Br. 15. IZLAZI SVAKI ČETVRTAK Cijena je listu na godinu: Dubrovnik, 10. aprila 1913. God. XXII. Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zeralje krouna 16; za Dubrovnik kruna 10; napli četvrt godine surazmjerno, Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu. Rukopisi se ne vraćaju. Nefran. kovna pisma ne Primaju se. — POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 12 para po potiti retku (sitnijeh slova), Ako se više puta uvršćuju, onda po ci- jeniku. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se od petitnog retka 20 para. Plativo i utuživo u Dubrovniku, Odgovorni urednik Antonije Benussi. Vlasnik i izdavatelj Kristo P. Dominković, Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr DUBROVNIK, 9. aprila. Pitanje Skadra. — Balkanski rat došao je sada u takovu fazu, kada se momentano sve zaboravlja i o ničem ne vodi računa već sa- mo o jednoj jedinoj stvari. A to je pitanje Skadra sa onim što je s time u vezi. Istina postojalo je i pitanje Jedrena i Janjine, koje je zadavalo dosta brige Evropi, ali te gradove vojska je osvojila, i nestalo je tih pitanja. Ali Skadar- sko pitanje izdvaja mnogo i to vrlo mnogo, a ta jačina izgleda da se čini samo za to veća što je pitanje Skadra sada još jedino pitanje, oko kojeg se očajno raz- bijaju posljedni udarci jednog di- jela Evrope, te u pitanju Skadra vidi još posljednu mogućnost spa- savanja onoga što je još jedva ostalo da se spasi. Skadar je ostao kao posljednja ali i najozbilnija tačka balkanskog rata. Sve ostalo, pa kolikogod je po nekada davalo mogućnosti ja- čim evropskim zapletima išlo je tako brzo, da ni sama Evropa nije imala dovoljno vremena da smi- šlja ni kombinuje što će i kako će iz tih događaja da za sebe izvuče. Ostao je još jedini Skadar, koji je pokazao svoj značaj za evrop- ski mir istog onog časa, kada je panuo predlog o nezavisnoj Al- baniji sa glavnim gradom Skadrom. I dok se rat po cijelom Balkanu Svršavao nevjerojatnom brzinom pod snagom savezničkog oružja, dotle su operacije oko Skadra za- stale u takovoj mjeri, da on još nije osvojen, te je time pružio dovoljno materijala, da uznemiri Evropu, koja je razdjeljena u dva dijela, a svaki od njih u pi- tanju Skadra osigurava sebe na Balkanu. Ali dok je Skadar za Evropu pitanje politike on je za Crnu Goru pitanje života. S toga je i nastala ova nesrazmjerna bor- oba, s jedne strane malena Crna Gora a s druge Evropa. Ona, ma- lena, sitna, isprsila se proti cije- lom svijetu poput lavice u obrani Svog gnijezda i za svoj život, a S druge strane Evropa proti njoj Za svoje račune. I baš što ovi ra- čuni Evrope nijesu ni jasni ni či- sti, pitanje Skadra, ako se ovako bude išlo naprijed, možda da do- Vede do prečišćavanja tih računa, iu tome leži sva težina ovoga pitanja, Pred kojim se trese cjela Evropa. Demostracija proti Crnoj Gori. - Očajna otpornost melene Crne Gore le neće da se prigne pred zahtje- Vom velikih sila, da ostane bez Onoga bez čega joj ne može biti Pravilnog opstanka, natjerala je Velike sile, da na nju prave priti- oak u poslušnosti, te poslaše svoje brodove, da se šeću i da demo- Striraju u crnogorskim vođama. Aliu Crnoj Gori poklanjaju ovome Vrlo malo, gotovo nimalo pažnje, ler Crnogorci odlučiše ili svi listom izginuti ili dobiti Skadar, pa Evropa ladila štogod htjela. 1 dok kod Crne Gore i savezne vojske oko oŠkadra vlada odlučnost što će i kako će raditi, dotle se među ve- likim silama ne samo opaža neo- dlučnost već i neka vrsta nepo- vjerenja. Dosta je samo vidjeti, kako su velike sile trebale mnogo dogovaranja popračena sa čestim nesporazumom dok su se složile da se pošlju brodovi u crnogorske vode. Da nije jedna velesila htjela mimo sve druge da to sama uradi na svoju ruku, do ilotne demo- stracije proti Crnoj Gori teško da bi ikako bilo i došlo. Pa i sam razmjer udjela pokazuje nesagla- snost. Neke sile poslaše čitavu silu, a neke su zastupane sa po jednim brodom, tek onako da se nađu tu, više radi kontrole nego li radi cilja demostracije. Pa i sama nesaglasnost u ka- kvim jačim mjerama, štoćih neke sile traže proti Crnoj Gori radi njena nepopuštanja, dovoljno ka- rakterizuje, da među velikim sila- ma vladaju u ovom koraku velike dilerence, i da među njima nema ne samo neke odlučnosti ali ni povjerenja. I u ovoj prilici mar- kantno iskače neko nadmudrivanje, i konačni resultat biće taj, da je neko nekome grdno podvalio. Svakako, čitajući komente po listovima te su blizu svojim vla- dama, može se tačno razabrati neko neraspoloženje, a pogotovo između trojnog saveza i trojnog sporazuma. Ipak ostaje jedno od najtežih pi- tanja, da li će Evropa po padu Skadra imati da se razračuna sa Crnom Gorom, što u stvari ne bi bila teška stvar, ili će doći do toga da se razračunava među sobom. U ovom posljednjem leži sva ona težina, koja je danas onako grdno pritisla Evropu, a što predskazuje davno spominjanu krvavu 1913. godinu, Vijesti sa ratišta. Govor Pašića. BEOGRAD, 4. aprila. U današnjoj gjednici narodne skupštine držao je ministar predsjednik Pašić govor, u kome je kazao: skupština, uvjereni smo, osjeća s nama dužnost, da is- kaže svoju duboku i neizmjernu za- hvalnost besprimjernom požrtvovanju i čeličnoj hrabrosti oficira, podoficira i vojnika, ponosnim osvetnicima Ko- sova, oslobodiocima starih srpskih zemalja. Srpski narod imaće prvu brigu, da ublaži gubitak hranioca po- rodicama i da posvjedoči priznanje, što znadoše odnjegovati i vaspitati ginove iz čije je krvi sinula novim sjajom svjetlost srpskoga oružja. Srp- ski narod podići će na Kosovu vje- čiti hram na uspomenu palih po- bjednika. Od dana, kad smo se rastali, srpski je narod svršio veliko _ istorij- sko djelo; njegova vojska za mjesec dana pobjedila je tursku, oslobodila braću, osvetila i oveselila Kosovo tužno. Od jedne slavne bitke išla je munjevitom brzinom drugoj: ma Ku- manovu pokajala, a na Prilepu vas- krsla slobodu prestolnici Kraljevića Marka, na _Bitolju pokazala cijelom svijetu svojom sjajnom besprimjernom pobjedom, da nema granica požrtvo- vanju i vojničkim vrlinama srpske vojske. Te njene osobine dovedoše je do jegejskog mora, na tim krilima ona je preliećala sa Prizrena Hanosg preko malisorskih i miriditskih kr- ševa na na šu staru i željenu Adriju. Svršivši svoj zadatak nije se odma- rala, već je pohitala u pomoć save- znicima, koji se isto tako hrabro i slavno borili. Na maričkom polju sa bratskom bugarskom vojskom osvo- jila je tvrđavu prvoga reda, prvu tursku prestonicu u Evropi i svoje ime vezala za taj istorijski svijetli čin. Ovaj govor bio je frenetički aplau- diran. Isticanje pobjeda kod Prilepa, Bitolja, zasluga kod Jedrena i fraze o Adriji, naročito su bile zapažene. Otpuštanje zarobljenika. BEOGRAD 5. Ministar vojni na- redio je, da se puste kućama svi tur- ski zarobljenici bez obzira vjeroispo- vjedi, a koji su rođeni na teritoriju osvojenom od savezničke vojske. SOFIJA, 5. Sutra će biti predana velikim silama nota saveznika, kojom odgovaraju na njihove uvjete za mir. BEČ, 5. Francuski je poslanik slu- žbeno saopćio, da će Francuska su- djelovati u pomorskoj demostraciji proti Crnoj Gori. Još nije poznato, da li Francuska ima mandat da za- stupa Rusiju na demostraciji. BEČ, 6. Komandu nad internaci- jonalnom flotom vodi engleski admiral na ratnom brodu ,Kralj Eduard VII“. PETROGRAD, 6. Ruski ministar vanjskih poslova Sasonov izjavio je, da Crna Gora, usljed zaključka veli- kih sila, ne može dobiti Skadar. PETROGRAD, 7. Jučer je ovdje došlo do velikih slavenofilskih mani- festacija. Velika masa naroda klicala je saveznim balkanskim državama, i noseći table na kojim».je stajalo na- pisano: ,Skadar Crnogorcima |“ BEČ, 7. — Danas je vrhovno za- povjedništvo svih ratnih brodova de- mostracijone flote zaključilo upraviti Crnoj Gori ultimatum. S toga je en- gleski admiral javio Crnoj Gori da se internacijonalna flota nalazi u cr- nogorskim vodama, te zahtjeva od Crne Gore da ispuni zahtjeve. Crna Gora je odgovorila da neće ustupiti u svom držanju ni pokraj presije ve- likih sila. Srbi potukli Džavidpašu. BEOGRAD, 8. — Kod Linzme na jugu rijeke Skumbe sukobila se srp- ska vojska sa četama Džavidpaše, koje su sastojale od 9 bataljona, 4 topa i 3 mitraljeze. Srbi hametom potukoše Turke, te Zarobiše 25 tur- skih oficira 1500 vojnika i zauzeše .grad Linzma. Srbija — velesilama, BEOGRAD, 8. — Jučer je pred- sjednik ministarstva Pašić predao predstavnicima velikih sila odgovor srpske vlade na predstavku, koju su učinile velesile u pitanju obustavlja- nja neprijateljstva, povlačenja četa iz Albanije, kao i u pitanju stvarnih garancija za obezbjeđenje katoličke i muslimanske: vjeroispovijesti u no- vooslobođenim krajevima. Gospodin ministar je izjavio u ime srpske vlade: 1. Da ne može odustati od nepri- jateljstva, ali da će Srbija, čim se zaključi mir ili osvoji Skadar, povući svoje trupe iz Skadra. 2. Što se tiče napuštanja arbana- škog zemljišta kraljevska vlada po- navlja svoju raniju izjavu i napomi- nje, da je za to potrebno znati gra- nice nove Albanije. 3. Odnosno pak traženja garancija za obezbjeđenje katoličke i musliman- ske vjeroispovjesti u novim krajevi- ma, kraljevska vlada izjavljuje da ne. može pristati na ovaj zahljev, jer se on protivi pravu suvereniteta drža- vnog. Srpski ustav i državni zakoni i inače daju dovoljno jamstva za naj- širu slobodu sviju vjeroispovijesti. Odgovor ovakove sadržine bio je već od nekoga vremena predviđan i u suglasju je sa odgovorom Crnegore, Pismo iz Beograda. (naš telegrafski izvještaj). Beograd, 8. aprila. Na 3. ov. mj. u Narodnoj Skupštini, upravila je nacijonalistička stranka interpelaciju na ministra vojnog: ko- liko je srpske vojske bilo pod Jedre- nima, kakvu je ona ulogu igrala i koji su forovij bili od Srba zauzeti. Na današnjoj sjednici Skupštine, odgovarajuć na ovu interpelaciju vođe nacijonalističke stranke g. Ribarca, ministar vojni g. Božanović izjavio je da je ispred Jedrena bilo ukupno 47.860 srpskih vojnika. Za sve vri- jeme opsade, cijela srpska vojska po- sve je uzdržana na srpski državni trošak. Srpski vojni zadatak bio je cerniranje na položajima, sprječavanje deblokiranja Turaka i napokon uzi- manje učešća na osvajanje tvrđava. Jedrene je bilo utvrđeno u tipu stalne fortifikacije. Zapadni i sjeverozapadni sektori bili su najvažniji i najutvr- đeniji, a od varoši odaljeni od sedam do devet kilometara. Između glavne obranbene linije i unutrašnje linije bila je srednja. Istočni sektor, prama kome je stajala glavna bugarska voj- ska, bio je najslabiji i dva kilometra od varoši, te bez željezničke mreže. Iz operacije u Trakiji može se za- ključiti, da Bugari u prvom periodu rata nijesu mislili o napadu na Je- drene, već samo o cerniranju i pro- duživanju vremena za napad. Po pla- nu, pri čijem sastavljanju je sudje- lovao srpski general Stepanović, ri- ješeno je da se najprije osvoji naj- slabiji istočni sektor, a u isto vrijeme ostali sektori imali su privući na sebe svu tursku silu. Forovi su se imali napadati samo tamo, gdje je to bilo potrebno. Srbi ne samo da ispuniše u tome zadatak, što su glavnu tur- sku silu imali skrenuti na sebe i time omogućiti Bugarima lakše osvajanje istočnog srektora, nego su redom za- uzeli sve forove pred sobom, ne o- graničujuć se na samu demostraciju, koja ne bi bila donijela nikakve ko- risti. Srpska je vojska tada zarobila 17.000 turskih vojnika i 300 oficira. Šukripašu zarobio je dvadeseti srpski puk. General Ivanov je po naročitom kuriru, majoru Stojilovom, poslao za to g. Stepanoviću čestitku. Sigurno, da je bilo i žrtava, ali su one manje prema razmjeru uspjeha. Srpski su gubitci kod samog juriša bili 4538 mrtva i 1917 ranjenih, 26 ih je umrlo od rana a 608 ih je umrlo od bolesti. Od početka opsade obolilo je 19.820 srpskih vojnika. Ratni pli- jen u Jedrene podijelio se je u raz- mjeru pukova koji su sudjelovali kod opsade. Ovo ministrovo izvješće bilo je pre- kidano burnim odobravanjem i mini- star je bio aklamiran. Interpelant Ri- barac izjavio je, da je sa odgovorom posve zadovoljan, samo primjećuje, da nije bilo pametno ni pristojno od bugarskog presbiroa zatajivati istinu i vrijeđati Srbe. — Ministar vojni tražio je odobre- nje vojnih kredita za 90 milijuna u- trošenih od početka mobilizacije do danas. — Iz unutrašnjosti novo-osvojenih krajeva Narodna Skupština dobila je mnoge čestitke. : — U ministarstvu građevina spre- ma se zakon o željeznici: Kraguje- vac, Kraljevo i Raška; zatim: Niš, Mrdare i Kruševac Mrdare. Ove će pruge biti dio jadranske željeznice. — U Srbiji je ove godine nevjero- jatno dobro ponio plod u voću, I ako je ratno vrijeme ipak se je stiglo o- braditi gotovo svu zemlju. H3 Hauxux KpyroBa. »JyrocnaBeHcku Hjauku dbepujajnin. caBe3“ 34 nNojynupawe Haka ua nyrToBainuma, CYLIAK-PHJEKA anpuna, 1913. IllroBaHu rocnojuie ! OGpakaMo ce ua Bac c MonGom y ume ujenokynuor tamrBa, ga u Bu HCIUTO NpH/OHECeTE 34 yuanpelerme Hamera Hamrsa, 3a iweroB rjenecuu Pa3BHTAK, 34 IBETOBY OGpa3oBaHocT, a THM€ ZA YVjeIHO KOpHCTHTE H HAILIEM — TVOM BOJBOM yGOTOM, ycnpkoc Tylj4Hy HECABJIAJLHBOM, NOGPOM H nJe- MCHHTOM — HapojIy. bak je Beh oglasna Kyiuao IIyTOBATH no cBojoj NOMOBHHH, JA ylje Me€ljy cBoj HApOJI, LA Fa ynosHa, npoyuu u na og ipera uyje i»eroBe norpe6e, jane u HEBOJBE. XOhEMO JIH, JA JbYGUMO cBoj HAPOx MH CBOjY NOMOBHHY, MOpaMO npuje cBera, za ux ynosnaMo. He Mo- *KEMO HX NO3HATH H3 KibHIA M Gpo- luypa, Beh je saro/norpeGuo HCKYCTBO. Tlorpe6uo je uyru_napou u Buuijeru NOMOBHHY, IA M jeNHO H NpyrO CxBa- THTH MOXEMO. Y TOME Ce JO Caga y- "HHHJIO BPJIO MAJIO HJIH HHIITA; CTOFA je u Pa3VM/bHBO, LA Cy HaM CpGuja, LUpuaropa, CnoBencka, Bocna u Xep- UETOBHHa, Na u XpBareka, Hcrpa u Zasmanuja HcTO TOJIHKO IIO3HATE, KO- JIHKO, penumo, IlInamojicka. Mu 3na- NEMO 34 IBHXOBE TOPE, Fpa/OBe, pu- jeke, CTATHCTHKY, AJIH HE NoSHAMO — HApOJI. 3HajeMo 1o6po, na UPYTH KYJITYPHH HAPOJIH PALE MHOTO 34 HanpezaK cBoje Oynyhe uurenureniuje, IIpupehyjy CKYIIHA HYTOBAIbA (JLAIBCKA DpaHNEeCKA H ieMauka ljauka_ckyrnna nyToBa;ba no IlIsajnapekoj), Hanu no6uBajy no- TAKLIHIE HA XKEJbE3HHILAMA, NapOGpO- ZApCKHM IPYILTBHMA H CBE MOryhke NoTNope, CaMO Za MOry KOpucru UPNICTH TNyTOBAHHMA. Y HaNIHM 36MJbA- MA, a HajBHIE y NpuMopjy, BujuMo CBAKHM /LAHOM CKYNHHE CrpaHHX laka, a ocoOuro Hujemana, e a ce ynosnajy C HAIIHM TIpHJIHKAMA, Na na nac Ka- CuHje TPTOBAUKH, CKOHOMCKH H ,KYJI- TypHo“ 3apoGe. Mu Gynyhu ysrojure;pu namer 3a- HeMapeHor Hapoja Tpe6a, ga ra cana y CBOjOj MJIAOCTH yNO3HAMO, NA yBH- NHMO CBOjE MAH€, Ja HX NONpABHMO. 3HaneMO KpacHHx Kpajesa uma nanieM Jyry, Koju cy nama 3acajr jom neno- 3HATH, KOj4 CHTypHO He 3aocTajy 3a sbernoraMa CkaHjunaBuje, 31paBux, koju He 3aocrajy 34 PuBujepoM njianuHcKux KpajeBa, Koju He 3aocrajy 3a IlIsunap- cKOM. Hac je npupoja y cBeMy oGna- pusa, Tpe6a caMO Jby/lu, Koju he omu- CaTH CBE TE KpacoTe, BuljeBiiu ux u npoyuaBajyhu* ux. JIdjeno ke ce zojmurTu namer Bo- Cana, Ka My /olje y nocjere mo KpBu u jesuky Gpar Cnosenan, Kaji jrolje ca *aa cuisera mopa /lammaruHan, Ty- MauehiH My, Ja HMAJIe IbETOBOTA HA- Pola CByla Ha CnoBenckoM Jyry — on Aana no Conyua, on Iipuora zo Janpanckora Mopa. To je name naj- 6OJbe 36JMKEIbE ;* TAKO heMO ce MH MEHyCOGHO yiO3HATH, NPHOJMKHTH M yjemuuuru. Kpuinu IlamaTuHan u LIp- HOTOpau Heka nohje y nuroMy CnaBo- Hujy, a goGpohynuu Curasonan y Kp- IIH€ 4 pomanruuHe kpajese Ilanmanuje H ropoBure IIpue Tope. Ero nam maje GopGene Hcrpe, noxojiuMo u 1>y, ra u Hcrpan 3najre, na My uBe Gpaha y Banosuuu u Jlaumanuju, y Banary, Baukoj u_Meljymypjy, y CuoBenckoj lIrajepekoj u Kopyuwxoj, y Bocuu u XepueroBuuu, y CpGuju u LIpnoj Fopu, TE JaJbe HA GaJKAHCKOM Jyry. Ty nam je «uBa c/iuKa CjraBeHcKor 3GJ1mxeiba H NnpakruuHor yBjepeiva 34 one, Koju He 3Hajy, miu ue he za 3najy, rjije cy CnaBeHH H KOJIHKO HAC HMA?!