; k x Br. 2, IZLAZI SVAKI ČETVRTAK Cijena je listu unaprijeda Za Austro-Ugarsku Bosnu i 1 sku, g i Her- cegovinu E 12; za Srbiju i dina Goru K 15; za sve ostale zemlj K ga royale K 10 na godinu na iče i j e An ai godine surazmjerno, straciji list Rukopisi kovna pis oglasi šalju se admini. a a dopisi uredništvu. se ne vraćaju. Nefran. ma ne primaju se. Vlasnik Dubrovnik, 5, marta. Princ od Wieda već se oda- vna sprema da pođe u svoju residencu, u Drač. To je imalo već davno da bude, ali su se prilike tako razvijale, da je uvi- jek bilo dovoljno razloga i uz- roka, da se novi vladar ne kre- će. I dok se je sa time otezalo, upotrebilo se Vrijeme na drugo, i to, obilaženjem i pravljenjem po- hoda po prijestolnica evropskih velikih sila. Ni ove posjete nijesu neka šala, čak one daju dosta materijala i razloga da se prama njima ocjenjuje politički položaj. sam red, kojim se ove posjete oizvršuju, imaju u sebi dosta zna- čenja. Poznato je, koliko se je komenata_ podiglo _u evropskoj javnosti što se prije išlo u Rim nego u Beč, i da se paralizuje značaj prvenstva, sada je udešeno da novi vladar putuje u Drač na austrijskoj ratnoj lađi a ne na ta- lijanskoj. Svakako u ovome nije teško uvidjeti, da između Italije i Austrije postoji neko takmičenje za upliv koliko prama novom vla- daru Albanije toliko prama samoj novoj dižavi. A što se za to ta- kmičenje ipak nalazi nekog načina, da se barem pred javnošću, održi lomma ravnoteže, to je više po- sljedica očuvanja dosadanjeg pri- jateljstva i saveza, nego li znak iskrenosti. Za koliko će se vre- imena moći ovako održati, a da se ne izazove sukob, već da se svemu nađe neki srednji put, ne znamo. Svakako = Albanija sada postoji kao slobodna država. Svoju slobodu nije otkupila svojom kr- vlju, već ju joj Evropa darovala. Je li ta nova država doista stvo- rena s toga, što se željelo, da jedan divlji narod dođe putem slobode do svog razvoja u na- prednom i civilizovanom duhu, ili se je sve to uradilo samo za to k da zbog te države i tog naroda dođe do teške svađe između ne- kih velesila, i to stoji u tajnama budućnosti, koju bi lako i mi mo- gli dočekati. Trojni savez hotio je pošto poto da se stvori slobo- dna_ Albanija, i trojni sporazum na to je pristao; a svakako to nije učinjeno bez nekih računa, čiji će se resultati lako vidjeti u budućnosti. Nova država na Bal- kanu, Albanija, do sada je najveću štetu i nepravdu nanijela Srbiji, koja je sa svojom junačkom voj- skom pregazila i osvojila one ne- prohodne krše. Kome će kasnije da nanese štete, o tome kao da se je već vodilo računa sa jedne strane evropske diplomacije. Srbija za sada još ima razloga da se žali a, kasnije, vrlo lako da pri- mjeni onu: nije svako zlo za gore. Princ Viljem od Wieda, praveći posjete po evropskim prijestolni- cama, završio je sa Petrogradom. Već sam ovaj red, prama kojemu je prijestolnica velike Rusije ostala posljednja, izazvao je veliko ko- mentiranje u javnoj štampi. Prije polaska albanskog vladara na po- i _ Dubrovnik, 5. marta 1914. God. XXIII. DUBROVNIK POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 40 para od 1 em. visine u / stupću — Ako se više puta uvršćuju, onda po ci- jeniku. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se 65 para od 1em. visine u 1 stupcu. — Cek pošt. šted. u Beču br. 122:181. Plativo i utuživo u Dubrovniku, » izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr klone u Petrograd, stigla je jedna deputacija albanskih prvaka, sa Essad-pašom na čelu, u Neuwied, da se pokloni svom budućem vla- daru ida mu ponudi prijestolje. Još u to vrijeme javnost je znala da priča, kako je vladar nove dr- žave u nizu Svojih posjeta čak sasvim i isključio Petrograd. Ali ipak do toga je došlo da se i ta posjeta napravi. Upada u oči, da je za cijelo vrijeme bavljenja al- banskog vladara u ruskoj prije- stolnici, albanska deputacija rasko- šno prolazila vrijeme u Beču, ča- šćena i pozivana u najviše kru- gove a nije manjkalo ni odličja. O prijemu u| samom Petrogradu pronose se štampom razne versije, i dok jedni tvrde, da je prijem bio srdačan i iskren, drugi uporno naglasuju, da se je u Petrogradu novog vladara čak bagateliziralo, i da ga se prij dolasku nije po- nudilo tradicijonalnim i značajnim ruskim davanjem hljeba i soli. Svakako, vrijeme prolazi, a al- banski vladar još nikako ne ide među svoj novi narod. Kroz ovo vrijeme sa novim vladarom, a sa strane evropskih velikih sila, do- godilo se nekoliko vrsti incidenata, koji mogu mnogo toga da pred- kazuju. I obični lajik može sada uvidjeti, da je slobodna Albanija samo jedno diplomatsko djelo, stvoreno ne radi same Albanije i arbanaškog ngroda, već za neke više ciljeve u borbi za prevlast. Nju je stvorila diplomacija trojnog saveza, a pri tome stvaranju vodila je nekog, i to velikog ra- čuna. Trojni sporazum dao je tom diplomatskom djelu svoj impri- matur, a sigurno i to nije uči- njeno opet bez računa. Samo, ko je od te dvije strane bolje sraču- nao, to će se brzo pokazati. Vladar Albanije ipak će morati brzo da pođe i zauzme svoje mje- sto. Time opet neće biti uveden red na Balkanu, jer će baš mutiti ova nova država. Balkanske dr- žave, a naročito Srbija, moraju da budno prate dogođaje oko sebe, a i izgleda da se dovoljno stoji na oprezu, jer budućnost ima još mnogo stvari da riješi. + Tlacmo u3 CpGuje. Curyauuja ua Bajikany, (Og Haier craJuor mormucuuKa). Y Beorpaj, 23. beGpyapa.* OgroBop Ilopre ua _uory Benmukux Cuga y crBapu KOHAuHOr pujelneiwa rnuTaiba o erejcKuM OCTPBUMa H HAuuH npenaje uore amGacaopuMa nocnoBa y Llapurpany, crasuo je eBponcke Cune npen zujeMy: ga su he cBojoM nacuBHOtihy OCTABuTH TypCKOj CO- Gonau usas 3a aBaHType u Hapylua- Babe TOJIHKO KEJBEHOT MHpA, HIH he eHepruuHom 3ajeuuuuKOM aKuujoM npu- CHJHTH aBauTypucre c Bocpopa ua NoIuTOBa!be 1oHeceHux ojwyka. TIpe/- gor EngBapna Ipeja uuao je npBo- GuTHO HA TO, JA Ce, CTBAPAIbEM OJI- JIJKA O OCTPBHMA, ZOHECE OJMIyKA u O TOME, ITA he Cune moparu rmpe- uysšeru, ako Ilopra ne nmpumu 6e3 * KaoHo cTurno sa upomnu 6poj, On, Yp. OFpajle OJMIJKE O OCTPBHMA, AJ _Cy Cune u3 Tpojuor CaBe3a, npumajyhu OJVIJKE O OCTPBHMA, YCKPATHJIE CBOjy CApajiby y npuuynuum mjepama. Tako je, HecaraibeM IBajy E€BPOIICKHX NO- JIHTHUKHX CHCTEMA y NHTAIBY O IpH- Hy/uum mMjepaMa, crasuo EBpony npen Moryliđocr_HOBHX KOMIJIUKANHja. H, aKO ce Cuge uro npuje ue _cnopa3y- MHjy y TOME IIHTAIbY, IAKO CE MOE NOTOJIHTH, LA aBAaHTYyPHCTHUKH EnBep nama, yrnenajyhu ce y cBojy jegpen- CKy eKcnejiuuujy u pauynajyhin ca ne- CnopasyMOM Cula, yuuHu KaKaB recr H NOHOBO 3anajiH baJiKan. Kan Gu Ha IpxKaBHOM KOPMHJIJ Oromaucke Hmnepuje Guju noJIMTH- uapu ca 3,xpaBumM pacyljuBaieM u mpa- BHJIHOM OLJeHOM IIOJIHTHUKHX UMIbE- HHLA, OHH, Y CAZNANIbHM TIPHJIHKAMA, HE GH IOMHIIJBAJIH HA TAKBE KOpake, HHTH 64 CE MOTJIH OJUIJUHTH 34 aBaH- Type, Koje 6u ynanpujen Guje ocy- ene ua nponacr, aj OJ sby iu EuBep namiuHa Kaju6pa ckopo je uemoryhe TPAXKHTH VBHHABHOCTH MH 3JIpaBE JIO- ruke. H saTo ce y GanKancKuM TIpu- jecrouuuaMa caa O36H.bHO pauyHa ca CBHM MOFyhHOCTHMA ; 34TO je H JLOLIJIO NO NETPOTpAJICKHX M = GyKYp€IIKHX KOHepenuuja; saro je Pymyuuja u u3aBujecrnjia Tlopry, na ona nee Guru M4paH nocmarpanau noraljaja, aKO H3 Ilapurpana uu Codbnje 6y1y u3a3BaHH. Ilocauje neTporpaickux u 6yKy- perukux konepepenijuja jacHo ce yTBp- uno za uamehy Cp6uje u puke mo- CrTOjH UBPCT H NOy3/AH CAB€3, 4 H3BAH cBake je CyMIb€ LA TAKAB CAB€3, JIMK- TOBAH HACHTHUHHM HaudHONaJIHHM- HH- Tepecuma, rnocrojua u usMeljy CpGuje u Ilpue Tope. Hanau y KAKBOM OJI- HOcy croju PyMyuuja npeMa OBuM ca- Be3HMa, 3Hauugio 6u yliu y rajne, koje y ce6u ckpuBajy nerporpancke u 6y- Kypetuke KOHdbepennuje. Jla mocrToje u ca PymyuujoM u3Bjecuu cnopa3ymMu, O TOME je CYBHIIHO FOBOpHTH. 3HATH- XKEJBAH = CBHjET HP IOJIHTHUAPH KOjH IpxTe u npu camMoj noMuciu za je u Ty no cpujenu nekakaB caBe3, xTjeJu Gu za 3Hajy, y kakBoj je bopmu Taj CNOpa3yM NOCTHTHYT. Y_ KOHKPETHOM cnyuajy 34 ac je To cnopejno rmu- Taie, Mu cajla uMaMo npeji_co6oM GJIOK, KOT CaCTaBibAjy UETHPH CIOME- uyre Gaakancke npxaBe. To je jena NOJIHTHUKH AKT, H C THM DaKTOM NOJIHTHUKH I6Y JIH MOpAjy pauyHaTu. Ha cynpor oBome 61moky crajao Gu eBeHTyaJIHH CaBe3 u3MEHy Byrapcke u Typeke. He yasumsbyliu y onjeuy yuy- Tpaliibe crawe Byrapcke 4 CKOpAnIHy nonjeny asujeke Typcke, H3BplueHy u3Meljy Pycuje, Enrmecke, Ppanuecke u HbeMauke, npuBuuHo y dbopmu exo- HOMCKHX yTHIAajHHX CBEPA, a y CTBApH NOJIHTHUKY NOJjEJIY, HE TpeGa BEJIHKO NO3HaBatbe (AKTHUHHX CHAFA OBHX nBajy GgokoBa, na ce Buzu koju je nperexuuju. AKO Ce OBOM IIOCJbE/LbeM NpHApyKH uaK H BOjHHUKH aNnCOJyTHO necnocoGua HOBOCTBOpena AjGanuja, IBETOBA Ce NOJIpeljenocT He Moxe za NOGOJbIIA HH TOJIKKO, KOJIHKO GH GHJIO ZOBOJBHO za M najkOpjenujer um 1mo- BHHHCIY HE paCxJlaJIu. A unak, Ha ueny IpxaBne ynpaBe y Typekoj croje Jbyliu, KOjuma Hu OBaKO jacHe uMibeHuue uujecy 1oBo- JbH€, ]la HX OJIBPATE OJ OTACHHX ABAH- TYPa, AKO MX CAMO IbHXOBA HCTOHIbA- uKa sacnujemuabeHocT u yrunaj go6po NIO3HATHX HHTpuTA HA IbHX_ ynyhyje. Huura ysuljasunju u TrpujesBennju Hujecy uu cazauiiou ynpaBsvauu By- rapcke, KOjy OHH cBe Buie u jaue rypajy y nNonop curypHe nporacru. 3a u36e3yMibeHe bye Jako je Hahiu JiHjeKa, aJIH 34 TAKBE IIOJIHTHHAPE JIH- jeka Hea Ges GJIaroBpeMeHOF HADOJI- HOF Cy1A. [lou oBaKuM OKOJIHOCTUMA uze BanKkaH y cycpeT nposbetiy, — lo cana ce je ysnjek na Bajkauy nposehe «p- BaBO jaB;baJio. Xohe JIH H OBOTFA NyTA — HJEMO Za BH/HMO. JenHo caMo 3HAMO, Za CY Ce IPHIHKO TAKO pa3- BHJIe, Za Ce HA Ib€MY KPB Hehe Iy- NIHTH G€3 CTBApH€ OJFOBOPHOCTH OHHX, KOjH KPBABO KOJIO noBe1iy u Koju he, CBAKAKO, H Ka3HY 34 TO HCKYCHTH. JlyryiuKu. AKaneMCKO MpJWTBO ,,Jopa“ yo Beuy, ni IIucMmo ,IDubrovniku“, -— beu, 1. Mapra. Cpneko aKajeMcKO IPyIITBO OBJE »3opa“, ocnoBano 1868, HABPILHJIO je kpajem nponume rozune nmegecero- TOJIMILIBHLY CBOTA KHBOTA HM pala. Ilona Bujeka y xuBory jeuuora, joni OMJIAJIHHCKOTA, APYIITBA MHOTO 3HAUH. »Žopa“ je 3a TO Bpujeme umaja u cBujerjujex naa u uacoBa, umasa je pala, a GuBano je gocra mjeceuu u uaMibetba. Hekana Cy CKPHBHJe reH€- panuje, a nekaja u npujiuke. CBakaKkO Y NpPONMOCTH OBOTA AKAJEMCKOTA NpY- ITBa Gujanie u uuHoBa, na koje ce Nananisa remepanuja MOxe Ge3 ycre- 3aa oGa3pujeru. Crora ce u ouekH- BaJIO y ocrajmujem oma nuuckujeM 1py- IITBHMA OBlje na he ,30pa“ KaKBH- jeM CACTAHKOM, MOX/IA MH BCJIEJBEIIHOM IIpOCIIABOM, OGHJBEKHTH OBY IlEJECE- TOFOJIHINIE6HUy. Ta Gu npocnaBa MO- IJA HMATH H BHIIeTA CMHCJIA H 3HAUAJjA, Anu ,30pa“ Tora nuje go caga yuunua. He suauu, nak, ga TO Hu- KaKO u Hehe uuuuTH. Joni nuje kacHo, Hiro rora zo cana uuje Guo, rga- BHH je y3pOK, BaH CBaKC CYMib€, y KPynuujuM Hecyrjacuuama, Koje cy HacTajre_u3Mely ,3OpuHHx“ uJraHoBa. Ilo cpujenu je nuTawe: iura ce cBe MOXe yuuuuTu 3a uuejy jyrocraBencke zajenauine, nokse ocrajemo CpGu, a y ueMy Cy Ham HCTOBjeruu uurepecu ? Tipu OmyuH ce Tora IHrata unio Y Kpajuocr, Te cy ce IpylurBene yrnpa- Be, Y 34/ube BpujeMe, uemhe mujetva- je. Ha Tome je nposa3suno Bpujeme, H TO Faj;beniNe pauHo Bpujeme, cse no npekjyuep, kaza je, usrjeja, u Ty naljeu npaBunuju nyT. Cana ,3opa“ HMa OTET HOBY ynpaBy, Koja je 1y»ua ONpaBjaru noKJoiveHo joj noBjepeibe, a H TO MOXKe VUHHHTH CaMO, H je/LuHO, pa1om. Ila Gu cMO JOuekaJIH TO Bpujeme pala, NoxeJbeJu Gu cMO ja ce 1oca- nauna G6op6a He npeHocu y »xypna- JIHCTHKY, uHja šanaha uuje ga pacna- Jbyje Bei za ymaibyje crpacru. Byne JIH yBHhaBHOCTH, ZO TE HOBHHCKE 6op6e uehe Hu nohu, u TO Gu cBa- KOra npujare/ba OMJIAHH€ H Hapoja MOTJIO CaMO pANOBATH. Bpaha XpBaTu u CJoBennu rparu- JIH CY zocananu»y 6op6y, a cana ce u ouu nanajy na je ca OBOM CBpuIeHO, Te na he ce ua ujeny Bunjeru_ Kome je uzeja O KyJITypHoj 3ajenuuuu Jy- »Hujex CnoBena 3Guba Ha cpuy a KOME, AKO H TaKHjex MMA, TEK HA jesuKy. Naši dopisi. Uapurpan, 14. (27). janyapa. NaBno je, na ce je nau napon y CBPXy 3apajie NOueo JOCeJBHBATH y Ilapurpan u OKOJIHHy MH JaHaC HAC, caMo 43 Aycrpo-Yrapckux 3emMajba, uMaje oBlje BHIHe XHIbALA NyIA He Gpojehiu_mMHore ojzipoljene, «koju Ham jemuuo joni no npesumeHy npurazajy. Ilok cBe Bjepe u cBu napoji y Lla- PHIpany uMany iuro um je 3a caMo OuyBalb€ u Hanpenak norpe6no, je- NuHu mu, TIpasocnaBiu CpGu Huuira HeMaMO. HeMaMO uWa«K HH CB. xpama cBora, Koju Gu Hac cBar;aniiboM MohiH CBOjOM UYBAO H NOAMHPHBAO NYXOBHO- penuruose nam norpe6e, A kakO Ham je 6e3 upkBe, KOJIHKO GH HAM OHA TpeGajna u # TyhuHu OBOj BaJbANa, Guo Gu CYBHIIHO JOKAZHBATH HApO- Ay, Koju 3a cBe Iuro gamac umaje, CBETOCABCKOj NPKBH HajBuLIE MOpa Ja Garogapn. Zla ce6u y HeBOJBH OBAKBOj IOMO- rHe Cpneko-npaBocnaBna Aycrpo-V- rapcka KOJIOHMja, NOJI 3AIITHTOM UI. u K. Konaynara, oGpasoBana je ,O/- 6Op 34 KYIJbCIbC NPHJOTA M TPAJIbY IIPABOCIIABHE CBETOCABCKE CPIICKE IIP+ KBe y Ilapurpany“, Koju, u aKO 1o6po 3HAa, a M LOMA, HAPOJE MHJIH, HMA- neni cBojux norpe6a u ga je muoro- CTpyuHo zaBaie TBoje, re6u ce Mrak, BPEJIO XKHBOTA TBOTA M HalETA, HAj- npuje okpehe c Bpyhom GpauKom MOJIGOM, la HAC H HAYMJBEHOM PAJY, KOJIHKO MOXKEILI, HOBUAHO NOMOTHELI y ysjepeiby, zra ce mpuor TBoj ganac uurzuije KOpHCHHje yrJIABHHUHTH Hehe HETO JIH Y TpAJuUbH CBETOCABCKOF Xpa- Ma y Llapurpaly. brarorBopuy noMoki Baly, musa 6pako, Kojy hemo c Graronapuonihy u jaBHHM NPH3HAIBEM MHJIO TIPHMHTU, NAJBKTE HA I. M oK. KonCysaT 34 Cpn- cko-npaBocnaBuu IIpxBeuu_OjiG6op y Ilapurpany (Consulat d* Austriche- Hongrie — Costantinople.) Y najiu, Wpoje MHIH, za hen cxBa- THTH TEIIKE IPHJIHKE HAIIE MH NpeMa HCTHMA GpalKH HaM y NoMOk npucko- uuTu, mojumo Bora u IlokpoBuTe;a Ham CaBy, na Tu CTOCTPYKO HAINIATH H OBy NomMok. Y Llapurpany, ua CaBuugaH 1914. OnGop 34 KYIUBEIBE IIPHJOTA H Fpa- JltbY NIpaBOCJIABHC CBCTOCABCKE CPIICKE upkBe y Ilapurpay. Politički pregled. Odnosi između Srbije i Bugarske. Mučkim prepadom nebraće Bugara na srpske predstraže izvršenim 30, juna prošle godine, raskinut je bio savez i prekinuti diplomatski odnosi između Srbije i Bugarske. Od toga za nesrećnu Bugarsku fatalnog dana Srbija i Bugarska bile su jedna pre- ma drugoj u neugovornom stanju. Bukureškim mirom prekinuto je bilo dotadašnje ratno stanje, ali diplomat- ski odnosi ni tada nijesu bili uspo- stavljeni. Stvar se je otezala, čas s jednog, a čas opet s drugog razloga, do prije mjesec dana. Tad su spora- zumno određeni bili poslanici, ali ni- jesu ujedno bili upućeni i na svoju dužnost. Stvar se je i dalje otezala, zahvaljujući bandoglavosti bugarske vlade. Ona je, naime, tražila da srp- ski poslanik najpre stigne u Sofiju, pa tek onda da će iz Sofije biti u- pućen bugarski poslanik, ma da je znala red u tim pitanjima, a red je bio, da najprije dođe na svoju du- žnost poslanik pobijeđene strane. Srpska vlada nije htjela goniti mak na konac, već je predložila, da oba poslanika istovremeno pređu granicu i istovremeno podu u svečanu audi- jenciju i predadu svoja akreditivna pisma. Poslije dugog otezanja bu- garska je vlada na ovaj predlog pri- stala. Takv su jednog zimskog dana srpski poslanik g. Dr. Čolak-Antić i bugarski poslanik g. Čaprašikov kod Pirota prešli granicu i pošli na mje- sta svog opredjelenja. Pred deset dana bili su oba po- slanika primljeni u svečanu audijen- ciju, g. Čaprašikov od Kralja Petra i g. Čolak-Antić od Kralja Ferdinan- da. Primanje je i na jednoj i na dru- goj strani bilo izvršeno sa svim u takvim prilikama uobičajenim po- častima. Prema dobijenim informacijama, primanje je na obe strane bilo hla- dno, ograničeno samo na propisane