kao. »uvaženi evropski list“, ,ugledni svjetski“ itd. itd. Sjem toga, to je list koji hoće da tumači ,javno mni- jenje u monarhiji“, a drže ga i tuma- čem austrijske politike. Svakako Pressa dava toj politici u nekoliko i direktivu. Listovi koji hoće da uživaju tako velik glas, i da faktično imaju sva ta svojstva, treba, nema o tom sumnje, da se i drže na visini koju takvi za- daci zahtjevaju, treba da su uvijek, nepomično, na stepenu koji zauzima jedan vgledan, mjerodavan, svjetski list. Netačnost u informacijama, eg- zaltiranja u prosuđivanju, malo po- greške i neopreznost, stvari su koje, ako se više od jedanput ponove, dižu listu sve gore navedene atribucije, i list postaje teke ozbiljan. List pako, koji se često i krupno blamira, gubi svaki ugled i svaku mjerodavnost, a u slučaju, ako je list uprkos svega ioga, još pun pretensija i na ozbilj- nost i na uglednost, onda u očima svijeta postaje najmanje — smiješan. Tu sudbinu doživljuje bečka Neue Free Prosse. Mi smo na ovome mjestu nekoliko puta zabilježili blamažu ,uglednog“ bečkog lista. Njegove je blamaže do sada vrlo rado bilježio bečki konku- rent: die Zeit, ali ovoga je puta Pressa pobudila opći smijeh u svoj evropskoj štampi. Zabilježićemo i mi najnoviji rekord bečkog lista, i popratićemo ga, kao i svi naši čitaoci, jednim lijepim i slatkim smijehom. Ovo je dana »Pressa“ donijela jedan vrlo služben članak o Vojsci i mornarici, u kom govori o ženama u vojnoj službi. Taj ,graciozni“ članak svršava : »Odluka vojne uprave došla je prili- čno nenadano i biće da je na to djelovalo to, što je sličan predlog se- natora Duca Melbista-Berso Thum našao povoljan odziv u talijanskim zakonodavnim tijelima.“ Kad ime tog tobožnjega senatora čitamo njemački. izlazi: Du Kamel bist aber so dum... Da ovako bude nasamaren jedan »uvaženi svjetski list“ (1) — e, toje previše i za šaljivi listić. * Ovo dana je opet pripisala Turcima jedan uspjeh. ,N. Fr. Presse“ napro- sto je potopila nekoliko Srba, s ve- likom radošću. Donijela je nemoguću vijest iz Carigrada, da je turska kr- starica ,Hamidie“ uhvatila transport srpskih četa u Svetogorskom zalivu“ — transport je išao iz Soluna za Drač, i potopila tri broda sa nekoliko hi- ljada srpskih vojnika, 24 manja i 10 velikih topova, Da im nije radost pomračila pamet redaktori ,Presini“ sami bi vidjeli, kolika je to glupost. Brodovi idu iz Soluna za Drač, a Turci dočekuju — u atoskom zalivu, koji je daleko na istoku i savim izvan puta. Osim toga svak zna da se mizerna turska kr- starica krije da kako ne nabasa na grčku flotu, a ,Pressa“ je dovodi u- pravo pod nos Grcima. I ne samo daje ,Pressa“ tu glupu vijest donijela, nego je još dala ogro- man komentar, pripisujući joj skoro veću važnost nego bitci kod Kuma- nova. I što je najkomičnije, te buda- laštine predstavlja ,Pressa“ kao mi- šljenje ,stručnjaka“, Čitavu jednu stranu ispunila su ražmatranja je- dnog njenog »pomorskog oficira“, koji ne samo da zna, da je napadaj »Hamidie“ izveden sa velikom smje- lošću, nego zna i to, daje ovaj jedan turski brod bio u stanju da paralizira dalje ratne operacije, I ovako piše list koji pretenduje biti tenorom austrijske politike ! Postupanje sa vojnicima. Zastupnici Pernerstorfer, Seitz Se- liger i družina podnijeli su na sje- dnici parlamenta od 7. ov. mj. ovu interpelaciju zbog postupanja sa po- zvanom reservnom momčadi: Gospodine ministre! Vi ste izvoljeli, u odgovoru na in- terpelaciju zastupnika Adlera, Perner- storfera, Seitza i drugova dne 11. fe- bruara, da zlo stanje, na! koje se je kroz čitavu javnost tužilo, ili opo- rečete ili ste prosto sveli na neznatne pokrete. Mi ćemo predpostaviti, da ge to Vaše držanje ima tumačiti time, što dovoljno nijeste izvješteni o sta- nju u kojem žive obitelji pozvanih u vojsku. S toga mi smatramo našom dužnošću, da Vam stavimo do znanja nekoliko primjera, koji su nama po- znati. Mi primamo već od mnogo sedmica svakog dana na tucete pisama, u ko- jima se tuže dijelom sami reserviste a dijelom njihova domaća čeljad. U Svim ovim pismima stoje naročito ove pritužbe: 1). Da momčad nije dovoljno op- skrbljena sa odijelom i obućom, tako da su kroz nekoliko sedmica nosili svoje civilno odijelo, da se vrlo malo brinulo da ih se očuva od studeni: 2). da se je za stanovanje momčadi vodila vrlo malena briga; da su sta- novi bili prenatrpani i da su napra- vljene barake u najvišem dijelu vrlo pogibeljne po zdravlje; 3). da momčad prosto gladuje, jer je hrana rdava, a kupovanje životnih namirnica nemoguće je, zahvaljujuć kajišarstvu trgovaca, tim više što momčad prima najmanju nadnicu što u vrijeme mira postoji; 4). da momčad ne radi vojne vje- Žbe, već se beskorisno muči jedan dio sa kojekakvim paradama, vje- žbama u pozdravljanju, sa izvijanjem puške i tome slično, a drugi opet dio zloupotrebljuje se sa onim radom, koji bi kao civilna osoba radio; 5). da se za najmanji povod uda- raju teške kazne, da _ momčad s ne- promišljenosti svojih starijih mora da toliko izdrži, što je jedva moguće je- dnom rekrutu od svoje 21. godine života, a kamo li ocu obitelji od svojih preko 90 godina, da se mnogo do- maćina — koje se ovim zlostavljanjem samo provocira, — navodi da nešto nepromišljena kažu, te ih se predaje garnizonskom sudu; 6). da kod mnogih oboljenja, koja su naravno posljedice ovog zlog stanja, vojni ljekari vide uvijek samo pre-. tvaranje, bolest ili dockan ili nikako