Br. 4. Dubrovnik, 19. marta 1914. God. XXIII. IZLAZI SVAKI ČETVRTAK Cijena je listu unaprijeda Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her- cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu Goru K 15; za sve ostale zemlje K 16;2a Dubrovnik K 10 na godinu na po i četvrt godine suruzmjerno, Pretplata i oglasi šalju se admini- straciji lista a dopisi uredništvu, Rukopisi se ne vraćaju. Nefran- | kovna pisma ne primaju se. — < DUBROVNIK POJEDINI BROJ 20 PARA Za oglase, računska izvješća i sli- čne objave plaća se 40 para od 1 em. visine u / stupcu — Ako se više puta uvršćuju, onda po ci- jeniku. — Za priposlana, izjave i javne zahvale plaća se 65 para od 1em. visine u 1 stupcu. — eek. pošt. šted. u Beču br, 122:181. Plativo i utuživo u Dubrovniku, Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković. Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr Sadašnji položaj Srbije. Do poznate Junske Revolucije iz 1903. godine Srbija je išla, po- stepeno a i sigurno, u susret pro- pasti. Ni unutrašnja ni spoljašnja državna politika nije se, do tada, bazirala na potrebi zaštite nacijo- nalnih interesa i realizovanja na- cijonalne misli. Cjelokupna politika vođena je na bazi dinastičkih pro- htjeva. Država je bila podređena dinastiji, i u stvari, sve se je ra- dalo na izokrenutom principu: dr- žava postoji radi dinastije. Na kraju krajeva. dotjeralo se do takvog sti- caja, da su opasnosti za državnu samostalnost Srbije došle do nmaj- većeg stepena, i da nije, prijekim putem, ustavljen tok fatalnih do- gađaja i spriječena nesrećna samo- volja, veliko je pitanje, da li bi Srbija, kao samostalna država, da- nas uopšte i postojala. Poslije revolucije nastupile su druge prilike. I u unutrašnjoj i u spoljašnoj politici učinjene su ra- dikalne promjene. Narodna je volja došla, tada, do svog punog izra- žaja. Vladalac je, svijestan svoga položaja u državi i svoje misije u velikim nacijonalnim problemima, bio ostao prvi građanin države i dostojan predstavnik naroda. Pod- takvim okolnostima Srbija je mo- gla i trebala da se brzo oporavi i pođe putem svoje istorijske misije. Ali, na žalost, ranije trzavice ni- jesu ostale bez uticaja na novo stanje stvari, i bilo je momenata, kad su se najveći optimiste usko- lebali u svojoj vjeri i u svojim nadama. To je, naravno, usporilo i u mnogom čemu ustanovilo na- poran rad na državnom konsoli- dovanju i spremanju za eventu- alne događaje. U takvom prelaznom i nesre- tnom stanju i u takvim nejasnim i dosta teškim prilikama, Srbiju je zatekla aneksija Bosne i Hercego- vine i na jedan vrlo stvaran na- čin je uvjerila, da je ona usamljena i nespremna čak i za zaštitu svo- jih najvitalnijih interesa. 1 baš o- vaj momenai učinio je, da je Sr- bija došla do saznanja o svojoj nespremi i nemoći i do uvjerenja, da je sopstvena snaga prvi uslov za popravljanje i učvršćivanje nje- nog međunarodnog položaja. Po- slije aneksijone krize Srbija se stala grozničavo spremati i ulagati sve svoje sile za preporođaj i napre- dak u svima granama svog drža- vnog života. Skoro odjednom pre- stale su veće trzavice u zemlji i partijske strasti padoše. Njezina spoljašnja politika prestala je oscili- rati između dvaju evropskih -poli- tičkih sistema i dobila je stalnost, koja joj je osigurala položaj u međunarodnoj zajednici. Uspjesi napornog Srbijinog rada i stalnosti njene spoljašnje politike nijesu izostali. Posljednji balkanski ratovi utvrdili su i dokazali, da je Srbija tek od aneksijone krize po- šla i išla putem, koji je vodio i vodi ostvarenju njenih državnih i nacijonalnih ideala. Uspjesi su tako uočljivi i stvarni, da ih je apsolu- ino suvišno dokazivati. Oni, me- đutim, svojom kauzalnošću, sami i sa istorijskom objektivnošću, do- kazuju opravdanost, pouzdanost i korist do sada vođenje spoljašnje i unutrašnje politike, koja se, mo- žda, može samo u nekim pojedi- nostima kritikovati, ali ne u cjelo- sti mijenjati. Iz rezultata takve, mudro i oz- biljno vođene, politike potekao jesa- dašnji međunarodni položaj Srbije. Srbija danas nije usamljena. Nje- na određena spoljašnja politika sa naslonom na Rusiju, a preko ove na cio trojni sporazum, toliko je pouzdana i čvrsta, da Srbija da- nas de facto predstavlja tajnog člana ovoga moćnoga evropskog političkog konsorcijuma. Otkuda to tako? Današnja Srbijina poli- tika, identična nacijonalnim srp- skim težnjama i pravima, ne od- stupa od opštih slavenskih inte- resa, već ih šta više, pretpostavlja, i to u tolikoj mjeri, da je jedan od najistaknutijih ruskih državnika izjavio, otvoreno i bez laskanja, da je Srbija posljednih godina, naročito od vremena balkanskih ratova, dala toliko i takvih dokaza a svojoj slavenskoj solidarnosti. i o svom slavenskom osjećanju, da se ona s pravom i s ponosom može istaći i postaviti na čelo sviju slovenskih naroda. Međutim, ta njena srpska i slavenska poli- tika potpuno se poklapa sa poli- tikom sviju članova trojnog spo- razuma. Njeni nacijonalni interesi mogu ne biti jednaki interesima Francuske i Engleske, ali su je- dnake, pa čak i identične, opasno- sti, a zbog tih opasnosti, koje su im zajedničke, one se u svojim ciljevima susreću na jednom i istom političkom terenu. Ali ta zajednica političkog te- rena, koja je potekla iz identičnih opasnosti, nije bila dovoljna da učvrsti međunarodni položaj Srbije i da joj pribavi povjerenje u njenu korektnost i pouzednost. Bez po- trebnih elemenata ona ne bi mo- gla računati na zaštitu i, sada do- voljno manifestovanu, solidarnost sila iz trojnog sporazuma. Srbija je to, svojom korektnošču. i stal- nošću svoje spoljašnje politike, sama izvojevala. Ona je, shvaća- jući stvar pravilno i bez obmanji- vanja, za posljednji niz godina korektno i sa svima skrupolama odgovarala svojim obavezama. Ona je izbjegavala sve što bi moglo dovesti u pitanje njenu apsolutnu korektnost prema povjeriocima, i svojim obvezama odgovarala je uvijek tačnošću, koja je zadivlja- vala. To je mogla činiti zato, što je svoje finansije ne samo izvela iz stalne krize, nego dovela i do takvog stanja, da se može da mjeri sa finansijama država, koje su služile i služe kao primjer fi- nansijske sređenosti. Što je glavno, ona svoje državne finansije nije podizala na račun narodnog bla- gostanja, već ih je šta više time uslovljavala. Ma da su njeni dr- žavljani skoro eminentno privre- đhici, i to, s malim izuzetkom, sitni privrednici, ona je svojom pametnom privrednom politikom, zasnovanom na načelu: da nije bogat ovaj narod koji ima najviše bogataša, nego onaj koji ima naj- manje sirotinje, podigla narodno blagostanje do tolike mjere, da joj na tome mogu zavidjeti i da- leko bogatije države. A to je, sva- koko, prvi i glavni uslov, da jedna država steče povjerenje stra- noga svijeta. Bolji dokaz za to ne može odista biti od posljednjeg Srbijina zajma od 250 milijuna franaka, koji na pariškoj pijaci bio, za najkraće vrijeme, upisan dva- deset puta, dok je, skoro istovre- meno, čak nešto docnije, ugarski zajam od 500 milijuna propao na londonskoj pijaci. A ne treba gu- biti iz vida, da je srpski zajam došao pred finansijski svijet prvi poslije teške balkanske krize, i da su bankarski krugovi mnogo osjetljiviji od najosjetljivijeg ba- rometra. Osim ovih finansijskih i eko- nomski preimućstva, koje je Sr- bija svojom pametnom i finansij- skom ekonomsko-privrednom po litikom sebi izvojevala, ona je svoju pažnju posvećivala i na konsolidovanje čisto političkih u- nutrašnjih prilika i u tome je po- kazala takve rezultate, da su da- nas isključene svake trzavice i o- nemogućeni ispadi, koji su u skoro svima drugim državama često na dnevnom redu. Sloboda narodna osigurana je pozitivnim državnim zakonima, koji se ne mogu sa- movoljno mijenjati i izigravati, a učešće naroda u svima državnim poslovima stavljeno je na prvo mjesto. Ni Kralj ni Vlada ne mo- gu odlučiti u državnim pitanjima bez punog ovlašćenja narodnog, preko njegovih predstavnika. 1 gdje narod odlučuje o svojoj sudbini, tu ne može biti govora o ma kakvim unutrašnjim trzavi- cama; tu je državni napredak i pravilan tok državnih poslova apsolutno osiguran. Mora & priznati, da su i po- sljednji balkanski događaji imali uticaja m sadašnji povoljan me- đunarodni položaj Srbije. Sve ono što smo naprijed istakli, poslje- dnji bakanski događaji su naj- eklantnip potvrdili. Oni su jasno i stvar dokazali, da je i finan- sijska i ekonomska i vojna snaga Srbije “a respektovanje i da se na njui prijatelj i saveznik može uvijek 5 pouzdanjem osloniti. Bez toga, prijateljstvo država, koje je, svakako, zasnovano na principu : »čuvaći te i braniti, ako si spo- soban da se sam braniš i da i imene yomogneš“, ostaje bez vri- jednost, postaje platonsko. U i- storiji iema primjera, da je, u tom pogledi, koja država dala rječi- tijeg dekaza od Srbije. Svojom spremon i snagom Srbija je za- divila svijet, a svojom saveznom korektnošću i ispunjavanjem sa- veznih obaveza išla je do samo- odricanja. Ko to da ne poštuje i ne cijeni? Ko da ne traži prija- teljstvo takve države? Kad se sve ovo uzme u ocjenu, onda se lako i sa sigurnošću može da utvrdi sadašnji međunarodni položaj Srbije. Njeni interesi uveli su jeu kolo sila trojnog spo- razuma, a njen položaj u tome koncertu upravo je sjajan. Na Bal- kanu ona je izvojevala prestiž, koji se ne stiče preko noći. Iz e- ventualnih unutrašnjih balkanskih komplikacija Srbija ne može izaći oštećena. Ona je ne samo formal- nim ugovorom, nego i zajedničkim i identičnim nacijonalnim intere- sima i idealima vezana sa brat- skom Crnom Gorom, a sa Gr- čkom stoji u čvrštom savezu; s Rumunijom, koja je dosta do- prinijela za sadašnje stanje na Balkanu, stoji u sporazumu, koji u najmanju ruku, ima snagu de- lenzivnog saveza. Kao što se vidi, sve su ovo akta, danas i političkim laicima poznata. A ta fakta stvarno i rje- čito govore, da je današnji među- narodni položaj Srbije vrlo povo- ljan.i da Srbija. sa. pouzdanjem može da gleda u svoju lijepu i sjajnu budućnost. INlacmo u3 CpGuje. Y Beorpany, 15. mapia. Byier 3a 1914. rojuny. Caza ce npen HapojinoM CKYTINTH- HOM HAJIA3H HA NpeTpeCaiby Ipe/or 3ZAaKOHA O GYIJETY IPXKABHHX NIPHXOJLA u pacxona KpaseeBune CpGuje 3a 1914. rouuHy. FeHepajiHy Jre6aTy 0 OBoM npeniory orTBopuo je muuucrap du- mancuja, r. Jip. Jlasa Ilauy. Ilomro je OGpasJIO,KHO M OTIPABJLAO 3ZA1OLUIbE- ibe NOouHOolieia Gyuera_npen Hapo- nuuHo IIpeucraBHHiiTB0, mMuuucTap je, y uyroM ekcro3sey, oGjacuuo mnojejune No3Huuje 3AKOHCKOT IIPEJJIOTA, yKA- 340 HA HEOJIIOKHE TIOTpEGE H_H3HHO (bunancujeko crawe 3em;be. FberoB ekcnose yuuuuo je Bpio zoGap yTu- cak Ha uujey CKymuruny. Kako je Gyuer mMjepuyo ZpkaBne CHare, AKTHBHOCIH H NOJEeTA, Guhe NOyuHO H KOPHCHO, OBOM NIPHJIHKOM, IpOoroBOpuTH KOjy BHIIC O IOJIHE- CeHOM 3AKOHCKOM IIPEJWIOTY, UMja je 3nauajuocr ysehana MuHyJuM GaJKaH- CKHM paTOBuMA M yaBojenomihy ,p- »KaBHe TEpuTOpHje. LljemokynHu npxaBHu Ipuxoju 3a 1914. rozuny rnpenBuijetu_ cy u oz dunaucujekor on6opa npe/ioxeHu y cymu_ oz 214,296.698:23 nunapa, a pacxoju y ucro Tomukoj cymu. Ilo npejviory munucrpa unancuja npeji Buja ce cybauur y cymu oz 75.111:30 JuHapa, a mo npemiory dunancujekor onGopa npuxog nokpuBa pacxoj u usjeuuauyje ce. Y ocrajioM, TO je Ta- KBA pa3/iuKa, 1a O iboj He TpeGa uu roBopuru. Kpyrnna je crsap u 3acy- xyje HapouuTy maxiy 1uro GynueT GanaHcupa H INTO Ce y i Huje yBy- Kao HuKaKaB geduuHf, Ma za Gu on, OG3HPOM HA 3aNyLITEHOCT HOBHX TE- puropuja, Guo npupojan u pa3yMJBHB. Ko, MElyTHM, 3HA KOJIHKO CY ONpPEe3HH cprcku banancjepu, ou he Guru na uucTy, za he ce Ha Kpajy rojune, BP/O JIAKO, NOKAZATH CyHNHT, HE y yiurenama no nmosuuujaMma pacxoja, HETO y HenpenBnijeHHM IIPHXOJLHMA, Huura TaKO, Kao oBaj 6ynerT, Koju je 3a 84,000.000 Bekim Ho npounioro- JIHIIEBH, He TOBOPH O COJIHIHOCTH CPIICKHX APXRABHHX buHaAHCHjA. Ilo nosuuujaMa npuxojiu cy pacno- peljemu_oBako : nopesa 162,227.575:60 JiWHapa, Ip»kaBHa NnpuBpena, uuuapa 42,202.613:32, paauu npux0/1u 3,053.350 JuHapa 4 Baupenau npux. 6,813.159:31 nusap. On yKyrHor npuxona naja Ha crape oGnacru 153,870.390:59 nu- Hapa, a ua HoBe_60,426.307:64. zluH. Kao iuro ce BH/iH, NpuHxonu cy, IpeMa NnponniorojiHiii»eM 6yuery (a oH je Baxuo u 3a 1912. roguHy), y- BehaHH, Ha pauyu crapux oGnacru, 3a HEIITO npeko 20 MuinjyHa guHapa, a Ha pauyH HOBHX OGjacTu CBe/LeHH CY Ha _MHHHMYM. : Pacxonu cy npzaBuljeiuy oBome craiby: BpxoBua JIpxaBua YupaBa (Ty cnana KpajbeBa NuBHJIHCTA, ana- Haa [IpecrojoHnacibegHuKy u [Ipuuuy "Bbophy, Hapojua CkymuruHa, aHyu- TETH IPXKABHHX NYTFOBA, HHBAJIHJICKE nornope, rneusuje, JipxaBuu CaBjer, Tnasua Konrpoja uru). 61,524.882:36 uuuapa, Munucr. [IpaBne 4,051.693:02 munapa, MuuucrapcrBo = IlpocBjere 14,504.336:55 juuapa, MuuucrapcTBO Yuyrpamienx Iljena 7,645.976'54 ju- napa, MuuucTapcrBo Hnocrpauux _/lje- Ja _2,583.288:96 nunapa, MuuucTap- crTBO bunancnja 25,756.889:15 nunapa, MuuucrapcTBO Bojno _54,321.399.51 JuHapa (npema 30 muujoHa npolie TojiuHe), MuuucrapcrBO — TpaljesuHa 34,710.069:98 nunapa, MuuucrapcrBo [IpuBpene 7,648.202:16 nuuapa u ByuerckH Pe3epB. Kpexuru 1,550.000 JiuHapa. Ma na je Gyuer pemarT4Bno BeJnuK, oH je, HapouHTo npuxojumMa, orpa- HHueH Ha najMaibe, ra ce He Gu 1p- XKABIBAHH ONTOPEhABAJIH HOBHM TEpe- THMA. Pasnor 34 TAaKOBO NOCTIyNaIBEe JIEKH H y TOME, INTO HOBE OGNACTH uujecy go caga Gume ypeljene, ma je TELIKO GHJO ONPEJIMTH IBHXOBO yue- Iihe y npuxojumMa. OHe cy zameko Maib€e ekciioarucane u Goraruje cy OJL CTApHX OGKACTH, a NO NpocTOpy Cy CKOpO HCTE BEJIHUHHC, AJIM je MAK neMoryhe Guo OJpenuru um cpa3- Mjepuo yuenihe noK ce nornyHo u y CBHM IIPABILHMA HC Ype/le, TAKO ZA He ocjere Tex«uuy CBOjux oGaBe3a _rpema IpaBH. 3aTo ce Brana u orpanu- uua Ha cpa3sMjepHo Maibu_npuxoji ca THX TepuTOpHja, Ma Za he on, Bje- pOBaTHO, GuTH JaJeKO BehiM, YC/bCJI uera je cydunur ckOpo curypaH. Y NOTBP/Y TOTA MOXKEMO HABeCTH HEKO- JuKO npumjepa. Y 6yiery je mpejBu- heuo 30,000.000 nuuapa uernocpenue nopese 3a 1914. rojiuuy, a kpo3 1911. TOJIHHY NOCIBEJIbY KOja je Guma pe- noBHa, nanjakeHo je npeko 32 muJin- jyua unapa, nok je y 1912. rogu, uTO CaMO 10 1. cenremGpa, HamjaheHo Gau3y 34. muujyna nunapa. IIpuxoju oj uysana npenBuljeuu cy sa 1914. TONHHY y CyMH OL 20 muiujyHa iu- napa. Y 1912. rojuuu, ngakle y ro- NuHH KPO3 UHja CY TPH IOCIbE/LbA mjecena Bojuuuu, o«o 400.000 yu, NyiNAJH TypCKH 1yBaH, nangaheno je npeko 19 muujyua juuapa. Tako Gu ce Mora peljaru nosuuuja 3a rnosu- uujoM u onza Gu ce BHujeno KOJIHKO je Baja Guna oGa3puBa y ojmjepu- Baiby npuxoja. Jipxumo za je oBo- NOCTA M JA HAM HHKO Hehe 3aMjepuTu, LITO CMO CTABHNH Y MBIJEJI 3HATAH cyduuuT. Cysuumuo je zerasbunje oGjanu»a- Baru nojenuue Gyuercke nosuiuuje. Ko sna uuraru GpojeBe, raj he cim u 6e3 napouuror oGjariibei»a youuTu Bpujejuocr oBor Gynyera. H3 camor (bakTa, a ce Gyier cBpinaBa Ge3 ze- ČuuuTa, a no npejiory Muuucrpa du- HaHCuje uak Ho Ca cyduuuTOM; He