Br. 4.

Dubrovnik,

19. marta 1914.

God. XXIII.

IZLAZI SVAKI ČETVRTAK
Cijena je listu unaprijeda

Za Austro-Ugarsku, Bosnu i Her-

cegovinu K 12; za Srbiju i Crnu

Goru K 15; za sve ostale zemlje

K 16;2a Dubrovnik K 10 na godinu

na po i četvrt godine suruzmjerno,
Pretplata i oglasi šalju se admini-
straciji lista a dopisi uredništvu,
Rukopisi se ne vraćaju. Nefran-
| kovna pisma ne primaju se. —

< DUBROVNIK

POJEDINI BROJ 20 PARA

Za oglase, računska izvješća i sli-
čne objave plaća se 40 para od
1 em. visine u / stupcu — Ako
se više puta uvršćuju, onda po ci-

jeniku. — Za priposlana, izjave i
javne zahvale plaća se 65 para
od 1em. visine u 1 stupcu. —

eek. pošt. šted. u Beču br, 122:181.

Plativo i utuživo u Dubrovniku,

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Kristo P. Dominković.

Srpska Dubrovačka Štamparija Dr. M. Gracića i dr

Sadašnji položaj Srbije.

Do poznate Junske Revolucije
iz 1903. godine Srbija je išla, po-
stepeno a i sigurno, u susret pro-
pasti. Ni unutrašnja ni spoljašnja
državna politika nije se, do tada,
bazirala na potrebi zaštite  nacijo-
nalnih interesa i realizovanja na-
cijonalne misli. Cjelokupna politika
vođena je na bazi dinastičkih pro-
htjeva. Država je bila podređena
dinastiji, i u stvari, sve se je ra-
dalo na izokrenutom principu: dr-
žava postoji radi dinastije. Na kraju
krajeva. dotjeralo se do takvog sti-
caja, da su opasnosti za državnu
samostalnost Srbije došle do nmaj-
većeg stepena, i da nije, prijekim
putem, ustavljen tok fatalnih do-
gađaja i spriječena nesrećna samo-
volja, veliko je pitanje, da li bi
Srbija, kao samostalna država, da-
nas uopšte i postojala.

Poslije revolucije nastupile su
druge prilike. I u unutrašnjoj i u
spoljašnoj politici učinjene su ra-
dikalne promjene. Narodna je volja
došla, tada, do svog punog  izra-
žaja. Vladalac je, svijestan svoga
položaja u državi i svoje misije u
velikim nacijonalnim problemima,
bio ostao prvi građanin države i

dostojan predstavnik naroda. Pod-

takvim okolnostima Srbija je mo-
gla i trebala da se brzo oporavi i
pođe putem svoje istorijske misije.
Ali, na žalost, ranije trzavice ni-
jesu ostale bez uticaja na novo
stanje stvari, i bilo je momenata,
kad su se najveći optimiste usko-
lebali u svojoj vjeri i u svojim
nadama. To je, naravno, usporilo
i u mnogom čemu ustanovilo na-
poran rad na državnom  konsoli-
dovanju i spremanju za eventu-
alne događaje.

U takvom prelaznom i nesre-
tnom stanju i u takvim nejasnim
i dosta teškim prilikama, Srbiju je
zatekla aneksija Bosne i Hercego-
vine i na jedan vrlo stvaran na-
čin je uvjerila, da je ona usamljena
i nespremna čak i za zaštitu svo-
jih najvitalnijih interesa. 1 baš o-
vaj momenai učinio je, da je Sr-
bija došla do saznanja o svojoj
nespremi i nemoći i do uvjerenja,
da je sopstvena snaga prvi uslov
za popravljanje i učvršćivanje nje-
nog međunarodnog položaja. Po-
slije aneksijone krize Srbija se stala
grozničavo spremati i ulagati sve
svoje sile za preporođaj i napre-
dak u svima granama svog drža-
vnog života. Skoro odjednom pre-
stale su veće trzavice u zemlji i
partijske strasti padoše. Njezina
spoljašnja politika prestala je oscili-
rati između dvaju evropskih -poli-
tičkih sistema i dobila je stalnost,
koja joj je osigurala položaj u
međunarodnoj zajednici.

Uspjesi napornog Srbijinog rada
i stalnosti njene spoljašnje politike
nijesu izostali. Posljednji balkanski
ratovi utvrdili su i dokazali, da je
Srbija tek od aneksijone krize po-
šla i išla putem, koji je vodio i
vodi ostvarenju njenih državnih i

nacijonalnih ideala. Uspjesi su tako
uočljivi i stvarni, da ih je apsolu-
ino suvišno dokazivati. Oni, me-
đutim, svojom kauzalnošću, sami
i sa istorijskom objektivnošću, do-
kazuju opravdanost, pouzdanost i
korist do sada vođenje spoljašnje
i unutrašnje politike, koja se, mo-
žda, može samo u nekim pojedi-
nostima kritikovati, ali ne u cjelo-
sti mijenjati.

Iz rezultata takve, mudro i oz-
biljno vođene, politike potekao jesa-
dašnji međunarodni položaj Srbije.

Srbija danas nije usamljena. Nje-
na određena spoljašnja politika sa
naslonom na Rusiju, a preko ove
na cio trojni sporazum, toliko je
pouzdana i čvrsta, da Srbija da-
nas de facto predstavlja tajnog
člana ovoga moćnoga evropskog
političkog konsorcijuma. Otkuda
to tako? Današnja Srbijina poli-
tika, identična nacijonalnim  srp-
skim težnjama i pravima, ne od-
stupa od opštih slavenskih  inte-
resa, već ih šta više, pretpostavlja,
i to u tolikoj mjeri, da je jedan
od najistaknutijih ruskih državnika
izjavio, otvoreno i bez laskanja,
da je Srbija posljednih godina,
naročito od vremena balkanskih
ratova, dala toliko i takvih dokaza
a svojoj slavenskoj solidarnosti. i
o svom slavenskom osjećanju, da
se ona s pravom i s ponosom
može istaći i postaviti na čelo
sviju slovenskih naroda. Međutim,
ta njena srpska i slavenska poli-
tika potpuno se poklapa sa poli-
tikom sviju članova trojnog spo-
razuma. Njeni nacijonalni interesi
mogu ne biti jednaki interesima
Francuske i Engleske, ali su je-
dnake, pa čak i identične, opasno-
sti, a zbog tih opasnosti, koje su
im zajedničke, one se u svojim
ciljevima susreću na jednom i
istom političkom terenu.

Ali ta zajednica političkog  te-
rena, koja je potekla iz identičnih
opasnosti, nije bila dovoljna da
učvrsti međunarodni položaj Srbije
i da joj pribavi povjerenje u njenu
korektnost i pouzednost. Bez po-
trebnih elemenata ona ne bi mo-
gla računati na zaštitu i, sada do-
voljno manifestovanu, solidarnost
sila iz trojnog sporazuma. Srbija
je to, svojom korektnošču. i stal-
nošću svoje spoljašnje politike,
sama izvojevala. Ona je, shvaća-
jući stvar pravilno i bez obmanji-
vanja, za posljednji niz godina
korektno i sa svima skrupolama
odgovarala svojim obavezama. Ona
je izbjegavala sve što bi moglo
dovesti u pitanje njenu apsolutnu
korektnost prema povjeriocima, i
svojim obvezama odgovarala je
uvijek tačnošću, koja je zadivlja-
vala. To je mogla činiti zato, što
je svoje finansije ne samo izvela
iz stalne krize, nego dovela i do
takvog stanja, da se može da
mjeri sa finansijama država, koje
su služile i služe kao primjer  fi-
nansijske sređenosti. Što je glavno,
ona svoje državne finansije nije
podizala na račun narodnog  bla-

gostanja, već ih je šta više time
uslovljavala. Ma da su njeni dr-
žavljani skoro eminentno  privre-
đhici, i to, s malim izuzetkom,
sitni privrednici, ona je svojom
pametnom privrednom politikom,
zasnovanom na načelu: da nije
bogat ovaj narod koji ima najviše
bogataša, nego onaj koji ima naj-
manje sirotinje, podigla narodno
blagostanje do tolike mjere, da
joj na tome mogu zavidjeti i da-
leko bogatije države. A to je, sva-
koko, prvi i glavni uslov, da
jedna država steče povjerenje stra-
noga svijeta. Bolji dokaz za to ne
može odista biti od posljednjeg
Srbijina zajma od 250 milijuna
franaka, koji na pariškoj pijaci bio,
za najkraće vrijeme, upisan dva-
deset puta, dok je, skoro istovre-
meno, čak nešto docnije, ugarski
zajam od 500 milijuna propao na
londonskoj pijaci. A ne treba gu-
biti iz vida, da je srpski zajam
došao pred finansijski svijet prvi
poslije teške balkanske krize, i
da su bankarski krugovi mnogo
osjetljiviji od najosjetljivijeg ba-
rometra.

Osim ovih finansijskih i eko-
nomski preimućstva, koje je Sr-
bija svojom pametnom i finansij-
skom ekonomsko-privrednom po
litikom sebi izvojevala, ona je
svoju pažnju posvećivala i na
konsolidovanje čisto političkih u-
nutrašnjih prilika i u tome je po-
kazala takve rezultate, da su da-
nas isključene svake trzavice i o-
nemogućeni ispadi, koji su u skoro
svima drugim državama često na
dnevnom redu. Sloboda narodna
osigurana je pozitivnim državnim
zakonima, koji se ne mogu sa-
movoljno mijenjati i izigravati, a
učešće naroda u svima državnim
poslovima stavljeno je na prvo
mjesto. Ni Kralj ni Vlada ne mo-
gu odlučiti u državnim pitanjima
bez punog ovlašćenja narodnog,
preko njegovih predstavnika. 1
gdje narod odlučuje o svojoj
sudbini, tu ne može biti govora
o ma kakvim unutrašnjim  trzavi-
cama; tu je državni napredak i
pravilan tok državnih poslova
apsolutno osiguran.

Mora & priznati, da su i po-
sljednji balkanski događaji imali
uticaja m sadašnji povoljan me-
đunarodni položaj Srbije. Sve ono
što smo naprijed istakli, poslje-
dnji bakanski događaji su naj-
eklantnip potvrdili. Oni su jasno
i stvar dokazali, da je i finan-
sijska i ekonomska i vojna snaga
Srbije “a respektovanje i da se
na njui prijatelj i saveznik može
uvijek 5 pouzdanjem osloniti. Bez
toga, prijateljstvo država, koje je,
svakako, zasnovano na principu :
»čuvaći te i braniti, ako si spo-
soban da se sam braniš i da i
imene yomogneš“, ostaje bez vri-
jednost, postaje platonsko. U i-
storiji iema primjera, da je, u tom
pogledi, koja država dala  rječi-
tijeg dekaza od Srbije. Svojom
spremon i snagom Srbija je za-

divila svijet, a svojom saveznom
korektnošću i ispunjavanjem  sa-
veznih obaveza išla je do samo-
odricanja. Ko to da ne poštuje i
ne cijeni? Ko da ne traži prija-
teljstvo takve države?

Kad se sve ovo uzme u ocjenu,
onda se lako i sa sigurnošću može
da utvrdi sadašnji međunarodni
položaj Srbije. Njeni interesi uveli
su jeu kolo sila trojnog spo-
razuma, a njen položaj u tome
koncertu upravo je sjajan. Na Bal-
kanu ona je izvojevala prestiž,
koji se ne stiče preko noći. Iz e-
ventualnih unutrašnjih balkanskih
komplikacija Srbija ne može izaći
oštećena. Ona je ne samo formal-
nim ugovorom, nego i zajedničkim
i identičnim  nacijonalnim  intere-
sima i idealima vezana sa brat-
skom Crnom Gorom, a sa Gr-
čkom stoji u  čvrštom savezu;
s Rumunijom, koja je dosta do-
prinijela za sadašnje stanje na
Balkanu, stoji u sporazumu, koji
u najmanju ruku, ima snagu de-
lenzivnog saveza.

Kao što se vidi, sve su ovo
akta, danas i političkim laicima
poznata. A ta fakta stvarno i rje-
čito govore, da je današnji među-
narodni položaj Srbije vrlo povo-
ljan.i da Srbija. sa. pouzdanjem
može da gleda u svoju lijepu i
sjajnu budućnost.

INlacmo u3 CpGuje.

Y Beorpany, 15. mapia.
Byier 3a 1914. rojuny.

Caza ce npen HapojinoM CKYTINTH-
HOM HAJIA3H HA NpeTpeCaiby Ipe/or
3ZAaKOHA O GYIJETY IPXKABHHX NIPHXOJLA
u pacxona KpaseeBune CpGuje 3a 1914.
rouuHy. FeHepajiHy Jre6aTy 0 OBoM
npeniory orTBopuo je muuucrap du-
mancuja, r. Jip. Jlasa Ilauy. Ilomro
je OGpasJIO,KHO M OTIPABJLAO 3ZA1OLUIbE-
ibe NOouHOolieia Gyuera_npen Hapo-
nuuHo IIpeucraBHHiiTB0, mMuuucTap je,
y uyroM ekcro3sey, oGjacuuo mnojejune
No3Huuje 3AKOHCKOT  IIPEJJIOTA, yKA-
340 HA HEOJIIOKHE TIOTpEGE H_H3HHO
(bunancujeko crawe  3em;be. FberoB
ekcnose yuuuuo je Bpio zoGap yTu-
cak Ha uujey CKymuruny.

Kako je Gyuer mMjepuyo ZpkaBne
CHare, AKTHBHOCIH H NOJEeTA, Guhe
NOyuHO H KOPHCHO, OBOM NIPHJIHKOM,
IpOoroBOpuTH KOjy BHIIC O IOJIHE-
CeHOM 3AKOHCKOM IIPEJWIOTY, UMja je
3nauajuocr ysehana MuHyJuM GaJKaH-
CKHM paTOBuMA M yaBojenomihy  ,p-
»KaBHe TEpuTOpHje.

LljemokynHu npxaBHu  Ipuxoju 3a
1914. rozuny rnpenBuijetu_ cy u oz
dunaucujekor on6opa npe/ioxeHu y
cymu_ oz 214,296.698:23  nunapa, a
pacxoju y ucro Tomukoj cymu. Ilo
npejviory munucrpa unancuja npeji
Buja ce cybauur y cymu oz 75.111:30
JuHapa, a mo npemiory dunancujekor
onGopa npuxog nokpuBa pacxoj u
usjeuuauyje ce. Y ocrajioM, TO je Ta-
KBA pa3/iuKa, 1a O iboj He TpeGa uu
roBopuru. Kpyrnna je crsap u 3acy-
xyje HapouuTy  maxiy 1uro GynueT
GanaHcupa H INTO Ce y i Huje yBy-
Kao HuKaKaB geduuHf, Ma za Gu on,
OG3HPOM HA 3aNyLITEHOCT HOBHX TE-
puropuja, Guo npupojan u pa3yMJBHB.
Ko, MElyTHM, 3HA KOJIHKO CY ONpPEe3HH
cprcku banancjepu, ou he Guru na
uucTy, za he ce Ha Kpajy rojune,
BP/O JIAKO, NOKAZATH CyHNHT, HE y
yiurenama no nmosuuujaMma  pacxoja,

HETO y HenpenBnijeHHM  IIPHXOJLHMA,
Huura TaKO, Kao oBaj 6ynerT, Koju je
3a 84,000.000 Bekim Ho npounioro-
JIHIIEBH, He TOBOPH O COJIHIHOCTH
CPIICKHX APXRABHHX buHaAHCHjA.

Ilo nosuuujaMa npuxojiu cy pacno-
peljemu_oBako : nopesa 162,227.575:60
JiWHapa, Ip»kaBHa NnpuBpena, uuuapa
42,202.613:32, paauu npux0/1u 3,053.350
JuHapa 4 Baupenau npux. 6,813.159:31
nusap. On yKyrHor npuxona naja
Ha crape oGnacru 153,870.390:59 nu-
Hapa, a ua HoBe_60,426.307:64. zluH.

Kao iuro ce BH/iH, NpuHxonu cy,
IpeMa NnponniorojiHiii»eM 6yuery (a
oH je Baxuo u 3a 1912. roguHy), y-
BehaHH, Ha pauyu crapux oGnacru, 3a
HEIITO npeko 20 MuinjyHa guHapa, a
Ha pauyH HOBHX OGjacTu CBe/LeHH CY
Ha _MHHHMYM. :

Pacxonu cy npzaBuljeiuy oBome
craiby:  BpxoBua  JIpxaBua YupaBa
(Ty cnana KpajbeBa NuBHJIHCTA, ana-
Haa [IpecrojoHnacibegHuKy u [Ipuuuy
"Bbophy, Hapojua CkymuruHa, aHyu-
TETH IPXKABHHX  NYTFOBA, HHBAJIHJICKE
nornope, rneusuje, JipxaBuu CaBjer,
Tnasua Konrpoja uru). 61,524.882:36
uuuapa, Munucr. [IpaBne 4,051.693:02
munapa,  MuuucrapcrBo = IlpocBjere
14,504.336:55 juuapa, MuuucrapcTBO
Yuyrpamienx Iljena 7,645.976'54  ju-
napa, MuuucTapcrBo Hnocrpauux _/lje-
Ja _2,583.288:96 nunapa, MuuucTap-
crTBO bunancnja 25,756.889:15 nunapa,
MuuucrapcTBO Bojno _54,321.399.51
JuHapa (npema 30 muujoHa npolie
TojiuHe),  MuuucrapcrBO — TpaljesuHa
34,710.069:98 nunapa, MuuucrapcrBo
[IpuBpene  7,648.202:16  nuuapa u
ByuerckH Pe3epB. Kpexuru 1,550.000
JiuHapa.

Ma na je Gyuer pemarT4Bno BeJnuK,
oH je, HapouHTo  npuxojumMa, orpa-
HHueH Ha najMaibe, ra ce He Gu 1p-
XKABIBAHH ONTOPEhABAJIH HOBHM TEpe-
THMA. Pasnor 34 TAaKOBO NOCTIyNaIBEe
JIEKH H y TOME, INTO HOBE OGNACTH
uujecy go caga Gume ypeljene, ma je
TELIKO GHJO ONPEJIMTH IBHXOBO yue-
Iihe y npuxojumMa. OHe cy zameko
Maib€e ekciioarucane u Goraruje cy
OJL CTApHX OGKACTH, a NO NpocTOpy
Cy CKOpO HCTE BEJIHUHHC, AJIM je MAK
neMoryhe Guo OJpenuru um cpa3-
Mjepuo yuenihe noK ce nornyHo u y
CBHM IIPABILHMA HC Ype/le, TAKO ZA He
ocjere Tex«uuy CBOjux oGaBe3a _rpema
IpaBH. 3aTo ce Brana u orpanu-
uua Ha cpa3sMjepHo Maibu_npuxoji ca
THX TepuTOpHja, Ma Za he on, Bje-
pOBaTHO, GuTH JaJeKO BehiM, YC/bCJI
uera je cydunur ckOpo curypaH. Y
NOTBP/Y TOTA MOXKEMO HABeCTH HEKO-
JuKO npumjepa. Y 6yiery je mpejBu-
heuo 30,000.000 nuuapa uernocpenue
nopese 3a 1914. rojiuuy, a kpo3 1911.
TOJIHHY NOCIBEJIbY KOja je Guma pe-
noBHa, nanjakeHo je npeko 32 muJin-
jyua unapa, nok je y 1912. rogu,
uTO CaMO 10 1. cenremGpa, HamjaheHo
Gau3y 34. muujyna nunapa. IIpuxoju
oj uysana npenBuljeuu cy sa 1914.
TONHHY y CyMH OL 20 muiujyHa  iu-
napa. Y 1912. rojuuu, ngakle y ro-
NuHH KPO3 UHja CY TPH  IOCIbE/LbA
mjecena Bojuuuu, o«o 400.000 yu,
NyiNAJH TypCKH 1yBaH, nangaheno je
npeko 19 muujyua juuapa. Tako Gu
ce Mora peljaru nosuuuja 3a rnosu-
uujoM u onza Gu ce BHujeno KOJIHKO
je Baja Guna oGa3puBa y ojmjepu-
Baiby npuxoja. Jipxumo za je oBo-
NOCTA M JA HAM HHKO Hehe 3aMjepuTu,
LITO CMO CTABHNH Y  MBIJEJI 3HATAH
cyduuuT.

Cysuumuo je zerasbunje oGjanu»a-
Baru nojenuue  Gyuercke nosuiuuje.
Ko sna uuraru GpojeBe, raj he cim
u 6e3 napouuror oGjariibei»a youuTu
Bpujejuocr oBor Gynyera. H3 camor
(bakTa, a ce Gyier cBpinaBa Ge3 ze-
ČuuuTa, a no npejiory Muuucrpa du-
HaHCuje uak Ho Ca cyduuuTOM; He