š

Br. 12.

IZLAZI SVAKI ČETVRTAK

Cijena je listu nu godinu:
Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her-
cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu
Goru K 15; za sve ostale zemlje
krouna 16; za Dubrovnik kruna 10:
na po i četvrt godine surazmjerno,
Pretplata i oglasi šalju ge admini-
straciji lista a dopisi uredništvu.
Rukopisi Se ne vraćaju. Nefran-
kovna pisma ne primaju se. —

Dubrovnik, 20. marta 1913.

God. XXII.

DUBROVNIK

POJEDINI BROJ 20 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća ge 12 para po
petitnom retku (sitnijeh slova). Ako
se više puta uvršćuju, onda po ci-
jeniku. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se od petitnog
retka 20 para.

Plativo i utuživo u Dubrovniku,

|

Odgovorni urednik Antonije Benussi.

Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr

Fi
In memoriam.

U petak ma 14. ov. mj. navr-
šilo se je 16 gooina, da je pre-
minuo neustrašivi borac, rijedak
pregaoc, svijetao primjer rada i
rodoljublja, vođa Srba na Primorju

ŠAVA BJELANOVIĆ.

Ovom prilikom nije nam  na-
mjera da govorimo o radu i životu
velikog pokojnika, jer to mora
biti poznato svakom  Srbinu na

> Primorju. Ne ćemo govoriti ni o

gubitku nenadoknađenom, jer mo-
žemo da se svi uvjerimo, kako je
kroz ovo 16 godina od smrti na-
šega vođe, neprestano među nama
vladala nesređenost, a svaki po-
kušaj da se pribrojimo i da kao cje-
lina stupimo u našem potrebnom
radu, ostao je bezuspješan, jer se
više nije našao čovjek pun snage,
volje i auktoriteta, koji bi nas mo-
gao rastrkane pokupiti.

Dok se naš neumrli voda svom
rodu odužio u tolikoj mjeri da je
svoj rod i zadužio, mi, njegovi u-
čenici, nijesmo održali ni ono sve-
to obećanje i zakletvu nad Njego-
vim grobom: da ćemo slijediti
Njegove stope, nastaviti Njegov
rad.

U današnjim vremenima, kada
dolazi na red rješavanje narodnog
pitanja, kada rat na Balkanu jasno
svijetu a i nama samima posvje-
dočuje, koliko i kakve snage ima
u našoj krvi, dužni smo ovom
prilikom da se sjetimo uspomene
ovoga čovjeka, kome rad nije bio
ograničen samo na stranku, samo
na Srbe na Primorju, već je obu-
hvatao cio naš narod, od kojega
jedan dio danas ostvaruje one i-
deale za koje je radio i zalagao
se i On — Sava Bjelanović.

Kad smo, na žalost, osuđeni da
živimo bez ikakve sređenosti i
kad smo bez one sredine iz koje
bi morao rad Srba na Primorju
da se kreće poput zraka jedne
svijetle tačke, obraćamo se. našoj
omladini, da u svom patriotskom
radu ne zaboravi na one ljude, u
radu kojih naći će dosta upute
kako treba za svoj narod raditi i
kako se treba zalagati. Svijetli
primjer za svoj rad naći će u dje-
lovanju pok. Save  Bjelanovića.

Naša omladina, koja kroz ovo
zadnje vrijeme pokazuje dosta vo-
lje za rad i koja se je u svom
djelovanju stavila na zdravu osno-
vu narodnog jedinstva, neka se
dostojno sjeti uspomene našeg ne-
umrlog vođe Save Bjelanovića. Ne
treba da mu se kune i preklinje
kako će raditi, već neka se na-
puni duhom ove svijetle uspo-

mene, oruža voljom stalnog pre-

gnuća, i brzo će pokoljena biti
zahvalna radu omladine, a plodovi
toga rada najbolje će se odužiti
sjeni Onoga, koji je svoj rod za-
dužio — Savi Bjelanoviću. Onaj
naraštaj koji se je onako svečano
zakleo na grobu neumrlog našeg
vođe, da će slijediti njegove stope,
a tu zakletvu nije izvršio, okajaće

grijeh ako našu omladinu pomo-
gnu u njezinu radu.

Tada će se velika i plemenita
duša besmrtnog pokojnika veseliti,
jer će u našem radu i njegovim
resultatima osjetiti harno vraćanje
duga, osjetiti će djela bez riječi,
koja će Mu ugodno klicati:

Slava Savi Bjelanoviću!
PORA OMNES ej

Srbija i njena vojska.
Ž II.

Sređenje unutrašnjih prilika u Sv-
biji po dolasku Kralja Petra na pri-
jestolje, imalo je i tu odličnu poslje-
dicu, da je srbijinu vojsku izvelo na
onu zavidnu visinu koju je pokazala
i posvjedočila u ovom ratu.

Bitne partajske borbe, koje su ge
u Srbiji znale do nevjerojatne žestine
da razviju, i koje su kočile mnogo
državni napredak Srbije, počeše po
malo ali osjetljivo da se stišavaju, te
mjesto njih u narodu se počne više
provlačiti čisto nacijonalno pitanje,
koje obuhvaća viši krug nego što ga
označuju granice uske, prijašnje Sr-
bije. Nacijonalno pitanje i njegovo
riješenje nikada ne bi došlo svome
cilju, kad ono ne bi bilo osnovano
na jakoj i zdravoj podlozi. Razvijanje
tog pitanja moglo je da pokaže zna-
kova ostvarenju jedino onda ako sve
ono što sa njime stoji u vezi i što
ga održava ide pravilnim putem.
S toga se je u Srbiji, uz čisto demo-
kratsku vladu, odmah počelo raditi,
da se zemlja privredno i kulturno što
bolje uredi i ojača. Svaki napredak,
i privredni i kulturni bio je dobar
prilog razvijanju nacijonalne svijesti.
Narodna ideja počela je hvatati maha,
narodna dužnost počela se je drukčije
i pravilnije shvaćati, nego što se je
o tome mislilo i shvaćalo za vrijeme
nekadašnjih partajskih borba. U brzo
je cio narod u Srbiji vidio i razumio
da Srpstvo nije samo Srbija. Otvoriše
se daleki i širi pogledi, narodni ideali
jako i pravilno ojačaše, i svak se je
u Srbiji dao na rad, da se narodu
materijalno i moralno podigne. I to
je sve išlo brzim tempom. Za ostva-
renje ideala narodnih osim narodne
snage potrebna je i vojna snaga, i u
Srbiji se moglo odmah opaziti, kako
brzo nikakva žrtva nije narodu bila
teška da vojsku svoju dovede do one
snage, koja će biti kadra da oživo-
tvoruje veliku narodnu ideju. Naročito
poslije aneksije Bosne i Hercegovine
mnogo se je radilo i uradilo da uredi
i spremi srpska vojska. Kroz ovo
kratko vrijeme od četiri godine na-
pravila je Srbija u tome pravcu pra-
vih čudesa, i spremila je toliku i
takovu vojsku, da joj se danas cio
svijet divi. Njena snaga baš sastoji
u tome što je ona čisto narodna voj-
ska, gdje svaki vojnik ne samo što
osjeća i razumije svoju ratničku du-
žnost, već je on potpuno svijestan
zašto je vojnik, i kakav ga zadatak
kao vojnika čeka. Onda nije čudo,
što se u Srbiji nije gotovo niko na-
šao, a da sa ushićenjem i sa najbo-
ljom voljom nije pošao pod barjak,

A. Taburno, koji je lično pratio
tok ratovanja srpske vojske od njene
mobilizacije, pa sve dok je stigla na
Jadransko more, ovako o njoj piše:

Na dan objave ukaza o mobilizaciji
i najzabačeniji kraljevine Srbije sa-
znali su o njoj. A to se moglo posti-
gnuti time, što su na svima visovima
bile pripremljene velike lomače, koje
su bile upaljene čim je dat znak. —

“Na taj način, u toku jednoga časa,

čim je nastupila noć, cijela je Srbija
saznala za mobilizaciju. Te iste noći

išli su Srbi na označena mjesta, da
bi se vlastima stavili na raspoloženje.
Javili su se svi, koji su samo mogli
nogama micati; javili su se zvani i
nezvani; javili su se čak i sve poro-
dice sa svim onim, što je samo moglo

biti od koristi u ratu. Javili su se

vojni obveznici, javili su se njihovi
ocevi, braća; doveli konje, volove,
komoru ; javili su se i oni, koji ništa
nemaju, nudeći se za konjovodce i
bolničare. Javili su se svi od reda ne
tražeći nikakvih nagrada za sve što
daju. Ne žališe ni sebe, ni svog ima-
nja, — samo da bi se dušmaninu
odoljelo. Ne čuju se uzvici, klicanje,
ni burno oduševljenje, koje tako brzo
prolazi, jer je svaki ozbiljno svjestan
teškoće, u svakog je čvrsta odluka
za pobjedu pa makar sa kakvim žr-
tvama bilo. Nije bilo nikakve potrebe
za policijsko tjeranje, ono se nije ap-
solutno ni na kom primijenilo; svi
su došli drage volje, po sili saznanja,
da je neođložno potrebno ispuniti dug,
koji od njih zahtjeva otadžbina, za-
htjeva nacijonalna svijest.

Gledajući taj duboki patriotizam,
taj sveti oganj, koji je zaplamtio u
svačijoj duši; gledajući scene besko-
risnog žrtvovanja i ličnog i imovnog,
nijesu mi jedared samo navirale na
oči suze radosti, te sam se sve više
i više uvjeravao u pouzdanost pobjede
balkanskog saveza; za mene je ta
pobjeda postajala sve nesumnjivija,
određenija i neizbježnija. Poslije dva
dana bila je pod oružjem sva Srbijina
bojna sila. Prema broju prijavljenih
Treservista, izdavaložke je“oružje i o=
dijelo. A kad su prijavljene prebro-
jali, pokazalo se da ih ima 90.000
više od broja, koji je mogao biti na-
oružan brzometnim puškama. Ovaj
suvišak nije u početku bio upotre-
bljen, on je bio potreban tek docnije,
za garnizonsku službu u starim gra-
nicama kao i za novooslobodena mje-
sta, ali od oružja mogli su dobiti
samo stare ruske berdanke, a vojnog
odijela za njih nije bilo. Taj dio —
treći doziv — bio je dužan služiti u
svom odijelu. 'Teškom su mukom
uspjevali da od tog trećeg poziva
uzmu oružje što im bješe ranije dato,
svi su oni htjeli poći u aktivnu armiju.

Bilo je slučajeva, da su se oficiri,
ne mogući zbog teških bolesti sudje-
lovati u pohodu, ubijali iz očajanja.

U toku tri dana javilo se 95 po-
stotaka pozvanih. Poslije nedjelje dana
bilo ih je 98 postotaka, svega 2 po-
stotka bilo ih je bolesnih, ali se dosta
i od njih javljalo, moleći da ih uzmu,
pošto se nadaju da će usput ozdraviti.

Vi mislite da se čuo plač matera,
žena i sestara, koje su ispraćale svoje
mile i drage u lako mogućnu smrt,
onaj u takvim slučajevima neizbježni
plač, pa ma kako bili razvijeni i svi-
jest i oduševljenje? Ne, kad bi kakva
mu drago žena krišom i pustila ne-
hotične suze, odmah su je zadržavali,
posramljujući je.

Konjanici u Srbiji javljaju se na
službu sa svojim konjima i sedlima.
Mene je neobično iznenadilo odlično
stanje i soj konja, što ih dovedoše re-
gervisti. Pomislio sam, da su svi ti
konji dobavljeni u tuđini. A to nije
tako. Vlada u namjeri, da popravi
konjski soj, razdavala je po svim o-
okruzima bogatim  seljanima priplo-
dne pastuve za popravku soja.

Isto je tako bilo i sa rogatom mar-
vom. Zahvaljujući toj razumnoj mjeri,
u Srbiji se svake godine popravlja i
konjski soj i rogata marva, te vojno
ministarstvo već sada podmiruje skoro
svu potrebu domaćom stokom — iz
tudine je veoma malo dobavlja. Ko-
nji srpskih reservista bili su u odli-
čnom stanju.

Kao što se i pokazalo, Srbija je
bila odlično pripremljena za rat. U
stanju sam utvrditi, da je bolje bila
spremna od svih saveznika. Oružje,
odijelo, municija, komora — svega je
bilo u dovoljnoj mjeri i u najboljem
stanju. Novčanih sredstava bilo je
više od sto milijona. Ona je čak bila
u stanju da po štošta dade i svojim
saveznicima. Treba se samo sjetiti,
da pre svega četiri godine Srbija nije
ništa imala. Ali u jedan mah, svega
četiri godine docnije, ona je bila u
svojoj potpunoj oružnoj sili, i ako
skromnoj po razmjeri, ipak impozan-
tnoj po kakvoći.

Pa kako je to bilo ?

Sa dolaskom dinastije Karadorđe-
vića nestalo je režima ličnoga kara-
ktera, koji je pritiskivao narodni duh,
paralizovao objavljivanje samosazna-
nja, ubijao inicijativu u pojedinih po-
litičkih radnika i mase narodne, —
režima, koji je bio uzrok nesreće
Obrenovića,

Kralj Petar razumio je bolje duh
srpskoga naroda i njegove osobine.
On je i sam iz toga naroda, u nje-
mu je kao i u svih Srba, razvijen
pjesnički duh. A duh taj razvio se,
vaspitao se na predanju i pjesmama,
koje proslavljaju junačke podvige
starodavnih vitezova nekada silnog
srpskoga carstva, pređašnjih.vojvoda
i junaka posljednjega doba, koji se
dizaše i boriše sami protiv ugnjetača
krsta i slobode. U Karađorđevića,
kaogod i svih Srba, razvijen je duh
slobode i gotovost na žrtve radi op-
šteg dobra. o B

Resultati politike Kralja Petra sad
se tek vide. Ne treba ih tumačiti.»

Y cnomMeH jyuaky ca Mepnapa,

.
Coepomujy Huuuuuhy,
kp. cp Majopy
(pateH 4. oKT. 1912. na MepnapumMa, npeMuHyo
26. bećp. 1913. y Beuy).

Kana caM npuje HEKOJIHKO JaHA CTY-
TIMJIA y CKPOMHY COGy Geuke GOJIHHIIE,
UHHHJO MH CE, JA CTyNaM Y HCKH
XpamM, jep TBoj BOJIHKM VX, IPETBOpHO
je OBy CKPOMHy M36y y CBETHIbY...
Tenajyhu TBoje H3MyueHo u  GOJIHO
THJEJIO, UHHMJIO MH CC, ]A OKO TBOFA
MYYEHHUKOTA UCJIA, BHJIHM CBETHTEJBCKH
OpPEOJI, KOTA CH 34/110GHO y KPBABOM
6ojy ua Mepnapuma, rzije cu cBoja
jymauka npca H3/10KMO HA OJITAp OTA-
uGuHe, Te ocBjerjao oGpa3 u ce6u u
Iboj. Nlasbe uujecu morao... jep Tu je
JBYTH MP NPOKJICTH APHAYTHH  3a/LAO
CMPTHy pany, KOjy cu mer mjecenu
jynauku CHOCMO. ..

Kana caM 1Oogupuysa jyuauKky TH
NecHuny, uuHuJo MH ce, za je cBa oj
uHcrora 37aTa, u Kao gra jon BHnuM
GpuTKy CaGJby y IbOj, KOJOM CH y OJI-
CYJIHOM HACY  3JABHTJIAO. H _Y3BHKHYO:
Hanpen! Jypuiu! 3a noMoBuuy Gpatio!.,

JlakO CaM TH  ACCHHY NOJIHPHYJA,
Gojehu ce, na re He moBpjenumM, aJmu
TBOje Gucrpo, IaMETHO OKO TFJIEJLAJIO
Me je hyrehiu. fyrao cu! Kan'u Kan
uianTao... jep Ta KOGHA H HEMMJIOCTHBA
CMpT, Gujamie Haj TOGOM paninpuja
cBoja upua Kpuna... Myuenuue!..
Jynaue!.. Bpare!.. CBeTuTepy!. —
XTjenlox pelin — aJiH ME rJIAC H3JLAJLE,
Cy3€ ME Iouenle ryiuuru, rrenajyliH
iuTa CMpT uuHu... Hmao cu naje,
noimao cu y Beu, Za Norpax«uni JiH-
jeka. Y TyhuHuy !.. Am ue! Mu, TBoja
cpneka Gpakia u cecrpe, IoxuTacMo /a
Te oOutjemo! To cu u cam »KeJIMO, Ja
cMo oko Te6e. Hujecu ce Buuie ocjehao
y ryljuuu, jep Tu MH YuuHHCMO IIO-
CIbEJIby IouacT!,. TaKO MAJIO Harpaje

.3a rBoje xepojeko pijemo! Mamyuuo cu

ce! Jyuauku cu ce 6opuo naum Mep-
napcku gaBe, jynauku cu u ympo! Hu
3Haka Goga, Hu jean jayk! Jynauku

CH MCIJCTHO CBOj BeIHKUH Nyx! TBoja
*KEHA, TBOjH HOBH  TIPHjATEJBH, ZAKJIO-

TIHII€ TA VMOpH€ OuH, LEJIHBAIIC TH.

34C1)2KHy NECHHLY, KOjAa HE MOKE BMIIE
nyiumManuna cjehu!.. TIpenujeheMo Te
y TBOjy oTanG6uHy, 34 KOjy CH IpOJIKO
cBojy gparoujeny KpB u KHBOT cBoj
nao! Cpncka 3eMIba, Guhe TBOME TH-
jeny JAKIHA, a OJATOC/IOBH MHJIHOHA
ocnoGoljene, Gpahe rBoje, orBopuhe
pajeke nBepu TBojoj BenuKoj nymuu!..
Buo cu y3op uoBjeka, CpGuma... y30p
BOjHuKa, a HajGoJbu NOKa3 TBOTA NO-
XKPTBOBAA, Jaje HAM TIpH3Haibe TBOra
xpaGpora komanjanra, koju Te je mo-
3HABaO H BOJIHO. EBO IberoBux pujeuu
H3 IIHCMA My: ,CBe NOK HujecaM 10-
WIaO OBlje, OL MHOTHX CAM UVO /LA CH
yMpO, aju TOMe HujecaM BjepoBao,
3najyhu, na hem Tu TO jyHauku cBe
u3upxaru, u ako Bor na, jom jeguom
3zajeguo ca MHOM GuTu y GopGu. Ca
TYPIuMA CBPLIHCMO, 3/paB/be HeKA je,
cBe he Guru. Tu cu ce jynauku o1y-
*KMO OTaN6HHH, MA Za Me je yBujek
cjehai»e Ha TBoje GOJIOBE M MyKE KA-
JIOCTHJIO, H CEGE CAM KPHBHO, LITO CAM
TBOjy jyH4uKy  XKO/bY  HCNyHHO, Ny-
CTHBIIH TE, JA OEM HA -jypuu. Ho
Bor je noGap u cumaH, on je unak
yuuHuo, za To cBe Jujeno npolje u
Ja TH OCTAHELI XKHB H 31paB. Mu cmo
BPIIHJIH HANI NJ2KHOCT MP MCIYHHJIH
cMO je Ha /uKy orau6une u nonoc
Hailler__oMu/beHor_ BpxoBHOTr KOMAH-
JaHTa NOTIJHO OHAKO, KAKO CE MOXE
NOXKEJIHTH, A HA IbuMA je, JA CyjEP.
HonuxoB cy 3a nac je Mjepnjio, u ca
I»uME HeMO GHTH 3A1OBOJBHM. Ja CaM
TH CBC -HSZpXKAO, a HAjBMIIE NpOZEGAO,
u no6uo MaxHy cpna y Benukoj Mjepu,
3aT0, ITO je y Ba Maxa TpeGajo
Ja H3/P>KHM y GOpGu NO uerTupu Hohu
u ner nana, 6e3 cma, 6e3 ojimopa y
KpuTHuHuM GOpGeHuM MOMEHTHMA, y
KOjuMa je y Tpu Maxa O KOHIIY BHCHJIA
cynOuna nopasa uu noGjene. Ha
Mepnapy Taj TpenyraK Guo je — kao
IITO 3HAII — OHJA, KAJA cam iteće
yilyiiuo, u idu 3naj, oa cu iueojum
iuunumM jynawiueom oJovtipunuo, oa 00
itopa3a — koju je Guo itiy, iipeitao-
puu y nauwy iio6jeoy. Hero TaKO KOJ
Čepu3soBuha je TIpuGuheBuhi yuuuuo.

A Koji Burosa, cam Tocnoji Bor, Koju

MH peue, za u3f0BOpumM pujeuu MojuM
KOMaAHJAHTUMA GATAJbOHA, KOMAHJIHPH-
Ma H Bojuunuma: ,Fpo6! Ty Bam je
rpo6! Ila u Moj! CamMo nmpeko Hac
MPTBHX MOTY TyplH_y3eTu nosoxaj,
KOTA CMO OJL IbHX_HOhHHM TIPEIIAJLOM
Gun 3ay3€)u, na nac nocinje ca 30.
TaG6opa nanajiu za ra npeormy. To je
Guo 3. 4. u 5. HOB. y TpH Maxa.
CBoM CHJIOM Gjexy Ha Hau 1nyK oj
Tpu Garasbona u 1. Gar. III. nyka II.
nosuBa uanajiH, 360r BeJuKe BHCHHC
Tora nojoxaja (1450 MT.) H_IBETOBHX
CTpaHa BEOMA CTPMEHHX, TIDH TOM pPH-
jekom lllemHuuoM rmnpeziBojenu o/i Ha-
IIHX TPyNna — HC MOFOCMO NOGHTH
aprTubepujy 3a uuraBa na nana. [lok
TYPUH Ha HAC OKPeHyJH CBY CBOjy
TIOJBCKY H GPACKY APTHUBEPHjY, H TAKO
Hac 34CHIaXy IUpAnHeJIuMA, rpanaraMa
H NyiluaHHM 3pHuma u3 30.000 ny-
iuaKa, nBuje nou u iBa gana (mu 6e3
aprubepuje) a 3aruMm H Ipyra JIBa
nana u jeguy Huohi, gaje Tpu Huokiu u
ueTHPH jana 6e3 xJbe6a, BOJIe, OFpH-
jeBa, IIOCTOJbE, IIOJL KHIIOM KYPILYMA,
rpaHaTa, Iuparnesa, y3 XJajiHo Bpu-
jeMe 34CyTO KHIIOM  IBOJIHEBHOM H
cuujeroM, cpx je nposeGna. Ty cam
NOGHO 3aMaJb€Ib€ IIyliHE MApAMHIIE,
OJL uera cam 9. HOB. XTHO JA HCI-
CTHM JIyHIy. AJIH OCTANLOX XKHB NOCJIHje
JIeKAIBA V GOJIHMLIH, HT/I. MTJI.

Coponuje Hiunuuhiy! Jynanie nan!
Cokoge cpneku! Ha ocBurky npero-
poljaja cpnckora napona, Mu caspe-
MEHHLIH, TBOja NOMOBHHA H Gylyha
cpricka IIOKOJbEIbA, 3HAh€ Ce BaCIHTATH
Ha TBOM BCJIHKOM IIATPHOTCKOM ijEJIV,
H UyBATH CBETy ycnoMeHy Ha reGe,
jyuaka ca Mepnapa!

Hexa ru je BjeBura capa u xBagma!

Beu, 28. (pe6p. 1918.

ByKocaBa,

A RSV9). NR ha NIKOM. 0 va AE Ro